VRBAS Media

Oznaka: finska

  • Orban drži NATO u “mraku” o Finskoj i Švedskoj

    Orban drži NATO u “mraku” o Finskoj i Švedskoj

    ​U Budimpešti raste zabrinutost da mađarski premijer Viktor Orban odgađa ratifikaciju pristupanja Finske i Švedske NATO-u iz političkih razloga.

    “Kruže glasine u mađarskim političkim krugovima da bi to moglo biti zbog Rusije, zbog bliskog odnosa između Orbana i ruskog predsjednika Vladimira Putina”, rekla je Agnes Vadai, visoka parlamentarka iz mađarske opozicione Socijalističke stranke.

    “Pristupanje Finske i Švedske učiniće NATO jačim, a to nije u interesu Rusije”, rekla je Vadai.

    Članice NATO-a jednoglasno su se na samitu u Madridu u junu složile dopustiti dvjema zemljama da se pridruže.

    Dvije nordijske nacije već učestvuju na sastancima NATO-a kao “pozvane” članice, ali nisu obuhvaćene klauzulom o međusobnoj odbrani dok svih 30 država NATO-a ne ratifikuje proširenje.

    Otprilike četiri mjeseca kasnije, 28 od 30 već je to učinilo, ostavljajući samo Mađarsku i Tursku da se odluče.

  • Sanna Marin: Izgleda da živimo u ratnoj ekonomiji, ovo nije normalno

    Sanna Marin: Izgleda da živimo u ratnoj ekonomiji, ovo nije normalno

    Premijerka Finske Sanna Marin komentarisala je energetsku krizu u ovoj zemlji, ali i u ostatku Evrope te je naglasila kako je situacija na tržištu daleko od normalne.

    Komentirajući poskupljenje energenata, naročito električne energije, Marin je poručila kako se odgovor na krizu mora donijeti na većem nivou, tačnije na području cijele Evropske unije.
    Jedna od mjera koju Marin očekuje od Evropske komisije jeste i ona koja bi se odnosila na postavljanje gornje granice cijene električne energije.

    “Izgleda da živimo u ratnoj ekonomiji. Ovo definitivno nije normalna situacija”, rekla je Marin.


    Finska je upravo jedna od zemalja na koju je najviše utjecala energetska kriza koja je jednim dijelom nastala i zbog rata u Ukrajini i sankcija Ruskoj Federaciji.

    Finski mediji objavili su ranije kako vlada ove države priprema višedijelni paket podrške koji ima za cilj ublažavanja rasta cijena struje.

    “PDV na struju će biti smanjen za deset procenata. Vlada također razmatra povećanje subvencija za električnu energiju što je preporuka Ministarstva finansija”, navedeno je iz vlade.

    Veliki pritisak na vladu vrše i energetske kompanije, a firma ENERGIATEOLLISUUS RY je saopćila kako država mora donijeti hitne mjere dok ne bude prekasno.

    “Potrebna je neka akcija. Mnogim kompanijama je sada veoma teško pronaći likvidno finansiranje. Kompanije koje su bile jako solventne sada se suočavaju s finansijskom krizom”, naveli su iz kompanije.

    Finski list Helsingin Sanomat objavio je priču o bračnom paru koji su putem SMS poruke dobili obavještenje o rastu cijena električne energije.

    Kako se navodi, novi ugovor koji im je ponudila kompanija Helen predviđa dvogodišnji ugovor s cijenom dnevne struje od 32,22 centa po kilovat-satu, dok bi noćna tarifa iznosial 25,23 centi po kilovat-satu.

    “Ponuđena cijena je šest puta veće od sadašnje. Po toj cijeni, račun ove porodice iznosio bi 12.000 evra godišnje”, navodi finski list.

  • Dogovor da Švedska i Finska uđu u NATO napravljen ranije?

    Dogovor da Švedska i Finska uđu u NATO napravljen ranije?

