Oznaka: EU

  • Evropa ima sada toliko gasa da ne zna šta će s njim

    Evropa ima sada toliko gasa da ne zna šta će s njim

    Evropa ima sada toliko prirodnog gasa da ne zna šta će s njim, pa je cena na spot tržištu ove nedelje nakratko postala negativna, objavila je TV stanica CNN.

    Evropski zvaničnici su mesecima upozoravali na energetsku krizu tokom predstojeće zime, jer je Rusija – nekada najveći snabdevač prirodnog gasa u regionu – smanjivala isporuke u znak odmazde za sankcije koje je Evropa uvela zbog ruske invazije na Ukrajinu, navodi se u prilogu američkog medija.

    Sada su skladišta gasa u EU skoro popunjena, pa tankeri koji prevoze tečni prirodni gas (TPG), kako se dodaje, stoje u lukama jer nemaju gde da istovare teret, a cene padaju.

    Referenta cena fjučersa prirodnog gasa (kupovina mesec dana unapred) na evropskom tržištu pala je za 20 posto od prošlog četvrtka i za više od 70 procenata otkako je krajem avgusta dostigla rekordnu vrednost. Na holandskom spot tržištu, cena za isporuku gasa u roku od sat vremena pala je u jednom momentu ispod nula evra, prema podacima Interkontinentalne berze.

    Cene su skliznule na negativnu teritoriju zbog “prebukiranosti mreže“, rekao je za CNN Tomas Marzec-Manser, šef za analitiku tržišta gasa u kompaniji Independent Komoditi Intelidžens Servisis (ICIS).

    To je iznenađujući preokret situacije za Evropu, u kojoj su domaćinstva i preduzeća bila pogođena zastrašujućim skokom cene jednog od njenih najvažnijih izvora energije u prethodnom delu godine.

    Masimo Di Odoardo, potpredsednik za istraživanje tržišta gasa i TPG-a u firmi “Vud Mekenzi”, kaže da se ovako dramatičan zaokret sreće u velikoj meri duguje neuobičajeno blagom vremenu.

    “U zemljama kao što su Italija, Španija, Francuska, temperature i potrošnja gasa su bliže nivoima iz avgusta i početka septembra. Čak i u nordijskim zemljama, i u Velikoj Britaniji i Nemačkoj, potrošnja je daleko ispod proseka za ovo doba godine”, dodaje.

    Skladišta gasa u EU su sada popunjene skoro 94 odsto, prema podacima operatera Gas Infrastrakčer Jurop. To je znatno iznad 80 odsto, koliko je 27-člani blok postavio kao cilj koji treba dostići do novembra.

    “To je izuzetno visok nivo“, rekao je Di Odoardo, napominjući da je maksimalni nivo skladišštenja u proseku iznosio 87 procenata kapaciteta u poslednjih pet godina.

    Nastojanja Evrope da obezbedi što više gasa uoči zime dovela su do gomilanja tankera s TPG-om u evropskim lukama, zbog manjka terminala za skladištenje.

    Feliks But, šef u kompaniji Vorteks za praćenje podataka o TPG-u, navodi za CNN da čak 35 plovila pluta u blizini luka u severozapadnoj Evropi i na Iberijskom poluostrvu, ili plove veoma sporo prema njima, zbog manjka skladišnih kapaciteta za istovar.

    Tim brodovima će “verovatno trebati još mesec dana da udome teret“, dodaje on.

    Zajedno, ti tankeri nose TPG vredan oko 2,0 milijarde dolara, prema podacima provajdera podataka sa energetskog tržišta Argus Media.

    Uprkos nedavnom padu cene gasa u Evropi na oko 100 evra po megavat satu, evropski fjučersi prirodnog gasa su i dalje za 126 odsto iznad nivoa na kom su bili prošlog oktobra, kada su ekonomije počele ponovo da se otvaraju posle korona blokada i kada je potražnja skočila.

    Cene bi mogle ponovo oštro da porastu u decembru i januaru ako vreme naglo postane hladnije, upozorava But. Uprkos činjenici da je ruski udeo u ukupnom evropskom uvozu gasa pao sa 40 posto na samo 9,0 procenata, region bi mogao da se nađe u teškoj situaciji sledećeg leta kada bude trebalo da popuni zalihe za iduću zimu.

