VRBAS Media

Oznaka: EU

  • Svađa Njemačke i Francuske otežava evropske integracije

    Svađa Njemačke i Francuske otežava evropske integracije

    Odnosi Njemačke i Francuske proteklih nekoliko sedmica značajno su se pogoršali, a zapadni Balkan bi mogao postati kolateralna šteta neslaganja u vezi s krupnim pitanjima dvije najjače zemlje EU.

    Povod zahlađenju odnosa između Njemačke i Francuske je energetska politika, zbog čega je iznenada otkazan redovni sastanak dvije vlade, koji je trebalo da se održi krajem prošle sedmice.

    Dok se Francuska, u sklopu svog paketa za reformu EU, zalaže za zajedničku evropsku energetsku politiku, Njemačka je mjerama za kontrolu cijena energenata u Njemačkoj praktično potkopala ta nastojanja, a Pariz je posebno ljut što o tome nije bio ni obaviješten. Jedan od ranijih povoda za različito gledanje na pitanje energetike je francusko forsiranje nuklearne energije, čemu se Njemačka energično protivi, koja puno polaže na gas, zbog čega Francuska nije oduševljena, pa nije željela da da saglasnost za izgradnju gasovoda između Španije i Njemačke, koji je trebalo da ide kroz Francusku.

    I prije najnovijeg neslaganja, Berlin i Pariz različito su gledali na pitanje širenja EU. Dok je Njemačka, prvo pod vođstvom tadašnje kancelarke Angele Merkel još od 2014. pojačala interes za zapadni Balkan i, zajedno s Velikom Britanijom, pokrenula reformsku agendu za BiH, Francuska smatra da EU ne treba proširivati dok se ne završi reforma unutar same EU, što je takođe jedan od povoda za nerazumijevanje između Berlina i Pariza.

    Iako je ovo neslaganje godinama tinjalo, blokiranjem kandidature za Sjevernu Makedoniju 2018. problem je počeo da postaje sve očigledniji, da bi bio riješen francuskim prijedlogom tokom francuskog predsjedavanja Savjetom EU tokom ljeta. Međutim, najnoviji sukob zbog kojeg je prošle sedmice čak otkazan i redovni sastanak dviju vlada, prijeti da pitanje proširenja, pored brojnih drugih gorućih pitanja u EU, ponovo dovede u krizu.

    O tome je nedavno pisao i Njemački savjet za spoljne odnose, ugledni nezavisni njemački institut za spoljnu politiku, ističući da je proširenje u kontekstu odnosa EU sa susjednim zemljama bitan dio cijelog problema.

    “Francuska i Njemačka ne mogu da se slože u vezi s kursom EU. Posljedično tome, ne postoji dovoljno širine da se EU saglasi o saradnji s neevropskim državama. Rezultat je neka vrsta defakto protekcionizma od strane EU, koji je odvaja od njenih susjeda”, naglašeno je.

    Faris Kočan, istraživač na Fakultetu političkih nauka u Ljubljani i ekspert za evropske integracije zapadnog Balkana, takođe kaže da je problem nastao zbog energetike, ali i odbrambene politike.

    Kočan ističe da Francuska, koja je uvijek viđena kao lider u EU kad je odbrana u pitanju, sad zaostaje za Njemačkom u smislu nuđenja pomoći Ukrajini i jačanja budžeta za odbranu.

    “Što se tiče proširenja, prosto sumnjam da će preporuka za kandidaturu BiH od strane Evropske komisije lako proći kod Makrona, koji je prvo uložio veto Sjevernoj Makedoniji i Albaniji, onda promijenio metodologiju, pa se narednu godinu dana bavio bugarskim vetom. Čini mi se da postoji percepcija da bi status BiH bio viđen kao poklon, pogotovo jer nema političke volje u državi za reforme”, smatra on.

    Lično vjeruje da bi, kako kaže, odobravanje statusa BiH bila najmudrija odluka EU u posljednjih nekoliko godina.

  • Poruka iz Evrope za Srbiju

    Poruka iz Evrope za Srbiju

    Poslanik Evropskog parlamenta iz Francuske Tjeri Marijani, izjavio je da su stalna uslovljavanja ono što očekuje Srbiju.

    Poslanik je ocenio da naša zemlja sada sledi put nezavisnosti bivšeg francuskog predsednika, generala Šarla de Gola.

