VRBAS Media

Oznaka: EU

  • Varhelji čestitao novim članovima Predsjedništva BiH preuzimanje dužnosti

    Varhelji čestitao novim članovima Predsjedništva BiH preuzimanje dužnosti

    Evropski komesar za proširenje i susjedsku politiku Oliver Varhelji čestitao je novim članovima Predsjedništva BiH preuzimanje dužnosti.
    On je na “Tviteru” napisao da se raduje radu sa novim članovima Predsjedništva na preporukama EU u vezi sa davanjem BiH statusa kandidata za pristupanje Uniji.

    Varhelji je dodao da se raduje i posjeti BiH.

    Novoizabrani srpski član Predsjedništva Željka Cvijanović, bošnjački Denis Bećirović i hrvatski Željko Komšić položili su juče svečanu zakletvu i preuzeli dužnost na konstitutivnoj sjednici u Sarajevu.

  • Hrvatska namjerava da postavi uslove za kandidatski status BiH

    Hrvatska namjerava da postavi uslove za kandidatski status BiH

    Najave pojedinih visokorangiranih hrvatskih zvaničnika kako bi njihova država mogla u jednom trenutku blokirati kandidatski status BiH za učlanjenje u Evropsku uniju trebalo bi ozbiljno shvatiti, ali u sadašnjim okolnostima ta prijetnja je tek “pucanj u prazno”.

    Istakao je ovo za “Glas Srpske”, politički analitičar i direktor Inicijative za bolju i humaniju inkluziju iz Sarajeva, Žarko Papić komentarišući izjavu ministra spoljnih i evropskih poslova Hrvatske, Gordana Grlića Radmana, koji je s margina sastanka evropskih ministara inostranih poslova u Briselu, na kojem se razgovaralo i o budućnosti zemalja zapadnog Balkana, poručio kako je njegova država među onima koja podržava “evropski put BiH”, ali uz, kako je istakao, određene uslove – “provedbu određenih ustavnih i izbornih reformi u BiH”.

    “Kao prvo, da budem direktan i jasan. Takvo nešto me apsolutno ne bi nimalo iznenadilo što, naravno, nikako ne bi bilo dobro za BiH. Kao drugo, ne mogu da povjerujem da bi BiH, kako neki najavljuju i priželjkuju, mogla za šest sedmica dobiti kandidatski status, jer ne postoji šansa da se vlast u tom periodu formira, što je jedan od elementarnih uslova za tako nešto. Prema tome, i ova, nazovimo je hrvatska prijetnja, odnosno poruka, uslovno je rečeno pucanj u prazno. Prazne su i priče pojedinih briselskih zvaničnika. Njih pola je zrelo za psihijatriju ili za dodatno školovanje”, kaže Papić.

    Član stručnog tima Instituta za društveno-politička istraživanja iz Mostara, Milan Sitarski, saglasan se Papićem da je nerealno očekivati da BiH do kraja ove godine i pored svih lijepih riječi i najava, dobije dugo očekivani kandidatski status.

    “Bilo bi dobro kada bi ga dobili, ali isto tako treba biti realan, jer se do kraja ove godine ne može formirati državna vlast i sprovesti sve reforme koje se od nas traže. To je proces. Postoji tu još sijaset drugih uslova koje naše vlasti moraju da ispune i sprovedu. Nije u pitanju samo izborni zakon, kojeg pominje ministar Grlić Radman. Mislim da ne bi trebalo da budemo razočarani ako ovaj kandidatski status ne dobijemo tokom ove kalendarske godine. Smatram da će nam u decembru biti saopšteno samo kako smo na dobrom putu. Kada se podvuče crta, do konkretnijih koraka, ako je Brisel uistinu iskren i odlučan da zapadni Balkan uključi u EU, moglo bi doći tek polovinom 2023. godine”, smatra Sitarski.

    Za razliku od Papića, on je mišljenja kako Hrvatska pritom ipak neće mnogo “zatezati”i kočiti ulazak BiH u ovo elitno društvo, pogotovo jer su ustavne i izborne reforme nešto sa čim će se nove vlasti morati pozabaviti u narednom periodu.

    Ministar spoljnih i evropskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman poručio je da od političkih lidera u BiH očekuje da se usredsrede na brzo formiranje vlasti na svim nivoima, da preuzmu odgovornost i sprovedu ustavne, izborne i druge ključne reforme, kako bi BiH dobila kandidatski status za učlanjenje u EU. Kako je rekao Hrvatska podržava težnje BiH za učlanjenjem, uz opasku da prije toga vlasti u BiH moraju sprovesti sve reforme.