    Dogovor da Švedska i Finska uđu u NATO učinjen je mnogo pre početka specijalne vojne operacije u Ukrajini, tvrde Rusi.Helsinki i Stokholm pokušavaju da sakriju ulogu zakulisnih pregovora s Vašingtonom u njihovoj odluci da Švedska i Finska stupe u NATO, koja je doneta mnogo pre početka specijalne vojne operacije Rusije u Ukrajini, ocenjuje Ministarstvo inostranih poslova Rusije.U saopštenju ruskog ministarstva se skreće pažnja na tekst objavljen u švedskom listu „Dagens njuheter“ 22. avgusta, u kojem autor objašnjava da je odluka rukovodstva Finske i Švedske da stupe u NATO rezultat zakulisnih dogovora sa SAD, postignutim još pre početka specijalne vojne operacije Rusije u Ukrajini.

    “Novinar zaključuje da je perspektiva stupanja Švedske i Finske u NATO razrađivana na najvišem političkom nivou još na jesen 2021. godine tokom susreta predstavnika dveju država s Amerikancima”, ukazuje Ministarstvo inostranih poslova Rusije.

    Ministarstvo navodi da novinar posebnu pažnju skreće na značajne promene u retorici finskog predsednika Saulija Ninistea, koji je na osnovu bliske komunikacije s predstavnicima SAD odjednom počeo da govori o „naivnosti“ finske politike u oblasti odbrane i bezbednosti i da pokazuje svoje simpatije prema NATO-u.

    Autor izvodi pretpostavku da su već tada Amerikanci, pozivajući se na ‘verodostojne obaveštajne podatke o predstojećoj ruskoj invaziji na Ukrajinu’, uporno ubeđivali Finsku i Švedsku da ‘prihvate ruku pomoći koju im pruža NATO’.

    Ministarstvo inostranih poslova Rusije konstatuje da sada vlasti Švedske i Finske pokušavaju da sakriju u drugi plan neprijatnu temu o ulozi Vašingtona o prijemu tih zemalja u Severnoatlantsku alijansu.

    “Razume se da ono što se događa odgovara samo onima koji zatežu situaciju u ranije vojno-politički stabilnom regionu”, zaključuje Ministarstvo inostranih poslova Rusije, a prenosi Sputnjik.

  • Finski ministar odbrane o ulasku u NATO – Moguće je odugovlačenje

    Finski ministar odbrane o ulasku u NATO – Moguće je odugovlačenje

    Ministar odbrane Finske Antti Kaikkonen analizirao je trenutno sigurnosno-političku situaciju u ovoj državi te se osvrnuo na eventualni datum kada bi Finska mogla postati punopravna članica NATO saveza.

    Članstvo Finske u NATO-u trenutno je u procesu ratifikacije, a svaka od država kroz parlamente mora odobriti ulazak Švedske i Finske u ovu vojnopolitičku alijansu.
    Za sada, 23 države su ratificirale članstvo ovih zemalja u NATO-u, dok se čeka odluka još sedam članica. Prema zvaničnim podacima, Finska i Švedska još uvijek čekaju odluke parlamenata Španije, Portugala, Grčke, Slovačke, Češke Republike, Mađarske i Turske.

    “Mi smo prilično dobro svjesni napretka u parlamentarnom procesu svake od preostalih zemalja”, rekao je ministar odbrane.

    Kada je riječ o datumu ulaska Finske u NATO, Kaikkonen je govorio o nekoliko opcija.


    “U najboljem slučaju, Finska će za nekoliko mjeseci, pa i do kraja godine biti punopravna članica NATO-a. Međutim, moguće je očekivati da će se proces odugovlačiti. Trebamo biti psihički spremni za to”, pojasnio je.

    Između ostalog, ministar odbrane je govorio i o odnosima Finske i NATO-a.

    “Učešćem u operacija u Afganistanu, Finska je stekla reputaciju uvaženog i pouzdanog partnera. Bilateralna i multilateralna odbrambena saradnja se produbila, a naš status zemlje partnera NATO-a porastao je na visok nivo”, zaključio je ministar odbrane Antti Kaikkonen.

  • Stigao rezultat testa na drogu finske premijerke

    Stigao rezultat testa na drogu finske premijerke

    Finska premijerka Sana Marin dobila je negativan rezultat testa na drogu koji je uradila nakon objavljivanja video snimka proslave na kojoj se zabavlja sa prijateljima, saopšteno je danas iz njenog kabineta.

