Oznaka: EU

  • Kaljiningrad nije odabran slučajno

    Kaljiningrad nije odabran slučajno

    Evropska unija pokušaće da “deeskalira” spor s Rusijom u vezi Kalinjingrada, tvrde visoki diplomatski izvori u Briselu.

    Od Evropske komisije, kako prenosi “Tajms”, biće zatraženo da “ublaži” situaciju nakon što je Litvanija blokirala tranzit pod sankcijama EU-a robe u rusku eksklavu nakon sugestije iz Brisela.

    Zbog toga je Rusija zapretila “ozbiljno negativnim” posledicama sankcija usmerenih na prevoz građevinskog materijala i nekih drugih resursa koje je Moskva opisala kao “neprijateljsku akciju” Litvanije i “blokadu” Kalinjingrada.

    EU je do sada ostajala pri svome u vezi tog pitanja, ali kako kažu visoki diplomatski izvori, Italija i neke druge evropske vlade zatražile su od predsednice EK Ursule fon der Lajen da “ugasi fitilj”. “Ne radi se o povlačenju, već o izbegavanju eskalacije. EU ne pokušava blokirati Kalinjingrad”, rekao je izvor, kako prenosi Jutarnji list.

    “U bliskom smo kontaktu s litvanskim vlastima i pružićemo dodatne smernice kako budemo išli dalje”, rekao je jedan zvaničnik Komisije, naglašavajući da će carinske provere vozova koji prelaze Litvaniju za Kalinjingrad biti “proporcionalne i delotvorne”.

    U tim novim smernicama podrazumeva se zadržavanje mera provere vozova ili kamiona koji prevoze robu u cilju sprovođenja sankcija, ali sada – u značajnoj izmeni – one dozvoljavaju kretanje metala ili građevinskog materijala ako je ta roba za unutrašnje tržište Rusije, čiji je Kalinjingrad deo.

    Litvanska premijerka Ingrid Simonit optužila je Moskvu za propagandne laži zbog tvrdnji o železničkoj blokadi Kalinjingrada. “Litvanija se pridržava sankcija koje je EU uvela Rusiji zbog agresije i rata protiv Ukrajine”, rekla je ona.

    Nije baš tako slučajno odabran Kaljiningrad
    Jedan diplomata je pak rekao da je Litvanija, koja se nalazi u grupi “jastrebova” za sankciej Rusiji, zajedno s Polsjkom, namerno “pojačala” provere, kako bi izvršila pritisak na Moskvu i naterala NATO da se usredsredi na odbranu svog istočnog krila uoči samita saveza iduće sedmice.

    Inače, Klinjingrad je ruska teritorija sa oko milion stanovnika smeštena na Baltičkom moru, stisnuta između Litvanije i Poljske. Grad je sedište ruske Baltičke flote, a prevlaka Suvalki – koridor od 100 kilometara koji povezuje Kalinjingrad i Belorusiju, najbližeg saveznika Rusije – smatra se potencijalnom žarišnom tačkom novih sukoba između Zapada i Rusije.

    “Potrebna nam je znatno veća prisutnost u regionu”, izjavila je Simonit, koja će na samitu NATO-a sledeće sedmice izvršiti jak pritisak na čelnike Alijanse, u cilju veće stalne prisutnosti savezničkih trupa na tom području.

  • Rama oštar prema EU: Momci, vi ste veliki nered i sramota

    Rama oštar prema EU: Momci, vi ste veliki nered i sramota

    Premijer Albanije Edi Rama takođe je nezadovoljan ishodom jučerašnjeg (23. jun) sastanka predstavnika država Zapadnog Balkana i Evropske unije u Briselu.

    Na sastanku nije dogovoreno da Bugarska povuče veto na početak pregovora Albanije i Sjeverne Makedonije za članstvo u EU. Albanski premijer osudio je Uniju zbog toga što veto nije povučen.

    “Momci, vi ste nered, vi ste veliki nered i vi ste sramota. Mislim da je sramota što država članica NATO zarobljenim drži dvije države članice NATO, dok je u evropskom dvorištu veliki rat. Naravno da nije dobro da preostalih 26 zemalja mirno sjedi usljed zastrašujuće nemoći”, poručio je Rama.

