VRBAS Media

Oznaka: EU

  • Dodik: Bez datuma početka pregovora za EU ništa nije važno

    Dodik: Bez datuma početka pregovora za EU ništa nije važno

    Vjerujem da će BiH dobiti status pregovarača za članstvo u Evropskoj uniji, ali bez datuma početka pregovora to nije ništa važno, rekao je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

    Ništa se 22. marta neće promijeniti. Mi ćemo i dalje pitati šta će lažni visoki predstavnik u BiH i strane sudije u Ustavnom sudu BiH. Da li je ovo evropski standard ili nije? Zato će to biti jedno od najvažnijih pitanja u narednom periodu – naveo je predsjednik Srpske na društvenim mrežama.

    Dodik je naveo da je tokom sedmice prisustvovao sastanku u Vladi Srpske sa predsjednikom Vlade Republike Srpske Radovanom Viškovićem, ministrom energetike i rudarstva Petrom Đokićem i predstavnicima Regulatorne komisije za energetiku i ERS, na kojem je zaključeno da odluka Ustavnog suda neće uticati da dođe do povećanja cijene struje u Srpskoj.

    Takođe, Dodik navodi da je u prethodnoj nedjelji prisustvovao i proslavama povodom 8. marta, koje organizuju aktivi žena SNSD-a u Doboju i Laktašima, a na Trgu Krajine u Banjaluci dijeljeno je cvijeće sugrađankama.

  • Zatler: Nadam se da će BiH dobiti pozitivne vijesti iz Brisela

    Zatler: Nadam se da će BiH dobiti pozitivne vijesti iz Brisela

    Ambasador Johan Zatler, šef kancelarije EU u BiH, posjetio je danas Tuzlanski kanton, a prilikom obraćanja osvrnuo se i na proces reformi na nivou BiH.

    On je rekao da mu je drago što kod svih aktera vidi da vlada osjećaj hitnosti i potrebe da se hitno djeluje na usvajanju zakona koji su dio evropske agende.

    Kako prenosi portal Vijesti.ba, Zatler je izrazio nadu da će krajem marta BiH dobiti pozitivnu vijest kad je u pitanju početak pregovora o članstvu.

    Podsjećanja radi, 21. marta počinje zasjedanje Evropskog savjeta, najvišeg tijela EU koje čine šefovi država i vlada zemalja članica, a na osnovu izvještaja Komisije, koji se očekuje narednih dana, treba da donesu odluku da li će BiH započeti pregovore o članstvu.

  • Lajčak: Priština blokira osnovni sporazum, obavezno formiranje ZSO

    Lajčak: Priština blokira osnovni sporazum, obavezno formiranje ZSO

    Specijalni izaslanik EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak izjavio je danas da je Priština ta koja blokira osnovni sporazum o normalizaciji odnosa i njegova primjenu, kao i da je osnivanje Zajednice srpskih opština neizbježno u svakom kontekstu “puta Prištine” ka evropskim tijelima.

    “Jedan od koraka je usvajanje uredbe kojom se Statut ZSO upućuje Ustavnom sudu na procjenu ustavnosti, da se odblokira proces sprovođenja Sporazuma, ali to se ne dešava i gubi se vrijeme. Jasno je da bi sporazum donio toliko jasnih koristi stanovništvu Kosova, a ono treba da postavi leigitimno pitanje svojoj vladi, zašto još ne može da ima te koristi”, rekao je Lajčak u intervjuu za prištinski list Nacional.

    Rekao je i da neuspjeh da se to uradi predstavlja kršenje obaveza tzv. Kosova prema EU, prenosi Tanjug.

    “Osnivanje ZSO treba posmatrati i u kontekstu ambicija Kosova da se pridruži međunarodnim organizacijama. Ove organizacije, posebno one koje se bave zaštitom i unapređenjem vladavine prava, pridaju veliki značaj ispunjavanju obaveza svojih članova prema međunarodnom pravu”, rekao je Lajčak.

    Lajčak je rekao da su prijedlozi EU bili da se daju dodatne garancije i da se dodatno ojača status Sporazuma, kako premijer privremenih prištinskih institucija Aljbin Kurti uporno zahtijeva.

    “Ali isto tako, inicijalizacija ili formalno slanje sporazuma u ​​UN, nisu bili dovoljni za kosovskog premijera, koji traži formalizaciju kroz bilateralno potpisivanje sporazuma između Kosova i Srbije”, rekao je Lajčak za portal Nacionale.

