Oznaka: EU

  • Varhelji istakao da je Srbija napredovala

    Varhelji istakao da je Srbija napredovala

    Evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji izjavio je da je Srbija napredovala na svom putu ka EU, ali da je sada zbog opšte globalne situacije za Brisel ižuzetno važna zajednička spoljna i bezbjednosna politika.
    “Ako posmatrate vladavinu prava, oni (Srbija) su sada napredovali, ali usklađivanje sa CFSP (zajednička spoljna i bezbjednosna politika) ostaje otvoreno pitanje. Jasno mi je da u geopolitičkoj situaciji u kojoj se nalazimo, države članice posvećuju ogromnu pažnju tom problemu”, rekao je Varhelji poslije predstavljanja ovogodišnjeg paketa izvještaja o proširenju EU za briselski portal Euroaktiv.

    Varhelji, dodaje da EU na Srbiju gleda kao na saveznika i da su u Briselu svjesni specifične pozicije u kojoj se nalazi Beograd.

    “Ali, potrebna nam je njihova podrška, potrebna nam je njihova pomoć i postoje načini da se to postigne”, rekao je evropski komesar.

    Varhelji je istakao i da je u zemljama kandidatima za članstvo u EU prethodnih godina postignut napredak.

    “Posmatrajući izvještaj, svi su uravnoteženi, dakle postižemo napredak”, rekao je Varhelji i dodao da problema ima sa svakom zemljom kandidatom, ali da je priroda izvještaja da se uvijek u prvi plan stavljaju oni segmenti gdje je potrebno postići napredak.

    Varhelji se osvrnuo i na predlog Evropske komisije da se Bosni i Hercegovini dodjeli status kandidata za EU, i rekao da je sad na BiH “da dokaže da može da čini stvari i drugačije“.

    Varhelji istiće da ta ponuda u vidu statusa kandidata, nije ponuda za političku elitu, već za zemlju i narod. Predlog Komisije će se najverovatnije razmatrati u decembru, piše Euroaktiv.

  • Kina obustavlja isporuke gasa u EU

    Kina obustavlja isporuke gasa u EU

    Kina je preporučila državnim uvoznicima da prestanu s preprodajom tečnog prirodnog gasa (TPG) stranim kupcima.

    To je preporučila jer vlada želi da obezbedi sigurno snabdevanje svog stanovništva u zimskoj grejnoj sezoni, izvestila je agencija “Blumberg”.

    Ljudi upoznati sa ovim pitanjem rekli su američkoj novinskoj agenciji da je Nacionalna komisija za razvoj i reformu zatražila od kompanija PetroČajna, Sinopek i CNOOC da sačuvaju zimske zalihe za domaću upotrebu, prenosi Raša tudej (RT).

    Domaća potražnja za energijom u Kini je opala poslednjih meseci, što je navelo Peking da preprodaje višak TPG-a na globalnom tržištu. Medju glavnim kupcima su bili Evropa, Japan i Južna Koreja.

    “Kina ima velike ugovore o kupovini TPG-a sa izvoznicima kao što su SAD, pa su trgovci iz te azijske države preusmeravali deo isporuka u Evropu ove godine zbog slabe potražnje kod kuće”, navodi njujorška agencija.

    Podaci pokazuju da je isporuka gasa iz Rusije u Evropu pala sa 40 na devet posto, dok je uvoz TPG-a u Evropsku uniju porastao za 60 procenata u odnosu na prethodnu godinu, uprkos tome što je mnogo skuplji od isporuka gasovodom.

    Međutim, trenutne prognoze o malom deficitu u snabdevanju gasom verovatno su podstakle Peking na ovaj potez, pošto je vlada obećala da će ove zime održavati kuće toplim. Predsednik Si Đinping se, takodje, u nedelju osvrnuo na pitanja energetske bezbednosti tokom svog dvočasovnog govora.

    Prema “Blumbergu”, namera Kine da obezbedi domaću snabdevenost gasom mogla bi da iscrpi pošiljke u Evropu i da pogorša energetsku krizu u regionu ove zime.

  • Vulin: Srbiji nije mjesto u Evropskoj uniji, što prije to shvatimo, biće nam bolje

    Vulin: Srbiji nije mjesto u Evropskoj uniji, što prije to shvatimo, biće nam bolje

    Što prije Srbija prihvati da je iz Evropske unije ne žele i da joj tu nije ni mjesto, biće nam bolje, rekao je srpski ministar unutrašnjih poslova Aleksandar Vulin i dodao da odnos prema EU “nije pitanje emocija, već racionalnih odluka”.

