VRBAS Media

Oznaka: EU

  • EU traži dio profita

    EU traži dio profita

    Evropska komisija namerava da zatraži od kompanija za fosilna goriva koje budu profitirale od skoka cena energenata da daju finansijski doprinos.

    Na taj koraqk odlučila se kako bi pomogli građanima i privredi da se izbore sa rastućim troškovima energije, navodi se u nacrtu dokumenta u koji je Rojters imao uvid.

    Predlog koji bi Brisel trebalo da predstavi ove nedelje, predviđao bi da zemlje Evropske unije uvedu “solidarni doprinos” za kompanije koje ove godine prijave profit od prodaje fosilnih goriva.

    Kompanije za naftu, gas, ugalj i rafinerije morale bi da daju finansijski doprinos na osnovu “oporezivog viška dobiti ostvarenog u fiskalnoj 2022. godini”, prema nacrtu koji bi još, kako se navodi, mogao da bude izmenjen.

    Dodaje se da bi tim privremenim planom bila prikupljena finansijska sredstva koja bi pomogla vladama za finansiranje mera koje mogu pomoći u ublažavanju energetske krize u Evropi.

    Kako se ističe tu bi trabalo da bude uključena i podrška domaćinstvima i preduzećima koja se suočavaju s visokim računima za energiju, zatim i pomoć energetski intenzivnim industrijama, pa smanjenje potrošnje energije u EU i povećanje samostalnosti Evrope u pogledu energetskih zaliha.

    “Solidarni doprinosi opravdani su činjenicom da takve kompanije ostvaruju neočekivane viškove profita, koji nastaju usled nepredviđenih okolnosti”, navodi se u nacrtu predloga.

    Navodi se da vanredna energetska situacija, izazvana ratom u Ukrajini, znači da će tu meru usvojiti većina država članica, to jest da neće zahtevati jednoglasno odobrenje 27 zemalja Evropske unije.

  • “EU gubitnik u ukrajinskom sukobu”

    “EU gubitnik u ukrajinskom sukobu”

    Predsjednik Narodne skupštine Mađarske Laslo Kover rekao je da bi se Evropska unija mogla smatrati gubitnikom u ukrajinskom sukobu, jer blok djeluje protiv sopstvenih ekonomskih interesa.

    “EU je danas pod spoljnim pritiskom, nesposobna da diplomatski uspostavi mir. Ona djeluje suprotno svojim fundamentalnim ekonomskim interesima i može se smatrati gubitnikom bez obzira na to koja od strana direktno uključenih u vojne operacije proglasi pobjedu”, rekao je Kover, prenosi mađarska novinska agencija MTI.

    Prema Koverovim riječima, Brisel u datim okolnostima “služi neevropskim interesnim grupama” što osuđuje EU i njene zemlje članice na “vojnu ranjivost, političku zavisnost, ekonomsku i energetsku neodrživost i društvenu dezintegraciju”.

    Ruski predsjednik Vladimir Putin pokrenuo je 24. februara specijalnu vojnu operaciju nakon zahtjeva za pomoć lidera republika Donbasa. Kao odgovor, Zapad je počeo da uvodi sve oštrije sankcije Rusiji. Štaviše, zapadne zemlje počele su da dopremaju oružje i vojnu opremu u Kijev.

    Prema nekim procjenama, do sada je upućena vojna pomoć Kijevu u vrijednosti od nekoliko desetina milijardi dolara, navodi TASS.

  • “Gasprom” i dalje šalje gas Evropi preko Ukrajine

    “Gasprom” i dalje šalje gas Evropi preko Ukrajine

    Ruski energetski gigant “Gasprom” isporučiće 42,4 miliona metara kubnih gasa preko Ukrajine ka mjernoj stanici “Sudža”, rekao je zvaničnik ruske kompanije Sergej Kuprijanov.
    “Gasprom isporučuje ruski gas radi tranzita kroz ukrajinsku teritoriju od oko 42,4 miliona metara kubnih ka ulaznoj stanici Sudža”, istakao je Kuprijanov.

    Kuprijanov je izjavio da isporuku preko gasovoda Sohranovka odbija ukrajinska strana.

    Sudža ostaje jedina stanica koja prenosi ruski gas ka Evropi preko Ukrajine pošto Kijev i dalje odbija da primi gorivo na drugoj stanici Sohranovka.

    Operater gasnog prenosnog sistema u Ukrajini saopštio je ranije da od 11. maja gase prenos gasa ka Evropi preko stanice Sohranovka jer kompanija navodno ne kontrološe kompresnu stanicu Novopskov koja se nalazi u regonu Lugansk.