  • EU prelazi na ratni režim

    EU prelazi na ratni režim

    Evropska komisija predložiće sutra niz mera pomoću kojih će EU svoju industriju naoružanja prebaciti na ”režim ekonomije u periodu rata”

    Na taj korak odlučila se kako bi pružila bolji odgovor na napade Rusije na Ukrajinu.

    Evropski komesar za industriju Tjeri Breton izneće predloge za podsticanje zemalja EU da zajedno kupuju više oružja od evropskih kompanija, kako bi se tim kompanijama pomoglo da povećaju proizvodne kapacitete, prenosi Rojters.

    “Moramo da promenimo paradigmu i pređemo u režim ratne ekonomije. To takođe znači da evropska odbrambena industrija mora da preuzme više rizika, uz našu podršku”, rekao je Breton.

    On je istakao da će Evropa morati da učini još više da osnaži svoju odrbanu u slučaju da za predsednika SAD bude izabran Donald Tramp, koji je prethodno kritikovao pojedine članice NATO-a.

    “U trenutnom geopolitičkom kontekstu, Evropa mora da preuzme veću odgovornost za sopstvenu bezbednost, bez obzira na ishod izbora naših saveznika svake četiri godine”, ocenio je Breton.

    Bretonovi predlozi uključuju stvaranje mehanizma koji pomaže zemljama koje nisu članice EU da kupuju oružje od evropskih proizvođača.

    Predloge će takođe analizirati i pripadnici NATO-a, koji su ranije pozdravili nastojanja EU da pomognu odbrambene kapacitete EU, ali i koji su upozorili da potezi EU ne smeju da se kose sa radom Alijanse.

  • Evropska unija želi da investira u energetske koridore na Balkanu

    Evropska unija želi da investira u energetske koridore na Balkanu

     EU želi da izgradi transbalkanski koridor za transport električne energije koji bi povezao transmisione sisteme BiH, Crne Gore i Srbije s mrežama Hrvatske, Mađarske, Rumunije i Italije.

    S tim u vezi EU je spremna da značajno finansijski podrži ove projekte, koji se provode uz nadzor i dogovor u sklopu Energetske zajednice.

    U Evropskoj komisiji kažu da će transbalkanski elektroenergetski koridor značajno ojačati važne koridore sjeveroistok-jugozapad, istok-zapad, kao i regionalne i panevropske koridore koji su, kako kažu, među najopterećenijim koridorima prenosa u regionu jugoistočne Evrope.

    “U zapadnoj Srbiji trenutno se gradi dvokružni vod od 400 kilovolti Obrenovac – Bajina Bašta u dužini od 109 kilometara, a u pripremi je nova dionica od 84 km koja povezuje Crnu Goru i BiH. Transbalkanski elektroenergetski koridor je inicijativa Tima Evropa koji podržavaju Njemačka i Italija, a projekti se finansiraju iz kredita KfW-a od 70 miliona evra”, kažu u Evropskoj komisiji.

    Za BiH će ovi projekti biti posebno kritični jer je zemlja u obavezi da narednih godina značajno izgradi obnovljive kapacitete, poput iskorištavanja energije sunca i vjetra, kao i da izgradi hidropotencijale.

    Ovi projekti neće biti svrsishodni ako ne budu izgrađeni sistemi dalekovoda za transport električne energije i povezivanje na evropske koridore.

    Naime, termocentralama su ili istekli resursi, ili su pri kraju, a u Energetskoj zajednici ocjenjuju da nema ekonomske isplativosti da se na toj zastarjeloj tehnologiji izvede remont, tim više što, kako naglašavaju, BiH će ući u evropsku šemu trgovine emisijama, što će energiju iz termocentrala učiniti nekonkurentnom. 

    Poseban problem za BiH predstavljaju sankcije Energetske zajednice zbog neprovođenja obaveza iz Trećeg energetskog paketa.

    Uprkos tome, kako kažu, BiH i dalje učestvuje u projektu transbalkanskog energetskog koridora.

    “BiH učestvuje u projektu PECI transbalkanskog koridora, čiji je cilj povezivanje prenosnih mreža Srbije, Crne Gore i BiH na naponskom nivou 400 kV. Bh. dio 400 kV dalekovoda Višegrad – Bajina Bašta čeka na realizaciju Srbije, odnosno izgradnju 400 kV dalekovoda Obrenovac – Bajina Bašta”, kažu oni.

