VRBAS Media

Oznaka: finska

  • Stiže ruska osveta

    Stiže ruska osveta

    Ruski predsednik Vladimir Putin nedavno je zapretio da će ponovo postaviti trupe blizu granice sa Finskom – još jedan osvetnički potez za ulazak zemlje u NATO.

    Ali pošto je to granica duga 1.300 kilometara, da bi se zaista čuo Putinov zveket oružja, za to je potrebno mnogo vojnika, što Rusija trenutno jednostavno nema.

    “Imali smo odlične odnose sa Finskom. Savršen. Nismo morali da šaljemo vojsku na granicu sa njom, ali sada moramo”, požalio se Putin u intervjuu za RIA u martu. Ali ako Rusi zaista žele da se na ovaj način osvete Finskoj za ulazak u NATO, onda im je potreban veliki broj trupa.

    “Rusi neće imati resurse za izgradnju infrastrukture, proizvodnju teškog naoružanja i regrutovanje i dovođenje značajnog broja snaga na našu granicu pre 2030-ih”, rekao je za Politico penzionisani general-major Peka Toveri, bivši šef finske vojne obaveštajne službe.

    Finska je veoma zahtevno operativno okruženje, što su Sovjeti naučili tokom Drugog svetskog rata. Veći deo pograničnog područja je divljina – močvarno-šumsko područje neprikladno za savremenu mehanizovanu borbu.
    Koliko ruskoj vojsci nedostaju ljudi govori podatak da je samo nekoliko meseci nakon početka invazije Kremlj prebacio svoje trupe sa finske granice u Ukrajinu. Iako Putin tvrdi da ih je udaljio sa granice u znak prijateljstva.

    Toveri kaže da i dalje postoji jedna gardijska brigada 50 kilometara od njihove granice, ali nema vojnika spremnih za borbu jer su svi u Ukrajini. I iako je ruski ministar odbrane Sergej Šojgu koristio ratobornu retoriku kada je Finska ušla u NATO, vojska nije poslata na njenu granicu. Stoga ne čudi što su finski lideri prilično mirno reagovali na najnovije Putinove pretnje.

    Ruske oružane snage su bile toliko očajne da su neke oblasti morale da predaju plaćenicima iz grupe Vagner ili da regrutuju zarobljenike. Oko 100.000 zatvorenika je već izabralo da se pridruži vojsci u zamenu za slobodu. Rusija je takođe bila prinuđena da se delimično mobiliše samo nekoliko meseci nakon invazije na Ukrajinu. Ali veliki broj vojno sposobnih muškaraca je već napustio zemlju.

    Putin, koji je krajem prošle godine rekao da u Ukrajini ima 617.000 ruskih vojnika, sada želi da poveća vojsku. Ali teško je održati taj broj na ukrajinskoj teritoriji ako ruska vojska ima oko 1,15 miliona ljudi.

    U decembru je stigla naredba da se oružane snage povećaju na 1,32 miliona vojnika, a ministar odbrane Sergej Šojgu najavljuje da će do 2026. Rusija imati 1,5 miliona vojnika. Ali postavlja se pitanje odakle će ti vojnici i koliko će biti dobri. Počele su da kruže glasine da Kremlj planira još jednu rundu mobilizacije.

    Finski lideri za sada svakako mogu da odahnu, iako će rizik od agresije i dalje ostati jer je malo verovatno da će se Rusija suštinski promeniti u skorije vreme.

  • Ukrajina može da koristi finsko oružje da gađa ciljeve na ruskom tlu

    Ukrajina može da koristi finsko oružje da gađa ciljeve na ruskom tlu

    Ukrajina može da koristi oružje koje je obezbedila Finska da gađa ciljeve na ruskom tlu, izjavili su visoki zvaničnici u Helsinkiju.

    Finski ministar odbrane Anti Hakanen rekao je da njegova zemlja nije postavila nikakva ograničenja u pogledu toga šta Ukrajina može da uradi sa oružjem koje Finska obezbeđuje, javila je finska televizija Ile.

    “Ukoliko bude potrebno, Ukrajina bi takođe trebalo da udari vojne ciljeve na ruskoj strani. To je potpuno legitimna odbrambena bitka koju Ukrajina vodi. Povelja UN dozvoljava da se vojni ciljevi napadnu preko kopnenih granica”, rekao je predsednik finskog parlamentarnog odbora za odbranu Juka Kopra.