    ”Nije pitanje želimo li mi u Evropsku uniju (EU), već je pitanje želi li EU Srbiju. Sudeći po sumanutim ucjenama kojima nas izlažu da priznamo Kosovo, ukinemo Republiku Srpsku i uvedemo sankcije Rusiji, oni nas ne žele”, rekao je Vulin.

    EU kao savez stvar je prošlosti jer su gubitkom političke samostalnosti zemlje EU ”postali teritorija, a ne države, kazao je Vulin za Večernje novosti.

    Govoreći o mogućem uvođenju sankcija Rusiji koje predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nije isključio, Vulin je rekao da je Vučić državnik koji iznad svega vodi računa o interesima Srbije.

    „Ne treba on da se ispovijeda medijima i političarima šta će da uradi, već da vodi računa o Srbiji i Srbima gdje god da žive. Vjerujem u njegove odluke i znam da nikada nije izgubio obraz baš kao što nije donio nijednu odluku koja je naškodila Srbiji. U njega mogu da vjerujem“, izjavio je Vulin.

  • Rastu tenzije između Vašingtona i Brisela

    Rastu tenzije između Vašingtona i Brisela

    Između Vašingtona i Brisela rastu tenzije, a Sjedinjene Američke Države nastavljaju da vrše pritisak na EU da poveća ekonomsku pomoć Ukrajini, piše “Washington Post”, pozivajući se na izvore.

    Prema pisanju lista, američki ministar finansija Dženet Jelen sastala se prošle sedmice u Vašingtonu sa brojnim liderima finansijskih institucija koje je pozvala da povećaju brzinu i količinu finansijskih tokova usmjerenih ka Ukrajini.

    Izvor “Washington Posta” navodi da je Jelenova posebno pokrenula ovo pitanje tokom privatnog sastanka sa izvršnim potpredsjednikom Evropske komisije Valdisom Dombrovskisom i komesarom za ekonomiju EU Paolom Đentilonijem na konferenciji Međunarodnog monetarnog fonda, prenosi “Srna”.

    Povećanje finansijske pomoći Kijevu bilo je i na dnevnom redu njenog sastanka sa svim ministrima finansija EU.

    “Dok raste ogorčenost Vašingtona zbog odlaganja ekonomske pomoći EU Ukrajini, Brisel se izgleda ne slaže sa idejom da je Evropa spora ili neadekvatna u obezbjeđivanju sredstava Kijevu”, piše list, podsjećajući na nedavnu izjavu portparola Evropske komisije Nujts Verle da kumulativna pomoć Evrope Ukrajini iznosi oko 19 milijardi evra.

    Prema podacima Instituta “Kiel” od početka ruske vojne operacije Kijev je dobio više od 82 milijarde dolara pomoći od zapadnih zemalja.

  • Šolc pozvao na proširenje Evropske unije

    Šolc pozvao na proširenje Evropske unije

    Njemački kancelar Olaf Šolc pozvao je danas na proširenje Evropske unije, rekavši na skupu evropskih socijaldemokrata da će tada EU moći bolje da pokaže svoju snagu u globalnim stvarima.

    Otkako je preuzeo dužnost, Šolc je proširenje Evropske unije uključivanjem Balkana i drugih nacija, učinio glavnim elementom svoje spoljne politike, prenio je Rojters.

    “EU sa 27, 30, 36 država, sa još više od 500 miliona slobodnih i ravnopravnih građana, može da snažnije utiče na svijet”, rekao je Šolc na kongresu.

    EU trenutno ima 27 država članica.

    “Posvećen sam proširenju EU. To što EU nastavlja da raste ka istoku je dobitna stvar za sve nas”, kazao je on.

  • Pahor: BiH do kraja godine treba da dobije kandidatski status

    Pahor: BiH do kraja godine treba da dobije kandidatski status

    Predsjednik Slovenije Borut Pahor smatra da BiH treba da do kraja godine dobije kandidatski status za članstvo u EU.

    Pahor je naveo da će biti razočaran ako toga ne bude jer se ostaje pri uslovima i veoma rigidno se vodi proces proširenja na zapadnom Balkanu, a inicijativa je da je to malo fleksibilnije.