    Video snimci Sane Marin (36) sa prošlonedjeljne zabave sa finskim džet šet ličnostima počeli su da kruže društvenim mrežama, a ubrzo ih je objavilo i nekoliko medija u Finskoj i u inostranstvu.

    Marin je prošle nedjelje izjavila da je uznemirena zbog pojavljivanja videa sa privatne zabave na kojoj pleše, jer su ti snimci, kako je rekla bili namijenjeni samo prijateljima.

    Marin, koja je u decembru 2019. godine postala najmlađa premijerka na svijetu, pristala je u petak da se testira na narkotike, rekavši da se nikada nije drogirala i da nije vidjela da neko to radi na prošlonedjeljnoj zabavi kojoj je i ona prisustvovala.

    Liderka finskih Socijaldemokrata takođe je rekla da njena sposobnost da obavlja dužnosti premijerke u subotu uveče nije bila kompromitovana i da bi napustila zabavu u slučaju da je bilo neophodno da obavlja svoj posao.

    Jedan dio javnosti u Finskoj izrazio je podršku premijerki Sani Marin, dok je drugi dio izrazio sumnju u njenu punu sposobnost rasuđivanja.

  • Ruski borbeni avioni nakratko ušli na teritoriju Finske

    Ruski borbeni avioni nakratko ušli na teritoriju Finske

    Sumnja se da su dva ruska borbena aviona MiG-31 povrijedila finski zračni prostor u blizini obalnog grada Porvooa u Finskom zaljevu.

    Sumnja da se kršenje dogodilo rano jutros, a avioni su letjeli prema zapadu, rekao je šef komunikacija ministarstva odbrane Kristian Vakkuri, dodajući da su avionic bili u finskom zračnom prostoru dvije minute.

    “Dubina sumnjivog upada u finski zračni prostor bila je jedan kilometar”, rekao je Vakkuri, ali nije želio pojasniti jesu li avioni ispraćeni.

    Finske zračne snage poslale su “operativnu letačku misiju” i identifikovale avione MiG-31, a granična straža pokrenula je istragu o prekršaju.

  • Bajden potpisao dokumenta o ulasku Švedske i Finske u NATO

    Bajden potpisao dokumenta o ulasku Švedske i Finske u NATO

    Američki predsjednik Džozef Bajden potpisao je danas dokumenta usvojena u Senatu o podršci pridruživanju Švedske i Finske u NATO.

    Bajden je, kako je prenio Si-En-Bi-Si, u Bijeloj kući prije potpisivanja dokumenata rekao da se ruski predsjednik Vladimir Putin prevario ako je mislio da može da unese razdor među zapadnim saveznicima.

    “Naša alijansa je bliža i jača nego ikada i ujedinjenija nego ikada, a poslije ulaska Finske i Švedske bićemo jači nego ikada”, rekao je Bajden, kako je prenijela američka televizija.

    Senat je prošle sedmice sa 95 glasova za i jednim protiv podržao ulazak Švedske i Finske u NATO.

    Ulazak Švedske i Finske u NATO i dalje koči Turska, koja zahtijeva da te dvije zemlje ispune zahtjeve Ankare u vezi s prestankom podrške kurdskim organizacijama koje Turska smatra terorističkim.

    Ministar pravde Turske Bekir Bozdak je u nedjelju izjavio da Turska neće podržati prijem Švedske i Finske u NATO dok te zemlje ne ispune svoje obaveze koje se tiču borbe protiv terorizma, rekao je ministar pravde Turske Bekir Bozdak.

    “Pogrešno je očekivati pozitivnu odluku Turske po pitanju podrške za članstvo nordijskih zemalja, dok ne održe svoju riječ”, kazao je Bozdak za TV Akit, prenio je TASS.

    Za prijem svake nove države u NATO potrebna je saglasnost svih zemalja članica.

  • Senat SAD podržao ulazak Finske i Švedske u NATO

    Senat SAD podržao ulazak Finske i Švedske u NATO

    Američki Senat odobrio je rezoluciju o ratifikaciji članstva Finske i Švedske u NATO, čiji je cilj da se ojača Alijansa u vrijeme kada traje rat u Ukrajini.