    Stav Finske se razlikuje od stava drugih zapadnih zemalja, uključujuci Nemačku, navodi Politiko i ukazuje da nemački kancelar Olaf Šolc ne odobrava isporuku krstarecih raketa dugog dometa Taurus Ukrajini, plašeci se da ce to oružje biti upotrebljeno za gađanje ciljeva duboko u Rusiji i da će time Nemačka biti uvučena u rat sa Rusijom.

  • Premijer Finske: Zatvaramo sve prelaze na granici sa Rusijom izuzev jednog

    Premijer Finske: Zatvaramo sve prelaze na granici sa Rusijom izuzev jednog

    Premijer Finske Peteri Orpo saopštio je danas da je vlada te zemlje odlučila da zatvori sve prelaze na granici sa Rusijom, osim jednog.

    “Naš zadatak je da osiguramo bezbjednost Finaca”, rekao je Orpo na konferenciji za medije i dodao da će ostati otvoren granični prelaz Raja-Јosep, prenosi finski javni servis YLE.

    U novembru je više od 700 ljudi bez važećih putnih isprava ušlo u Finsku preko Rusije, što je navelo Helsinki da zatvori nekoliko prelaza i optuži Moskvu da usmjerava migrante ka Finskoj.

    Kremlj, sa druge strane, odbacuje sve optužbe.

    “Bilo bi neophodno uputiti finske graničare da održe konsultacije sa ruskim graničarima i iznesu sve zabrinutosti finske strane. Potrebno je proći kroz sve stavke, iznaći obostrano prihvatljivo rešenje, ili dobiti objašnjenje”, rekla je portparolka ruskog ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova, prenosi Tanjug.

  • Finska i Estonija optužuju Kinu da je brodom namjerno oštetila plinovod

    Finska i Estonija optužuju Kinu da je brodom namjerno oštetila plinovod

    Kineska vlada je pozvala Finsku i Estoniju da izvrše objektivnu istragu o oštećenju podmorskih kablova u Baltičkom moru. Oštećenje su vlasti Finske i Estonije okarakterisale kao namjernu saobotažu.

    Brod NewNew Polar Bear, koji je registrovan u Hong Kongu, nalazio se u blizini dva različita plinovoda za Baltičko more kada su oštećeni ranije u oktobru, zbog čega je u fokusu policijske istrage.

    Finska policija je otkrila da je brod registrovan u Hong Kongu plovio u blizini plinovoda Finska-Estonija kada je teško oštećen u oktobru.

    Istražitelji kažu da će biti potrebni mjeseci da se poprave te da je oštećenje uzrokovano vanjskom mehaničkom silom, a ne eksplozijom.

    Kina je pozvala na objektivnu, poštenu i profesionalnu istragu oštećenja naftovoda Baltic Connector.

    “Na plovilu nisu pronađene nikakve abnormalnosti zbog loših uslova na moru u to vrijeme”, rekli su iz Ministarstva vanjskih poslova Kine.

    U međuvremenu, Švedska je također izvijestila da je podmorski telekomunikacijski kabal koji vodi ispod Baltičkog mora do Estonije djelimično oštećen, a vlasti vjeruju da se to dogodilo istovremeno s oštećenjem plinovoda Baltic Connector.

    Brod NewNew Polar Bear je također bio u istom području kada se pretpostavlja da se šteta dogodila na švedskom plinovodu.

  • Stoltenberg: NATO neće rasporediti vojsku u Finskoj bez dozvole te zemlje

    Stoltenberg: NATO neće rasporediti vojsku u Finskoj bez dozvole te zemlje

    Sjevernoatlantska alijansa neće raspoređivati nikakve trupe u Finskoj bez dozvole te zemlje, izjavio je generalni sekretar Јens Stoltenberg uoči sastanka ministara spoljnih poslova članica NATO-a.

    To će biti odluka Finske. U Finskoj neće biti nikakvih trupa NATO-a bez saglasnosti finske strane – rekao je Stoltenberg.

    Kako je istakao, Finska će ulaskom u NATO “donijeti i razvijenu vojnu industriju i visoko profesionalnu vojsku”.

    Stoltenberg je dodao da NATO potvrđuje da u nuklearnom ratu ne može biti pobjednika i da on nikada ne bi trebalo da bude pokrenut.

    • Međutim, NATO ostaje nuklearni savez, to je centralni dio naše odbrane i obuzdavanja. Naravno, pažljivo pratimo šta radi Rusija, ali za sada ne vidimo bilo kakve promjene ruskih nuklearnih pozicija koje bi zahtijevale promjenu naših pozicija – rekao je on.

    Danas će na samitu NATO-a Finska postati 31. članica Alijanse.