    Procenjuje se da će cene dostići 150 evra po megavat-satu do kraja 2023. godine, kaže Bil Vederbern, ekonomista za robna tržišta u Kepital Ekonomiksu, i objašnjava da će “punjenje skladišta uoči sledeće zime zahtevati od EU da uveze još više TPG-a, jer mora da nadomesti izgubljeni uvoz ruskog gasa za celu godinu“, navodi CNN.

  • Ursula fon der Lajen danas u Sarajevu

    Ursula fon der Lajen danas u Sarajevu

    Predsjednik Evropske komisije Ursula fon der Lajen dolazi danas u BiH u okviru regionalne posjete zapadnom Balkanu, a u kontekstu nedavne preporuke Evropske komisije da se BiH dodijeli status kandidata, kako bi se naglasila poruka da je budućnost zemlje u Evropskoj uniji.

    Fon der Lajenova će se osvrnuti na tekuću energetsku krizu i pokazati odlučnost EU da podrži partnere u suočavanju sa visokim cijenama energenata i dugoročnom unapređenju njihove energetske sigurnosti, najavljeno je iz Delegacije EU u BiH.

    Tokom posjete, Fon der Lajenova će se sastati sa članovima Predsjedništva BiH, obratiti političkim predstavnicima u BiH, predstavnicima civilnog društva, oblasti kulture i poslovne zajednice i svečano otvoriti tunel “Ivan” na Koridoru “Pet ce”.

    Evropska unija je uložila 23,3 miliona evra bespovratnih sredstava za dionicu Tarčin-Ivan i za tunel “Ivan”, što je dio od ukupne grant podrške EU za koridor “Pet-ce” u iznosu od 542 miliona evra.

    Prema programu posjete, Fon der Lajenova će se u 9.45 u Sarajevu sastati sa članovima Predsjedništva BiH.

    Od 11 časova do 11.25 predsjednik Evropske komisije obratiće se medijima u Domu Oružanih snaga BiH.

    Fon der Lajenova će u 12.30 svečano otvoriti tunel “Ivan”, iz pravca Sarajeva prema Mostaru.

  • Lejen: EU pripremila paket podrške za cijeli zapadni Balkan

    Lejen: EU pripremila paket podrške za cijeli zapadni Balkan

    Evropska unija pripremila je paket podrške za cijeli Zapadni Balkan kako bi mu pomogla u suočavanju sa energetskom krizom, izjavila je danas u Skoplju predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lejen.

    Fon der Lejen, koja je posjetu zapadnom Balkanu započela u Sjevernoj Makedoniji, rekla je na zajedničkoj konferenciji za novinare sa makedonskim premijerom Dimitrom Kovačevskim da je EU obezbijedila grantove u vrijednosti od 80 miliona evra za tu zemlju kao vid hitne podrške budžet.

    “To će pomoći u suočavanju sa visokim troškovima energije za vaše građane i kompanije”, rekla je fon der Lejen i najavila da će u Sjevernu Makedoniju stići još sredstava, prenosi makedonska Telma.

    Ona je na Tviteru ocijenila da pregovarački proces sa Sjevernom Makedonijom dobija na zamahu i da je makedonski narod posvećen evropskim vrijednostima.

    “Sve ujedinjene političke snage mogu da ostvare cilj, za dobrobit građana. Sada je taj trenutak”, poručila je Fon der Lejen.

    Nakon posjete Skoplju, Fon der Lejen će, kako je ranije najavljeno, sutra boraviti u Prištini i Tirani, a 28. oktobra na agendi su Srbija i Bosna i Hercegovina.

    Posjetu završava 29. oktobra u Podgorici.

  • Bukte varnice između 2 pokretačke sile EU

    Bukte varnice između 2 pokretačke sile EU

    Poslije pojačanih tenzija u odnosima Njemačke i Francuske, kancelar Olaf Šolc i predsjednik Emanuel Makron na sastanku u Parizu u srijedu imaju priliku da poprave odnose dvije zemlje koje su pokretačka snaga Evropske unije.

    Dok su ruska invazija na Ukrajinu i energetska kriza naglasili razlike između dvije zemlje, u Francuskoj postoji dublja zabrinutost da se Berlin sve više okreće ka istoku Evrope, što bi moglo da poveća dominaciju Njemačke, pišu svjetski mediji, prenosi Blic.