    “Gasprom” je potom saopštio da je tehnički nemoguće prenijeti sve količine gasa preko “Sudže” ali kompanija nastavlja da isporučuje energent ka evropskim potrošačima u skladu sa ugovornim obavezama.

  • Otkriven Putinov cilj?

    Otkriven Putinov cilj?

    Evropska komisija pozvala je zemlje članice EU da preispitaju uslove pod kojima izdaju vize ruskim državljanima.

    Takođe i da odbiju podnosioce zahteva koji predstavljaju bezbednosnu pretnju.

    “Ne treba da budemo naivni, Putinov cilj je da uništi EU i hteo bi da nas napadne tamo gde smo najslabiji”, upozorila je komesarka EU za unutrašnje poslove Ilva Johanson, prenosi agencija Frans pres.

    Johanson je rekao da se civili mogu ponašati kao špijuni, saboteri ili provokatori i naveo da su neki Rusi koji su došli u EU “pokušali da maltretiraju i ponize ukrajinske izbeglice koje su dobile zaštićeni status u EU”.

    “Ne možemo isključiti da ljudi dolaze sa ciljem da provociraju, pokušavaju da izazovu društvene nemire ili izazovu nasilje ili nered ili slične stvari, ili pokušavaju da koriste propagandu”, rekla je ona.

  • Ministri EU bez dogovora o ograničenju cijena za ruski gas

    Ministri EU bez dogovora o ograničenju cijena za ruski gas

    Ministri energetike EU zatražili su danas od Evropske komisije ograničavanje prihoda proizvođačima električne energije koji imaju niske troškove proizvodnje, kao i da se pripremi hitna i privremena intervencija Komisije koja uključuje ograničavanje cijena gasa, rekao je nakon ministarskog sastanka ministar industrije i trgovine u vladi Češke Jozef Sikela.

    Današnji sastanak u Evropskom savjetu je bio fokusiran na četiri oblasti za koje su zemlje članice zatražile od Evropske komisije da pripremi konkretne zakonske prijedloge.

    “Zajedno sa EK moramo da radimo na brzom i koordiniraniranom rješenju kako bi ublažili posljedice visoke cijene energije sto je prije moguće. Uspjeli smo da pronađemo dobar pravac za mjere koje moraju biti preduzete”, objasnio je Sikela.

    Ministri su takođe pozvali EK da predstavi mjere za koordinirano smanjenje potražnje širom EU čime bi se smanjio pritisak na proizvodnju struje i zatražili da se pripreme mjere koje će pomoci u rješavanju problema smanjene likvidnosti.

    Sikela kaže da trenutni nivo cijene gasa i električne energije stvaraju pritisak na EU ekonomiju, umanjuju kompetitivnost evropskih kompanija i stvaraju društvene tenzije.

    “Najvažnije je da se pobrinemo da građani i kompanije ne budu iznevjereni”, dodao je on.

    Sikela dodaje da je Češko predsjedavanje EU spremno da organizuje još jedan vanredni ministarski sastanak do kraja septembra kako bi se usvojila konkretna rješenja.

    Kako je ranije javio Rojters koji je imao uvid u nacrt zaključaka s ministarskog sastanka, ministri su razmatrali mogućnost ograničavanja cijene ruskog gasa, ali i naveli da je “neophodan dalji rad” na tome.

  • EU ide ka recesiji, a sa njom i BiH

    EU ide ka recesiji, a sa njom i BiH

    Potez Evropske centralne banke (ECB) da drastičnije poveća referentnu kamatnu stopu uticaće na smanjenje inflacije, ali će sa druge strane doći do pada privredne aktivnosti i samim tim rasta broja nezaposlenih.

    Sve to preliće se i na tržište BiH.

    Stav je to ekonomista povodom jučerašnje odluke ECB koja je prelomila i povećala ključnu kamatnu stopu za 75 baznih poena i nagovijestila dodatni rast u borbi protiv inflacije, iako se ekonomija evropskog bloka kreće prema recesiji tokom zime.

    Nakon rasta u julu, ECB je povećala osnovnu kamatnu stopu sa nule na 0,75 odsto, a kamatu za refinansiranje na 1,25 odsto, što je najviši nivo od 2011. godine. Dodatni koraci se očekuju u oktobru i decembru. ECB je u saopštenju navela da je ovo korak koji vodi ka nivou kamatne stope koji će osigurati povratak inflacije na ciljani nivo od dva odsto.

