VRBAS Media

Oznaka: EU

  • Dvije države upozoravaju da ne bi trebalo jednostavno dati zeleno svjetlo BiH

    Dvije države upozoravaju da ne bi trebalo jednostavno dati zeleno svjetlo BiH

    Medij “Politico” navodi da prema njihovim saznanjima određeni broj zemalja upozorava Evropski savjet da “ne bi trebalo jednostavno dati zeleno svjetlo BiH za početak pristupnih pregovora sa EU”.

    Navodno je nekoliko osoba tražilo pojašnjenje “iznenađujuće pozitivnog izvještaja o BiH”. Među njima su i predstavnici iz Holandije i Danske.

    Navode da bi se mogao pronaći kompromis na način da se otvore pregovori, kao što je to urađeno s Ukrajinom i Moldavijom, ali da se traže dodatni uslovi za formalno pokretanje pregovoračkog procesa.

    – Nećemo započeti prave pregovore ako ne bude više reformi – rekao je jedan od diplomata, prenosi Avaz.

    Podsjećamo, sjednica Evropskog savjeta na kojoj će se raspravljati o izvještaju predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen održaće se 21. i 22 marta.

  • Varhelji: Evropskoj komisiji se ne sviđa Dodikova retorika

    Varhelji: Evropskoj komisiji se ne sviđa Dodikova retorika

    Komesar EU za proširenje i susjedsku politiku Oliver Varhelji izjavio je da su predstavnici Republike Srpske dio procesa donošenja odluka i da su zaslužni za reforme zbog kojih BiH može da napreduje na putu ka EU.

    “Evropskoj komisiji se ne sviđa retorika koju koristi predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik i to izaziva zabrinutost. Ali, nemojte zaboraviti da su predstavnici Republike Srpske u institucijama, da su dio procesa donošenja odluka, da su zaslužni i za reforme zbog kojih zemlja može napredovati”, rekao je Varhelji.

    On je naveo da se nada pozitivnom ishodu na sastanku Evropskog savjeta koji će iduće sedmice raspravljati o preporuci Evropske komisije da se otvore pregovori sa BiH, te dodao da ne može govoriti o mogućim datumima za početak pregovora.

    “Ako prijedlog koji smo dali prihvati Evropski savjet, mi ćemo odmah početi da pripremamo pregovarački okvir i čim budemo spremni da ga predložićemo Savjetu, a teško je predvidjeti koliko će Savjetu trebati da postigne konsenzus, jer se o tome odlučuje jednoglasno”, naveo je Varhelji.

    On je naveo da izmjene Izbornog zakona i dalje ostaju uslov za dalji napredak BiH u evropskim integracijama, ali da za njihovo donošenje ima vremena do lokalnih izbora, navodi Hina, prenosi Tanjug.

    “Sa naše strane vidimo da rad na tome napreduje prilično dobro i imaju još vremena do lokalnih izbora. Voljeli bismo da vidimo da se amandmani o integritetu izbornog procesa usvoje prije lokalnih izbora”, kazao je Varhelji.

    Komesar EU za proširenje ukazao je na pozitivne promjene u BiH nakon izbora 2022. godine, ističući da postoji funkcionalna politička konstrukciju u kojoj su predstavnici tri konstitutivna naroda uspjeli da dogovore koalicije na svim nivoima vlasti u zemlji.

    Podsjetio je da Federacija BiH pet godina prije toga nije imala vladu, niti budžet.

    Varhelji je predstavio izvještaj o BiH stalnim predstavnicima država članica EU, koji pripremaju sastanak Savjeta za opšte poslove koji će u utorak, 19. marta, raspravljati o preporuci Evropske komisije da se otvore pregovori sa BiH.

    O tome će u četvrtak, 21. marta razgovarati i čelnici EU, a za pozitivnu odluku potrebna je saglasnost svih država članica.

    Varehelji je rekao da je rasprava sa ambasadorima bila vrlo pozitivna i da se nada pozitivnom ishodu.

    Na pitanje da li očekuje otpor nekih država članica prema otvaranju pregovora sa BiH, Varhelji je rekao da je izvještaj Evropske komisije rađen vrlo pažljivo i da su pritom osluškivali raspoloženje država članica.

    On je istakao da je pred BiH još dosta posla koji će morati da obavi.

  • Dodik: Kada BiH počne pregovore s EU, Šmit i strane sudije moraju otići

    Dodik: Kada BiH počne pregovore s EU, Šmit i strane sudije moraju otići

    Nakon očekivane odluke da BiH započne pregovore o članstvu u EU, očekuje se pozitivan iskorak, a Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, smatra da će nakon toga iz BiH Kristijan Šmit, koga RS ne priznaje za visokog predstavnika, kao i stranci iz Ustavnog suda BiH.

    Ovo je rečeno u sklopu panela na Diplomatskoj akademiji u Beču, na kojem su, pored Dodika učestvovali i Nermin Nikšić, predsjednik Vlade FBiH i Dragan Čović, prvi zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, na kojem medijima nije omogućen prenos uživo panela putem interneta.