    “EU je prešla put od unije koja je utvrđivala ekonomski princip do one koja nameće politički model. Vidim da Srbija nema želju da popusti pred evropskim pritiscima. Francuska je jedna od zemalja osnivača EU. General De Gol je želeo nezavisnu Evropu koja poštuje nacije.To je baš ona politika koju danas vodi Srbija i koja treba da se vodi”, rekao je Marijani za Večernje novosti.

    On je rekao da se divi izboru Srbije da ne uvede sankcije Rusiji i da naša zemlje ne rizikuje da joj zbog toga budu uvedene kaznene mere, ali da treba očekivati neku vrstu reakcije EU.

    “Ono što rizikujete je da se evropska pomoć smanji. Ako i uvedete sankcije, posle će zahtevati da priznate Kosovo. Uostalom, to vam već traže“, rekao je Marijani.

    On nije želeo da kaže šta Srbija treba da radi u vezi sa KiM, već je istakao da je to stvar o kojoj zemlja treba suvereno da odlučuje. “Srbima nije potreban savet stranaca. Shvatam da jedna država ne želi da menja svoju istoriju. Svaka zemlja treba da poštuje svoju istoriju. Kad bi neko, na primer, tražio da nezavisnost Korzike, o tome bi trebalo da odlučuje francuski narod, a ne EU“, zaključio je Marijani.

  • Evropa polako „puca“ pod teretom novog talasa izbjeglica iz Ukrajine

    Evropa polako „puca“ pod teretom novog talasa izbjeglica iz Ukrajine

    Evropa “puca” pod novim talasom ukrajinskih izbjeglica koji su prisiljeni napustiti svoje domove jer su ih ruski napadi na elektrane ostavili bez grijanja i struje, piše britanski Telegraf.
    Mađari, na primjer, itekako osjećaju nadolazeći pritisak. Od početka invazije Vladimira Putina, 963.812 izbjeglica ušlo je u Mađarsku s granice Ukrajine i Rumunije. Na vrhuncu je u jednom danu stiglo više od 25.000 Ukrajinaca, uglavnom žena i djece.

    Dolasci su se počeli smanjivati ​​sredinom marta, ali ponovno rastu i Mađari se već pripremaju da prihvate desetine hiljada novih izbjeglica.

    „Rekli su da su došli u Mađarsku zbog nestanka struje i jer im je hladno i nemaju grijanje. Očekujemo da će brojke ekslpodirati na zimu“, kaže Aleksandra Szentkirali, vladina portparolka u Humanitarnoj tranzitnoj tački u sportskom centru u Budimpešti, prenosi Jutarnji list.

    Većina Ukrajinaca koristila je Mađarsku kao tranzitno odredište. Tačan broj izbjeglica koji borave u Mađarskoj nije jasan jer Ukrajinci imaju sporazum o bezviznom režimu s EU-om, ali do sada su odobrena 27.993 zahtjeva za azil od 31.313 zahtjeva od početka rata.

    Drugdje u Evropi sistem je blizu prelomne tačke. Više od milion Ukrajinaca stiglo je u Njemačku, gdje su opštine upozorile da ne mogu primiti više ljudi.

    Postavljeni su šatori i privremena skloništa jer su migrantski centri puni. Policija sumnja da su požari u dva hotela u kojima su smještene ukrajinske izbjeglice u Rostocku, na sjeveroistoku Njemačke, i Bautzenu, istočno od Drezdena, bili politički motivisani.

    Poljska je na prvoj crti krize, s više od 1,4 miliona Ukrajinaca koji su sada zvanično registrovani u zemlji i očekuju novi talas izbjeglica tokom zime.

    U zemlji postoji ogromna podrška Ukrajini, ali kriza troškova života počinje uzimati danak ekonomiji. Od sredine sljedećeg mjeseca Ukrajinci koji žive u zajedničkom smještaju i koji imaju posao moraće plaćati polovinu troškova smještaja.

    Irska vlada najavila je da će zbrinjavanje 100.000 ukrajinskih izbjeglica iduće godine koštati 2,5 milijarde evra i sugerisala da bi mogla prihvatiti do 200.000 ukrajinskih izbjeglica.

    No, Dablin se bori da pronađe smještaj za sve Ukrajince, s kamp krevetima u vojnom stilu raspoređenim u sportskim centrima.

    Mađarska je do sada potrošila 68 miliona evra i dodatnih 21,1 milion evra iz sredstava EU-a na svoj humanitarni program, uprkos svom tvrdokornom stavu o imigraciji i tinjajućim napetostima s Kijevom. Budimpeštanski centar otvoren je 24 sata dnevno, a ljekarska pomoć i veterinar dostupni su mačkama i psima. Mađari su preplavili centar donacijama igračaka i odjeće.