    Osim što je BiH u problemu zbog velikog učešća termoelektrana u ukupnoj proizvodnji električne energije, Energetska zajednica je BiH uvela sankcije i zbog velikog udjela ispuštanja nedozvoljenih čestica u atmosferu.

    “Zato što nije značajno smanjila emisije osam velikih termoelektrana koje potpadaju pod okvir definisan u Nacionalnom planu smanjenja emisija BiH, došlo je do kršenja članova IV, VI i XVI Direktive 2001/80/EC Evropskog parlamenta i Savjeta održanog 23. oktobra 2001. u vezi s ograničenjem ispuštanja određenih zagađivača u vazduh”, naglašeno je.

    Istovremeno, EU je obezbijedila značajna sredstva i za zemlje članice kako bi u što kraćem vremenu izbacili iz upotrebe termoelektrane i investirali u obnovljive izvore energije.

    Projekat predviđa pravednu energetsku tranziciju, koja bi vodila računa i o socijalnim aspektima, odnosno zaposlenima u neperspektivnim djelatnostima.

    “Podrška će biti dostupna svim državama članicama, fokusirana na one u kojima najviše ljudi radi na fosilnim gorivima. Države članice mogu dobiti pristup pripremanjem planova teritorijalne pravedne tranzicije koji pokrivaju period do 2030. godine, identifikujući teritorije koje bi trebalo da dobiju najveću podršku. Planovi bi takođe trebalo da odrede načine za najbolje rješavanje društvenih, ekonomskih i ekoloških izazova”, stoji na stranici Evropske komisije.

  • Rusija “pogurala” napredak BiH ka EU

    Rusija “pogurala” napredak BiH ka EU

    Iako BiH još nije u potpunosti ispunila zadatke koje je postavila EU kao preduslov za početak pregovora, na sastanku evropskih lidera krajem mjeseca ipak joj se smiješi pozitivna odluka.

    Iako se definitivna odluka neće znati vjerovatno do samog održavanja samita za otprilike dvije sedmice, nezvanično nam je više sagovornika istaklo da su bolje šanse da će do pozitivne odluke doći nego da neće, a kao dva glavna razloga ističu djelovanje Rusije u regionu i evropske izbore.

    Što se tiče Rusije, nakon početka proširene invazije u februaru 2024. godine na Ukrajinu otvorili su se stari geopolitički rivaliteti u Evropi, i EU želi da demonstrira Rusiji, ali i Americi, da je sposobna da rješava probleme u svom dvorištu, a to bi bilo veoma teško ako i ovog puta izostane pozitivna odluka za BiH.

    Izvjesna formulacija je da će BiH biti dodijeljen početak pregovora, a preostali uslovi koji nisu ispunjeni biće preformulisani kao novi uslovi za sam proces pripreme prve međuvladine konferencije, na kojoj će pregovori zvanično da počnu.

    To je argument koji bi zemlje koje su željele da BiH daju datum još u decembru prošle godine mogle da koriste na predstojećem samitu – priznati dosadašnji djelimični uspjeh, a preostale uslove “prepakovati” u pripremu za sam početak pregovora.

    Drugi razlog, kako nam je rečeno, odnosi se ne samo na činjenicu da će zbog izbora u junu, sezone godišnjih odmora nakon njih i početka rada nove Evropske komisije proces pristupanja biti “na ledu” najranije do kraja ove godine.

    Naime, EU želi da BiH drži uz sebe i ne dozvoli Rusiji da ostvari propagandnu pobjedu da je proces pregovaranja propao, a početak pregovora bi im koristio kao dodatna motivacija da BiH nastavi s reformama.

    Međutim, dodatni razlog je da evropska briselska elita, koju predvodi Ursula fon der Lajen, predsjednica Evropske komisije, želi da joj pomogne da ostvari još jedan mandat na čelu evropskog izvršnog tijela, a za to je važan svaki uspjeh, uključujući i uspješni početak pregovora sa BiH.

    I Faris Kočan, ekspert za evropske integracije iz Slovenije, za “Nezavisne” kaže da je faktor Rusija značajan za odluke koje se donose u Briselu i naglašava, što rat bude duže trajao, to će imati veći uticaj na odnos Brisela prema BiH i regionu.

