VRBAS Media

Oznaka: EU

  • Krišto: BiH odlučna da nastavi rad na daljem napretku

    Krišto: BiH odlučna da nastavi rad na daljem napretku

    Predsjedavajuća Savjeta ministara BiH Borjana Krišto poručila je nakon odluke o otvaranju pristupnih pregovora EU da BiH ostaje odlučna da nastavi rad koji će rezultirati daljim napretkom i razvojem.

    Krišto je u svoje i u ime Savjeta ministara zahvalila Evropskom savjetu i njegovom predsjedniku Šarlu Mišelu na odluci o otvaranju pristupnih pregovora za BiH za pristupanje EU.

    Krištova je na društvenoj mreži “X” navela da su zajednički rad i trud rezultirali postizanjem potrebnog nivoa usklađenosti sa zahtjevima i kriterijumima.

  • Čović: Donesena istorijska odluka za BiH

    Čović: Donesena istorijska odluka za BiH

    Lider HDZ-a BiH Dragan Čović smatra da je donesena istorijska odluka na Evropskom savjetu za BiH jer je odobreno otvaranje pristupnih pregovora sa EU.

    Čović je na društvenoj mreži “Iks” zahvalio svim evropskim liderima, a posebno hrvatskom premijeru Andreju Plenkoviću.

    “Iskrene čestitke svima koji su svojim radom doprinijeli, posebno predsjedavajućoj Savjeta ministara Borjani Krišto”, napisao je Čović.

  • Milanović: Pregovori BiH će trajati 500 godina, duže nego što su bili pod Turcima

    Milanović: Pregovori BiH će trajati 500 godina, duže nego što su bili pod Turcima

    Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović izjavio je danas da bi u Briselu na Evropskom savjetu glasao za otvaranje pregovora o članstvu BiH u Evropskoj uniji i istakao da je za to bio i prije premijera Andreja Plenkovića.

    Mišljenja je, međutim, da će ti pregovori o pristupanju BiH Evropskoj uniji trajati dugo, kako kaže, 500 godina i duže nego što su bili pod Turcima.

    Da je, dodao je, bio na mjestu Plenkovića tražio bi, a premijer to nije jer bi se morao malo zamjeriti, a više neće imati ni prilike, da se Hrvatima u BiH obezbijedi pravo da biraju svog člana Predsjedništva.

    “Treba se izboriti za ono što im je oteto, ono što im pripada po Dejtonu, što se Plenković nije usudio da napravi, a ja ću to uraditi odmah”, tvrdi Milanović, prenosi Tanjug.

    Na pitanje o situaciji u Ukrajini, Milanović kaže da je situacija takva da se samo čeka da se “zapali u svjetski požar”. Riječ je, ističe, o ratu Rusije i Amerike, ali preko posrednika.

    Prozvao je premijera Plenkovića jer, kako ističe, Hrvatsku treba odmaknuti od Ukrajine.

    “On je htio da Hrvati učestvuju u obuci Ukrajinaca. Zašto? Imamo na čelu ljude koji su nesposobni”, naveo je.

  • Dodik pozdravio odluku Evropskog savjeta o početku pregovora BiH sa EU

    Dodik pozdravio odluku Evropskog savjeta o početku pregovora BiH sa EU

    Pozdravljam odluku Evropskog savjeta o početku pregovora BiH sa EU. Zahvaljujem vladama i parlamentima svih država članica. Ta odluka priznanje je svim građanima i političkim snagama koje se uporno zalažu za jačanje međusobnog poštovanja, dogovora i kompromisa između Srba, Bošnjaka i Hrvata, napisao je Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske na društvenoj mreži Iks.

    Ova odluka jača temelje koje je spremna da jača Republika Srpska – dejtonsku i na Ustavu građenu BiH, koja jednako pripada svima.
    Zato današnju odluku smatram velikim priznanjem i sebi i Republici Srpskoj za politiku koju je vodila – naveo je Dodik.

    • Stav Evropskog savjeta da dejtonska BiH, sa dva ravnopravna entiteta i tri ravnopravna konstitutivna naroda, može da bude član EU pokazuje da unutrašnja struktura BiH nije smetnja. BiH je po mnogo čemu “mala EU”, test njenog postojanja u prvoj polovini 21. vijeka. U srcu Evrope nalazi se država koja može opstati samo ako se gradi na način na koji su mir i ekonomski prosperitet poslije rata projektom EU izgradile države članice – ističe predsjednik Srpske.
    • Taj put, kao i naš, nije uvijek lak. Nije jednostavan i nije garantovano uspješan, ali je garantovano jedini put koji nas udaljava od tragičnih epizoda iz 20. vijeka. Republika Srpska je kroz izjave komesara za proširenje i izvještaje o napretku Evropske komisije svjesna ključnog doprinosa koji je dala da se današnja odluka donese – uvjeren je Dodik.