  • Evropski komesar poručio Musku: Twitterova ptica će letjeti po našim pravilima

    Evropski komesar poručio Musku: Twitterova ptica će letjeti po našim pravilima

    Evropski komesar za unutrašnje tržište Thierry Breton poručio je multimilijarderu Elonu Musku, koji je 28. oktobra kupio Twitter, da će ova društvena mreža u Evropskoj uniji djelovati po pravilima Unije.

    EU je oprezna zbog mogućnosti da “apsolutni zagovornik slobode govora”, kako je Musk sebe prozvao, Twitter ne pretvori u platformu za govor mržnje. Nakon što je najbogatiji čovjek na svijetu po kupovini poručio da je “ptica (koja je Twitterov logo) oslobođena”, Breton je poručio da će u Evropi “ptica letjeti po našim pravilima”.

    Evropski komesar je na Twitter objavi istakao hashtag DSA, što se je akronim za Zakon o digitalnim uslugama (Digital Services Act) kojim se obavazuje na brzo suzbijanje nedopuštenog sadržaja na internetu, kao što je govor mržnje.

    Musk je obećao da ova društvena mreža neće postati “besplatan pakao u kojem se sve može reći bez posljedica”. Odgovorio je Bretonu da je saglasan sa svim onim što je kazao, piše vanjskopolitički magazin Politico.

    Podsjećamo, Musk, koji je i čelnik kompanija Tesla i SpaceX, kupio je Twitter za 44 milijarde dolara. Prvobitno je to namjeravao učiniti prije nekoliko mjeseci kada je također bio spreman platiti 44 milijarde dolara. Nedugo poslije, predomislio se, raskinuo ugovor o kupoprodaji i zbog toga ga je Twitter tužio te tražio od njega da kupovinu i izvrši.

    Musk je kao jedan od razloga za odustajanje od kupovine istakao to da je Twitter naveo netačan broj botova na ovoj društvenoj mreži. On, kao i njegovi advokati, tvrde da je kompanija obmanjivala investitore tako što im je ustupala netačne podatke o dionicama.

    Twitter je to negirao te poručio da su navedene konstatacije posljedica pogrešnog razumijevanja načina na koji se pronalaze botovi i lažni nalozi na ovoj društvenoj mreži. Naveli su da je Musk odustao od kupovine u trenutku kada su se počele snižavati cijene dionica Twittera.

    Musk je tražio da se prolongira početak suđenja nakon Twitterove tužbe, prenosi američka televizijska kuća CNBC. Međutim, ipak se odlučio za kupovinu.

  • Satler očekuje da će se do kraja godine formirati organi vlasti

    Satler očekuje da će se do kraja godine formirati organi vlasti

    Šef Delegacije EU u BiH Јohan Satler izrazio je nadu da će do kraja godine biti formirani organi vlasti, bar na nivou BiH.

    Satler je napomenuo da Savjet ministara ima dva mjeseca da napravi potrebne korake kako bi BiH dobila kandidatski status.

    – Novo Predsjedništvo se očekuje da bude konstituisano u novembru, ali i na drugim nivoima. Zaista bih volio da se to odvija brže – rekao je Satler za Federalnu televiziju, ocijenivši da je formiranje vlasti prilika da nadleži pokažu da mogu raditi.

    On je siguran da će Centralna izborna komisija BiH posao u vezi sa rezultatima opštih izbora uraditi kako treba i da se potom može brže krenuti sa radom.

    Satler je istakao da su vrata EU otvorena za BiH i da je kandidatski status veoma izvjestan.

    – Članice treba da donesu odluku u decembru i zaista se nadam da će to biti jednoglasno “da” – dodao je Satler, konstatujući da je i promjena geopolitičkih prilika uticala da EU dva puta razmisli kada je riječ o njenim prijateljima.

  • Ursula fon der Lajen “obilježila” BiH kao zonu uticaja EU

    Ursula fon der Lajen “obilježila” BiH kao zonu uticaja EU

    Jučerašnja posjeta predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen Sarajevu, kao i njene poruke o tome kako EU želi da BiH postane njen član, praktično ne znače ništa ukoliko domaće vlasti ne ispune uslove koji bi omogućili početak pregovora s Briselom i pristup bogatim evropskim fondovima.