    On je napomenuo da je prijedlog Evropske komisije da se BiH dodijeli kandidatski status bio zajednički poduhvat svih lidera u regiji.

    Pahor je ponovio je da je i ranije tražio da se BiH da status kandidata bez uslova, odnosno za čitav zapadni Balkan.

    “Ako EU želi tamo da bude što prije, čitav proces treba biti politički fleksibilan i manje birokratski”, rekao je Pahor.

    On kaže da mu jasno da je bio potreban kompromis da neki uslovi treba da budu inače ne bi prošlo, da mu je jasno zašto su uslovi u zaključcima.

    “Ako nijedan uslov ne bude ispunjen ili možda neće biti svi ispunjeni, BiH treba dobiti status kandidata. Vjerovatno će neki od uslova će biti ispunjen, ali ako i ne bude ja ću napraviti sve što je u mojoj moći da bi do toga došlo”, rekao je Pahor za sarajevsku Fejs televiziju.

    Blokade u procesu proširenja nisu ništa novo i toga se, kaže, plaši.

    S obzirom da mu uskoro ističe mandat predsjednika Slovenije, Pahor je rekao kako će se podrška Slovenije prema BiH nastaviti.

    Evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji rekao je na juče na sjednici da Evropska komsija predlaže davanje kandidatskog statusa za BiH. Evropski savjet će donijeti konačnu odluku, najvjerovatnije u decembru.

    Varhelji je predstavio i paket za proširenje EU za ovu godinu koji obuhvata zapadni Balkan i Tursku, a ovaj dokument usvojen je na sastanku evropskih komesara.

    “U strateškom je interesu EU da svih šest zemalja zapadnog Balkana uđe što je prije moguće u članstvo Unije”, rekao je Varhelji u obraćanju.

  • Dodik: Srpska će se razvijati bez obzira na uslovljavanja iz EU

    Dodik: Srpska će se razvijati bez obzira na uslovljavanja iz EU

    Srpski član Predsjedništva BiH i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik govoreći u emisiji “Balkanska riječ” rekao je da je Republika Srpska stabilna bez obzira na sve što se pokušava uraditi na njenoj destabilizaciji i saplitanju volje naroda.

    “Srpska će se i dalje graditi i razvijati bez obzira na uslovljavanja iz EU i blokade finansiranja započetih projekata. Srpska ima svoje ekonomske i političke partnere. Čak deset zemalja svijeta trenutno bi priznalo i nezavisnu i samostalnu Srpsku”, rekao je Milorad Dodik.

    Dodik je istakao da će uskoro svi građani Srpske, ma gdje da se nalaze ili žive u nekim drugim zemljama regiona i svijeta, dobiti identifikacione kartice sa kojima će ostvarivati sva prava Republike Srpske.

    Lider SNSD-a komentarisao je i izborni rezultat kandidata SNSD-a za člana Predsjedništva BiH Željke Cvijanović.

    “Cvijanovićeva, kao moj saborac, je najbolje rješenje za Predsjedništvo BiH”, rekao je Dodik, prenosi Balkan TV.

    Govoreći o trenutnoj svjetskoj situaciji Dodik je istakao da je očito da ograničeni svjetski energetski resursi su ključni i da je ono što će se destiti uskoro je oformljivanje energetske zajednice u kojoj će biti i Republika Srpska.

    “O ovome sam razgovarao i sa premijerom Mađarske Viktorom Orbanom”, naglasio je Dodik.

    Nakon Opštih izbora BiH je ponuđen i kandidatski status za Evropsku uniju, a srpski član Predsjedništva Milorad Dodik sumnja u bilo kakav napredak.

    “To jeste važno za BiH, ali sumnjam da ovakva BiH sa međunarodnom upravom i OHR-om može ostvariti bilo kakav napredak”, ističe Dodik.

  • Srbiji prijeti uvođenje viza za EU

    Srbiji prijeti uvođenje viza za EU

    Vizna politika Beograda u petak je bila na meti oštrih kritika na sastanku ministara unutrašnjih poslova Evropske nije (EU), a Ilva Johanson, evropska komesarka za unutrašnje poslove i migracije, izjavila je da u slučaju neusklađivanja sa Unijom nije isključena suspenzija bezviznog režima za državljane Srbije.