  • Finska u utorak postaje nova članica NATO-a

    Finska u utorak postaje nova članica NATO-a

    Glavni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg rekao je u ponedjeljak da će Finska u utorak postati 31. članica najvećeg svjetskog vojnog saveza, što je izazvalo upozorenje Rusije da će ojačati svoju odbranu u blizini njihove zajedničke granice ako Alijansa rasporedi trupe na zemlji svoje nove članice.

    “Ovo je istorijska sedmica. Od sutra će Finska biti punopravna članica saveza” rekao je Stoltenberg novinarima juče uoči sastanka ministara vanjskih poslova NATO-a u Briselu. Dodao je kako se nada da će se Švedska moći pridružiti NATO-u u narednim mjesecima.

    Bivši norveški premijer rekao je da će u utorak poslijepodne “po prvi put podići finsku zastavu ovdje u sjedištu NATO-a. Biće to dobar dan za sigurnost Finske, nordijske sigurnosti i za NATO u cjelini.”

    Stoltenberg je rekao da će Turska, posljednja zemlja koja je ratifikovala članstvo Finske, predati svoje službene tekstove američkom državnom sekretaru Entoniju Blinkenu u utorak. Stoltenberg je rekao da će tada pozvati Finsku da učini isto.

    Finski predsjednik Sauli Ninisto i ministar odbrane Anti Kaikonen prisustvovaće svečanosti, zajedno s ministrom vanjskih poslova Pekom Havistom.

    “Ovo je istorijski trenutak za nas. Za Finsku će najvažniji cilj na sastanku biti naglasiti podršku NATO-a Ukrajini dok Rusija nastavlja svoju nezakonitu agresiju. Nastojimo promovisati stabilnost i sigurnost u cijeloj evroatlantskoj regiji”, rekao je Havisto u izjavi.

    Zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Aleksander Gruško rekao je da će Moskva odgovoriti na to da Finska postane članica NATO-a jačanjem njene odbrane ako bude potrebno.

    “Ojačaćemo naš vojni potencijal na zapadu i sjeverozapadu. U slučaju raspoređivanja snaga drugih članica NATO-a na teritoriju Finske, prduzećemo dodatne korake kako bismo osigurali vojnu sigurnost Rusije” rekao je Gruško u primjedbama koje je prenijela državna novinska agencija “RIA Novosti”.

    Najava ulaska Finske dolazi neposredno nakon što su finski birači dali podsticaj konzervativnim strankama na izborima održanim tokom vikenda, lišavajući ljevičarsku premijerku Sanu Marin još jednog mandata. Marin se zalagala za pristupanje svoje zemlje NATO-u.

    U strahu da bi mogli biti na meti nakon što je Rusija izvršila specijalnu vojnu operaciju na Ukrajinu prije godinu dana, nordijski susjedi Finska i Švedska napustile su svoje tradicionalne pozicije vojnog nesvrstavanja kako bi potražile zaštitu kod NATO-a.

    Svih 30 saveznika potpisalo je protokole o pristupanju Finske i Švedske. Turska i Mađarska mjesecima su odgađale proces, ali su popustile Finskoj. Turska je od dvije državer tražila garancije i uvjeravanja, naročito u borbi protiv ekstremizma. Zahtjevi Mađarske nikada nisu bili eksplicitni.

    NATO se mora jednoglasno složiti da se nove članice pridruže. Zvaničnici NATO-a takođe žele uključiti Švedsku u svoje ruke prije sastanka američkog predsjednika Džoa Bajdena i njegovih kolega iz saveza u glavnom gradu Litvanije, Vilniusu 11. i 12. jula.

    “Švedska nije ostavljena sama. Švedska je najbliže što može doći kao punopravna članica”, rekao je Stoltenberg, prenosi “PBS”.

  • Parlamentarni izbori u Finskoj, birališta otvorena u devet časova

    Parlamentarni izbori u Finskoj, birališta otvorena u devet časova

    U Finskoj se danas održavaju parlamentarni izbori, na kojima tri stranke imaju šanse za pobjedu.

    Birališta su otvorena u 9.00 časova po lokalnom vremenu. Rekordnih 1,7 miliona ljudi, ili skoro 40 odsto birača u Finskoj, glasalo je unaprijed, prenosi “Juronjuz”.

    Socijaldemokrate premijera Sane Marin bore se da obezbijede drugi mandat, ali ih ankete stavljaju iza Nacionalne koalicije desnog centra, koju predvodi Peteri Orpo, i desničarske populističke partije Finci, koju predvodi Rika Pura.