    Početak pregovora zavisi od raspleta političke krize u Bugarskoj. Vladi, na čijem je čelu proevropski orijentisan Kiril Petkov, je 22. juna izglasano nepovjerenje. Petkov je optužio bivšeg premijera Bojka Borisova za odnos Bugarske prema početku pregovora s Albanijom i Bugarskom.

    Borisova je nazvao najnepoštenijom osobom koju poznaje te poručio da podržava ulazak Sjeverne Makedonije u Uniju.

    Predsjednik Savjeta Evrope Šarl Mišel je izjavio da se, kako je naveo, pomno prati razvoj situacije i da je glavni prioritet početak pregovora s ove dvije zemlje, prenosi “Euronews”.

    Podsjećamo, Ukrajina i Moldavija juče su dobile status kandidatkinja za članstvo, dok Bosna i Hercegovina nije.

  • Vulin: Ako je uslov za napredak rat, onda neka hvala

    Vulin: Ako je uslov za napredak rat, onda neka hvala

    Ako bi uslov da Srbija brže napreduje ka EU bio da zarati sa nekim, onda neka hvala, nije toga vredno, poručio je večeras ministar unutrašnjih poslova Srbije Aleksandar Vulin, reagujući na to što su Ukrajina i Moldavija dobile status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji.

    “Evropska unija je rešila da prestane da se pretvara kako postoje istovetna pravila za sve koji žele prijem u ovu organizaciju. Ukrajina je postala kandidat za članstvo uprkos neispunjavanju standarda koji se tako pažljivo primenjuju na balkanske zemlje. Preskočila je nekoliko decenija pritisaka, ucena i birokratije, a nije morala da se muči sa borbom protiv korupcije, ispunjavanjem kriterijuma u oblasti pravosuđa ili ekonomskim reformama, a o saradnji sa sudovima koji utvrđuju ratne zločine ne treba ni govoriti”, naveo je ministar Vulin.

    Istakao je da je učešće u ratu bilo dovoljno za početak pregovora.

    “Ne smem ni da mislim šta će biti uslov za okončanje postupka prijema. Nadam se da Moldavija nije morala da obeća da će zaratiti i da su joj status kandidata odobrili na časnu reč, bez obaveze da ratuje”, naveo je Vulin.

    Ako je, kaže Vulin, presudni kriterijum za prijem u članstvo ili za početak pristupnog procesa da je zemlja kandidat u ratu, onda je, ističe, Srbija mogla još 1999. godine da otpočne pregovore.

    “Ipak, izgleda da se takva pravila ne odnose na one koje je bombardovao NATO, za brzi pristup u Evropsku uniju mora se sukobiti sa Rusijom”, naveo je ministar i dodao:

    “Do juče EU nije bila vojni savez, niti je ratno stanje bilo uslov za početak pregovora, ali sada vidimo da je to presudno. Ako bi uslov da Srbija brže napreduje ka Evropskoj uniji bio da zarati sa nekim, onda neka hvala, nije toga vredno”.

    Vulin je Ukrajini poželio svaku sreću, a Sjevernoj Makedoniji i Albaniji da ne moraju da zarate ni sa kim kako bi otpočele pregovore za prijem u Evropsku uniju, saopšteno je iz MUP-a.

  • Zelenski: Kandidatura za članstvo u EU istorijski trenutak

    Zelenski: Kandidatura za članstvo u EU istorijski trenutak

    Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski pozdravio je danas potez Evropske unije da prihvati njegovu zemlju za kandidata za članstvo i nazvao to jedinstvenim i istorijskim trenutkom u odnosima sa 27-članim blokom.

    “Budućnost Ukrajine je u EU”, napisao je on na Twitteru, prenio je Rojters.

    Lideri EU 27 na samitu u Briselu nakon višečasovne debate odlučili su da podrže preporuke Evropske komisije za dodjeljivanje kandidatskog satatusa Ukrajini i Moldaviji, objavio je predsjednik Evropskog savjeta, Šarl Mišel na Twitteru.

