VRBAS Media

Oznaka: EU

  • Sad je definitivno, BiH dobija status kandidata za ulazak u EU

    Sad je definitivno, BiH dobija status kandidata za ulazak u EU

    Savjet opštih poslova Evropske unije odobrio je kandidatski status za BiH, čime je, prema mišljenju analitičara, napravljen istorijski korak ka približavanju BiH punopravnom članstvu u EU.

    Naime, prema saznanjima Radija Slobodna Evropa, ministri nadležni za evropska pitanja EU su na sjednici koja još uvijek traje usvojili zaključke u kojima se, između ostalog, navodi da se “preporučuje dodjeljivanje statusa zemlje kandidata BIH, uz potvrdu Evropskog savjeta”.

    Ovu odluku ministara će, kako je navedeno, potvrditi šefovi država vlada zemalja članica EU na samitu koji će biti održan u četvrtak, 15 decembra.

    Bivši karijerni diplomata i član Foruma za međunarodne odnose Evropskog pokreta u Srbiji, Srećko Đukić, za Srpskainfo kaže da je odluka o davanju kandidatskog statusa BiH nesumnjivo “istorijskog karaktera”.

    Napravljen je krupan korak ka pristupanju BiH punopravnom članstvu u EU. To predstavlja i snažan podsticaj vlastima u BiH da krenu s ispunjavanjem uslova koje je EU ispostavila pred svaku zemlju kandidata, a koji se, prvenstveno, odnose na borbu protiv korupcije i vladavinu prava – kaže Đukić.

    Na naše pitanje da li BiH, možda, čeka sudbina Turske koja se na kapijama EU nalazi već decenijama, bez bilo kakve najave da bi uskoro mogla da postane punopravni član evropske porodice, Đukić odgovara da u slučaju BiH takav scenario ne očekuje.

    BiH je pokazala da je samoodrživa, da stepen njene zaduženosti nije prevelik, a osim toga, borba protiv korupcije nije prevelik zadatak kako mnogi ocjenjuju. Dovoljno je da pogledate primjer Rumunije, gdje je postavljanjem jedne žene na poziciju glavnog tužioca pokrenuta prava lavina borbe protiv korumpiranih političara. Ne vidim razlog zašto i BiH ne bi krenula tim putem – kaže Đukić.

    Podsjećamo, BiH je podnijela zahtjev za članstvo u EU još 2016. godine, a Evropska komisija je u oktobru ove godine preporučila zemljama članicama da dodijele status kandidata BiH, ali sa spiskom osam uslova koje zemlja mora da ispuni u oblasti vladavine prava i borbe protiv korupcije.

  • Za EU kandidaturu “zaslužna” Rusija

    Za EU kandidaturu “zaslužna” Rusija

    Bosna i Hercegovina će u četvrtak najvjerovatnije dobiti zeleno svjetlo za kandidatski status za članstvo u EU, a “najzaslužniji” faktor za ovu odluku Evropskog savjeta, koji je do sada odbijao da ovu odluku čak uzme i u razmatranje, jeste Rusija, odnosno rat u Ukrajini.

    Naime, kako je “Nezavisnim” nezvanično rečeno u nedjelju, a slične informacije ovih dana dobili su i drugi mediji u regionu i Briselu, EU je stala na stranu Ukrajine i pomaže joj ne samo politički i ekonomski, nego i vojno, a u tom kontekstu evropske zemlje žele da vežu zapadni Balkan za sebe i ograniče uticaj Rusije na region. Zbog toga, čak i one zemlje koje smatraju da BiH zbog manjka reformi ne zaslužuje kandidatski status, smatraju da geopolitičke okolnosti nalažu da se BiH ovog puta progleda kroz prste.

    Određene rezerve prema kandidatskom statusu još pokazuje Nizozemska, ali u Briselu vlada opšte uvjerenje da ta zemlja neće blokirati odluku ako svi ostali budu za nju. Podsjećanja radi, ovu odluku mora podržati svih 27 članica EU.