    Dodik je istakao da Srpska neće likovati jer, kako navodi, postoje mnogi koji su današnjem danu pretpostavljali i priželjkivali njen nestanak.

    • Naš put ima svoj nacionalni cilj – da u 21. vijeku Srbi ponovo bez granica žive i rade sa svojom braćom i kumovima. Pred svima nama u BiH je još mnogo posla. Danas se dokazalo, i neću odustati od toga, da su stranci, njihovi komesari ambasadori i lažni visoki predstavnici suvišni za naše odnose i uvreda za naše narode. Јer za ovih godinu dana uradili smo nikad više. I uradili bismo još više da kojekakvi smutljivci nisu vidjeli lične interese u tome da nas koriste u geopolitičkim igrarijama – napisao je Dodik na Iksu.
  • Satler: Bićemo zajedno u EU

    Satler: Bićemo zajedno u EU

    Nakon što je BiH dobila zeleno svjetlo o otvaranju regovora za prustup u EU oglasio se i Јohan Satler, šef delegacije EU u BiH.

    Mi smo partneri. Mi smo prijatelji. I bićemo zajedno u Evropskoj uniji – napisao je Satler na svom Tviter nalogu.

    Zemlje članice Evropske unije su dale zeleno svjetlo za pristupne pregovore sa Evropskom unijom.

    • Presretan sam zbog ove predivne zemlje i zbog svih vas, i moram reći da i za mene lično ovo je momenat kojeg ću se zauvijek sjećati. Prije nešto više od godinu dana, sa dodjelom kandidatskog statusa, Evropska unija je poslala jasnu poruku i širom otvorila vrata pokazujući da je spremna za proširenje – poručio je Satler.

    On je dodao da se sada zna da je budućnost Bosne i Hercegovine u EU.

    • Јasno mi je da domaći politički procesi lako izazovu nepovjerenje. Ipak, danas je Evropska unija prepoznala da su vaše institucije ostvarile što je potrebno i zaslužile ovu prekretnicu. Ovo je potvrda da je kompromis moguć i da su reforme nadohvat ruke. Šta to znači? Otvaranje pristupnih pregovora je važno priznanje i čini zemlju privlačnijom za investitore i isto tako produbljuje vaše veze sa Evropskom unijom, počevši od milijardu eura za Bosnu i Hercegovinu iz Plana rasta – istakao je Satler.

    Satler je poručio da se danas slavi, a već sutra se mora nastaviti s radom.

    • Sada znamo da se mogu preduzeti dodatni koraci i da će se morati otvoriti teške teme. Proces naredne faze, usvajanja čitavog seta prava i obaveza iz zakonodavstva Evropske unije je sam po sebi vrlo intenzivan. Svaki iskorak jača demokratiju, vladavinu prava, poslovno okruženje, borbu protiv korupcije, životnu sredinu i još mnogo toga. Istovremeno, Evropska unija nastavlja da ulaže i pomaže, kao niko drugi.

    Dragi građani, dragi prijatelji!

    Prije četrdeset godina uspjeli ste organizovati nezaboravne Olimpijske igre. Pokazali ste da ljudi ove zemlje mogu postići ogromne uspjehe kada za to postoji volja.

    Vjerujemo u ovu zemlju. Mi smo prijatelji, mi smo partneri. I bićemo zajedno u Evropskoj uniji. er, Bosna i Hercegovina je oduvijek u srcu Evrope! – naglasio je Satler.

  • EU otvorila pristupne pregovore sa BiH

    EU otvorila pristupne pregovore sa BiH

    Na sastanku Evropskog savjeta u Briselu donesena je odluka da se za BiH otvori početak pregovora za prustup u EU.

    Lideri država članica Evropske unije u Briselu, donijeli su odluku – otvoreni pristupni pregovori sa BiH, na njenom putu za Evropsku uniju, prenijela je Al DŽazira.

    Brojni evropski lideri i šefovi diplomatija, podržali su otvaranje pregovora sa BiH-a, ističući da cijeli Zapadni Balkan pripada Evropskoj uniji.