    EU optužuje Beograd da doprinosi naglom porastu dolazaka migranata u EU preko Zapadnog Balkana.

    “Nadam se da će Srbija i druge partnerske zemlje Zapadnog Balkana sarađivati sa nama i uskladiti svoju viznu politiku sa EU”, rekla je Johansonova.

    Državljani Srbije imaju bezvizni režim za putovanje u EU, ali EU insistira da se ove zemlje usklade sa evropskom viznom politikom. U suprotnom, EU bi mogla da odluči da suspenduje ovu šemu izuzeća od viza za državljane Srbije.

    “Naravno da to nije nešto što mogu da isključim”, rekla je Johansonova.

    Sa zapadnobalkanske rute tokom devet mjeseci zabilježeno je više od 106.000 neregularnih ulazaka u EU, što je povećanje od 170 odsto u odnosu na isti period prošle godine, podaci su agencije Fronteks.

    Rutu su koristili uglavnom sirijski, avganistanski i turski migranti. Ali Komisija bilježi povećanje dolazaka i sa Kube, iz Indije, Burundija, Tunisa.

    “Mnogi od njih moraju biti vraćeni u svoje zemlje porijekla, ali takođe moramo da osiguramo da ovi tokovi budu zaustavljeni”, rekla je Johansonova.

    Austrija i Belgija se posebno žale da moraju da se nose sa neviđenim brojem dolazaka tražilaca azila od krize 2015-2016.

    Komisija ovo povećanje djelimično objašnjava činjenicom da zemlje Zapadnog Balkana – Albanija, BiH, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija, imaju viznu politiku koja nije usklađena sa politikom EU. Te države izuzimaju državljane trećih zemalja iz viznog režima i oni onda mogu lakše da pređu u EU.

    Srbiji, zemlji kandidatu za EU od 2012, posebno se zamjera, prenosi AFP.

    I Nensi Fezer, njemačka ministarka unutrašnjih poslova, kritikovala je viznu politiku Beograda, navodeći da se ona sastoji u izuzeću građana “onih država koje ne priznaju Kosovo”.

    Johansonova bi sljedeće nedjelje trebalo da se sastane sa predstavnicima zemalja Zapadnog Balkana u Berlinu, a zatim u Pragu.

  • Šmit ide na saslušanje pred Komitet za spoljne poslove

    Šmit ide na saslušanje pred Komitet za spoljne poslove

    Koalicija od 25 predstavnika Evropskog parlamenta i parlamenata u Njemačkoj, Holandiji i Francuskoj pozvala je OHR da poništi nedavnu odluku o izmjeni Izbornog zakona BiH, a Kristijan Šmit će biti saslušan pred parlamentarnim Komitetom za spoljne poslove, objavila je danas član Evropskog parlamenta Tineke Strik.

    Strikova je navela da tako važne reforme treba postići kroz demokratski proces, a ne nametanjem.

    “Upravo potvrđeno – Kristijan Šmit će se na naš zahtjev pojaviti pred Komitetom za spoljne poslove Evropskog parlamenta da bi razjasnio razloge za svoju nedemokratsku mjeru”, napisala je Strikova na “Tviteru”.

    Strikova je navela da bonska ovlaštenja treba koristiti sa velikim integritetom i proporcionalnošću, a njihovo korištenje na dan izbora pokazuje potpuni izraz nepoštovanja prema građanima koji su iskoristili svoje demokratsko pravo.

  • Borrell pozvao Iran da odmah zaustavi represiju nad demonstrantima

    Borrell pozvao Iran da odmah zaustavi represiju nad demonstrantima

    Šef evropske diplomatije Josep Borrell u petak je zatražio od Irana da prekine s represijom nad demonstrantima i oslobodi one koje je zatočio u posljednjim sedmicama.

    “Razgovarao sam s Amirabdolahianom kako bi mu ponovio jasnu i jedinstvenu poziciju EU: Ljudi u Iranu imaju pravo na mirni protest i da brane temeljna prava”, navodi Borrell u tweetu, misleći na iranskog ministra vanjskih poslova Hosseina Amirabdollahiana, prenosi Reuters.

    Nasilna represija, dodao je, mora se zaustaviti odmah.

    “Demonstranti moraju biti oslobođeni. Pristup internetu i odgovornost su potrebni”, kazao je Borrell.