    “U pitanju je istorijski trenutak. Ovo je ključni korak na vašem putu ka EU. Čestitam Volodomiru Zelenskom i Maii Sandu kao i narodu Ukrajine i Moldavije. Imamo zajedničku budućnost”, poručio je Mišel.

  • “Pretnja potpunim prekidom stvarnija nego ikad”

    “Pretnja potpunim prekidom stvarnija nego ikad”

     Snabdjevanje gasom u Evropskoj uniji je “trenutno zagarantovano”, ali aktuelna situacija se “mora shvatiti ozbiljno”, objavila je danas Evropska komisija.

    “Prema onom što smo iskomunicirali s vlastima zemalja članica, snabdevanje gasom u Nemačkoj, baš kao i ostatku EU, trenutno je zagarantovano. Smanjenja isporuka ruskog gasa se za sada mogu kompenzovati”, rekao je portparol Evropske komisije za CNN.

    Međutim, dodao je, ova situacija se mora shvatiti ozbiljno.

    “Svesni smo da bi se situacija mogla pogoršati. Devet zemalja članica aktiviralo je plan ranih upozorenja na situaciju sa gasom jer Rusija koristi svoje zalihe plina kao oružje ucene”, rekao je portparol, prenosi Index.

    “Pretnja potpunim prekidom isporuke gasa sad je stvarnija nego ikada ranije”, rekao je danas zamenik predsednika EK Frans Timermans.

  • EU odobrila Ukrajini i Moldaviji status kandidata za članstvo

    EU odobrila Ukrajini i Moldaviji status kandidata za članstvo

    Lideri EU 27 na samitu u Briselu nakon višečasovne debate odlučili su da podrže preporuke Evropske komisije za dodjeljivanje kandidatskog satatusa Ukrajini i Moldaviji, objavio je predsjednik Evropskog savjeta, Šarl Mišel na Twitteru.

    “U pitanju je istorijski trenutak. Ovo je ključni kora na vašem putu ka EU. Čestitam Volodomiru Zelenskom i Maii Sandu kao i narodu Ukrajine i Moldavije. Imamo zajedničku budućnost”, poručio je Mišel.

    Predsjednica Evropske komisije, Ursula fon der Laje takođe je čestala liderima Ukrajine, Moldavije, ali i Gruzije koja je dobila evrospsku perspektivu.

    “Vaše zemlje su dio evrospke porodice, a današnja odluka lidera to potvrđuje”, poručila je Lajen na Twitteru.

  • Dodik: Dio evropskih lidera BiH vidi kao koloniju, a ne kao partnera

    Dodik: Dio evropskih lidera BiH vidi kao koloniju, a ne kao partnera

    Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH, izjavio da dio evropskih lidera BiH vidi kao koloniju, a ne kao partnera i zbog toga nije dobila kandidatski status.

    Dodik je na Twitteru naveo da Srpska nije i neće biti kolonija.

    “Sa Zapada ništa novo. Dio evropskih lidera BiH vidi kao koloniju, a ne kao partnera i zbog toga nismo dobili kandidatski status. Srpska nije i neće biti kolonija. Mi znamo gdje smo i znamo svoj put”, objavio je Dodik na Twitteru.

    Dodik se, potom, zahvalio prijateljima koji su podržali BiH.

  • Borelj: Kalinjingrad nije pod blokadom

    Borelj: Kalinjingrad nije pod blokadom

    Evropska unija ne želi da blokira saobraćaj između Rusije i Kalinjingradske oblasti, izjavio je vrhovni komesar Evropske unije za inostrane poslove i politiku bezbednosti Žozep Borelj, a prenosi list “Open”. “Situacija s Kalinjingradom nije blokada”, tvrdi diplomata, ali dodaje da EU, istovremeno, želi da mere kontrole spreče bilo kakav pokušaj zaobilaženja sankcija, bez ometanja komercijalngo saobraćaja.

  • Vučić iz Brisela: “Ovo što se dogodilo nije bilo fer”

    Vučić iz Brisela: “Ovo što se dogodilo nije bilo fer”

    Predsednik Srbije obraća se, zajedno sa premijerima Edijem Ramom i Dimitrom Kovačevskim, iz Brisela, gde se održava Samit EU i Zapadni Balkan.