    Ipak, većina saglasna, da Balkanske zemlje do potpunog članstva očekuje dug put, te da je neophodno ispunjavanje svih uslova, koje pred njih stavlja Evropska unija.

    Za BiH, to je 14 prioriteta, među kojima je Zakon o Ustavnom sudu BiH i prestanku važenja mandata stranim sudijama.

  • Šta je BiH uradila od 14 prioriteta

    Šta je BiH uradila od 14 prioriteta

    Evropski savjet, gotovo je izvjesno donijeće odluku o otvaranju pregovora BiH sa Evropskom unijom, međutim do samih pregovora doći će tek onda nakon što BiH ispuni svih 14 priorieta koje je pred nju još ranije stavila Evropska unija.

    Inače, rješavanje 14 prioriteta bilo je i uslov za otvaranje pregovora, ali s obzirom na napredak koji je BiH postigla na putu ka EU, dobiće zeleno svjetlo za otvaranje pregovora ali bez konkretnog datuma.

    U nastavku, donosimo vam koji su prioriteti stavljeni pred BiH i šta je sve urađeno do sada, odnosno šta je ostalo da se uradi.

    1. Osigurati da se izbori provode u skladu sa europskim standardima tako što će provesti relevantne preporuke OSCE-a/ODIHR-a i Venecijanske komisije, osigurati transparentnost finansiranja političkih stranaka i održati lokalne izbore u Mostaru.

    Ovaj prioritet djelimično je ispunjen, i to nametanjem odluka Kristijana Šmita, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika, a koji je izmjenio Izborni zakon BiH. Takođe, 20. 12. 2020. godine održani su i izbori u Mostaru.

    1. Osigurati vidljive rezultate kada je u pitanju funkcionisanje mehanizma koordinacije o pitanjima koja se odnose na EU na svim nivoima, uključujući i pripremu i usvajanje nacionalnog programa za usvajanje acquis-a.

    Prioritet nije ispunjen.

    1. Osigurati pravilno funkcionisanje Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje.

    Prioritet ispunjen.

    1. Temeljno unaprijediti institucionalni okvir, uključujući i na ustavnom nivou, kako bi se osigurala pravna sigurnost u smislu podjele nadležnosti, garantovala nezavisnost pravosuđa, reformisao Ustavni sud BiH, osiguralo provođenje presude Sejdić Finci itd..

    Prioritet samo djelimično ispunjen i to izmjenama Zakona o VSTS-u. Nijedno ozbiljno pitanje, kao što je zakon o Ustavnom sudu BiH, status stranih sudija u Ustavnom sudu BiH te izmjena Ustava BiH i sprovođenje presude “Sejdić Finci”, nije ispunjeno. Ovo je jedno od ključnih pitanja oko kojih se spore političari u Bosni i Hercegovini, i po ovim pitanjima napretka nema već decenijama.

    1. Preduzeti konkretne korake na unapređenju okruženja pogodnog za pomirenje kako bi se prevazišlo naslijeđe rata.

    Nejasni parametri na osnovu kojih će se mjeriti uspjeh na ovom polju. Ovaj prioritet jedan od od onih koji su se najmanje spominjali proteklih godina, i gotovo je zaboravljeno od svih. Ovaj prioritet nije ispunjen.

    1. Unaprijediti funkcionisanje pravosuđa kroz usvajanje novih zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću i sudovima BiH u skladu sa evropskim standardima.

    Ovaj prioritet samo djelimično je ispunjen usvajanjem izmjena i dopuna Zakona o VSTS-u, međutim ostalo je da se usvoji još zakon o sudovima oko kojeg već mjesecima unazad traju politička prepucavanja. Ovaj zakon pred BiH postavljen je kao uslov za otvaranje pregovora, međutim nije još uvijek ugledao svjetlost dana.

    1. Jačati prevenciju i borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, uključujući i protiv pranja novca i terorizma, prvenstveno putem.

    Prioritet se smatra ispunjenim s obzirom da je usvojen Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma

    1. Osigurati efikasnu koordinaciju upravljanja granicama i kapacitetima za upravljanje migracijama na svim nivoima i osigurati funkcinisanje sistema azila.

    Prioritet ispunjen, jer je Bosna i Hercegovina otvorila pregovore sa FRONTEX-om.

    1. Jačati zaštitu prava svih građana, posebno osiguravanjem provedbe zakona o nediskriminaciji i o rodnoj ravnopravnosti.