    Evropska komisija predložila je u oktobru davanje kandidatskog statusa BiH ukoliko budu, kako je tada saopšteno, preduzete konkretne mjere u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala u koordinaciji svih nivoa kontrole granica, osiguravanju funkcionisanja sistema za azil i garantovanju slobode medija. Konačna odluka o daljnoj budućnosti BiH trebalo bi da bude saopštena u decembru.

  • Borelj: Zapadni Balkan ostaje geostrateški prioritet

    Borelj: Zapadni Balkan ostaje geostrateški prioritet

    EU pojačava angažovanost na zapadnom Balkanu, jer region ostaje geostrateški prioritet bloka, izjavio je visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borelj.
    Evropski savjet je u saopštenju nakon jučerašnjeg sastanka u Briselu izrazio zabrinutost zbog kriza koje se naziru u regionu zapadnog Balkana i neposrednog štetnog uticaja sukoba u Ukrajini.

    Borelj je upozorio da “udarni talasi” rata u Ukrajini pogađaju region.

    “Kako bismo se borili protiv toga, pojačavamo angažovanost, jer zapadni Balkan ostaje strateški prioritet. Želim da insistiram na osnovnoj ideji da je budućnost regiona u Uniji i to je naša poruka pred samit EU i zapadnog Balkana 6. decembra”, rekao je Borelj.

    Borelj je tokom sastanka ministara spoljnih poslova EU govorio o svojoj angažovanosti u ulozi posrednika u dijalogu Beograda i Prištine sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem i premijerom samoproglašenog Kosova Aljbinom Kurtijem sa ciljem smanjenja nepotrebnih tenzija u odnosima dvije strane.

    On je naglasio da se radi o najozbiljnijoj krizi od 2013. godine i da i Beograd i Priština moraju da pokažu spremnost da pronađu način za smanjenje tenzija.

    Prema njegovim riječima, neprihvatljivo je da bilo koja strana krši ili ignoriše svoje obaveze u okviru dijaloga.

    Ministri su saglasni da i Beograd i Priština moraju da pokažu veću fleksibilnost i da mora postojati pravovremen i jasan napredak.

    U saopštenju se naglašava da Srbi na Kosovu i Metohiji moraju da se vrate u institucije, a vlasti u Prištini da pokažu više fleksibilnosti u vezi sa registarskim tablicama i da bez odgađanja rade na sprovođenju sporazuma o Zajednici srpskih opština.

    Savjet je razgovarao i o hibridnim prijetnjama usmjerenim ka regionu i osudio napade na Albaniju i infrastrukturu informacionih tehnologija u Crnoj Gori u avgustu.

    Ministri su se saglasili da intenziviraju rad i podršku partnerima EU u vezi sa odbranom od kibernetičkih prijetnji.

  • Borelj: Beograd i Priština na ivici nove krize, tražiti rješenja

    Borelj: Beograd i Priština na ivici nove krize, tražiti rješenja

    Visoki predstavnik EU Žozep Borelj izjavio je jutros da su Beograd i Priština “na ivici nove krize” i poručio da se mora izaći iz krizne logike i okrenuti se traženju rješenja.

    Borelj je, pred početak sastanka ministara za spoljne poslove EU u Briselu, podsjetio da se 11. novembra sastao sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem i premijerom privremenih prištinskih institucija Aljbinom Kurtijem u Parizu i naveo da je tamo “prezentovan prijedlog o kojem treba da se razgovara kao dobrom načinu da se izađe iz ove situacije”.

    Borelj je pozvao obje strane da ispune svoje obaveze i primijene dogovore potpisane prije više godina.

  • “Vidimo probleme u BiH i Crnoj Gori”

    “Vidimo probleme u BiH i Crnoj Gori”

    Ministri vanjskih poslova zemalja EU danas će u Briselu održati sastanak na kojem će između ostalog razgovarati i o situaciji na Zapadnom Balkanu.

    Uoči sastanka, ministri vanjskih poslova izdvojili su vrijeme za razgovore s medijima, a jedan od onih koji se osvrnuo na situaciju na Zapadnom Balkanu je i šef finske diplomatije Pekka Haavisto.

    “Mislim da je geopolitika krucijalna u ovim trenucima. Vidimo problem u BiH, političke turbulencije u Crnoj Gori. Moramo ostati posvećeni ZapaDnom Balkanu, te podržati Sjevernu Makedoniju i Albaniju ka njihovom putu prema EU što je prije moguće”, rekao je Haavisto.