    Aleksandar Vučić obratio se medijima iz Brisela.”Srbija je danas dala veliku podršku otvaranju pristupnih pregovora sa Severnom Makedonijom i Albanijom. Opet se ništa nije dogodilo. Ovo je neophodno jer su obe zemlje uradile sve. Hvala svima koji su podržali našu zemlju. Više od 20 lidera nas je slušalo nekoliko sati i zahvalan sam i Makronu na inicijativi za novu političku zajednicu. To je jedini način da mi budemo saslušani, da nas evropske kolege čuju. Zahvalan sam i Rami i Kovačevskom jer su bili fer prema Srbiji, pokazali su poštovanje”, rekao je Aleksandar Vučić.

    “U Hrvatskoj su objavili da se vrši pritisak na Vučića zbog Ukrajine. Neću da krijem da sam govorio među poslednjima i ukazivao sam na pitanja. Želim da vas podsetim na ono što se desilo u poslednja četiri meseca. Na osnovu podataka koje sam dobio objavljeno je preko 2.000 članaka u evropskim medijima o Srbiji i tome kako Srbija ugrožava ceo region i mir u BiH, Kosovu, ali onda se ništa nije desilo”, objašnjava Vučić.

    On je dodao da je u obavezi da sprovodi preporuke Saveta za nacionalnu bezbednost i štiti interes našeg naroda.

    “Mislim da ćemo biti u stanju da zajedno rešimo poteškoće, kao što je ova koja je nametnuta Severnoj Makedoniji. Hteli smo da se brinemo sami za naš region, to je bila ideja. Neko je rekao da je to bila Putinova ideja, a ja nikada sa njim nisam pričao o tome. Zašto bi to bilo potrebno? Nikome to nije bilo potrebno, osim nama. Na kraju želim da se zahvalim evropskim kolegama, jer su pokazali strpljenje. Znam da je danas veliki dan za njih. Shvatam da su Dimitar i Edi više isfrustrirani nego ja, ali mislim da do septembra stvari mogu da se okrenu na bolje. Mi ćemo sprovesti reforme za to vreme u oblasti prava i drugih oblasti”, dodao je Vučić.

    Pitanja novinara
    Da li je bilo konkretnijih odluka za Zapadni Balkan i koja je glavna poruka iz Brisela za danas?

    “Sve što sam ovde rekao, rekao sam otvoreno i javno u prisustvu zvaničnika Evropske unije, ono što je bilo bitno za nas. Nije bilo konkretnih rezultata, ali je to bila dobra diskusija i ne bih to nikada potcenio. Ako me pitate da li su Severna Makedonija ili Albanija dobile datum, nisu i BiH nije dobila datum. Mnoge države članice su nas kritikovale zbog problema rata u Ukrajini i ruske intervencije. Politika se ne odnosi uvek na konkretne rezultate”, odgovorio je Vučić.

    “Nisam frustriran već mi je žao Evropske unije, tako da sam isfrustriran za njih. Nije tajna da je meni više stalo do Evropske unije nego Aleksandru. Kad vidimo da EU nije u stanju da oslobodi dva taoca od Bugarske, onda je ovo bio istorijski dan, ali u negativnom smislu. Mislim da ćemo stići u Evropu nadam se pre narednog veka, ali najkasnije tada. Do tada ćemo nastaviti sa reformama i ako se ništa ne dogodi, da to bude njihova greška, a ne naša. Želimo da naši građani imaju standard kao i u Evropskoj uniji. Ja nisam ništa drugo očekivao”, dodao je Rama.

    Da li je vreme da se oko regionalne saradnje radi na aktivniji način i da se Crna Gora uključi u inicijativu?