    Proteklih nekoliko mjeseci evropske diplomate koje se bave BiH, među kojima se posebno istakao ambasador Johan Zatler, šef kancelarije EU u BiH, pokušali su motivisati bh. političare da ostvare kakav-takav napredak, kako bi članovi Evropskog savjeta imali osnovu da kažu da je ostvaren makar minimalan napredak. Njihov napor je urodio plodom jer je BiH blizu dobijanja novih vlasti, usvojen je Zakon o javnim nabavkama koji je EU ocijenila pozitivno, imenovane su sudije u federalni Ustavni sud, a BiH je nakon više godina konačno primljena u Evropski mehanizam civilne zaštite.

    Internet portal specijalizovan za praćenje EU, Euroactiv, dobio je uvid u nacrt dokumenta koji će evropski lideri usvojiti, u kojem se, prema njima, kaže da je za preporuku kandidatskog statusa zaslužan trenutni geopolitički kontekst, ali da to ne znači da BiH neće morati raditi na ispunjavanju 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije. Euroactiv piše da će šefovi država i vlada ipak izraziti zabrinutost zbog manjka reformi u BiH, posebno u oblasti izborne reforme.

    “Za dugogodišnje posmatrače preporuka Evropske komisije za kandidaturu je iznenađenje jer ovogodišnji izvještaj o napretku sadrži veoma ograničen napredak”, piše Euroactiv.

    Adnan Ćerimagić, analitičar Evropske inicijative za stabilnosti i odličan poznavalac evropskih integracija, smatra da je ovu odluku trebalo donijeti još prije više od deset godina, kada su taj status dobile susjedne zemlje.

    “Za činjenicu da se to nije desilo djelimično su odgovorni bh. političari, ali je to ipak većim dijelom krivica EU”, rekao je on za “Nezavisne” i istakao da promjena pozicije o ovom pitanju od maja do danas predstavlja djelimično priznanje da je odugovlačenje davanja kandidature bila pogrešna politika. Ukoliko dođe do pozitivne odluke, Ćerimagić smatra da će to prije svega biti poruka bh. građanima.

    “Međutim, da bi taj kandidatski status imao veći značaj od ovog simboličnog, osim pokušaja popravka pogrešne politike EU, on mora biti motivirajući ne samo za bh. političare nego i za širi region. Za naredni korak, odnosno otvaranje pregovora o članstvu, biće potrebno da BiH zaista učini reforme koje su u rangu kombinacije reformi koje su učinile Albanija i Sjeverna Makedonija”, smatra on. Ćerimagić je podsjetio da su reforme koje su ove dvije zemlje uradile, od promjene imena, zaštite manjina, pravosudne reforme i drugih oblasti, bile dramatične i da je logično očekivati da će slični dramatični reformski iskoraci biti traženi i od BiH. Da bi BiH bila motivisana da sprovede tako opsežne reforme, Ćerimagić ističe da je važno da ove dvije zemlje brzo napreduju kroz pregovore ka članstvu.

    I Aleksander Šalenberg, ministar spoljnih poslova Austrije, juče je pred početak Savjeta EU za spoljne poslove izjavio da njegova zemlja podržava kandidatski status za BiH jer je protiv toga da zemlje istočnog susjedstva imaju drugačiji tretman u odnosu na zapadni Balkan.

    “Podržali smo kandidaturu za Moldaviju, Ukrajinu i Gruziju i sada ne smijemo zaboraviti jugoistok. Veoma smo naklonjeni tome da se BiH dodijeli kandidatski status. Moramo paziti da nemamo zemlje kandidate prve i druge klase. Imamo region u kojem moramo biti mnogo prisutniji i moramo priznati da ove zemlje trebaju Evropu”, rekao je on.

    Cvijanovićeva: Očekujem kandidatski status
    Željka Cvijanović, predsjedavajuća Predsjedništva BiH, rekla je da očekuje da će BiH dobiti kandidatski status, ali da se ne može prihvatiti nasilna centralizacija.

    Kako prenosi Srna, Cvijanovićeva je za RTRS rekla da BiH treba da koordiniše svoje obaveze, da bude kredibilna, ali da je crvena linija nasilna centralizacija, nešto što se ne može prihvatiti.