    Kako prenosi Srna, čiji je novinar prisutan na panelu, Dodik je ustvrdio da je BiH pod prinudnom upravom nelegalnog stranca i trojice stranih sudija u Ustavnom sudu, ali da očekuje da će poslije 21. marta prestati biti kolonija.

    “Smatramo da sve treba dovesti u rang tri konstitutivna naroda, kako piše i u Dejtonu”, poručio je Dodik.

    On je SAD optužio da, kako je rekao, arogantno stoje iza nelegalnog izbora Šmita za visokog predstavnika, te je ukazao da su on i RS za ustavnu i dejtonsku BiH, a protiv neustavne i antidejtonske BiH.

    Podsjetio je i da su izbori u BiH održavani legalno i demokratski, kao i da se održao koncept nadziranja u kojem su veliku ulogu igrali stranci.

    Čović je zahvalio svima koji su učestvovali u usvajanju svih zakonskih rješenja potrebnih za ispunjavanje uslova za dobijanje pregovaračkog statusa. Kako prenosi Srna, on je podsjetio da je bošnjački narod četiri puta iskoristio da bira svog predstavnika u Predsjedništvu BiH, istakavši da je to najveće iskušenje BiH kada je riječ o EU i položaju sva tri konstitutivna naroda.

    “Hrvatski narod je zakinut da ima svoje predstavnike u diplomatskoj mreži. Sa druge strane, Ustav precizno definiše monetarnu ulogu Predsjedništva. Jednako tako hrvatski narod je 16 godina zakinut za ta imenovanja”, ukazao je Čović.

    Nikšić je rekao da se političari u BiH, i kada ne misle isto, odlučuju da kroz razgovor približe stavove i riješe otvorena pitanja.

    “Nismo mi ostvarili spektakularan uspjeh ako dobijemo otvaranje pregovora, ali je ohrabrenje da su prepoznati naši napori”, ocijenio je on, kako je prenijela Srna.

    Prema njegovim riječima, u proteklom periodu donesen je niz zakona koji je pokazao da je BiH spremna za evropski put. Nikšić je izrazio nadu da će sazrijeti atmosfera da razgovor i dogovor nije izdaja već želja da se učini bolje za građane BiH.

    Advokat Anto Nobilo je rekao da djelovanje visokog predstavnika u BiH dovodi do devijacija. Nobilo je ukazao da je visoki predstavnik kroz 28 godina od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma imao sve veća ovlaštenja, umjesto da ih smanjuje ili potpuno ukida.

    On je podsjetio da se trenutno pred Sudom BiH vodi postupak protiv Dodika, kao i da vjeruje u glas naroda koji demokratski bira svoje predstavnike, prenosi Srna.

    Nobilo je ukazao da je zakonodavna aktivnost najproblematičnija kada je riječ o djelovanju visokog predstavnika, čije se odluke odnose na izvršnu vlast.

    Ambasador BiH u Austriji Siniša Bencun je rekao da BiH zaslužila da dobije pregovarački status, te da je BiH posvećena tome da bude dio EU.

  • Šta piše u izvještaju Evropske komisije o napretku BiH

    Šta piše u izvještaju Evropske komisije o napretku BiH

    Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen juče je preporučila da BiH otvori pregovore za članstvo u Evropsku uniju. Konačna odluka Evropskog savjeta trebala bi da bude 21. marta, kada će biti održana sjednica.

    Izvještaj Evropske komisije o napretku BiH:

    Uvod

    U svom Mišljenju o zahtjevu BiH za članstvo u Evropskoj uniji od 2019., Komisija je istakla da pregovore za pristupanje Evropskoj uniji treba otvoriti sa BiH kada zemlja postigne potreban stepen usklađenosti sa kriterijumima za članstvo, a posebno sa politikom Kopenhagena i kriterijumima, koji zahtjevaju stabilnost institucija koje garantiraju, prije svega, demokratiju i upravljanje zakona i identifikovao 14 ključnih prioriteta u tom pogledu.

    Mišljenje je podržao Evropski savjet u decembru 2019. U svojim zaključcima o procesu proširenja i stabilizacije i pridruživanja od 13. decembra 2022. godine, Vijeće je preporučilo da se BiH dodijeli status zemlje kandidata, uz potvrdu Evropskog savjeta, uz razumijevanje da se poduzimaju koraci (8 koraka) navedenih u preporukama Komisije, kako bi se ojačali vladavina prava, borba protiv korupcije i organiziranog kriminala, upravljanje migracije i osnovna prava. Savjet je podvuklo hitnost za zemlju da krene naprijed na svom putu ka EU, posebno kroz ispunjavanje svih 14 ključnih prioriteta kako je utvrđeno u Mišljenju Komisije i odobreno od Savjeta 2019. godine.

    Evropski savjet je 15. decembra 2022. podržalo zaključke Komisije od 13. decembra 2022. o procesu proširenja, stabilizacije i pridruživanja, i dogovoreno je da se da status zemlje kandidata BiH.