    Obraćajući se novinarima nakon sastanka s članovima Predsjedništva BiH, predsjednica Evropske komisije je bajkovito opisala evropsku perspektivu BiH, koristeći već poznate fraze o tome kako je ova zemlja “budućnost EU”, te da o ozbiljnosti Brisela dovoljno govori najava brzog dodjeljivanja kandidatskog statusa za BiH.

    – Vi ste budućnost EU i vaša budućnost je Evropska unija. To nije samo zbog toga što ste došli do preporuke za kandidatski status, već i zbog toga što duboko vjerujete u EU. Tri četvrtine stanovništva BiH podržava članstvo i to je većina u cijeloj državi – rekla je fon der Lajen.

    Međutim, prema tvrdnjama dobrih poznavaoca prilika i odnosa u EU, evropski put BiH i dalje je na “dugom štapu”, a jučerašnju posjetu šefice Evropske komisije Sarajevu, prije svega, treba razumjeti u smislu toga da EU želi da “obilježi” svoju teritoriju, posebno u svjetlu globalne krize i rata u Ukrajini.

    Što se tiče evropskog puta, on će, prema njihovim riječima, prije svega zavisiti od toga da li će se domaće vlasti što brže priključiti tzv. Berlinskom procesu, koji posljednjih mjeseci snažno forsira Njemačka, kao najmoćnija članica EU, ali i od toga koliko će vlasti u BiH biti u stanju da ispune uslove koje je pred njih postavio Brisel.

    – Posjeta Ursule fon der Lajen BiH je, prije svega, povezana s Berlinskim procesom koji bi 3. novembra trebalo da bude potpisan. Ono što vrijedi istaći jeste to da je “Otvoreni Balkan”, kao regionalna inicijativa, pokrenuo Berlinski proces s mrtve tačke na kojoj se godinama nalazio – kaže za Srpskainfo Draško Aćimović, bivši ambasador BiH u Briselu.

    On smatra da je od velike važnosti to da domaće vlasti potpišu podršku Berlinskom procesu, te da se taj sporazum što brže ratifikuje u parlamentu BiH.

    – Druga važna stvar, koju predsjednica Evropske komisije prenosi, jeste da sve što je neophodno za kandidatski status BiH bude završeno s formiranjem novih vlasti – smatra on.

    Na naše pitanje da li je realno da BiH do kraja ove godine dobije uslovni status kandidata za prijem u EU, posebno iz razloga što u javnosti postoje spekulacije o tome da je protiv daljeg proširivanja EU, makar u bliskoj budućnosti, prije svega Francuska, Aćimović odgovara da je, samo po sebi, dodjeljivanje kandidatskog statusa “malo precijenjeno”.

    – Status kandidata više ima simboličan značaj. Možemo biti u kandidatskom statusu godinama, a da nam to praktično ništa ne znači. Osim toga, taj status je uslovljen s onim što se mora ispuniti. Evropska unija nam ovim više daje do znanja da je BiH “njena teritorija” i to je ono što je fon der Lajen juče poručila. Najvažnija stvar je kako ćemo otvoriti pregovore s EU, jer otvaranje pregovora je ta sljedeća faza koja donosi novce i druge pozitivne stvari. To je ono o čemu treba da razmišljamo. Kandidatski status je samo jedna međustepenica u tom procesu – objašnjava Aćimović.

  • Vučić: “Nemamo više kud”

    Predsednik Srbije Aleksandar Vučić dočekao je predsednicu Evropske komisije Ursulu fon der Lajen i zajedno su se iz Niša obratili javnosti.

    Oni su obišli radove na izgradnji gasnog interkonektora Srbija-Bugarska.”Uradićemo sve što treba oko usaglašavanja sa evropskom viznom politikom”, rekao je Vučić nadovezujući se na govor Fon der Lajen.

    “Što se tiče razgovora sa Prištinom ja sam veoma zabrinut. Uradićemo sve što možemo da sačuvamo mir i stabilnost. Mi nemamo više kud”, rekao je Vučić.

    On je skrenuo pažnju na to da je Ursula imala priliku da upozna i nove članove Vlade, te joj se zahvalio na brizi za ljudima u Srbiji.

    Nakon njihovog obraćanja usledila su pitanja novinara, a prvo je bilo vezano za budućnost Srbije u Evropskoj uniji.