    Ekonomista Marko Đogo rekao je da se Evropska unija ipak odlučila da zaoštri monetarnu politiku. Podvukao je da je ECB između privrednog rasta te očuvanja radnih mjesta prioritet dala smanjenju inflacije, odnosno monetarnoj stabilnosti.

  • Sijarto: Ograničavanje cijene ruskog gasa protivno interesima Budimpešte

    Sijarto: Ograničavanje cijene ruskog gasa protivno interesima Budimpešte

    Predloženo ograničenje cijene ruskog gasa protivno je interesima Evrope i Mađarske, rekao je danas mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto uoči vanrednog sastanka ministara energetike zemalja EU.

    Sijarto, koji se sastao u Moskvi sa ruskim kolegom Sergejem Lavrovom u julu i zatražio dodatnih 700 miliona metara kubnih gasa pored postojećeg sporazuma o dugoročnoj isporuci gasa, rekao je da bi predloženo ograničenje momentalno izazvalo prekid isporuka gasa Evropi.

    • Plan o uvođenju ograničenja cijene eksluzivno za ruski gas koji dolazi gasovodima u potpunosti je protivan interesima Evrope i Mađarske – rekao je Siajrto u video poruci na Fejsbuku.

    On je dodao da bi to momentalno dovelo do prekida isporuka ruskog gasa i da “nije potrebna Nobelova nagrada da bi se to shvatilo”.

    Ministri energetike zemalja EU razgovaraće danas o ublažavanju cijena energenata, koje su porasle u vrijeme kada je Rusija skoro potpuno obustavila isporuke gasa Evropi zbog evropskih sankcija povodom vojne akcije u Ukrajini.

  • “Evropa se sprema za jednu od najgorih zima u istoriji”

    “Evropa se sprema za jednu od najgorih zima u istoriji”

    EU bi mogla da se suoči sa recesijom usljed rekordno visokih cijena gasa, pošto će naredna zima biti jedna od najgorih u istoriji, izjavio je evropski komesar za ekonomiju Paolo Đentiloni.

    “To niko ne može isključiti. Trenutna inflacija gurnuće našu ekonomiju u metež, a sljedeća zima mogla bi biti jedna od najgorih u istoriji. Suočeni smo sa nesigurnošću bez presedana, ali su brojke za ekonomiju EU u cjelini i dalje pozitivne i situacija na tržištu rada je dobra”, rekao je Đentiloni u intervjuu za njemački magazin “Špigl”.

    On nije odbacio mogućnost da će neke zemlje EU morati da smanje potrošnju gasa.

    “To zavisi od odluka predsjednika Rusije Vladimira Putina i toga kako se mi ponašamo. Već je neophodno da se štedi energija, mada vidimo dobar napredak u popunjavanju skladišta gasa i štedi se energija”, istakao je Đentiloni.

    Đentiloni je dodao da je situacija “vrlo različita” u zemljama EU, prenio je TASS.

    Vlade zemalja EU već preduzimaju “neposredne mjere”. Do kraja avgusta, za borbu protiv energetske krize izdvojen je novac gotovo jednak procentu jedan odsto od BDP-a EU, a do kraja godine bi moglo doći do porasta finansiranja na dva odsto od BDP-a.

  • Putin zaprijetio: “Sad nećete dobiti ništa”

    Putin zaprijetio: “Sad nećete dobiti ništa”

    Nakon što je Evropska unija predložila danas ograničenje cijene ruskog plina, ruski predsjednik Vladimir Putin zaprijetio je potpunim prekidom opskrbe energijom ako poduzme takav korak.

    Putin je, prema svemu sudeći, očekivao ovaj potez EU i rekao je da će Rusija uzvratiti udarac.

    “Nećemo isporučivati ​​ništa ako je to u suprotnosti s našim interesima”, rekao je Putin na gospodarskom forumu u Vladivostoku.

    “Nećemo isporučivati ​​plin, naftu, ugljen, lož ulje – nećemo isporučivati ​​ništa”, rekao je Putin. Također je doveo u pitanje dogovor o izvozu žitarica iz Ukrajine postignut uz posredovanje Ujedinjenih naroda.

    Evropa obično uvozi oko 40 posto plina i 30 posto nafte iz Rusije.

    Eurelectric, tijelo koje predstavlja evropsku elektroenergetsku industriju, također je kritizirao planove o gornjoj granici EU od 200 eura po megavat satu na cijenu električne energije iz generatora koji ne rade na plin.