    Komisija je u svojoj Komunikaciji o politici proširenja iz 2023. pozdravila reforme i napore koje je BiH poduzela od sastanka Evropskog savjeta decembru 2022. dodijelivši status kandidata zemlji. Komisija je konstatovala da su, sveukupno, potrebni dalji napori da BiH ispuni 14 ključnih prioriteta navedenih u Mišljenju Komisije o njenom zahtjevu za članstvo u EU i koracima navedenim u Preporuci Komisije za status kandidata, koje ostaje u potpunosti važeća. Komisija je takođe preporučila otvaranje pregovora o pristupanju EU sa BiH, kada se potreban stepen usklađenosti sa kriterijumima za članstvo postigne.

    Komisija je navela da će izvijestiti Savjet o napretku najkasnije u martu 2024. godine. U skladu s preporukom Komisije, Evropski savjet je u decembru 2023. odlučilo da će otvoriti pristupne pregovore sa BiH, nakon postignutog potrebnog stepena usklađenosti sa kriterijumima za članstvo.

    Evropski savjet je pozvalo Komisiju da izvijesti Savjet o napretku najkasnije u martu 2024. godine, u cilju donošenja odluke. Od dodjele statusa kandidata od Evropskog savjeta u decembru 2022. godine, javna opredijeljenost političkih stranaka u BiH strateškom cilju evropskog integracija je donijela neke pozitivne rezultate. Ovaj izvještaj daje činjenični pregled najnovijih razvoja događaja od izvještaja o proširenju 8. novembra 2023.

    Napredak u implementaciji reformi

    Korak 1: osigurati rezultate u funkcionisanju na svim nivoima mehanizma koordinacije o pitanjima EU, uključujući razvoj i usvajanje nacionalnog programa za usvajanje pravnih tekovina EU.

    Direkcija za evropske integracije je završila program za evropske integracije, i podnijela ga Evropskoj komisiji početkom marta na komentare. Program za EU integracije očekuje se da će kasnije biti usvojen od Savjeta ministara. Ovaj program za EU integracije je ključni korak ka razvoju i usvajanju nacionalnog program za usvajanje acquis-em EU EU (NPAA). U Savjetu ministara su u toku konsultacije za imenovanje nacionalnog IPA koordinatora (NIPAC) za IPA III.

    Korak 2: usvojiti, kao prioritet, izmjene integriteta u postojećem zakonu Visokog sudskog i tužilačkog savjeta.

    Parlament je usvojio izmjene i dopune integriteta Zakona o VSTV-u u septembru 2023. godine. Određene odredbe koje su ograničavale pravo međunarodnih stručnjaka na pristup ličnim podacima ispravljene su u januaru 2024. godine. Provjere integriteta nosilaca pravosudnih funkcija i VSTV-a članova sada mogu početi.

    Korak 3: usvojiti novi zakon o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu i usvojiti zakon o sudovima BiH.

    Vlasti BiH rade na novom zakonu o VSTV-u, koji treba finalizirati i usvojiti u skladu sa mišljenjem Venecijanske komisije. A formirana je radna grupa za izradu amandmana. Novi zakon o VSTV-u bi trebao takođe osigurati pravo VSTV-a da traži dodatne podatke u provjeri iskaza o sistemu imovine. Vlasti BiH očekuju da će nacrt završiti do aprila 2024. godine i dostaviti Venecijanskoj komisiji na novo mišljenje, prije usvajanja od Savjeta ministara i podnošenja u skupštinsku proceduru.

    Ministarstvo pravde završava nacrt zakona o sudovima BiH i očekuje se da će ga dostaviti Savjetu ministara na usvajanje u martu. Komisija očekuje da BiH dostavi nacrt zakona Venecijanskoj komisiji za naknadno mišljenje, prije usvajanja u domovima Parlamenta.

    Korak 4: usvojiti Zakon o sprečavanju sukoba interesa.

    Novi zakon o sprečavanju sukoba interesa usvojilo je Savjet ministara 6. marta, zatim su ga usvojila oba doma parlamenta 8. marta. Zakon ima za cilj da poboljšati nivo usklađenosti sa evropskim standardima na nivou BiH.

    Korak 5: poduzeti odlučne korake za jačanje prevencije i borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala.

    Savjet ministara usvojilo je Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma (BPN/BPFT) u decembru 2023., a PD PS u februaru 2024. godine. Zakon unapređuje odredbe o procjeni rizika i osigurava stalno koordinaciono tijelo za sve nadležne organe za njegovu pripremu, u skladu sa acquis-em EU.

    Procjena rizika za BPPN/BPFT na virtuelnoj imovini uz Akcioni plan za 2024-2027 usvojio je Savjet ministara 1. februara 2024. godine.

    Vlasti BiH su na nivou radne grupe finalizirale nacrt novog zakona o zaštiti ličnih podataka, što je preduslov za stupanje na snagu Evrojust sporazuma o saradnji. Nacrt zakona je u elektronskoj konsultaciji do 8. marta. Bilo je prevedeno i podijeljeno s Komisijom za provjeru usklađenosti sa acquis-em, do podnošenja korelacionih tabela. Nakon dobijanja mišljenja od drugih institucija, od Ministarstva civilnih poslova se očekuje da Nacrt zakona dostavi Savjetu ministara na usvajanje, prije podnošenja u skupštinsku proceduru.