    Ipak, kako je naglasio, geopolitika neće biti dovoljan osnov za donošenje odluke.

    “Ako državna koalicija uspije da postigne barem minimalni konsenzus u vezi sa izbornim zakonom, zakonom o sprečavanju sukoba interesa i zakonom o sudovima, onda će BiH biti na dobrom putu da se do sjednice ‘ugase’ posljednja crvena svjetla, koja postoje na razini zemlja članica EU. Ovdje je bitno naglasiti, da se EU neće baviti time da li je osnovan vrhovni sud BH ili viši sud BiH i slično, već da se vidi da postoji minimalni konsenzus između njih”, smatra on.

    Da zategnuti odnosi između EU i Rusije zbog Ukrajine imaju određen uticaj na odluke o BiH, indirektno je potvrdila Analena Berbok, ministarka spoljnih poslova Njemačke, koja se, uz Aleksandra Šalenberga, ministra za evropske i spoljne poslove Austrije, i Antonija Tajanija, ministra spoljnih poslova Italije, nalazi u posjeti BiH. Berbokova je uoči posjete zapadnom Balkanu rekla da EU odnosom prema zemljama regiona mora “zatvoriti bokove koje Rusija može iskoristiti za svoju politiku destabilizacije, dezinformacija i infiltracije”.

    I evropski ministri su nakon sastanaka u Sarajevu na visokom nivou iskazali spremnost da se prizna dosegnuti napredak BiH, a u tome je posebno prednjačio ministar Šalenberg.

    “Više ste uradili u proteklih nekoliko mjeseci nego u proteklih nekoliko godina. Pitanje je zašto vam je toliko trebalo”, rekao je on na pres-konferenciji u Sarajevu.

    Tajani je rekao da je za Italiju zapadni Balkan prioritet, te da je, zajedno s Austrijom, oformljena grupa zemalja za pomoć BiH.

    “Meni je veoma drago da vidim tako dobar napredak. Naravno da postoje problemi, svugdje postoje problemi, zato je potrebno da radimo korak po korak, važno je imati strategiju”, rekao je on.

  • Berbok: BiH na ključnoj raskrsnici u procesu pristupanja EU

    Berbok: BiH na ključnoj raskrsnici u procesu pristupanja EU

    Ministarka spoljnih poslova Njemačke Analena Berbok izjavila je da su zemlje zapadnog Balkana neodvojivi dio Evrope i da se BiH nalazi na ključnoj raskrsnici u procesu pristupanja u EU, saopšteno je iz njemačke Ambasade u BiH.

    Prošle godine je Evropski savjet odlučio da se otvore pristupni pregovori čim budu ispunjeni kriterijumi za to. Na putu ka EU, odgovorni u Sarajevu moraju korak po korak pristupiti neophodnim reformama – rekla je Berbokova uoči posjete Crnoj Gori i BiH.

    Prema njenim riječima, usvajanje zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranju terorizma bio je jedan takav evropski reformski korak.

    S obzirom na oktobarske lokalne izbore, Berbokova je navela da je ključno da se sada završi reforma Izbornog zakona s paketom integriteta izbornog procesa, te dodala da su slobodni i pošteni izbori temelj demokratskog društva.

    • Mi se odlučno suprotstavljamo svim onima koji svojim fantazijama o otcjepljenju BiH postavljaju prepreke na putu ka EU i dovode u pitanje evropske vrijednosti – dodala je Berbokova.

    Berbok je navela da je snažna podrška šest država u regionu na njihovom putu ka EU “geopolitička neophodnost u svjetlu ruskog brutalnog imperijalizma”.

    Berbok je dodala da “ne mogu dozvoliti da bilo gdje u Evropi imaju sive zone”, te da “zajednički moraju učiniti sve da zatvore sve strane koje Rusija može iskoristiti za svoju politiku destabilizacije, dezinformacije i infiltracije”.

    • To podrazumijeva podršku zemljama zapadnog Balkana u jačanju njihovih demokratskih institucija, poboljšanje njihove otpornosti i pružanje ekonomske perspektive ljudima. Kao EU, mi pri tome imamo zajednički domaći zadatak da se postavimo na pravi put za budućnost dok stavljamo više stolica za evropski sto – rekla je Berbokova.

    Prema njenim riječima, samo zajedno će uspjeti da se u Evropi izlije čvrst temelj za mir, slobodu i bezbjednost.