    “Ne postoji cijena za koju bismo to prihvatili. Partnerski treba da razgovaramo koje su naše obaveze, a da pritom ne izlazimo iz ustavnog okvira, a on je vrlo jasan i precizan. A ako ćemo biti iskreni, svi problemi u BiH unazad nekoliko decenija bili su vezani za nasilnu centralizaciju”, rekla je Cvijanovićeva.

  • Obaveze za bh. građane od 2023

    Obaveze za bh. građane od 2023

    Evropska unija od novembra naredne godine uvodi automatizirani elektronski sistem (ETIAS) za putovanja u šengensku zonu za putnike iz zemalja koje sa Europskom unijom imaju sklopljen bezvizni režim. Novi pravilnik, koji će vrijediti i za građane Bosne i Hercegovine, prvobitno je trebao biti uveden tokom 2022. godine, ali to je odgođeno za 2023.

    Vlasnici pasoša 59 od 62 zemlje koje trenutno putuju unutar EU bez viza, od novembra sljedeće godine morat će aplicirati za ETIAS za putovanje unutar unije, bilo da se radi o turističkom ili poslovnom putu ili tek tranzitu kroz EU.

    Kako se navodi na službenim stranicama, program ETIAS je namijenjen provjeri putnika koji dolaze iz inostranstva kao odgovor na globalno povećanje terorističkih aktivnosti.

    Šta uvođenje ETIAS-a znači za građane BiH?
    Građani Bosne i Hercegovine morat će podnijeti zahtjev za ETIAS za ulazak u EU zemlje na kratkoročnoj osnovi, ispod 90 dana, ukoliko putuju u turističke, poslovne, ili medicinske svrhe, ili ako su u tranzitu kroz EU.

    Dakle, ukoliko svrha putovanja ne premašuje period boravka koji je građanima BiH dozvoljen bezviznim režimom, za to neće biti potrebno aplicirati za šengensku vizu. Kao ni dosad.

    Međutim, građani BiH koji želi ući u Evropu na više od 90 dana ili u svrhe koje nisu dozvoljene programom ETIAS morat će podnijeti zahtjev za šengensku vizu.

    Građanima BiH se savjetuje da popune ETIAS zahtjev 96 sati prije datuma polaska, kako bi izbjegli bilo kakva kašnjenja ili rizik odbijanja prijave za ETIAS. Sve pojedinosti oko popunjavanja formulara mogu se pronaći na službenoj stranici.

    Bh. državljani mogu očekivati da će njihov ETIAS zahtjev normalno biti obrađen i odobren u roku od nekoliko minuta, a autorizacija se šalje e-poštom u obliku PDF dokumenta. Nije potrebno printati niti predočiti dokument pri putovanju, budući da se ETIAS elektronički pohranjuje u odnosu na podatke o pasošu pohranjene u Europskom imigracijskom sistemu.

    Cijena ‘propusnice’ iznosit će sedam eura, a putnici ispod 18 godina i oni iznad 70 primit će ETIAS besplatno.

    U čemu je razlika između ETIAS-a i šengenske vize?
    Dok pravila ETIAS sistema važe za putnike iz zemalja koje su trenutno u bezviznom režimu sa EU, što uključuje i BiH, putnici iz zemalja koje ne ispunjavaju uvjete za ETIAS će se morati pobrinuti da prije ulaska u EU dobiju šengensku vizu.

    U slučaju ETIAS-a radi se elektronskoj autorizaciji putovanja, dok se šengenska viza unosi ručno u pasoš. Također, putnicima se putem ETIAS-a omogućava ulazak i putovanje unutar EU u trajanju od 90 dana tokom perioda od 180 dana, dok oni sa šengenskom vizom koja se izdaje za jednu zemlju mogu putovati unutar šengenske zone do 90 dana.

    ETIAS validacija vrijedi tri godine, dok se šengenska viza izdaje za jednokratne, dvokratne ili višekratne ulaske, u ovisnosti od vize koja je izdata.

    Kako će ulazak Hrvatske u šengensku zonu utjecati na putnike iz BiH?
    Odlukom vlasti u Briselu, Hrvatska će od 1. januara 2023. godine postati članica šengenske zone.

    Za građane Bosne i Hercegovine, s kojim Hrvatska dijeli najdužu granicu, u smislu prelaska graničnih prijelaza to neće donijeti bitnije promjene.

