VRBAS Media

Oznaka: finska

  • Dve evropske zemlje bi uskoro mogle postati članice NATO-a

    Dve evropske zemlje bi uskoro mogle postati članice NATO-a

    Finska i Švedska bi se uskoro mogle pridružiti NATO-u što bi bio potez koji bi vjerovatno razbjesnio Moskvu i za koje zapadni zvaničnici kažu da bi dodatno naglasili rusku stratešku grešku u invaziji Ukrajine.

    Zvaničnici NATO-a rekli su za CNN da su razgovori o pridruživanju Švedske i Finske bloku postali izuzetno ozbiljni od početka ruske invazije.

    Visoki zvaničnici američkog State Departmenta rekli su da se to pitanje pojavilo na ovosedmičnom sastanku ministara vanjskih poslova NATO-a, kojem su prisustvovali i ministri vanjskih poslova Švedske i Finske.

    Zvaničnici su rekli da diskusije naglašavaju u kojoj mjeri je invazija ruskog predsjednika Vladimira Putina poslužila samo da se oživi i ujedini NATO savez, što je upravo suprotno od Putinovih ciljeva prije početka rata.

    Ruski predsjednik je zatražio da NATO prestane da se širi na istok i da prima nove članice, optužujući blok da ugrožava rusku sigurnost. Umjesto toga, NATO je povećao svoju podršku Ukrajini i sprema se da primi nove članice.

  • Uzalud upozorenja iz Rusije: I Finci i Šveđani spremni za NATO

    Uzalud upozorenja iz Rusije: I Finci i Šveđani spremni za NATO

    Finski predsednik Sauli Niniste kaže da je zemlja spremna da razmotri pitanje članstva u NATO.”Situacija se promenila i u Finskoj i u Švedskoj. Po prvi put je većina ljudi, sudeći po anketama, za ulazak u NATO”, rekao je Niniste i napomenuo da je Vlada spremna da o ovom pitanju razgovara sa parlamentom.Istovremeno, i većina Šveđana podržava ulazak u NATO, prema istraživanju javnog mnjenja sprovedenom nakon ruske invazije na Ukrajinu.

    Švedska nije bila u ratu od 1814. godine i svoju spoljnu politiku zasnivala je na “neučestvovanju u vojnim savezima”. Bila je neutralna u Drugom svetskom ratu i tokom Hladnog rata.

    Anketa demokrata za Aftonbladet, međutim, pokazala je da 51 odsto Šveđana sada podržava pridruživanje NATO-u, u odnosu na 42 odsto u januaru. Protiv toga je 27 odsto ispitanika, u poređenju sa januarskih 37 odsto.

    Ranije je generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg rekao da su se ministri spoljnih poslova zemalja Severnoatlantske alijanse dogovorili da prošire saradnju sa Finskom i Švedskom, koje će učestvovati na svim sastancima bloka.

  • Zaharova: Finska i Švedska će snositi posljedice ako se pokušaju pridružiti NATO-u

    Zaharova: Finska i Švedska će snositi posljedice ako se pokušaju pridružiti NATO-u

    Glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova upozorila je i Finsku i Švedsku da će se suočiti sa “štetnim vojnim i političkim posljedicama” ako pokušaju da se pridruže NATO-u.

    Zakharova je to izjavila na današnjoj konferenciji za medije.

    “Smatramo da je posvećenost Vlade Finske vojnoj politici nesvrstanosti važan faktor u osiguravanju sigurnosti i stabilnosti u sjevernoj Evropi”, dodala je.

    Ovime je nastavljena ruska agresija prema zemljama koje pretenduju za članstvo u Sjevernoatlantskom savezu (NATO).

  • Finska razmišlja o pristupanju NATO-u uprkos oštrom protivljenju Rusije

    Finska razmišlja o pristupanju NATO-u uprkos oštrom protivljenju Rusije

    Aktovnosti ruske vojske na granici s Ukrajinom ponovo su pokrenule razgovore u Finskoj o tome da li ova zemlja treba postati dio NATO-a.

    Kako je izjavila premijerka ove zemlje Sanna Marin, Finska zadržava mogućnost da se prijavi za članstvo u NATO-u

    “Zadržavamo mogućnost da se prijavimo za ulazak u NATO. Moramo njegovati i čuvati ovu slobodu izbora jer se radi o pravu svake zemlje da donosi vlastite sigurnosne odluke”, kaže Marin.

    Prema njenim riječima, Finska će intenzivirati odbrambenu saradnju sa EU.

    Ranije u svom novogodišnjem obraćanju, predsjednik Finske Sauli Niinistoz rekao je da zahtjevi Rusije za sigurnosnim garancijama od SAD-a i NATO-a zabrinjavaju Evropu jer su u suprotnosti sa utvrđenim redom osiguranja evropske sigurnosti.

    Ministarstvo vanjskih poslova Rusije poslalo je 17. decembra SAD-u i NATO-u prijedloge o sigurnosnim garancijama, koje predviđaju neširenje alijanse na istok i nerazmještanje oružja na ruskim granicama. Ruski predsjednik Vladimir Putin također je zatražio da Washington i Sjevernoatlantska alijansa daju pravno obavezujuće sigurnosne garancije.

    Kao odgovor, generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg rekao je da blok neće praviti kompromise u pogledu pristupanja Ukrajine. Podsjetio je na član 10. Sjevernoatlantskog ugovora, prema kojem alijansa može pozvati druge evropske zemlje da se pridruže NATO-u.

    Glasnogovornik State Departmenta Ned Price rekao je da Sjedinjene Države pripremaju vlastite prijedloge za sigurnost.