    Kada je riječ o Crnoj Gori, Berbokova je navela da je Podgorica već godinama saveznik u NATO-u, a da je u procesu pristupanja EU postavila ambicioznu agendu koju sada ponovo odlučno slijedi.

    Ona je napomenula da će u Podgorici biti riječ i o tome kako Crna Gora može još bolje napredovati u reformama vladavine prava i u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala i kako joj se u tome može pružiti podrška.

  • Tajani i Šalenberg: Vrijeme je da BiH otvori pregovore

    Tajani i Šalenberg: Vrijeme je da BiH otvori pregovore

    Šefovi diplomatija Italije i Austrije, Antonio Tajani i Aleksander Šalenberg, borave danas u Sarajevu, a uoči dolaska su u zajedničkom saopštenju poručili da je vrijeme da BiH otvori pregovore i da će pozvati ostale članice EU da donesu takvu odluku.

    Za večeras je najavljen dolazak u Sarajevo i njemačke šefice diplomatije Analene Berbeok.

    Antonio Tajani, potpredsjednik Vlade i ministar spoljnih poslova i međunarodne saradnje Italije i Šalenberg, savezni ministar za evropske i međunarodne poslove Austrije dolaze u Sarajevo da bi dali podršku BiH uoči sjednice Evropskog savjeta 21-22. marta, kada bi BiH mogla otvoriti pregovore sa Evropskom unijom.

    U zajedničkom saopštenju ministara Italije i Austrije navedeno je da njihove zemlje dijele dugu tradiciju podrške BiH te da je poruka s kojom dolaze u BiH jasna:

    “Mi smo vaši partneri u zajedničkoj evropskoj budućnosti. Međutim, sada je krajnje vrijeme da se svi donosioci političkih odluka u BiH pozabave dugoročnim pitanjima i postignu rezultate”.

    Tajani je istakao da se Italija zalaže za evropski put BiH i da smatra da je BiH spremna za istorijsku odluku.

    • Italija je uvek bila snažan zagovornik BiH u Evropskoj uniji. Dosljedno smo podržavali otvaranje pristupnih pregovora sa BiH i kasnije ovog mjeseca pozvaćemo i ostale članice EU da donesu tu važnu odluku. BiH je spremna za ovaj istorijski cilj i Rim će stati uz Sarajevo kako bi pružio svu moguću podršku i tehničku pomoć u reformskim naporima. Takođe, naša Vlada ostaje u potpunosti angažovana kada je reč o bezbjednosti i stabilnosti BiH i ostajemo posvećeni značajno povećanom doprinosu EUFOR-u i misiji Altea – naveo je Tajani.

    Podsjetili su da je EU dodijelila status kandidata BiH 2022. godine, te da su očekivanja za političke reforme bila jasna.

    Ističu da je u proteklih dvanaest meseci BiH postigla značajan napredak.

    • Usvojeni su važni zakoni i Evropski savjet je izrazilo spremnost za otvaranje pristupnih pregovora – navodi se u zajedničkom saopštenju ministara Italije i Austrije.

    Tajani i Šalenberg će, kako je najavljeno, u Sarajevu razgovarati sa članovima Predsjedništva BiH, predsjedavajućom Saveta ministara Borjanom Krišto i ministrom spoljnih poslova u Savetu ministara Elmedinom Konakovićem kako bi istakli važnost održavanja ovog zamaha.

    Takođe su istakli da se BiH preko potrebne reforme ne nameću spolja i da nije riječ o birokratskim vježbama, već o reformama u cilju poboljšanja života građana.

    • Uvijek smo bili nepokolebljivi zagovornik integracije BiH u EU. Ali svako mora da radi svoj domaći zadatak. Cilj članstva u EU treba da bude dovoljno snažan podsticaj da se ujedine svi politički akteri i da se provedu potrebne reforme, tako da Evropski savjet kasnije ovog mjeseca može dati zeleno svjetlo za otvaranje pristupnih pregovora. Građani BiH su predugo čekali, zaslužuju prosperitetnu budućnost u EU – navodi austrijski ministar spoljnih poslova Šalenberg.

    Ministri se slažu da je EU nepotpuna bez Zapadnog Balkana.