    Strategija javnih nabavki 2024-2028 je finalizirana i čeka se usvajanje od Savjeta ministara. BiH bi trebala ojačati saradnju između agencija za provođenje zakona, i usvojiti strateški pristup borbi protiv teškog i organiziranog kriminala. U januaru 2024. godine Sud BiH je u žalbenom postupku potvrdio kaznu u predmetu “Novalić i dr.” koji je vezan za prevaru u javnoj nabavci, uključujući i tadašnjeg v.d. premijera entiteta Federacije, koji je osuđen na 4 godine zatvora zbog zloupotrebe službenog položaja i falsifikovanje dokumenata. Ovo je prva pravosnažna sudska presuda o korupciji na visokom nivou.

    korak 6: odlučno unaprijediti rad na osiguravanju efikasne koordinacije, na svim nivoima, upravljanja granicama i kapaciteta upravljanja migracijama, kao i osiguranje funkcionisanja sistema azila.

    Upravljanje migracijama nastavlja da se poboljšava. Savjet ministara usvojilo je strategiju i akcioni plan za migracije. Parlament je usvojio Zakon o strancima u avgustu 2023. Prijemni kapaciteti su dovoljni. Sporazumi o readmisiji i implementacioni protokoli su generalno na zadovoljavajućem nivou. BiH treba dodijeliti odgovarajući budžet za upravljanje migracijama, nastaviti napore za povratak neregularnih migranata u svoje zemlje porijekla i preduzeti dalje korake kako bi osigurali funkcionalan sistem azila. Prepreke nastavljaju postojati na osiguravanju efikasnog pristupa azilu.

    U decembru 2023. Savjet ministara usvojilo je pregovarački mandat o statusnom ugovoru Fronteksa. Predsjedništvo ga je usvojilo u februaru 2024. godine, a glavni pregovarači jesu imenovani, čime je omogućen početak pregovora sa Komisijom.

    U januaru 2024. godine BiH se dodatno uskladila sa viznom politikom EU uklanjanjem Omana sa svoje liste zemalja bez viza.

    Vlasti BiH finalizirale su nacrt novog zakona o kontroli granica, sa ciljem poboljšanja usklađenosti sa evropskim standardima. Ministarstvo sigurnosti očekuje da ga dostavi Savjetu ministara na usvajanje.

    Novi nacrt strategije i akcionog plana 2024-2029 o integrisanom upravljanju granicom, čiji je cilj usaglašavanja sa acquis-em EU, spremni su za usvajanje od Savjeta ministara.

    korak 7: osigurati zabranu torture, posebno uspostavljanjem nacionalnog preventivnog mehanizma protiv torture i zlostavljanja.

    U oktobru 2019. godine Ustavni sud je ukinuo pozivanje na smrtnu kaznu u Ustavu Republike Srpske. U avgustu 2023. godine Skupština je izmijenila Zakon o ombudsmanu za ljudska prava i označila ga kao nacionalni preventivni mehanizam protiv mučenja i zlostavljanja – međunarodna obaveza zemlje.

    korak 8: garantovati slobodu izražavanja i medija i zaštitu novinara, posebno osiguravanjem odgovarajućeg sudskog postupanja u slučajevima prijetnji i nasilja protiv novinara i medijskih radnika.

    Sva tužilaštva i agencije za provođenje zakona imenovale su kontakt osobe za novinare, koji će biti objavljeni na platformi safejournalists.net. Prva obuka kontakt tačke, koju je finansirala EU, održana je krajem februara.

    Kao prvi korak za hitno rješavanje finansijske situacije javnog emitera na nivou BiH, u februaru 2024. godine Savjet ministara dodijelilo mu je sredstva iz prihoda Regulatorne agencij za komunikacije. U toku je osnivanje radne grupe za izradu novog zakona na javnom RTV sistemu.

    Zaključci

    Otkako je Evropski savjet u decembru 2022. dodijelilo status kandidata BiH, javno opredjeljenje političkog rukovodstva za strateški cilj evropskih integracija je napredovalo važnim reformama i donijelo je pozitivne rezultate. Posvećenost političkog rukovodstva principima za osiguravanje funkcionalne BiH, koja napreduje na evropskom putu, Komisija je pozdravila.

    Јače angažovanja u političkom dijalogu sa EU svjedoče i visoki politički forumi, posljednji održan u Briselu 6. decembra 2023. na kojem su učesnici shvatili političku važnost i priliku koju pruža Komisija preporukama za otvaranje pristupnih pregovora kada BiH postigne potreban stepen usklađenosti sa kriterijumima za članstvo. Ovo još više jača potrebu da BiH ispuni potrebne reforme. Vlasti BiH su takođe ponovile svoju posvećenost napretku u reformama vezanim za EU tokom zajedničke posjete predsjednice Evropske komisije sa premijerima Hrvatske i Nizozemske u Sarajevu 23. januara 2024.

    Uprkos nekim pomacima koji se spominju u Izvještaju, koji idu u suprotnosti sa pozitivnim zamahom, opša posvećenost EU putu ove zemlje se pretvorila u opipljive rezultate. Ovo se mora nastaviti odlučnim koracima za finalizaciju ključnih reformi u predstojećem periodu u skladu s pravilima i standardima EU.