    Кrhki odnosi
    Između Pariza i Berlina se uvijek mogu očekivati trzavice kada novi lideri preuzimaju vlast, ali deset mjeseci nakon što je Šolc postao njemački kancelar, odnos dvije zemlje koji je u srcu EU krhkiji nego što je ikada bio, ocjenjuje Tajms.

    Ruska invazija na Ukrajinu i energetska kriza samo su zaoštrili razlike, razbijajući nade da će, kako piše londonski list, doći do resetovanja poslije godina nategnutog partnerstva između kancelarke Angele Merkel i predsjednika Nikole Sarkozija, Fransoa Olanda i Makrona.

    Šolc u srijedu dolazi u Jelisejsku palatu u pokušaju da umiri Makrona nakon, ističe Tajms, ljutite francuske reakcije na niz njemačkih inicijativa, s kulminacijom u paketu Berlina od 200 milijardi evra za ublažavanje posledica skoka cijene energije po svoje stanovništvo i kompanije, što bi moglo da poremeti tržište EU.

    Makron je na samitu EU prošle nedjelje javno izrazio svoje nezadovoljstvo, rekavši da “nije dobro ni za Evropu ni za Njemačku da se ona sama izoluje” protiv ograničenja cijene gasa. On je potom, nakon što je u Briselu postignut kompromis, ublažio svoje izjave, rekavši da je normalno da dvije zemlje nemaju uvijek iste stavove.

    Rat u Ukrajini i revitalizacija NATO su zasad potopili Makronov projekat evropske “strateške autonomije” sa sopstvenom vojskom. Šolcova vlada, ističe list, preferira NATO i naljutila je Pariz izbjegavanjem zajedničkih projekata raketne odbrane, kao i izgradnje budućeg evropskog borbenog aviona i tenka.

    Gasovod BarMar
    Кomentatori u Francuskoj su zabrinuti da se težište Evrope pomjera ka istoku, nakon što je Njemačka počela da popravlja odnose sa susjedima iz bivšeg sovjetskog bloka koje je zanemarivala dok je razvijala komercijalne veze sa Rusijom, ukazuje Tajms.

    Evropska politika kao fudbal
    Na prošlonedjeljnom samitu evropskih lidera francuski predsjednik je nadigrao Šolca, primoravši njemačkog kancelara na defanzivu, ali ostaje uzvratni meč, ističe Politiko.

    Makron je na početku samita rekao novinarima da je Berlin “izolovan” u svom protivljenju privremenom ograničenju cijene gasa, što je Francuska zagovarala kao način da se obuzda energetska kriza u EU i, ukazuje Politiko, izolovani Nijemci su na kraju pustili. Francuski predsjednik je takođe iskoristio samit u Briselu da sruši nade Nemačke u izgradnju gasovoda Midkat za koji se Berlin nadao da bi preko Španije i Francuske mogao da dovede dodatni gas iz sjeverne Afrike.

    Umjesto Midkata, Francuska, Španija i Portugal su najavile “koridor zelene energije” između Barselone i Marseja, podmorski gasovod BarMar. Teorijsko vrijeme svakako dobija ono što želi – Španci i Portugalci bolje energetske veze sa ostatkom EU, a njemački gasovod – ali je problem u vremenu. Njemačka želi nešto što bi moglo da dovede gas za osam ili devet mjeseci, dok je projekat BarMar tek u povoju.

    Francuska je pobijedila u toj utakmici, ali je revanš već planiran za ovu nedjelju kada Šolc dolazi u Pariz, ističe Politiko, dodajući da Makron, taktičar koji uživa u političkim poenima, ne može da garantuje pobjedu u revanšu protiv svog kolege.

    Кada se razgovor vrati na odbrambena pitanja, Pariz bi mogao da bude u defanzivi, posebno u očima Amerike koja poziva Evropljane da pojačaju odbranu pred prijetnjom iz Rusije.