    Međutim, u smislu boravka u toj zelji desit će se neke promjene.

    Kako su naveli iz Ministarstva unutrašnjih poslova Hrvatske, Zakonom o šengenskim granicama definisano je da državljani trećih zemalja, dakle i BiH, u Hrvatskoj mogu boraviti kratkotrajno, ukoliko ispunjavaju sve propisane uslove, u trajanju najviše do 90 dana unutar razdoblja od 180 dana.

    “Ako je osoba na šengenskom prostoru boravila 90 dana, mora napustiti taj prostor, a dužina prethodnog boravka računa se za razdoblje 180 dana koje prethodi svakom danu boravka. Tako na primjer, ako je osoba u proteklih kalendarskih 180 dana boravila 45 dana na šengenskom prostoru, ona može na području bilo koje države šengenskog prostora boraviti još 45 dana”, precizirali su u hrvatskom ministarstvu.

    Za ulazak u Hrvatsku, građani BiH će također morati aplicirati za ETIAS nakon što ovaj sistem stupi na snagu, kako je najavljeno, u novembru sljedeće godine.

  • BiH do kraja sedmice dobija status kandidata za članstvo u EU?

    BiH do kraja sedmice dobija status kandidata za članstvo u EU?

    BiH bi ove sedmice trebalo da dobije status kandidata za učlanjenje u EU, javila je novinska internet stranica specijalizovana za politiku Unije “Euraktiv”.
    Stranica navodi da je ovakav razvoj događaja uslijedio nakon preporuke Evropske komisije u oktobru, u vrijeme kada EU počinje da daje strateški značaj regionu.

    “Euraktiv” je imao uvid u nacrt dokumenta o proširenju, stabilizaciji i procesu pristupanja EU, koju će članice Unije potpisati ove sedmice.

    U nacrtu dokumenta preporučuje se dodjeljivanje kandidatskog statusa BiH, koji mora da odobri Evropski savjet, pod uslovom da se preduzme nekoliko koraka.

    “U trenutnom geopolitičkom kontekstu, Savjet naglašava hitnost pomjeranja BiH na putu ka EU”, ističe se u nacrtu dokumenta.

    Evropski komesar za proširenje i susjedsku politiku Oliver Varhelji izjavio je za “Euraktiv” nakon preporuke Komisije da je ideja ta da “BiH mora da dokaže da će raditi stvari drugačije”, uz napomenu da ponuda “nije za političku klasu, već za zemlju”.

    Prema tekstu dokumenta, ministri EU će “sa zabrinutošću” istaći ukupan ograničen napredak u reformama, ali će naglasiti pozitivne korake koje je BiH preduzela u vezi sa nekoliko pitanja.

    Pomenuta pitanja uglavnom se odnose na dopune zakona o javnoj nabavci, upravljanju javnim finansijama, imenovanje četvoro preostalih sudija i ratifikovanje nekoliko sporazuma EU o istraživanju, civilnoj zaštiti i saradnji sa Evropolom.

    “EU očekuje da se brzo oforme funkcionalna zakonodavna tijela i vlasti na nivou, BiH, entiteta i kantona, kako bi se usredsredili na reforme na putu ka EU”, napominje se u dokumentu.

    Komisija je u oktobru uvrstila prijedlog u vezi sa kandidatskim statusom BiH u godišnji izvještaj o proširenju, uz osam prioriteta vezanih za reforme za koje Brisel tvrdi da će ojačati demokratiju u BiH.

    Prioriteti uključuju mjere jačanja vladavine prava, borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, upravljanje migracijama i osiguravanje osnovnih prava.

    “Euraktiv” naglašava da su prioriteti reformi uglavnom povezani sa 14 prioriteta koje je Komisija predstavila u mišljenju iz 2019. godine o spremnosti BiH da postane kandidat za učlanjenje u EU i koje treba ispuniti u kontekstu otvaranja pregovora o pristupanju.

    Dodjeljivanje kandidatskog statusa BiH podržali su, između ostalih, češko Predsjedništvo EU, Austrija, Slovenija, Italija i Mađarska, dok su Francuska, Holandija i donekle NJemačka protiv, jer smatraju da bi takva odluka bila “nezaslužena nagrada vlastima na nivou BiH, koje su malo učinile da doprinesu evropskim ambicijama BiH”.