    BiH je takođe postigla i zadržala punu usklađenost sa EU Zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom (CFSP) koja je najznačajniji signal ikada po pitanju zajedničkih vrijednosti i strateške orijentacije u novom geopolitičkom kontekstu. U svjetlu postignutih rezultata od 2022. Komisija smatra da je BiH postigla neophodan nivo usklađenosti sa kriterijumima članstva.

    Stoga Komisija preporučuje Savjetu da otvori pristupne pregovore sa BiH u skladu sa tačkom 17. zaključaka Evropskog savjeta od 14. i 15. decembra 2023. Komisija preporučuje da Savjet usvaji pregovarački okvir nakon što BiH dalje korake u skladu s izvještajem Komisije. Komisija je spremna podnijeti izvještaj Savjet o napretku koji je BiH napravila u vezi sa ovim koracima.

    Dodatni elementi napretka u reformama EU

    1. Proces stabilizacije i pridruživanja

    Parlamentarni odbor za stabilizaciju i pridruživanje (SAPC) postao je u potpunosti operativan. PD PS BiH i Evropski parlament održali su punu sjednicu SAPC-a krajem oktobra 2023. Druga je zakazana za mart 2024. godine.

    1. Pomirenje kako bi se prevazišlo nasljeđe rata

    Savjet ministara je imenovalo nadzorno tijelo za provođenje nacionalne strategije procesuiranja ratnih zločina. U januaru 2024. godine Ministarstvo pravde potpisalo je memorandum o razumijevanju sa Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za krivične sudove (IRMCT) kako bi uključilo u domaće krivične evidencije presude Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Јugoslaviju. Upravni odbor za izgradnju mira počeo je sa radom 19. februara 2024. godine koji je takođe platforma za politički dijalog o pomirenju.

    1. Reforma javne uprave

    Svi nivoi vlasti provode akcioni plan o reformi javne uprave (RЈU), sveobuhvatnu strategiju upravljanja javnim finansijama širom zemlje, i sopstvene individualne strategije o upravljanju javnim finansijama, dok pripremaju novu akcioni plan reforme javne uprave za 2022-2027.

    Koordinacioni odbor za RЈU sastao se prvi put u februaru 2024. kao glavno političko tijelo za donošenje odluka koje ima zadatak da usmjerava reforme u ovoj oblasti što se tiče finansijske podrške RЈU-u, unapređenje kapaciteta koordinatora za reformu javne uprave i funkcionalnost implementacionih struktura.

    U februaru 2024. godine Skupština je u prvom čitanju usvojila izmjene i dopune Zakona o državnoj službi u institucijama BiH, koji imaju za cilj poboljšanje transparentnosti u zapošljavanju i uvođenje alata za upravljanje ljudskim resursima. Ove izmjene i dopune je u potpunosti usvojio PD PS BiH u drugom čitanju 8. marta 2024.

    U toku su pripreme za održavanje prvog dijaloga EU i BiH o upravljanju javnim finansijama.

    1. Funkcioniranje državnih institucija

    Savjet ministara usvojilo je Program ekonomskih reformi 2024-2026 i to 28. februara 2024. Radni tim za Reformsku agendu plana rasta imenovao je Savjet ministara 17. januara 2024. godine i predstavili su listu prioriteta za svoju reformsku agendu.

    Usvojen je Globalni okvir fiskalne ravnoteže i politike u BiH za period 2024-2026. na nivou BiH, što je preduslov za donošenje budžeta BiH za 2024. (23. januara 2024).

    Budžeti za 2024. usvojeni su na entitetskim nivoima – u FBiH 24-25. januara 2024. godine; u Republici Srpskoj 15. decembra 2023. godine; u Brčko Distriktu 23. decembra 2023. godine; u Posavskom kantonu 20. decembra 2023.; u Kantonu Sarajevo 30. decembara 2023; u Zeničko-dobojskom kantonu 22. decembra 2023. i u Gradu Mostaru 25. januara 2024.

    Odluku o kvalitetu tečnih naftnih goriva donio je Savjet ministara BiH u decembru 2023. Ovo je važan korak za pristupanje BiH WTO. To je takođe mjera za implementaciju Akcionog plana za paket energetske podrške.

    Kako je ranije saopšteno, Republika Srpska i dalje ne priznaje odluke Ustavnog suda, uključujući i one kojima se ukidaju entitetski zakoni o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda i “visokog predstavnika”, kao i o neustavnosti pojedinih entitetskih krivičnih odredbi o kleveti. U decembru 2023. godine, entitet Republika Srpska usvojio je u prvom čitanju nacrt zakona o imunitetu koji bi, ako bi bio u potpunosti usvojen, umanjio odgovornost političkih predstavnika i doveo u pitanje pravnu sigurnost.

    U decembru 2023. godine, entitet Republika Srpska usvojio je u prvom čitanju nacrt zakona o referendumima i građanskim inicijativama koji bi, ukoliko bude u potpunosti usvojen, dao pravni osnov za posebnu izbornu administraciju u entitetu.

    Veliki savjet Ustavnog suda više ne funkcioniše, što je značajna posljedica po efikasnost Suda. Kao što je već objavljeno, obje entitetske skupštine treba brzo da imenuju sudije na upražnjena mjesta i osiguraju puni sastav Ustavnog suda.