    Podršku ratifikaciji dokumenata o pristupanju dvije zemlje NATO dalo je 95 senatora, dok je jedan bio protiv.

    Time je značajno nadmašena dvotrećinska većinu od 67 glasova potrebnih za ratifikaciju pristupnih dokumenata, prenosi Rojters.

    Senatori obje partije, i demokrata i republikanaca, snažno su podržali članstvo Finske i Švedske u NATO, opisujući ih kao važne saveznike čije moderne vojske već blisko sarađuju s NATO.

    “Ovim istorijskim glasanjem šalje se važan znak održive, dvostranačke posvećenosti SAD NATO-u i osiguravanja da je naša Alijansa spremna da odgovori na izazove današnjice i sutrašnjice”, naveo je američki predsjednik Džozef Bajden u saopštenju.

    Jedni koji je glasao protiv bio je republikanac Džoš Holi.

    Nakon što Senat odobrio protokole o pristupanju dvije zemlje NATO-u, predsjednik SAD treba da potpiše instrument ratifikacije sporazuma, rekao je portparol Stejt departmenta za Si-En-En.

    Švedska i Finska podnijele su zahtjeve za članstvo u NATO kao odgovor na ruski napad na Ukrajinu 24. februara.

    NATO je formalno pozvao dvije zemlje da se pridruže savezu krajem juna, ali pristup Finske i Švedske moraju da ratifikuju parlamenti svih 30 država članica kako bi one bile zaštićene u skladu s članom pet, odbrambenom klauzulom NATO koja podrazumijeva da je napad na jednog od saveznika, napad na sve.

    Proces ratifikacije mogao bi da traje do godinu dana.

  • Erdogan ponovo pravi problem Švedskoj i Finskoj za ulazak u NATO

    Erdogan ponovo pravi problem Švedskoj i Finskoj za ulazak u NATO

    Presjednik Turske Recep Tayyip Erdogan ponovo je iznio svoj stav protivljenja ulasku Švedske i Finske u NATO pakt – bar dok ne rješe povezanost sa terorističkim grupama koje ugrožavaju bezbjednost Ankare.

    Erdogan je rekao da Turska još uvijek čeka konkretne korake koje Švedska i Finska trebaju poduzeti, a koje se odnose na vezu sa terorističkim grupama kao što su Kurdistanska radnička stranka (PKK), FETO i druge.
    “Turska neće napraviti kompromis po pitanju terorizma. Očekujemo konkretne korake od NATO-a kao i to da Švedska i Finska okončaju podršku terorističkim grupama kao što su Kurdistanska radnička stranka i FETO”, rekao je predsjednik Turske, te dodao:

    “Ne treba očekivati ​​ustupke od Turske u vezi sa kandidatima za ulazak u NATO – Švedskom i Finskom – osim ako se ne otklone bezbjednosni problemi Ankare”, tvrdi on, prenose turski mediji.


    Što se tiče sukoba sa Sirijom, Erdogan je rekao da je ta država postala gnijezdo za terorističke grupe i da Rusija i Iran moraju odlučiti na čijoj su strani.

    Erdogan je također osudio nastavak saradnje SAD-a sa teroristima u sjevernoj Siriji – aludirajući na odnos Centralne komande sa PKK.

    “Američka umiješanost u terorističke grupe završit će tako što će ona upasti u rupu koju je iskopala”, rekao je Erdogan.

  • Polovina NATO zemalja ratifikovala prijem Švedske i Finske

    Polovina NATO zemalja ratifikovala prijem Švedske i Finske

    Švedska ministarka spoljnih poslova An Linde saopštila je danas na Tviteru da je polovina NATO zemalja ratifikovala protokol o pristupanju Švedske i Finske u Sjevernoatlansku alijansu.

    Do danas, polovina zemalja članica NATO je ratifikovala protokol o pristupanju Švedske i Finske. Hvala vam za ratifikaciju, navela je Linde.

    Ona je objavila da su do sada Kanada, Danska, Island, Norveška, Velika Britanija, Estonija, Albanija, Poljska, Njemačka, Luksemburg, Holandija, Bugarska, Letonija, Slovačka i Hrvatska ratifikovale sporazum, a za ulazak u Alijansu potrebno je da svih 30 članica da zeleno svjetlo.