VRBAS Media

Oznaka: EU

  • Da li će Evropa blokadom novca “zavrtati” ruke političarima

    Da li će Evropa blokadom novca “zavrtati” ruke političarima

    Visoki predstavnik u BiH, čiji mandat Republika Srpska ne priznaje, Kristijan Šmit zaprijetio je ekonomskim sankcijama Srpskoj kako bi “disciplinovao” političare”.

    Šmit je u ponedeljak svjedočio pred Komitetom za spoljne poslove parlamenta Velike Britanije, te je govoreći o sankcionisanju političkih predstavnika iz Republike Srpske rekao da se zalaže za finansijsko uslovljavanje.

    On je istakao da su Evropska unija i Njemačka već “blokirale neki novac Srpskoj”, te da će u tom smijeru razgovarati i s predstavnicima MMF i drugima da vidi šta oni mogu uraditi.

    Bonska ovlaštenja
    Na pitanje da li će koristiti tzv. Bonska ovlaštenja protiv političara iz Srpske, koji su u vlasti, a nalaze se na crnim listama SAD i Velike Britanije, Šmit je odgovorio kako ih “još uvijek ne bi koristio”.

    – Više bih razmišljao o finansijskom uslovljavanju. Republika Srpska je jedan od siromašnijih dijelova BiH, treba novac i podršku. Razgovaramo sa MMF i drugima da vidimo šta oni mogu uraditi. To treba da ima dalekosežne posljedice, a ne samo da se ukloni jedna osoba – rekao je Šmit.

    Kakve posljedice bi mogla da imaju finansijska uslovljavanja po Srpsku i da li bi to moglo da se odrazi na cijelu BiH?

    Ekonomski analitičar Svetlana Cenić ističe da ne vjeruje da će doći do nekih dramatičnih promjena, osim što će možda doći do pooštravanja kriterijuma po kojima će se Srpskoj davati novac.

    – Podsjetiću javnost da međunarodna zajednica svu ovu vlast već godinama drži i pomaže joj da ostane na vlasti. Kad god zaškripi daju im se pare, krediti, a često i bespovratan novac, dok građani ne vide od toga nikakvu korist. Isto tako neće vidjeti ni pretjeranu štetu ako se selektivno bude davao novac, kao što nisu imali ni pretjeranu korist kada se on davao neselektivno – kaže Cenićeva za Srpskainfo.

    Rastrošnost van svake pameti
    Ona ističe da u Republici Srpskoj, kao i čitavoj BiH, nije problem prihodovna strana, jer prihoda ima dovoljno.

    – Vidjeli smo da je više od milijardu maraka, samo od indirektnih poreza, naplaćeno više od planiranog u prošloj godini. Dakle, prihodi nisu problem, već je problem rashodovna strana s obzirom na to da se novac troši bez ikakve mjere – ističe Cenićeva.

    Ona kaže da vlast tvrdi kako nema novca za osnovne škole, da dobiju računare, internet i slično, a za nove automobile, opremanje kabineta, zgrada i slično, ima.

    – Naravno da njima ne treba pismena nacija, već samo nepismena. Ta rastrošnost i način na koji se troši je van svake pameti – tvrdi Cenićeva.

    Ističe da postoje prijedlozi da se pooštre kriterijumi za davanje finansijskih sredstava Srpskoj, ali da nije uvjerena da će do toga doći. Tome u prilog, kako dodaje ona, ide ova brzina formiranja Savjeta ministara.

    Cenićeva kaže da će to vjerovatno nečim biti nagrađeno i da se zbog toga vlast tako brzo i formirala.

    – Ne može Srpska, koja je otišla u deficit, tako lako i jeftino da dobije novac i da se sama zadužuje. Tu je potrebna država. Zato se tako brzo i formirala vlast. Novac će se tražiti od kreditora iz EU i njenih finansijskih institucija – tvrdi Cenićeva.

  • Picula: Šmitovo nametanje odluka je početak puta da BiH dođe na nulu

    Picula: Šmitovo nametanje odluka je početak puta da BiH dođe na nulu

    Hrvatski evroposlanik i član Odbora za spoljnu politiku Evropskog parlamenta Tonino Picula od Savjeta minista BiH očekuje ozbiljan pristup rješavanju nagomilanih problema.

    Ocjenio je da je novi Savjet ministara izrazito, kako kaže, politički heterogen i da u tom smislu treba zadržati određen nivo opreznosti jer to može biti i razlog nestabilnosti u vrijeme krize.

    Za visokog predstavnika u BiH kojeg ne priznaje RS Kristijana Šmita kaže da je političar koji “čvrsto stoji na zemlji”, koji unutar Evropske unije ima podršku političara koji “poznaju realnu političku sliku u BiH”.