    “Osnovni uzrok problema je nestašica opskrbe plinom i naša ovisnost o uvezenim fosilnim gorivima. Vlade bi trebale nastojati riješiti ovo, a ne pribjegavati distorzivnim, ad hoc intervencijama na tržištu električne energije”, rekao je Kristian Ruby, glavni tajnik Eurelectrica.

    Međutim, evropske dionice komunalnih poduzeća ojačale su na berzama, a analitičari smatraju da je visina gornje granice bolja od očekivanog ishoda za industriju.

  • Ovo su predložene mjere EU za ublažavanje posljedica poskupljenja energenata

    Ovo su predložene mjere EU za ublažavanje posljedica poskupljenja energenata

    Predsjednica Komisije Evropske unije Ursula von der Leyen danas je objavila mjere kojima će se pokušati ublažiti posljedice poskupljenja energenata.

    Predstavila je plan Unije za redukciju potrošnje struje, ograničenje cijena struje proizvedene iz obnovljivih izvora energije, mehanizam solidarnosti koji će se finansirati od visokih profita kompanija iz industrije fosilnih goriva te za program pomoći vlasti javnim preduzećima.

    Von der Leyen je napomenula da su cijene struje, kako je navela, astronomski visoke te da je tržište znatno nestabilno. Ukazala je da postoji mogućnost da se odredi krajnja cijena za uvoz ruskog plina, zbog čega bi Rusija mogla obustaviti isporuku ovog energenta.

    “Moramo sniziti prihode kojima ruski predsjednik Vladimir Putin finansira užasan rat protiv Ukrajine”, poručila je.

    Prema njenim riječima, sada se iz Rusije u EU uvozi devet posto plina, dok se prije rata uvozilo 40 posto od ukupne uvezene količine plina. Ukazala je da je sada Norveška postala glavna izvoznica ovog energenta u Uniju.

    Naglasila je da se razmatra mogućnost ograničavanja cijena za sav plin koji se uvozi, osim za tečni plin (LNG), koji se smatra ključnom alternativom za ruski plin. No, nije izgledno da će se ova mjera iskoristiti u doglednoj budućnosti.

    “LNG je oskudan i može se preusmjeriti u različite regije. Želimo ostati konkurentni za dobavljače LNG-a, ali i da se pobrinemo da cijene ne budu visoke, već da budu pristojne”, izjavila je von der Leyen.

    Kako je objavio Euronews, navedene mjere odražavaju nastojanje da se balansira između intervencije na slobodnom tržištu i garantovanja da će snabdijevanje energentima biti sigurno.

    Neke od mjera

    Prijedlog za uštedu struje jeste da se ograniči njena upotreba u vrijeme kada je plin najznačajniji za njenu proizvodnju, a cijene potrošnje su više. Kako je kazala predsjednica Evropske komisije, to zahtijeva pametno smanjenje potražnje za strujom. U EU je ranije uspostavljen plan smanjenja potrošnje plina za 15 posto, i to do sljedećeg proljeća.

    Još jedan prijedlog jeste i da se ograniči višak prihoda onih koji struju proizvode iz obnovljivih izvora energije, nuklearne energije i uglja, a imaju niže troškove proizvodnje. Von der Leyen je kao razlog za to istakla to što inframarginalni generatori, kako se ovi proizvođači struje još nazivaju, “nisu ni sanjali o ovolikim prihodima, koje i ne mogu tako brzo reinvestirati”.

    Poručila je da je došlo vrijeme da i građani, potrošači imaju koristi od niskih troškova za struju proizvedenu iz niskougljičnih izvora energije. Ova mjera mogla bi se primijeniti i na kompanije iz industrije fosilnih goriva.

    Ministri država EU će 9. septembra razmatrati mjere za ublažavanje posljedica poskupljenja energenata. Očekuje se da će najviše nesuglasica biti oko toga da li ograničiti cijenu na uvoz ruskog plina. Mađarska je prošle sedmice najavila da će s ruskom energetskom kompanijom Gazprom potpisati ugovor za isporuku dodatnih 5,8 miliona kubnih metara plina dnevno.

    Međutim, ako se saglasnost postigne, mjere bi se mogle primjenjivati po hitnoj proceduri. Među ranije odbačenim prijedlozima jeste i taj da se subvencionira cijena plina, jer se smatralo da će se time podstaknuti potrošnja ovog energenta te da će se time dodatno povećati energetska ovisnost o Rusiji, prenosi Euronews.