    Također, objasnio je kako je jedna od tema na današnjem sastanku i Ukrajina te se osvrnuo na eventualne pregovore između Ukrajine i Rusije.

    “Vrijeme pregovora je nešto što Ukrajina treba da definira. Oni imaju jasne ciljeve kada je riječ o vraćanju okupiranih dijelova. Nakon toga, razgovori o primirju će biti mogući”, zaključio je Haavisto.

    Osim tema koje se tiče ruske agresije na Ukrajinu i Zapadnog Balkana, šefovi diplomatija raspravljat će i o situaciji u Libanu, nedavno održavnom klimatskom samitu COP27 te drugim pitanjima.

  • Moguća odluka o uslovnom statusu kandidata za članstvo u EU u decembru

    Moguća odluka o uslovnom statusu kandidata za članstvo u EU u decembru

    Profesor na banjalučkom Fakultetu političkih nauka Miloš Šolaja smatra da se može očekivati da Evropski savjet u decembru odluči da BiH da uslovni status kandidata za članstvo u EU.
    “Ministri spoljnih poslova EU na sutrašnjem sastanku u Briselu na tom političkom nivou mogu samo da utvrde kakvo je stanje u BiH i da eventualno predlože kandidatski status kojeg ne daju oni, već Evropski savjet”, rekao je Šolaja Srni.

    Šolaja je pojasnio da ministri spoljnih poslova EU na ovom sastanku mogu samo još jednom da naglase koje ciljeve žele da postignu i ko treba da ih uradi, dok je na zemalja zapadnog Balkana kako će to realizovati.

    Komentarišući najavljeni ulazak Hrvatske u šengenski prostor od 1. januara iduće godine, Šolaja je rekao da će građani BiH ulaziti u Hrvatsku kao i u svaku drugu zemlju EU koja je u Šengenu.

    “Šengen ima svoja pravila po kojima se morate ponašati i možda će biti malo teže ulaziti u Hrvatsku. Nije to do Hrvatske, već do EU”, zaključio je Šolaja.

    Zapadni Balkan jedna je od tema sutrašnjeg sastanka ministara spoljnih poslova EU koji će posebnu pažnju posvetiti aktuelnim tenzijama između Beograda i Prištine, političkoj situaciji u Crnoj Gori i perspektivama za BiH, objavljeno je na sajtu EU.

    Evropski poslanici podržali su nedavno ukidanje unutrašnjih graničnih kontrola između Šengenske zone i Hrvatske.

  • Rat u Ukrajini usijao cijene energenata, kriza u EU gura firme u bankrot

    Rat u Ukrajini usijao cijene energenata, kriza u EU gura firme u bankrot

    Evropska komisija objavila je ekonomsku prognozu, prema kojoj će 19 članica evrozone skliznuti u recesiju tokom zime. Uz poskupljenje energenata, rast troškova života i kamata očekuju dalja poskupljenja i rast nezaposlenosti, dok će trgovina ostati usporena. Mnoga preduzeća već prijavljuju gubitke i smanjuju proizvodnju.

    Fabrika pamuka u centralnoj Grčkoj radi od 1970. godine i 80 odsto proizvodnje je izvozila. Porudžbina imaju sve manje. Zbog skupog gasa i struje već su za trećinu smanjili proizvodnju, a razmišljaju i o skraćenju radnog vremena da ne bi otpuštali radnike.

    “Veoma je zabrinjavajuće jer ne možete da pravite planove. Nema uslova da smanjite troškove i u stalnom stanju ste nesigurnosti. Najviše strepimo od nestanaka struje i nemogućnosti rada”, kaže izvršni direktor fabrike pamuka “Farsala” u Grčkoj Apostolos Dontos.

    Rat u Ukrajini usijao je cijene gasa, struje i sirovina, što je donijelo ogromne prihode velikim energetskim kompanijama. Dok se one bogate, privreda koja zavisi od energenata jedva opstaje.

    “S jedne strane, imamo velike korporacije koje ostvaruju ogromne prihode samo od valuta, pretvarajući svoju dobit u američkim dolarima, u evre. S druge strane, manje kompanije koje posluju u Evropi, u Njemačkoj, već vide da njihova tržišna baza masovno opada”, kaže šef analize tržišta kapitala Bader banke iz Njemačke Robert Halver.

    Državne subvencije samo kratkoročno rješavaju probleme, ali energetska kriza sve dublje gura firme u bankrot i građanima ugrožava standard. Evropski parlament od Brisela zahtijeva brza i konkretna rešenja na nivou Unije.