    Francuska će, piše portal, vjerovatno zaostati za Berlinom koji je počeo da ozbiljno povećava izdvajanja na odbranu. Njemački vojni budžet od 50 milijardi evra, koji će biti dopunjen specijalnim fondom od 100 milijardi evra za naoružanje, veći je od francuske 44 milijarde evra. Šolc se uz to obavezao da će ispuniti cilj NATO za odvajanje najmanje dva odsto BDP na odbranu, što bi dugoročno moglo da znači 80 milijardi evra.

    Tako da će, zaključuje Politiko, evropska politika vjerovatno završiti kao fudbal – 22 čoveka jure loptu 90 minuta i, na kraju, Nijemci pobjede.

    Dublje brige Francuske
    S druge strane, ocjenjuje Fajnenšl tajms, sastanak Šolca i Makrona je prilika da se uspostavi odnos dvije zemlje. Tenzije između Francuske i Njemačke ogoljene na samitu EU izazvale su zabrinutost da dvije zemlje neće moći da prevaziđu svoje razlike kao u prošlosti, ukazuje britanski list, ističući da spor oko ograničenja cijene gasa samo jedan u nizu.

    Berlin i Pariz bi obično bili u bliskoj koordinaciji uoči samita i njihova usaglašena pozicija bi bila mapa puta za EU. Ali, ovog puta nije bilo takve diplomatije pošto su se dvije zemlje sukobile oko niza pitanja.

    Razmjere nesloge otkrivene su takođe prošle nedjelje kada je odložen zajednički sastanak francuskog i nemačkog kabineta, koji je trebalo da se održi 26. oktobra. Zvaničnici su okrivili tijesne rasporede ministara, ali su obje strane privatno priznale da su potrebni dodatni razgovori.

    Umjesto toga, Makron i Šolc će imati radni ručak u Parizu s malom grupom pomoćnika. Glavne teme bi trebalo da budu pitanja odbrane i energetike, mada je izvor iz Jelisejske palate rekao da Pariz želi da širi diskusiju za usaglašavanje zajedničke vizije francusko-njemačkih odnosa.

    Mada se kao izvor tenzija navodi ruska invazija na Ukrajinu, koja je dovela francusku i njemačku ekonomiju pod ogroman pritisak, u Parizu postoji dublja zabrinutost od kratkoročnih briga oko ruskog rata i njegovog ekonomskog uticaja. Sumnje se uvlače u sveukupne odnose Francuske s Njemačkom, kako raste strah da Berlin želi da pomjeri svoj fokus na istoku, što bi dugoročno moglo da ojača dominaciju Njemačke u Evropi.

    – Francuzi se brinu da će Njemačka na kraju postati bliža istočnoj Evropi, s potencijalnim članicama EU poput Ukrajine i zemalja Zapadnog Balkana, nego Francuska – rekao je Džejkob Ros, naučni saradnik u Njemačkom savjetu za spoljne odnose.

  • Rusija je podnjela žalbu protiv SAD i Ukrajine

    Rusija je podnjela žalbu protiv SAD i Ukrajine

    Rusija je podnjela zvaničnu žalbu protiv SAD i Ukrajine zbog aktivnosti američkih vojno-bioloških laboratorija u Ukrajini.”U skladu sa članom šest Konvencije o biološkom oružju, Rusija upućuje Savetu bezbednosti zvaničnu žalbu koja uključuje sve moguće dokaze koji potvrdjuju njenu opravdanost i ponovo traži da se 27. oktobra 2022. godine održi sednica SB UN kako bi se razmotrio priloženi nacrt rezolucije”, navodi se u pismu u koji je Sputnjik imao uvid.

    Nacrt rezolucije koji podnosi Rusija ima za cilj formiranje komisije za istragu optužbi protiv SAD i Ukrajine koje se tiču njihovog poštovanja obaveza u okviru Konvencije o biološkom oružju u kontekstu aktivnosti bioloških laboratorija na teritoriji Ukrajine.

    Stalni predstavnik Rusije u UN Vasilij Nebenzja traži da se svi članovi SB odmah obaveste o toj inicijativi.

    Moskva takođe očekuje da će komisija moći da razjasni u kojoj meri Vašington i Kijev ispunjavaju svoje obaveze prema Konvenciji o biološkom oružju u vezi vojno-bioloških aktivnosti SAD na teritoriji Ukrajine.