    Očekuje se da će svaka od tri glavne stranke dobiti oko 20 odsto glasova, pa bi pregovori mogli da počnu sljedeće sedmice o formiranju vladajuće koalicije.

    Ukupno ima više od 2.400 kandidata iz 22 stranke koji se bore za 200 mjesta u finskom parlamentu.

  • Turski parlament odobrio ulazak Finske u NATO

    Turski parlament odobrio ulazak Finske u NATO

    Turski parlament odobrio je kandidaturu za članstvo Finske u NATO, čime je otvoren put Helsinkiju da se priključi zapadnoj Alijansi u doba sukoba u Ukrajini.
    Turski parlament je posljednji od parlamenata 30 članica NATO koji je odobrio članstvo Finske u Alijansi, navodi Rojters.

    Prethodno je, ranije ove nedjelje, parlament Mađarske, nakon višemjesečnih odlaganja, odobrio ulazak Helsinkija u zapadni savez.

    Nakon izbijanja rusko-ukrajinskog sukoba Finska i Švedska su prošle godine zatražile da se pridruže transatlantskom vojnom savezu, ali su proces pristupanja zaustavile Turska i Mađarska.

    Turska je nedavno poručila da bi, za sada, mogla da odobri članstvo Finske u NATO, ali ne i Švedske, ali finski predsjednik Sauli Ninisto i ministar spoljnih poslova Peka Havisto odbacili su tu ideju, rekavši da je bezbjednost te dvije nordijske zemlje međusobno povezana.

    Turska je na neodređeno vrijeme otkazala trilateralni mehanizam sa Švedskom i Finskom povodom njihovih zahtjeva za pridruživanje NATO nakon što je Rasmus Paludan, lider danske krajnje desničarske političke stranke, spalio u januaru ove godine primjerak Kurana ispred turske ambasade u Stokholmu.

    Ankara je nedvosmisleno zatražila da i zvanični Helsinki i Stokholm zauzmu čvršći stav protiv Radničke partije Kurdistana (PKK), koju Turska i njeni zapadni saveznici smatraju terorističkom grupom, ali i protiv još jedne organizacije koju turske vlasti krive za pokušaj državnog udara 2016. godine.

  • Bajden želi Švedsku i Finsku u NATO, ne brine ga hoće li ući zajedno ili ne

    Bajden želi Švedsku i Finsku u NATO, ne brine ga hoće li ući zajedno ili ne

    Američki predsjednik Džozef Bajden želi i Finsku i Švedsku u NATO i više je fokusiran na pridruživanje obje zemlje, a ne na to da to učine istovremeno, saopšteno je iz Bijele kuće.

    “Upitan da li bi Bajden podržao ulazak Finske u NATO pre Švedske, portparol Bijele kuće za nacionalnu bezbjednost Džon Kirbi je rekao da će ‘Finska i Švedska biti veliki saveznici u NATO-u, a što se tiče pitanja o koreografiji… Nama je važno da obje nacije budu članice. ‘Teksaški dvokorak’ koji ide uz to… To nije naša glavna briga”, prenio je Rojters.

    Švedska i Finska su prošle godine podnijele zahtjev za pridruživanje Alijansi nakon ruske invazije na Ukrajinu.

    Mađarska i Turska su jedine članice NATO-a koje još nisu ratifikovale kandidature.

    Ranije ove sedmice je stranka Fides mađarskog premijera Viktora Orbana rekla da će podržati ratifikaciju, pošto su poslanici u toj zemlji započeli proces poslije višemjesečnog odlaganja.

  • Finska glasa o zakonu koji ubrzava put u NATO

    Finska glasa o zakonu koji ubrzava put u NATO

    Finski poslanici će danas popodne glasati o zakonu koji bi omogućio njihovoj zemlji da ubrza proces pristupanja NATO.

    Ako ovaj zakon bude usvojen, Finska može da reaguje brzo i u slučaju da očekivane ratifikacije Turske i Mađarske dođu u trenutku kada Finska još ne bude imala formiranu vladu poslije aprilskih parlamentarnih izbora, prenosi Gardijan.

    Očekuje se da će ovaj zakon biti izglasan bez problema.

    Predsjednik Finske Sauli Ninisto je prošle nedjelje rekao da će potpisati ovaj zakon, ali da to “iz praktičnih razloga” može da sačeka do aprilskih izbora.

    Usvajanje ovog zakona ne znači da će Finska automatski ući u NATO kada Turska i Mađarska ratifikuju njeno pristupanje ovoj organizaciji, ali donosi krajnji rok do kog će Finska čekati na susjednu Švedsku da istovremeno uđu u NATO.