    “Odgovor na to ne može da bude da stavljamo flastere na pokvaren sistem, kao i da pokušavamo da uvezemo gas i fosilna goriva sa drugih mjesta. Jedini odgovor je da se izgradi sistem koji je pouzdan, sa jeftinom i održivom energijom”, kaže predstavnica Alijanse Zelenih u Evropskom parlamentu Teri Reintke.

    Predsjednica Progresivne Alijanse socijalalista i demokrata u Evropskom parlamentu Irače Garsija istče da je za bilo koju od mjera potrebno vrijeme, ali da ga njihova domaćinstva nemaju.

    “Potreban nam je odlučan evropski odgovor da se suočimo sa inflacijom i smanjimo troškove, da ne bismo došli u situaciju da naša domaćinstva ne mogu da upale svetla, greju domove i plate račune”, kaže Garsija.

    Stručnjaci upozoravaju i da se najnovije prognoze usporavanja privrednog rasta u Evropskoj uniji mogu se pogoršati već početkom godine, zbog posljedica naftnog embarga na rusku naftu koji stupa na snagu 5. decembra, prenosi RTS.

  • EU pozvala Kinu da ubijedi Rusiju da poštuje međunarodno pravo

    EU pozvala Kinu da ubijedi Rusiju da poštuje međunarodno pravo

    Predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel pozvao je Kinu da “upotrijebi sva sredstva” da ubijedi Rusiju da poštuje međunarodno pravo, nekoliko dana prije samita Grupe 20 industrijski najrazvijenijih zemalja svijeta i zemalja u razvoju (G20) posvećenom sukobu u Ukrajini.
    „Ohrabrujemo kineske vlasti da iskoriste sva sredstva koja su im na raspolaganju da ubijede Rusiju da poštuje medjunarodno priznate granice i da poštuje suverenitet Ukrajine“, rekao je Mišel za AFP.

    Visoki evropski zvaničnik se nalazi u Pnom Pjenu gdje danas i sutra učestvuje na samitu lidera Asocijacije zemalja jugoistočne Azije (ASEAN). Mišel potom putuje na indonežansko ostrvo Bali na samit G20 na kojem će biti kineski predsjednik Si Đinping.

    „Važno je u ovom brutalnom trenutku ljudske istorije da postoji medjunarodna saradnja i G20 će biti još jedna prilika da se pogledamo u oči“, rekao je Mišel i dodao da je potrebna saradnja sa zemljama koje imaju drugačija politička vidjenja, ali u najmanju ruku vjeruju da medjunarodno pravo treba da bude zaštićeno.

    Lideri EU su od početka ruske invazije na Ukrajinu krajem februara nekoliko puta pozvali Kinu da javno osudi ruske postupke, ali do sada bez uspjeha.

  • Kandidatura BiH za EU visi o koncu

    Kandidatura BiH za EU visi o koncu

    BiH se nalazi pred velikom šansom da na decembarskom samitu EU dobije kandidaturu za članstvo u EU, ali uslov je da ispuni barem neke od uslova koji su navedeni u izvještaju Evropske komisije za BiH prošlog mjeseca i da pokrene postupak ratifikacije sporazuma potpisanih u Berlinu u sklopu Berlinskog procesa.

    I Johan Zatler, šef Kancelarije EU u BiH, pozvao je vlasti da što prije ratifikuju tri sporazuma iz Berlina, koji se odnose na kretanje ljudi regionom samo s ličnim kartama i međusobno priznavanje nekih vrsta diploma.

    “Sada je važno za Savjet ministara BiH i Predsjedništvo BiH da brzo započnu proces ratifikacije tri sporazuma”, napisao je on na Twitteru nakon razgovora s Tomasom Fičenom, njemačkim ambasadorom u BiH, i Majlindom Bregu, predsjednicom Regionalnog savjeta za saradnju o uspostavljanju zajedničkog regionalnog tržišta u regionu.

    Iako je Savjet ministara BiH na nedavnoj sjednici na dnevnom redu imao čak 279 tačaka, nijedna od njih se nije odnosila na potpisane sporazume u Berlinu. Uputili smo pitanje kada bi se evropske reforme mogle naći na dnevnom redu, ali do zaključenja ovog broja “Nezavisnih novina” nismo dobili odgovor.