    “Proces proširenja se zasniva na zaslugama i to je u rukama zemlje koja hoće da se pridruži EU. U njihovim je rukama da napreduju u reformama, što je izuzetno važno. Do sada ste dosta uradili i radimo zajedno da biste dalji napredak postigli, ali važno je uskladiti se sa našom politikom. Računamo na vas u Srbiji kao na pouzdanog partnera”, rekla je Fon der Lajen.

    “Ja mislim da su oni nama pomagali i više nego što smo očekivali i hvala na svakoj vrsti podrške. Nadam se da ćemo pokušati da ubedimo EU da smo zaslužili da otvorimo još neki klaster, ali nisam siguran”, naveo je Vučić.

    “Mi poštujemo teritorijalni integritet Ukrajine i to nikada nije dovedeno u pitanje”, dodao je Vučić i naglasio da će Srbija gledati kako da dalje napreduje na putu ka Evropskoj uniji.

  • Viktor Orban ponovo kritikuje EU: Kopajući jamu za Ruse, sami smo upali u nju

    Viktor Orban ponovo kritikuje EU: Kopajući jamu za Ruse, sami smo upali u nju

    Premijer Mađarske Viktor Orban dao je radijski intervju za mađarske medije te se ponovno osvrnuo na energetsku krizu te odnos EU prema Rusiji.

    Komentirajući prošlosedmični samit Evropske unije, Orban je rekao kako su svi bili nervozniji nego inače.

    “Svi su u nevolji i treba naći neko rješenje. Zdrav razum će prije ili kasnije morati preovladati. Rat se može okončati samo ako suprotstavljene strane sklope mir”, rekao je Orban.

    Govoreći o tome koliki zapravo Ukrajina predstavlja trošak za Evropsku uniju, Orban se osvrnuo na tri stvari.

    “Tu su ratni troškovi koji podrazumijevaju oružje, ekonomske troškove. Također, imamo i troškove obnove. Kada se rat završi područje Ukrajine će morati biti obnovljeno. To su neviđeno velike cifre, ne vrijedi ni pričati o tome. Na kraju, govorimo i o iznosu koji je potreban za funkcioniranje Ukrajine. Država nije operativna, prije rata nije mogla ni upravljati svojom ekonomijom. To bi nas koštalo pet milijardi eura mjesečno, a pitanje je ko će dati taj novac”, pojasnio je mađarski premijer.

    Kada je riječ o skladištenju plina i energetskoj krizi, Orban je naglasio kako postoje dvije ideje za zamjenu ruskog gasa.

    “Predsjednik Francuske Emmanuel Macron je rekao da prijateljstvo nije to ako će nam Amerikanci prodati četiri puta skuplji gas. Sada je došlo do privremenog zatišja u cijenama. Razlog tome je taj što ljeti skladištimo plin za zimu. Sada su svi napunili svoje rezervoare, ali kada se počnu trošiti, onda će i cijene rasti”, ističe Orban.

    Mađarski premijer je posebno bio kritičan prema sankcijama koje su nametnute Rusiji, a koje utječu i na EU.

    “Danas je cijena energenata i plina visoka jer smo podigli cijene i plaćamo penale. Mađarska pokušava da se izvuče iz posljedica loših odluka. Sankcije su se odnosile na to da imamo plan da kaznimo Rusiju za početak rata. Smišljajući plan kopanja jame za Ruse, sami smo upali u nju. EU smatra da trebamo nastaviti kopati, a mi Mađari mislimo da se treba izvući iz toga”, zaključio je Orban.

  • Lajenova obećala novac za ublažavanje energetske krize

    Predsjednik Evropske komisije Ursula fon der Lajen najavila je danas u Sarajevu da EU priprema paket energetske podrške za zapadni Balkan kojim je kratkoročno predviđen 71 milion evra bespovratnih sredstava za saniranje posljedica većih cijena energenata za privredu i ugrožena domaćinstva u BiH.

    Ona je navela da će to srednjoročno ubrzati prelazak na pouzdanije izvore energije.

    – Tu govorim o solarnim, vjetroelektranama i elektranama na biomasu koje se mogu izgraditi za manje od godinu dana, ali i o novim interkonekcijama između BiH i vaših susjeda – rekla je Fon der Lajenova u obraćanju zvaničnicima BiH u Domu oružanih snaga BiH, kojem nisu prisustvovali zvanični predstavnici Republike Srpske.

    Ona je izrazila zadovoljstvo što danas boravi u Sarajevu i dodala da BiH ima svoje mjesto u srcu EU, jer tu i pripada.