  • Nikšić: EU ne smije biti prestroga

    Nikšić: EU ne smije biti prestroga

    Usvajanjem zakona o sprječavanju sukoba interesa u institucijama BiH ove sedmice došli bismo na korak do ispunjenja svih zahtjeva koje je Evropska unija stavila pred BiH za dobivanje pozitivnog odgovora za otpočinjanje pristupnih pregovora, izjavio je premijer Federacije BiH i predsjednik SDP-a BiH Nermin Nikšić.

    “Kao i uvijek, pregovori su teški, iscrpni, ali je bitno da im svi pristupamo otvoreno, s iskrenom namjerom da se usvojenim rješenjima približimo evropskim standardima”, kazao je Nikšić za “Avaz”, prenosi Fena.

    Podsjeća da izmjene Izbornog zakona koje zahtijevaju i izmjene Ustava BiH nisu jedan od uslova za otvaranje pregovora, ali jesu obaveza iz 14 prioriteta Evropske komisije.

    “Ukoliko usvojimo zakon o sprečavanju sukoba interesa, jedino ostaje zakon o sudovima da stopostotno ispunimo sve preduvjete. Međutim, mislim da EU ne može i ne smije biti prestroga prema BiH. Ne bježimo od svojih obavela, ali i EU treba prepoznati činjenicu da smo u posljednjih godinu dana usvojili više reformskih zakona nego u cijelim ranijim mandatima”, rekao je Nikšić.

  • Dodik: Ustavna pozicija Srpske na evropskom putu BiH mora biti vidljiva

    Dodik: Ustavna pozicija Srpske na evropskom putu BiH mora biti vidljiva

    Ustavna pozicija Srpske na evropskom putu BiH mora biti vidljiva, istakao je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, nakon razgovora sa ministrom inostranih i evropskih poslova Slovačke Јurajem Blanarom.

    Blanar je dio ekipe premijera Slovačke Roberta Fica koji je nedavno pobijedio na izborima u Slovačkoj. Razgovarali smo o tome da se podrži BiH na evropskom putu 21. marta. Naš evropski put je nespojiv sa nelegalanim Šmitom, i OHR strukturom. To je još 2005. godine rekla i Venecijanska komsija, a to smo mogli da vidimo i u preporukuma za 14 prioriteta. Nemoguće je očekivati da mi uđemo u pregovarački proces a da ostanu te strukture – naglasio je Dodik.

    Kada je riječ o privredi, Dodik je naglasio da Srpska ima dobru saradnju sa Slovačkom i istakao Celeks kao jednu od uspješnih kompanija.

    • Cilj je da spasimo projekat gasifikacije Republike Srpske. Izvlačim računicu koliko smo izgubili jer su Bošnjaci blokirali taj projekat, i koje bi benefite imala Republika Srpska jer bi imali najjeftiniji gas u Evropi koji bi mogli ponuti Evropi – rekao je Dodik.

    Dodik je ponovio da se Republika Srpska vidi u pregovaračkom procesu.

    • Ukoliko Srpska ne bude viđena mi nismo oni koji su spremni da se kreću evropskim putevima, a da smanjimo snagu Srpske. Objasnio sam mu kako funkcioniše BiH sa nelegalnim Šmitom, stranim sudijama u Ustavnom sudu BiH. Ukoliko slučajno se donese nekakva odluka o imovini, Republika Srpska će proglasiti nezavisnost, i to svi znaju u EU – poručio je Dodik.

    Predsjednik Srpske kaže da su u Antaliji vođeni uspješni razgovori sa velikim brojem značajnih političara.

    • Nismo optimisiti za ulazak u EU kakvi smo bili prije 10 godina, ali ni EU nije ista kao prije 10 godina. Što nama sada traže, u ovom trenutku ne bi ispunilo 20 zemalja članica, što pokazuje samo licemjerstvo Brisela – naglasio je Dodik.

    Ovo je jedan u nizu brojnih sastanaka zvaničnika Republike Srpske, na marginama Antalija diplomatskog foruma koji je u turskom ljetovalištu okupio lidere država, biznismene i predstavnika organizacija i medija.

    Prethodno, predsjednik Srpske razgovarao je sa predsjednikom Turske Redžepom Tajipom Erdoganom, ministrom spoljnih poslova Ruske Federacije Sergejem Lavrovom, premijerom Mađarske Viktorom Orbanom i ministrom inostranih poslova te zemlje Piterom Sijartom.

    Dodik i Cvijanović juče su razgovarali i sa specijalnim predstavnikom EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslavom Lajčakom.