    “Verujem da je budućnost u našim rukama. Ukoliko radimo naporno i posvetimo se i počnemo da se integrišemo jedni sa drugima. Moramo da budemo posvećeniji ako hoćemo da vidimo rezultate u budućnosti. Imao sam diskusiju sa Makronom sat vremena i austrijskim kancelarom i mislim da Zapadni Balkan ima budućnost u Evropskoj uniji i mnogo toga moramo mi sami da uradimo, ali ovo što se dogodilo Severnoj Makedoniji i Albaniji nije bilo fer prema njima. U međuvremenu ne možemo da kukamo i plačemo, jer to neće ništa promeniti. Moramo da radimo vrednije i stvorimo bolje životne standarde za građane i poboljšamo sva pitanja”, dodao je Vučić.

    “Nije problem za Kosovo da dođemo, već je problem da srpski predsednik to prihvati. Konačni mir će doći kroz inicijativu Otvoreni Balkan”, rekao je Rama.

    “Mi smo pozivali sve druge da se priključe inicijativi i sve što radimo, radimo u korist naših građana. To je 70 odsto građana Zapadnog Balkana. Naravno da smo bili pod pritiskom od strane moćnih zemalja i njihovih lidera, ali postajemo sve jači jer verujemo u inicijativu i sami u sebe, tako da imamo više samopouzdanja i vere sami u sebe i znamo da moramo da održimo mir i spokoj u regionu. To je sve što nam je neophodno. Samo pogledajte jedan dan rata u Ukrajini. Da li želite to da vidite ponovo na Balkanu? Nemojte da potcenjujete našu inicijativu. Trebalo nam je 70 godina da se ponovo sastanemo, 1946. godine su se poslednji put sastali lideri ovog tipa. Sada smo u stanju Rama i ja da sarađujemo i razgovaramo i to je dobro”, naglasio je Vučić.

    “Mi smo zajedno u ovome i verujem da će se moje kolege složiti. Bilo je manje neprijatno iskustvo za mene nego za njih dvojicu danas, ali hteo sam da pokažem našu podršku za Albaniju i Severnu Makedoniju i oni su pružili podršku nas. To rade dobri susedi. Srbija nema formalne obaveze da podržava ove dve zemlje, ali je postalo nešto što je redovno. Videćemo na zimu ko će biti prvi da podrži vaše zemlje i mi ćemo uvek očekivati da dobijemo podršku od susednih zemalja”, odgovorio je Vučić na pitanje zašto je danas tu.

    “Razmišljali smo da ne dođemo jer smo znali šta bi se danas desilo. Došli smo da iskažemo poštovanje svim liderima koji su nas podržali”, objasnio je Rama.

    Rama: “Žao mi je EU”
    “Žao mi je Evropske unije i nadam se da možemo da im pomognemo. Pokušao sam da im kažem neke stvari na sastanku i to ću podliti sa vama. Dobro je i loše što smo tu, dobro se osećamo jer smo Evropljani i biti tu je naša suština, ali osećam se loše jer nas niko ne sluša tako, već kao goste. Mi smo u podeljenoj kući i zabrinjavajuće je što i u toku pandemije, koja je bila globalna došlo je do loših posledica. Čak ni pandemija ni rat nisu uspeli da ujedine Evropljane. Sa jedne strane mislim da smo dosta toga učinili da podržimo Makronovu ideju, kako bi se ispunio politički cilj. Nadamo se da ćemo u nekom trenutku postati članovi. Mi bismo cenili kada bi ta nova politička zajednica Evrope omogućila svima nama da budemo zajedno u jednoj kući, kao jedna porodica”, rekao je Rama.

    On je dodao da je Severna Makedonija bila glavna tema, jer 17 godina i dalje čeka otvaranje pregovora, a promenila je naziv, što nije dovelo do nekog pomaka.

    “Nije samo Bugarska u pitanju, ona je problem, ali nije samo Bugarska. Evropska unija se umorila od proširenja. Ona je postala više instrument za pojedinačne članice da stopiraju nešto. Priča sa Bugarskom jeste sramota i jedna zemlja tu kidnapuje šanse za pristupne pregovore drugim članicama. Ispada da jedna država nameće nešto svoje, a druge članice ne mogu ništa da urade vezano za to. Znamo da Bugarska dobija podršku da destabilizuje Severnu Makedoniju i to dovodi do razdora. Nećemo da čekamo Godoa. Mi na Balkanu nećemo odustati i nastavićemo da se trudimo i jednog dana ćemo postati članovi Evropske unije”, dodaje Rama.