    1. Sloboda udruživanja i sloboda okupljanja

    Ministarstvo pravde radi na izradi strategije za podsticajno okruženje za organizacije civilnog društva, koje treba dostaviti Savjetu ministara na usvajanje. Zeničko-dobojski kanton (u decembru 2023.) i Unsko-sanski kanton (u januaru 2024.) usvojili su zakone koji imaju za cilj usklađivanje s evropskim standardima o slobodi okupljanja.

    Kao što je ranije objavljeno, dok je ukupni pravni i regulatorni okvir uglavnom usklađen s pravnim tekovinama EU, Republika Srpska usvojio je u prvom čitanju nacrt zakona koji cilja aktere civilnog društva kao – strane agente što bi, ako se u potpunosti usvoji, značilo korak unazad.

    1. Usklađenost sa vanjskom politikom EU

    BiH je postigla i zadržala punu usklađenost sa zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU, signalizirajući svoju jasnu posvećenost EU putu.

  • Nikšić pozdravio preporuku EU za početak pregovora: Sada nema nazad

    Nikšić pozdravio preporuku EU za početak pregovora: Sada nema nazad

    Nermin Nikšić, predsjednik Vlade Federacije BiH, je rekao da je zadovoljan najavom Ursule fon der Lajen, predsjednice Evropske komisije, da će preporučiti početak pregovora o članstvu s BiH.

    “Za mene, kao jednog od lidera Trojke i premijera FBiH, nema veće satisfakcije od ovih riječi predsjednice Evropske komisije. Dakle, ne govorimo mi o sebi, ne hvalimo se, nego je s najviše evropske pozicije rečeno da smo u godinu dana nove vlasti na državnom nivou uradili više nego naši prethodnici za deset godina. Toliko o ‘izdajama’ i ‘prodajama'”, ocijenio je Nikšić a prenosi Fena.

    Dodao je da je ostalo još puno posla, i da je cilj da građani žive bolje i imaju bolja primanja.

    “Zato ćemo, kao do sada, i dalje čvrsto braniti interese države BiH, u skladu sa Ustavom, predano ćemo raditi na njenom evropskom putu i konačnom uključenju u EU, jer naš je cilj da se u ovoj zemlji živi bolje, da građani imaju veće plate, da mladi vide perspektivu i ostanu u BiH, da penzioneri mogu da žive od svoje penzije. Glavna vrata EU smo otvorili. I nema povratka nazad”, naveo je Nikšić.

  • Dodik pozdravio najavu Fon der Lajenove: EU je u našem interesu

    Dodik pozdravio najavu Fon der Lajenove: EU je u našem interesu

    Za Republiku Srpsku je evropski put važan jer predstavlja ispunjenje velikog nacionalnog cilja – život Srba u ekonomskom i političkom prostoru bez granica, napisao je Milorad Dodik, predsjednik RS, na mreži X, pozdravljajući najavu predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen da su svi izgledi da će biti odobren početak pregovora EU i BiH.

    On je, međutim, dodao da bez datuma to ne znači puno, i istakao da je otvaranje pregovora rezultat ogromnog i presudnog doprinosa Republike Srpske u tom procesu.

    “Želim posebno zahvaliti partnerima iz Mađarske, Srbije, Slovačke, Austrije, Hrvatske i Slovenije, kao sagovornicima koji u potpunosti razumiju činjenicu da je BiH ‘mala EU'”, napisao je on.

    Dodao je da BiH može da funkcionisati i da ide naprijed samo kada nijedan interes nije isključen, nego uključen u jednačinu.

    “Tada imamo pozitivan rezultat. Svako uplitanje stranaca u domaće tokove nije sabiranje naših različitosti u pozitivne procese, nego jednačina koja nas gura od zajedničkog cilja, a članstvo u EU to jeste”, napisao je on.

  • Fon der Lajenova: BiH je ispunila obaveze, preporučujemo početak pregovora

    Fon der Lajenova: BiH je ispunila obaveze, preporučujemo početak pregovora

    BiH je u posljednjih godinu dana napravila impresivan napredak na putu ka EU i zato će Evropska komisija preporučiti Evropskom savjetu da otvori pregovore s BiH, rekla je Ursula fon der Lajen, predsjednica Komisije u govoru pred Evropskim parlamentom.

    Uz aplauz prisutnih poslanika, fon der Lajenova je rekla da Evropska komisija predstavlja izvještaj za BiH, koji je uslov za Savjet da donese odluku o otpočinjanju pregovora za članstvo, i da je zemlja ispunila uslove koji su pred nju postavljeni.

    Rekla je da je BiH usvojila zakon o sukobu interesa, koji je sedam godina čekao na usvajanje, zakon o pranju novca a unaprijedila je i menadžment migracija.

    “Slika je jasna: BiH je napravila impresivan napredak otkad joj je dodijeljen kandidatski status. Više je postignuto napretka u ovih godinu dana nego u protekloj deceniji. BiH je u potpunosti usklađena s spoljnom i bezbjednosnom politikom EU što je od krucijalne važnosti u ovo turbulentno doba”, rekla je fon der Lajenova.