    Takođe, se zahteva da se SB podnese izveštaj sa preporukama do 30. novembra 2022. godine i da se zemlje potpisnice Konvencije o zabrani razvoja, proizvodnje i skladištenja zaliha bakteirološkog i toksičnog oružja informišu o rezultatima istrage na konferenciji koja će se održati od 28. novembra do 16. decembra u Ženevi.

    Član šest Konvencije o biološkom oružju glasi da “svaka država potpisnica Konvencije, koja konstatuje da neka druga država potpisnica krši obaveze koji proističu iz odredbi Konvencije, može podneti žalbu SB UN”.

  • Odluka EU o ograničenju cijene gasa odložena za mjesec dana

    Odluka EU o ograničenju cijene gasa odložena za mjesec dana

    Ministri energetike Evropske unije nisu danas na sastanku u Luksemburgu uspjeli da se dogovore o ograničenju cijene gasa u Uniji i odložili raspravu o tom pitanju za mjesec dana.

    Cilj današnjeg sastanka je bio da se kroz pregovore olakša postizanje kompromisa kako bi se cijene gasa povukle sa nedavnih maksimalnih nivoa.

    Cijene gasa su pale posljednjih dana, zbog blagog vremena i jer su zemlje napunile skladišta.

    Neke diplomate EU smatraju da bi to moglo da smanji potrebu za ograničenjem cijena energije, ali drugi kažu da je ograničenje i dalje potrebno kako bi se zaštitili od potencijalnih skokova cijena s obzirom na to da stiže zima.

    Evropska komisija je uoči sastanka u Luksemburgu, preko non-pejpera, upozorila zemlje da bi ograničenje cijene gasa koji se koristi za proizvodnju električne energije u cijeloj EU moglo da izazove povećanje upotrebe gasa i izvoza električne energije.

    “Ministri su generalno pozdravili glavne principe prijedloga (Evropske komisije) i naglasili potrebu za brzim i koordinisanim naporima na evropskom nivou u duhu solidarnosti”, saopštio je Savjet EU.

    Ministri su se složili da sve preduzete mjere moraju dati doprinos obezbjeđivanju sigurnosti snabdjevanja, dovesti do nižih cijena energije za domaćinstva i preduzeća širom EU, uz istovremeno podsticanje smanjenja potražnje i očuvanja integriteta jedinstvenog tržišta i rada ka cilju EU o klimatskoj neutralnosti do 2050, navodi se u saopštenju.

    U dokumentu Komisije se dodaje da je ova institucija podijelila sa zemljama analizu gornje granice cijene gasa koji se koristi za proizvodnju električne energije, šemu koju su Španija i Portugal pokrenule ovog ljeta nakon ruske invazije na Ukrajinu i naknadnih rezova u isporuci gasa u EU.

    Uvođenje ovog modela širom EU, kako je tražila Francuska, moglo bi da dovede do povećanja potražnje za gasom u EU i do devet milijardi kubnih metara, navodi se u dokumentu.

  • Šest zemalja EU je povećalo izvoz u Rusiju – prednjače Hrvatska i Slovenija

    Šest zemalja EU je povećalo izvoz u Rusiju – prednjače Hrvatska i Slovenija

    U julu je šest zemalja Evropske unije povećalo izvoz robe u Rusiju na godišnjem nivou, dok je uvoz ruske robe povećan u 16 ​​zemalja EU.

    To pokazuju proračuni RIA Novosti na osnovu podataka ruskih nacionalnih statističkih agencija, prenosi Jutarnji list.Neke od njih su više puta povećale uvoz robe iz Rusije: Slovenija (6 puta), Kipar (3,4 puta), Češka (3,1 puta), Grčka (3 puta) i Italija (2,2 puta), zatim Austrija (za 12%), Belgija (89%), Bugarska (95%), Mađarska (77%), Nemačka (10%), Španija (68%), Luksemburg (16%), Holandija (15%), Rumunija (9% ), Slovačka (21%) i Hrvatska (2%).

    Istovremeno, osam zemalja EU je na mesečnom nivou povećalo izvoz u Rusiju. Najveći rast zabeležen je u Rumuniji (78%), Litvaniji (28%) i Holandiji (21%). Povećane su i isporuke belgijske, bugarske, španske, slovenačke i hrvatske robe, navode RIA Novosti.