    Bih je potencijalni kandidat za učlanjenje od 2003. godine, a zvaničan zahtjev predala je u februaru 2016. godine.

  • EU će u ponedjeljak raspravljati o sankcijama Rusiji i Iranu

    EU će u ponedjeljak raspravljati o sankcijama Rusiji i Iranu

    Ministri vanjskih poslova Evropske unije sastaće se u ponedjeljak kako bi raspravljali i pokušali se dogovoriti za dalje sankcije Rusiji i Iranu.

    Ministri vanjskih poslova raspravljaće o devetom paketu sankcija Rusiji koji bi trebao staviti još gotovo 200 pojedinaca i subjekata na listi sankcija EU-a.

    Takođe bi trebali razmotriti nove antiiranske sankcije zbog navodnih kršenja ljudskih prava i isporuke bespilotnih letjelica Rusiji.

    I to dok su iranski i ruski zvaničnici u više navrata odbijali korištenje bespilotnih letjelica iranske proizvodnje u Ukrajini, prenosi “Mehr”.

  • Vijeće EU-a usvojilo pomoć Ukrajini uprkos vetu Mađarske

    Vijeće EU-a usvojilo pomoć Ukrajini uprkos vetu Mađarske

    ​Vijeće EU usvojilo je 18 milijardi eura kredita Ukrajini uprkos vetu Mađarske 10. decembra.

    “Ukrajina može računati na EU. Nastavićemo podržavati Ukrajinu, takođe finansijski, koliko god bude potrebno. Zakonodavstvo koje smo danas usvojili znači da Ukrajina može računati na redovnu finansijsku pomoć EU-a tokom 2023. godine”, rekao je Zbinek Stanjura, ministar finansija Češke, u službenom saopštenju za javnost.

    Prijedlog će ove sedmice biti podnesen Evropskom parlamentu “na moguće usvajanje”.

    Evropski komitet se složio da će svaka država članica pojedinačno preuzeti finansijsku odgovornost, a novac se neće posuđivati na nivou EU, kako bi se izbjegao mađarski veto.

    Zajam bi se osigurao temeljem bilateralnih sporazuma između 26 zemalja članica i Evropske komisije.

    Vlada mađarskog premijera Viktora Orbana ne podržava prijedlog da se udvostruči fond EU iz kojeg se finansira snabdijevanje Ukrajine oružjem, prenosi “Intelli”.

  • Borelj: Vojne zalihe EU su iscrpljene

    Borelj: Vojne zalihe EU su iscrpljene

    Vojne zalihe Evropske unije su se iscrpele zbog podrške Ukrajini u vezi sa vojnom operacijom Rusije, izjavio je šef evropske diplomatije Žozep Borelj.

    On smatra da je operacija Rusije u Ukrajini postala “zvono za uzbunu” za Evropsku uniju što se tiče njenih vojnim mogućnosti.

    “Predali smo oružje Ukrajini, ali smo istovremeno shvatili da su naše vojne zalihe iscrpljene”, istakao je šef evropske diplomatije.

  • Sukob u EU oko cijene gasa, traži se niža gornja granica

    Sukob u EU oko cijene gasa, traži se niža gornja granica

    Sukob oko prijedloga o ograničavanju cijena prirodnog gasa u Europskoj uniji intenzivirao se jer je grupa od 12 država članica pozvala na znatno nižu gornju granicu intervencije kako bi se ograničio uticaj energetske krize bez presedana na potrošače i preduzeća u bloku.

    Potez zemalja, uključujući Belgiju, Grčku, Italiju i Poljsku, došao je četiri dana prije hitnog sastanka ministara energetike EU-a kako bi pokušali postići dogovor o toj mjeri. Koalicija ima dovoljno glasova za blokiranje sporazuma ako se njeni zahtjevi ne ispune, prema diplomatama EU-a koji su željeli ostati anonimni jer su razgovori o toj mjeri privatni.

    Prema prijedlogu Evropske komisije u oktobru, takozvani mehanizam korekcije tržišta gasa pokrenuće se kada cijena ugovora za mjesec dana unaprijed na nizozemskom objektu za prenos vlasništva premaši 275 evra po megavat satu, a jaz između svjetskih cijena bude veći od 58 evra.