    Rekla je da je još potrebno ostvariti napretka i da je još dugi put ka članstvu, ali da je BiH pokazala da može postići napredak.

    “Poruka koja dolazi iz BiH je jasna i naša poruka mora biti takođe jasna. Budućnost BiH je u EU”, rekla je fon der Lajenova.

    Naglasila je da vrata za zapadni Balkan moraju ostati otvorena i da je EU zato kreirala plan za rast.

    Iako Fon der Lajenova preporuka za otpočinjanje pregovora idalje nije obavezujuća za Evropski savjet, smatra se da je ona jako važna, jer bez nje bi bilo teško očekivati da bi evropski lideri, koji će 21. i 22. marta raspravljati o BiH, mogli donijeti odluku o otpočinjanju pregovora. Iako je dio političara u BiH očekivao da će BiH dobiti datum, potrebno je razjasniti da će datum za početak pregovora biti utvrđen kada bude dogovorena međuvladina konferencija, na kojoj će biti utvrđen pregovarački okvir. To je proces koji predstoji i koji će, kao i za bilo koju drugu zemlju, trajati određeno vrijeme.

  • Evropski portal piše: Očekuje se pozitivna odluka o započinjanju pregovora sa BiH

    Evropski portal piše: Očekuje se pozitivna odluka o započinjanju pregovora sa BiH

    Očekuje se da Evropska komisija danas preporuči započinjanje pristupnih pregovora sa BiH, u okviru procesa pristupanja BiH EU, javio je evropski portal “Euraktiv”, pozivajući se na izvore upoznate sa tim pitanjem.

    EU je dodijelila BiH status kandidata u decembru 2022. godine, nakon što je BiH od 2003. godine bila potencijalni kandidat za članstvo, a zahtjev za to predala u februaru 2016. godine.

    Lideri EU rekli su u decembru da će otvoriti pristupne pregovore sa BiH “kada se ispuni neophodan stepen usklađenosti sa kriterijumom za članstvo”.

    Oni su tada pozvali Evropsku komisiju da podnese izvještaj Evropskom savjetu o napretku BiH najkasnije ovog mjeseca.

    Prema riječima nekoliko ljudi upoznatih sa situacijom, Evropska komisija će sada dati pozitivnu preporuku da se započnu formalni pristupni pregovori sa BiH.

    “Euraktiv” ističe da će odluka biti “velika pobjeda za BiH, krhku zemlju sastavljenu od dva entiteta – Republike Srpske i muslimansko-hrvatske federacije povezane sa slabim vlastima na nivou BiH u Sarajevu”.

    Očekuje se da Komisija predstavi pisani izvještaj o BiH, dok se za Ukrajinu i Moldaviju očekuje usmena procjena do kraja mjeseca.

    “BiH će se pridružiti Srbiji, Crnoj Gori, Albaniji, Sjevernoj Makedoniji, Ukrajini i Moldaviji, koje su u raznim fazama svog puta ka članstvu u EU”, navodi “Euraktiv”.

    Portal podsjeća da je samoproglašeno Kosovo predalo zahtjev za članstvo u decembru 2022. godine, ali je do sada ostvaren “vrlo mali” napredak.

    S obzirom na to da je za početak formalnih pregovora i dalje potrebna jednoglasna odluka članica EU, očekuje se da evropski lideri o preporuci za BiH razgovaraju tokom redovnog samita u Briselu sljedeće sedmice.

    Očekuje se sveobuhvatniji godišnji izvještaj za sve zemlje kandidate krajem oktobra ove godine.

  • Svi u BiH očekuju zeleno svjetlo iz Brisela, ali postoje informacije da neće dobiti tačan datum

    Svi u BiH očekuju zeleno svjetlo iz Brisela, ali postoje informacije da neće dobiti tačan datum

    Iako se to u najvećem dijelu javnosti BiH nije tako prezentovalo, Bosna i Hercegovina je iz Brisela dobila jasnu poruku – nema ni dozvole za otvaranje pregovora, a kamoli datuma, ukoliko se ne uradi kompletna domaća zadaća.

    Brojni mediji, “nezavisni” analitičari i dobar dio javnosti itekako je naklonjen na politiku sarajevske “trojke” (SDP, NiP, NS) pa se u dobroj mjeri krije sve ono što bi im moglo štetiti, a toga je napretek, piše Dnevni list BiH.

    Kako se navodi, nije sporno da su im međunarodni sponzori (bez kojih vlasti nikada ne bi ni vidjeli) sugerisali da sve karte bace na evropski put, što zaista za konstitutivne narode jeste nabolje scenario. Ali samo ukoliko se usvajaju zakoni kakvi vrijede i EU i ukoliko se poštuju stroga pravila. Dakle, sve ono što koalicija SNSD, HDZ BiH i “trojka” ne rade.

    Gotovo svi tzv. evropski zakoni su toliko “šuplji” pa brojni stručnjaci upozoravaju kako bi bilo bolje da ništa nisu ni usvajali, a još uvijek nema dogovora niti o minimumu minimuma koji od nas traži Brisel – zakon o sudovima BiH i hitno usvajanje tehničkih izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH kojim bi se napokon omogućili transparenti i pošteni izbori.