    On je dodao da građani Kosova ne mogu slobodno da se kreću u Evropi i jedino je njima zabranjeno kretanje.

    “Srbija nije u poziciji da tako brzo prihvati sve te sanckije, što može da dodede do kontraefekta. Ko će to da plati? To jeste evropska agenda za Srbiju, ali će to pre svega da osete narodi naših zemalja. Nama ne treba rat i tenzije u regionu”, dodao je Rama.

    Kovačevski: “Vreme je da EU ispuni obećanja”
    “Na Samitu EU i Zapadnog Balkana diskutovali su o raznim pitanjima. Agresija na Ukrajinu je pretnja po sve zemlje u regionu. S obzirom na okolnosti ja sam na Samitu EU izrazio nezadovoljstvo. Ne možemo da budemo zaglavljeni u ovoj situaciji jer države EU ne mogu da se koordiniraju. Moramo da rešimo ove probleme. Severna Makedonija je prepoznata kao država posvećena tome da se nađu zajednička rešenja kao vrednosti Evropske unije. Posvetili smo pažnju našoj budućnosti i tome da nađemo rešenja koja će deblokirati pregovore i za Albaniju i Severnu Makedoniju. Ovo su nesmotreni koraci sa geostrateške pozicije. Severna Makedonija je dosta toga uradila do sada. Vreme je da EU ispuni svoja obećanja pre nego što da nova obećanja”, rekao je Kovačevski.

    On se zahvalio i Emanuelu Makronu i u saradnji sa Francuskom potvrdili su da će predlog garantovati zaštitu makedonskog identiteta. Istorijska pitanja ne mogu da budu kriterijumi za pristupanje, naveo je Kovačevski.

    “Predlog u sadašnjoj formi nije prihvatljiv. Ako se za vreme francuskog predsedavanja dođe do prihvatljivog dogovora bićemo spremni za proces pregovora. Sada je na Evropskoj uniji da preduzme korak. Otvoreni balkan nije zamena za EU ali jeste korak dalje, kako bismo se pridružili evropskoj porodici naroda. Želim da naglasim da bilo koja nova inicijativa nije zamena za članstvo u Evroskoj uniji. Svih 27 zemaljapridružile su se EU ponosno, uz poštovanje svih različitosti”, dodao je Kovačevski.

    Pred početak Samita predsednik Aleksandar Vučić istakao je da Srbija nema razloga da se plaši.

    “To su priče za malu decu, nema razloga da se plašimo”, rekao je Vučić.

    Pred samit oglasili su se i Edi Rama, austrijski kancelar Karl Nehamer, koji je poručio da pristupni uslovi koji važe za Ukrajinu moraju važiti i za zemlje Zapadnog Balkana.

  • “Male šanse da se BiH dodjeli status kandidata”

    “Male šanse da se BiH dodjeli status kandidata”

    Delegat Kluba srpskog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Dušanka Majkić smatra da će dvodnevni samit u Briselu teško BiH donijeti išto novo, koji je fokusiran na dodjelu statusa kandidata za članstvo u EU Ukrajini, Moldaviji i Gruziji.
    “Male su šanse da bude prihvaćena inicijativa Slovenije da se BiH bez odlaganja, dodjeli status kandidata. Slovenačku inicijativu podržavaju Mađarska, Poljska i Hrvatska, a protiv dodjele kandidatskog statusa su Njemačka, Francuska i Holandija. BiH treba razumijevanje i pomoć”, navela je Majkić u izjavi Srni.

    Briselska administracija, prema njenim riječima, ne prepoznaje složenost problema, a još manje može u tome pomoći.

    “Ako BiH kao država za četvrt vijeka svog postojanja nije riješila nijedan od nagomilanih problema, male su šanse da opstane kao zajednička država tri konstitutivna naroda, sa potpuno različitim političkim ciljevima i viđenjima njene budućnosti”, navela je Majkićeva.

    Ona je ukazala da je Evropa godinama činila greške u BiH za koju nije snosila nikakvu odgovornost, a sada ih bezobrazno za BiH i fakturiše.