    Češka vlada, koja predsjedava EU-om, predložila je ranije ovog mjeseca da se gornja cijena spusti na 220 evra, a razlika između tržišta EU-a i svijeta na 35 evra, prenosi “Lux Times”.

  • Evropa u opasnoj situaciji?

    Evropa u opasnoj situaciji?

    Evropa je prevarena obećanjem da će Rusija pasti na kolena od posledica sankcija, izjavio je bivši austrijski vicekancelar Hajnc-Kristijan Štrahe.

    Zapravo, Evropljani su naneli štetu pre svega sebi, dodao je Štrahe, prenose “RIA Novosti”.”Mnogo toga smo prošli u poslednje vreme, prolazimo kroz sankcije koje su donete i koje su nas obmanule da možemo nešto da dobijemo tako što ćemo Rusiju baciti na kolena. To apsolutno nije slučaj”, rekao je Štrahe na mitingu u Beču.

    On je ukazao na trgovinski suficit Rusije, čiji su prihodi ove godine porasli sa 100 milijardi na 220 milijardi dolara i istakao da “nema govora o tome da se Rusija baci na kolena”.

    Prema rečima bivšeg vicekancelara, kao rezultat antiruskih sankcija, “mi sami sebi nanosimo štetu, Austrija je sebi nanela štetu”.

    “I vidimo da rastu cene struje i gasa, hrane. Sve više ljudi pati. Ovo je pitanje socijalne pravde. LJudi ne znaju kako će moći da se obezbede tokom narednih meseci, a mi još nismo dostigli granicu. Mnogi stručnjaci upozoravaju na pretnju razvoju koji smo uočili ove godine, kao i da ćemo se u martu-aprilu suočiti sa talasom bankrota”, rekao je austrijski političar.

    Štrahe je ovu situaciju nazvao “prokleto opasnom” jer ugrožava dobrobit i lišava poverenje ljudi u budućnost.

    “To može dovesti do tenzija u društvu, što mi ne želimo, a svako ko snosi političku odgovornost to treba da spreči”, dodao je on.

    Juče je održan miting u Beču, na kom je od austrijskih vlasti zatraženo da odbace politiku sankcija EU protiv Rusije, kao i da zadrže potpunu neutralnost zemlje i ulože napore u borbu protiv ilegalne migracije.

    Od početka ruske specijalne vojne operacije u Ukrajini, Evropska unija je uvela osam paketa sankcija Moskvi i sada priprema deveti.

    Kako je istakao predsednik Vladimir Putin, “politika obuzdavanja i slabljenja Rusije je dugoročna strategija za Zapad, ali su sankcije zadale težak udarac celokupnoj globalnoj ekonomiji”. Ipak, prema rečima šefa države, “nije bilo moguće narušiti finansijsku stabilnost zemlje, a sama Evropa je zašla u ćorsokak sankcijama”.

  • “Evropa menja zavisnost od Rusije za zavisnost od Amerike”

    “Evropa menja zavisnost od Rusije za zavisnost od Amerike”

    Portparol Kremlja Dimitri Peskov rekao je danas kako EU menja zavisnost od ruskog gasa za zavisnost od američkog tečnog naftnog gasa.

    Pritom, Brisel ima daleko manje koristi od takve transakcije, dodao je Peskov.”Evropa ima apsurdnu želju da se oslobodi zavisnosti od Rusije. Međutim, istovremeno ne govore o tome da jednu zavisnost menjaju za drugu, odnosno, oni su zavisnost od Rusije zamenili za zavisnost od američkog tečnog prirodnog gasa. To je slična zavisnost, samo sa mnogo manje reciprociteta”, ocenio je Peskov, a prenosi Tas.

    ”I sada, kada Evropljani svakoga dana gube milijarde evra, te milijarde zarađuje Vašington”, rekao je Peskov.

    Tas podseća da je ruski predsednik Vladimir Putin izjavio da su jeftini i pouzdani ruski energenti bili konkurentna prednost za Evropu, pa se čak i delimično odustajanje od njih već negativno održava na njenu privredu i stanovnike.