    U nezvaničnim razgovorima koje su “Nezavisne novine” proteklih dana imale s nekoliko diplomata iz zemalja članica EU rečeno nam je da nikada nije bila veća šansa da BiH dobije kandidaturu, ali da još postoji skepsa u više zemalja članica da li je BiH zaista posvećena reformama. Oni kažu da bi postupak ratifikacije ovih sporazuma i početak reformi na osam ključnih tačaka iz proteklog izvještaja Evropske komisije bili dovoljni da se ubijede skeptici. Oni, međutim, kažu da ako do toga ne dođe u decembru, pitanje je hoće li biti dovoljno dobre volje da se to uradi na narednom samitu u martu naredne godine.

    Podsjećanja radi, Karoline Edštadler, austrijska ministarka za Evropu, nedavno je u intervjuu za “Nezavisne novine” izjavila da je optimista ako BiH krene u sprovođenje reformi.

    Inače, u sklopu Berlinskog samita usvojena je i deklaracija o energetskoj sigurnosti i zelenoj tranziciji, a kao što smo pisali, BiH je nije potpisala jer je kasno dobila tekst, a izbori su odgodili raspravu unutar BiH. Deklaracija je usklađena s namjerom Evropske komisije da regionu dodijeli milijardu evra s ciljem suzbijanja posljedica energetske krize.

    Nikola Špirić, delegat u Domu naroda BiH ispred SNSD-a, kaže za “Nezavisne novine” da postoji mogućnost da se taj posao uradi do decembra s obzirom na to da će, kako procjenjuje, Predstavnički dom biti formiran u mjesec dana, a Dom naroda moguće već u decembru.

    “Ako bude političke volje i konsenzusa, to se može uraditi. Hoće li biti – vidjećemo”, kaže on.

    U Evropskoj komisiji kažu da su spremni pomoći BiH i zemljama regiona da se suoče s energetskom krizom te da bi sredstva mogla biti dostupna već od početka sljedeće godine u sklopu Ekonomskog i investicionog okvira za zapadni Balkan.

    “Dosad su pokrenuta 24 velika projekta u oblastima održivi transport, zelena energija, ljudski kapital i uklanjanje otpada ukupne vrijednosti 1,2 milijarde evra grantova u sklopu Okvira. Očekuje se da će ovi projekti privući dodatnih 3,4 milijarde evra investicija u saradnji s međunarodnim finansijskim institucijama”, kažu oni.

  • Borelj poziva na dijalog Beograda i Prištine

    Borelj poziva na dijalog Beograda i Prištine

    Šef evropske diplomatije Žozep Borelj pozvao je Srbe na Kosovu i Metohiji da se hitno vrate u prištinske institucije, a Prištinu da “uskladi svoje postupke” u vezi sa registarskim tablicama sa ranije postignutim sporazumima i pokrene pregovore o uspostavljanju Zajednice srpskih opština bez daljeg odlaganja.

    Te obaveze, koje su preuzete u okviru dijaloga, su i dalje važeće i obavezujuće, naglasio je Borelj nakon odvojenih susreta sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem i premijerom privremenih prištinskih institucija Aljbinom Kurtijem na marginama Pariskog mirovnog foruma.

    On je objasnio da je cilj odvojenih sastanaka bio da se riješe ključni izazovi u odnosima između Beograda i Prištine i istakao da su razgovori bili usredsređeni na to da se pomogne stranama da hitno pronađu potrebna rješenje za aktuelne krize i održe mir i stabilnost na terenu, objavljeno je na sajtu Evropske službe za spoljne poslove.

    On je naglasio da je važno uzdržati se od bilo kakvih jednostranih akcija i zapaljive retorike.

    – Uz sukob u Ukrajini, Evropa ne može da ima još jedan sukob na svom tlu. Odgovornost je strana da to izbjegnu u korist svog naroda, koji će najviše izgubiti ako se ne preokrene trenutno eskalirajuće ponašanje – naglasio je Borelj.

    Borelj, koji je na sastancima sa Vučićem i Kurtijem bio zajedno sa specijalnim izaslanikom EU Miroslavom Lajčakom, ponovio je da obje strane moraju da se konstruktivno angažuju, pokažu spremnost za kompromis i poštuju obaveze preuzete u okviru dijaloga.

    On je upozorio da će “nemogućnost da se ispune obaveze i da dođe do brze deeskalacije imati štetne posljedice, prije svega po narod na Kosovu i Srbiji, na evropsku budućnost obje strane i njihov kredibilitet u očima evropskih i međunarodnih partnera”.

    Borelj će u ponedjeljak, 14. novembra, obavijestiti zemlje članice EU na Savjetu za spoljne poslove o razgovorima koje je imao i dati svoju analizu situacije.