    -U Briselu zaista ne kriju zadovoljstvo zbog dosad učinjenog, ali traže od nas da ovaj proces efikasno dovedemo do kraja i da ovih dana završimo priču o zakonu o Sudu BiH i zaštiti izbornog integriteta – potvrdio je čak i Elmedin Konaković, ministar spoljnih poslova BiH i lider NiP, koji je samo dan prije toga tvrdio da je učinjeno dovoljno na evropskom putu i da nam Unija treba širom otvoriti vrata.

    “Zakoni gori nego oni ranije”
    Iako smo svako dan zasuti pričama o istorijskim i neviđenim uspjesima na evropskom putu, priča je ipak mnogo drugačija, piše ovaj medij. Cijela stvar oko tješnje saradnje EU i zapadnog Balkana pokrenuta je zbog geopolitike, a ne bilo kakvog napretka u ovoj regiji.

    S obzirom da je i EU itekako uticala na to da se “trojk” nađe u vlasti, logično je da će ih hvaliti i ohrabrivati na dalji rad. Međutim, dovoljno je samo vidjeti što nevladin sektor i veliki broj stručnjaka govori o svim zakonima koji su usvojeni u ovom mandatu i biće vam jasno kako se radi o “šarenoj laži”.

    Predsjednik Republike Srpske i SNSD Milorad Dodik i čelnik HDZ BiH Dragan Čović sve te zakone i propise rade “po svojoj mjeri”, a ne onako kako se to radi u Uniji, pa nije nikakvo čudo da su oni u brojnim odredbama mnogo gori nego ranija rješenja.

    A ono što ni u kakvom obliku ne žele mijenjati, a to su tehničke izmjene i dopune Izbornog zakona BiH, pomaka i nema. Možda i bolje da se aktualna vlast oko toga i ne “dogovara” jer od njih možemo očekivati damo još gora rješenja i još i veće izborne malverzacije.

    Geopolitika
    Sve ovo itekako znaju i u Briselu, ali i u državama članicama. Iako “zeleno svjetlo” za BiH ne znači mnogo (nećemo dobiti tačan datum otvaranja pregovora, a sam Bog zna hoćemo li ih ikada uspjeti zatvoriti) oni su oprezni sa najavama.-Geopolitička situacija jeste takva da se cijeli zapadni Balkan treba još čvršće vezati za EU, ali to političke (kvazi)elite u regiji, naročito u BiH, iskorištavaju i bivaju sve rigidnije, pohlepnije, gramzljivije, korumpiranije… Sada ostaje pitanje hoće li zvaničnici EU i država članica na to zatvoriti oči i podići ruku u korist BiH ili ipak poslati poruku da se u zemlji jednostavno moraju mijenjati dosadašnje politike EU za narode i stanovnike BiH države nema alternativu, to jeste svjetlo na kraju tunela i u mnogome izlaz iz silnih problema s kojima muku mučimo posljednjih tridesetak godina. Ali ukoliko neko misli da ćemo tamo se približili niti milimetra u ovakve vlasti, grdno se vara. Holandija, Danska, Francuska, Njemačka i druge države u svom društvu ne žele današnju BiH. A oni koji znaju stanje stvari u BiH to im ne mogu niti zamjeriti – zaključuje Dnevni list.

  • Evropske zemlje da se pripreme za moguće američko napuštanje NATO-a

    Evropske zemlje da se pripreme za moguće američko napuštanje NATO-a

    Evropske zemlje moraju da se pripreme za scenario kada će bivši predsjednik SAD Donald Tramp odlučiti da povuče SAD iz NATO-a ako bude izabran u novembru, piše britanski list “Telegraf”, pozivajući se na brojne evropske diplomate.

    List podsjeća da je Tramp u februaru rekao da ga je lider jedne članice NATO-a pitao da li će SAD zaštititi saveznike Alijanse od ruskog napada ako ne ispune svoje obaveze u smislu vojnog budžeta.

    Tramp je odgovorio da SAD neće braniti “delinkventne saveznike” i da će ohrabriti Rusiju da “radi šta god hoće”, dodajući da članice NATO-a moraju da plate više. Tramp je, takođe, izrazio nezadovoljstvo radom Alijanse i zaprijetio da će povući SAD iz NATO-a ako evropski partneri ne budu snosili veću finansijsku odgovornost za sopstvenu bezbjednost.

    Jedan evropski diplomata je rekao je za “Telegraf” da su Trampovi komentari o članstvu SAD u NATO-u “naravno zabrinjavajući” i da “niko ne zna šta će snjedeće da uradi”.

    Drugi diplomata iz jedne zemlje NATO-a rekao je da Trampove riječi samo dodatno naglašavaju prekomjernu zavisnost Evrope od SAD, piše list.

    On je dodao da čanice NATO-a, takođe, treba da razgovaraju o tome kako da se zaštite u slučaju da SAD napuste Alijansu.

    Treći diplomata je primjetio da bi neizvjesnost u vezi sa članstvom SAD u NATO-u natjerala evropske zemlje da “više razmišljaju o svom odbrambenom planiranju, odnosno da li je ono adekvatno ili ne”.