    Fon der Lajenova je poručila da je budućnost BiH Evropa, a za mlade u BiH Evropa znači ekonomski prosperitet i slobodu kretanja, a njihove snove može ispuniti novo rukovodstvo u BiH.

    – Uz vaše političko djelovanje zemlja ima jedinstvenu priliku u ovoj generaciji da krene naprijed. Ovo je trenutak za BiH i želim ohrabriti sve vas da ga iskoristite – istakla je ona i dodala da je to smisao njihove preporuke da se BiH dodijeli status kandidata.

    Ona je naglasila da je u posljednje četiri godine, uprkos teškim okolnostima, postignut napredak kod javnih nabavki, u postizanju članstva u Mehanizmu Unije za civilnu zaštitu i ranije ove sedmice na saradnji sa Evropolom.

    Prema njenim riječima, sada je trenutak da se ponovo udruže snage u zemlji i ostvari napredak na putu u EU.

    – Neću detaljisati o osam reformskih koraka koje smo jasno naznačili u svojoj preporuci. Svjesni smo da provođenje ovih reformi neće biti jednostavno, ali vas pozivam da nikada ne gubite iz vida ono što je na kraju ovog puta – rekla je Fon der Lajenova i dodala da će BiH biti zemlja u kojoj su svi jednaki pred zakonom.

    Fon der Lajenova je istakla da reforme nisu važne samo zato što BiH vode u EU, već su bitne jer će BiH učiniti boljim mjestom za sve koji u njoj žive.

    Ona je ponovila da je put koji vodi Evropa jasan, vrata EU su otvorena, a na domaćim liderima je da zajednički zakorače kroz ta vrata.

    – To je vaša istorijska odgovornost kao novoizabranih domaćih lidera BiH. A mi ćemo uvijek biti uz vas – poručila je Fon der Lajenova.

    Ona je istakla da je već dosta toga dobroga u toku, a danas će biti otvoren tunel “Ivan” koji će dodatno olakšati vezu od Mostara do Sarajeva i dalje, sa Budimpeštom na sjeveru.

    – BiH je smještena u samom srcu Evrope, a vi bi trebali isto tako biti u samom srcu naše trgovinske i ekonomske razmjene – rekla je Fon der Lajenova.

  • Šolc i Makron prijete trgovinskom osvetom Bajdenu

    Šolc i Makron prijete trgovinskom osvetom Bajdenu

    Nakon što su se javno posvađali, Olaf Šolc i Emanuel Makron pronašli su nešto u čemu se slažu; pojačanu uzbunu zbog nepoštene konkurencije iz SAD-a i potencijalnu potrebu da Evropa uzvrati udarac.

    Njemački kancelar i francuski predsjednik razgovarali su o zajedničkoj zabrinutosti tokom gotovo tri i po sata razgovora uz ručak u Parizu u srijedu.

    Složili su se da nedavni planovi američkih državnih subvencija predstavljaju mjere koje narušavaju tržište koje imaju za cilj uvjeriti kompanije da prebace svoju proizvodnju u SAD, prema osobama upoznatim s njihovim razgovorima. I to je problem kojim žele da se pozabavi Evropska unija.

    Susret umova o ovom pitanju uslijedio je nakon javnih neslaganja posljednjih sedmica o ključnim političkim pitanjima kao što su energija i odbrana, razbijajući ono što se često smatra centralnim političkim savezom EU-a između njene dvije najveće privrede.

    Ali, iako je njihov ručak bio u neugodnoj pozadini, oba su se lidera složila da EU ne može ostati besposlena ako Vašington nastavi sa svojim Zakonom o smanjenju inflacije, koji nudi smanjenje poreza i energetske olakšice za kompanije koje ulažu na tlu SAD-a, u sadašnjem obliku.

    Konkretno, nedavno potpisani američki zakon podstiče potrošače da kupuju američko kada je riječ o odabiru električnih vozila – što je potez koji je posebno naljutio velike automobilske industrije koje rade u Francuskoj i Njemačkoj.

    Makron je prvi javno objavio oštro upozorenje. “Potreban nam je Zakon o kupovini evropskog tržišta poput Amerikanaca, moramo rezervisati subvencije za naše evropske proizvođače”, rekao je francuski predsjednik u srijedu naveče u intervjuu za TV kanal France 2, misleći posebno na državne subvencije za električne automobile.

    Makron je takođe spomenuo sličnu zabrinutost zbog konkurencije iz Kine koju subvencionira država.