    Prioritet djelimično ispunjen usvajanjem izmjenama Zakona o ombudsmanu za ljudska prava Bosne i Hercegovine.

    1. Osigurati pravo na život i zabranu mučenja, ukidanje smrtne kazne u Ustavu Republike Srpske i imenovanje nacionalnog mehanizma za prevenciju mučenja i nečovječnog postupanja.

    Prioritet djelimično ispunjen. Ustavni sud BiH ukinuo je odredbu Ustava Republike Srpske još 2019. godine, međutim amandman na Ustav Republike Srpske kojim bi smrtna kazna bila izbrisana još nije usvojen.

    1. Osigurati podsticajno okruženje za civilno društvo, posebno poštujući evropske standarde o slobodi udruživanja i slobodi okupljanja.

    Prioritet nije ispunjen.

    1. Garantovati slobodu izražavanja i medija i zaštitu novinara, i osiguravanja finansijske održivosti sistema javnih RTV servisa.

    Prioritet nije ispunjen.

    1. Unaprijediti zaštitu i inkluziju ranjivih grupa, posebno osoba sa invaliditetom, djece, LGBTI osoba, pripadnika romske zajednice, pritvorenika, migranata i tražilaca azila, kao i raseljenih lica i izbjeglica u cilju zatvaranja Aneksa VII Dejtonskog mirovnog sporazuma.

    Prioritet nije ispunjen.

    1. Završiti neophodne korake u reformi javne uprave s ciljem unapređenja sveukupnog funkcionisanja javne uprave osiguravanjem profesionalne i depolitizirane državne službe i koordiniranim pristupom u kreiranju politika u cijeloj državi.

    Prioritet djelimično ispunjen. Usvojen je strateški okvir za reformu javne uprave, međuti ništa nije urađeno na depolitizaciji državne službe.

  • BiH će otvoriti pregovore sa EU, ali nastavak procesa ima žestoke uslove

    BiH će otvoriti pregovore sa EU, ali nastavak procesa ima žestoke uslove

    Lideri zemalja članica Evropske unije spremni su dati “zeleno svjetlo” za otvaranje pregovora s BiH.

    BiH je dodijeljen status kandidata u decembru 2022. godine, a Evropska komisija je prošle sedmice dala pozitivnu preporuku za početak službenih pregovora o pristupanju.

    Tekst uključuje uslove za progovore o pristupanju, rekavši da se sljedeći dio procesa može dogoditi tek “kada se poduzmu relevantni koraci navedeni u preporuci Komisije od 12. oktobra 2022.”.

    To znači da BiH treba i mora napredovati u zadacima, prije nego što može ući u blok.

    O trenutnom nacrtu raspravljaće ambasadori EU u srijedu, a čelnici EU u četvrtak. Diplomate su bile optimistične da će lideri usvojiti trenutni kurs o BiH.

    Jedan diplomata iz zemlje koja je u početku bila više skeptična prema dosadašnjem napretku BiH, kojemu je odobrena anonimnost da iskreno razgovara o ovoj temi, rekao je da je drugi dio odlomka ključan, prenosi Avaz.

    – Sve reforme koje smo dogovorili stvarno moraju biti dovršene prije nego što se dogodi bilo kakav sljedeći korak za Bosnu – naveo je.

  • Evropski parlament traži otvaranje pregovora s BiH

    Evropski parlament traži otvaranje pregovora s BiH

    Više država članica Evropske unije pozvalo je danas Evropski savjet da na samitu u četvrtak i petak odobri početak pregovora s Bosnom i Hercegovinom i usvoji pregovaračke okvire s Ukrajinom i Moldavijom.

    Uoči rasprave na Savjetu za opšte poslove, koje u utorak na dnevnom redu ima i pitanje proširenja te samita čelnika EU krajem sedmice, Odbor za vanjske poslove Evropskog parlamenta organizovao je raspravu na tu temu na kojoj su učestvovali ministri vanjskih ili evropskih poslova Austrije, Danske, Estonije, Finske, Letonije, Litvanije te državni sekretari ili zamjenici ministara iz Hrvatske, Bugarske, Kipra, Grčke i Mađarske.

    Svi su u raspravi istakli da nakon rata u Ukrajini treba iskoristiti novi zamah jer je proširenje postalo strateška nužnost, ali da se istovremeno proces pristupanja mora i dalje temeljiti na zaslugama.