    Prema analizi agencije, u julu su izvoz predvodile Hrvatska, koja je Rusiji isporučila robu za oko 18,4 miliona evra, i Slovenija (98 miliona evra), što je za 59 odsto i 56 odsto više nego prošle godine.

    Estonija (16%), Bugarska (10%), Austrija (5%) i Letonija (1%) takođe su povećale izvoz robe na godišnjem nivou. Ostale zemlje bloka smanjile su izvoz robe u Rusiju: najviše su pale isporuke sa Kipra (-99%), Luksemburga (-82%), Francuske (-76%), Švedske (-75%) i Češke (-70%) ).

    Uvoz ruskih proizvoda u julu je porastao na mesečnom nivou u devet zemalja, uključujući rast od osam puta na Kipru i 1,7 puta u Grčkoj.

    Pored toga, u odnosu na jun, kupovinu su povećale Italija, Letonija, Litvanija, Luksemburg, Finska, Češka i Švedska.

  • Ursula fon der Lajen u petak dolazi u BiH

    Ursula fon der Lajen u petak dolazi u BiH

    Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen posjetiće od 26. do 29. oktobra zemlje zapadnog Balkana, a u Bosnu i Hercegovinu će stići u petak, 28.

    Njena posjeta je zvanično najavljena iz Evropske komisije.U saopštenju se navodi da će Lajenova u srijedu, 26. oktobra, doputovati u Skoplje.

    Ona će u četvrtak 27. oktobra boraviti u Prištini i Tirani pa potom u Sarajevu i Beogradu.

    Posljednji dan, predsjednica Evropske komisije otići će u Podgoricu.

    Jedna od tema razgovora sa zvaničnicima u Bosni i Hercegovini, sigurno će biti preporuka Evropske komisije za kandidatski status sa uslovima o kojem će se glasati u decembru.

  • “Maršalov plan” za Ukrajinu

    “Maršalov plan” za Ukrajinu

    Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i njemački kancelar Olaf Šolc zalažu se za „Maršalov plan“ za obnovu Ukrajine.

    U zajedničkom autorskom tekstu u listu “Frankfurter Algemajne Cajtung“ (FAZ), oni ističu da se radi o “zadatku za generacije, koji mora sada da počne“.

    Dugoročno će biti važno da privatni ulagači i preduzeća investiraju u obnovu Ukrajine, poručuju Fon der Lajen i Šolc.

    EU, prema njihovim rečima, u tome ima posebnu ulogu, jer je Ukrajina kandidat za pristupanje Uniji.

    “Put obnove je zbog toga i put Ukrajine u EU”, naglasili su oni.

    Istakli su da je podrška Ukrajini ne samo važna, već je i u sopstvenom interesu Evrope, jer se u Ukraini ne vode borbe samo za suverenitet te zemlje.

    “Ukrajina brani i međunarodni poredak, osnove našeg mirnog suživota i blagostanje širom sveta“, poručuju Fon der Lajen i Šolc.

    Podvukli su da se podrškom Ukrajine gradi i budućnost zajedničke Evrope.

    Za sutra je u Berlinu zakazana konferencije o obnovi Ukrajine, na kojoj će sa predstavnicima međunarodnih organizacija, Ukrajine i civilnog društva, biti razmatrani okvirni uslovi za obnovu te zemlje.

  • Orban vjeruje da će EU završiti kao Sovjetski savez

    Orban vjeruje da će EU završiti kao Sovjetski savez

    Mađarski premijer Viktor Orban sugerisao je danas da će EU završiti kao Sovjetski Savez koji se raspao prije više od tri decenije.
    “Nemojmo se zamarati onima koji pucaju na Mađarsku iz sjenke ili sa briselskih visina. Oni će završiti tamo gdje su završili njihovi prethodnici”, rekao je Orban u Zalajgersegu na svečanosti povodom 66. godina od revolucije.

    Orban je uporedio sovjetske trupe koje su napale njegovu zemlju tokom revolucije 1956. godine i institucije EU danas.

    Mađarski premijer je istakao da je njegova Vlada “snažna i jedinstvena” i da će prevladati sve izazove.

    “Rat na našim vratima, finansijska kriza i usporavanje privrede u EU, invazija migranata sa juga. Moramo se suočiti sa mnogim problemima”, rekao je Orban.