    “Očekujemo da će Evropsko vijeće ovoga tjedna otvoriti pregovore s Bosnom i Hercegovinom i pozvati Europsku komisiju da predloži pregovarački okvir. To bi bila snažna poruka proeuropskim snagama u BiH, pokazalo bi da se reforme isplate te bi to ohrabrilo ostale zemlje zapadnog Balkana i tri zemlje na istoku Ukrajinu, Moldaviju i Gruziju”, rekla je državna sekretarka u hrvatskom ministarstvu vanjskih poslova Andreja Metelko Zgombić.

    Austrijska ministarka za evropske poslove Karoline Edtstadler kaže da se u novim geopolitičkim okolnostima više ne postavlja pitanje treba li se širiti, nego kada.

    “Nije više pitanje da li, nego kada. To je vrlo velika, pozitivna promjena i sada je vrijeme da iskoristimo ovaj momentum za Bosnu i Hercegovinu, koja je posljednjih mjeseci postigla veliki napredak”, rekla je.

    Danski ministar vanjskih poslova Lars Lokke Rasmussen, čija se zemlja spominjala kao jedna od dvije koje imaju stanovite rezerve prema otvaranju pregovora s BiH, rekao je da dijeli ocjenu koju je dala Evropska komisija.

    “Nakon umora od proširenja, sada se raspoloženje promijenilo i slažem se da treba biti na dnevnom redu EU, ali ne smijemo odustati od pristupa temeljenog na zaslugama. Podržavamo ocjene Komisije za Ukrajinu i Moldaviju da su spremne za pregovore. Bosna i Hercegovina je puno napredovala, ali ostalo je još dosta posla, stanje je krhko. Mi podržavamo ocjene Komisije i spremni smo podržati sve tri zemlje”, rekao je Rasmussen.

    I skeptične države za otvaranje pregovora

    Predstavnici glavnih političkih stranaka u Evropskom parlamentu takođe su pozvali da se naprave odlučni koraci u pravcu daljnjeg širenja.

    Hrvatski poslanik Tonino Picula rekao je da je “čekaonica za članstvo u EU postala pretrpana i da je treba polako prazniti”.

    Rekao je da proces proširenja treba ići ruku pod ruku s reformama EU koje su potrebne da bi primili nove članice.

    “Pozdravljam ocjenu Komisije o Bosni i Hercegovini i vjerujem da proces proširenja treba ići ruku pod ruku s reformama EU koje su potrebne da bismo primili nove članice”, kaže Picula.

    Željana Zovko je rekla da je BiH “ključna zemlja zapadnog Balkana i s njom treba otvoriti pregovore iz strateških razloga”.

    U pogledu uslovljavanja za pregovore, rekla je da i neke članice danas ne bi ispunile sve uvjete “ako bismo išli duboko”.

    “Iskoristiti zamah”

    Uoči ključnih ovosedmičnih rasprava i odluka za BiH, ministri ili državni sekretari sedam zemalja članica poslali su zajedničko pismo u kojem traže od čelnika EU odobre otvaranje pregovora s BiH.

    Pismo su potpisali hrvatska državna sekretarka Andreja Metelko Zgombić, austrijska ministrica za EU Karoline Edtstadler, češki ministar za evropske poslove Martin Dvořák, zamjenica grčkog ministra vanjskih poslova Aleksandra Papadopoulou, talijanski ministar evropskih poslova Raffaele Fitto, slovački državni sekretar Marek Eštok i slovenski državni sekretar Marko Štucin.

    “Vjerujemo da je bitno iskoristiti zamah i priliku koja se pružila te odlučiti da se pregovori s BiH otvore. To će Bosnu i Hercegovinu čvrsto učvrstiti na njenom putu ka EU i približiti je za još jedan korak EU. Neuspjeh u tome oslabio bi ulogu EU na zapadnom Balkanu i poslalo negativnu poruku cijeloj regiji, kojoj smo obećali prije više od 20 godina da joj je budućnost u EU”, kaže se u pismu, prenosi Index.

  • Borelj: Izrael izaziva glad u Gazi

    Borelj: Izrael izaziva glad u Gazi

    Visoki predstavnik Evropske unije za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borelj izjavio je danas da Izrael izaziva glad u Gazi.

    “U Gazi više nismo na ivici gladi, već smo u stanju gladi koja pogađa hiljade ljudi”, rekao je Borelj na otvaranju konferencije za humanitarnu pomoć Gazi u Briselu, navodi Rojters, prenosi Tanjug.

    On je dodao da je neprihvatljivo da se glad koristi kao ratno oružje.