    Komentarišući Šmitove odluke o nametanju izbornog zakona tokom izborne noći u oktobru prošle godine, Picula kaže da Šmit zna da je to tek početak puta kako bi BiH došla na jednu nulu.

    “Tako da mislim da je njegova namjera daljnji rad na promjenama određenog zakonodavstva, iako je on tu realan i kaže da ne može sam da mjenja Dejtonski sporazum”, rekao je evropski parlamentarac iz hrvatske SDP.

    Prema njegovim riječima BiH ima mogućnost da se okrene problemima koji je opterećuju.

    “Mislim da je ovo Vijeće ministara koja ima šansu da izbjegne greške svih onih prije njih, kako bi se BiH ipak mogla kvalifikovati za drugi krug politike proširenja”, kaže Picula.

    Smatra da je američki uticaj u BiH i dalje jači od evropskog.

    “SAD i EU će morati da nađu način kako da sinhronizuju poteze. Jedna vrsta političke operative u BiH ne smije biti kampanjska, nego stalna”, rekao je Picula za RTV Herceg-Bosna.

  • Hoće li BiH uvesti sankcije Rusiji?

    Da li će Bosna i Hercegovina uvesti vize za državljane Rusije, što od nje traži Evropska unija – prvi je „vrući krompir“ koji se nalazi u rukama novoformiranog Savjeta ministara BiH.

    Evropska unija, naime, od BiH traži da kao zemlja kandidat uvede vize za državljane Ruske Federacije, pozivajući se na Izvještaj koji je objavljen u decembru 2022. godine, a gdje se navodi da mora uskladiti svoju viznu politiku sa EU.

    – U Izvještaju se navodi da BiH i dalje ispunjava kriterijume za liberalizaciju viznog režima sa šengenskim prostorom, te je preporučeno da BiH prioritetno uskladi svoju viznu politiku sa listom trećih zemalja kojima su potrebne vize za EU, posebno onih trećih zemalja koje predstavljaju rizik od neregularnih migracija ili rizik po bezbjednost EU – pojasnili su iz Delegacije EU u BiH.

    Kako će glasati ministri iz Srpske
    Dodali su da od BiH, kao zemlje kandidata, očekuju da u potpunosti uskladi svoje spoljne, bezbjednosne i trgovinske politike sa politikama EU.

    – Za dobro funkcionisanje bezviznog režima s EU od BiH se očekuje i potpuna usklađenost sa viznom politikom EU, koja ne predviđa bezvizni režim s Rusijom – istakli su iz Delegacije.

    O tome da li će ruski državljani ubuduće moći ući u BiH bez vize odlučiće Savjet ministara, ali i Predsjedništvo BiH, u čijoj nadležnosti je spoljna politika.

    Još je nepoznato kako će o tome glasati srpski ministri u Savjetu ministara s obzirom na tradicionalno prijateljske veze Srba i Rusa.

    Kako saznaje Srpskainfo, ministri će glasati u skladu s preporukama rukovodstva Republike Srpske, koje će o tome donijeti jedinstven stav.

    S druge strane, naši izvori iz diplomatskih krugova ističu da bi odbijanje usklađivanja vizne politike sa EU u budućnosti možda moglo da se obije o glavu građana BiH, ali i Srbije, od koje se, takođe, traži da uskladi svoj vizni režim s Unijom.

    Naši izvori ističu da bi EU, ako izgubi strpljenje, u jednom momentu mogla da uvede vize za građane BiH i Srbije za ulazak u Šengenski prostor, pravdajući se time kako nisu usladili svoju viznu politiku s onom koju ima Unija.

    – EU će sigurno vršiti neki vid pritiska prema BiH, ali i Srbiji, da naprave otklon od Rusije, pa nije isključeno da i to bude jedan od vidova pritiska – ističe izvor Srpskainfo iz diplomatskih krugova EU.

    Čeka se službeni stav
    Bivši diplomata Draško Aćimović ističe da je rano govoriti o tome šta bi bilo kad bi bilo, te da treba sačekati kakav stav će zauzeti Savjet ministara.

    Dogovor stranaka koje čine Savjet ministara BiH bio je, kako dodaje on, da će imati program na osnovu kojeg će funkcionisati na nivou BiH u narednom periodu.
    – To pitanje, koje je vezano za vize ruskim državljanima, kao i vezano za to da li može biti kontramjera i kontrareakcija od strane EU, to bi trebalo biti nešto što je u okviru tog programa. Međutim, mi još nemamo nikakvih informacija koji je oficijalni stav Savjeta ministara BiH prema tim pitanjima – kaže Aćimović za Srpskainfo.

    Dodaje da iz tog razloga ne može donositi sud kako će reagovati Evropska unija.

  • Fon der Lejen: Ukrajina ima bezuslovnu podršku EU

    Fon der Lejen: Ukrajina ima bezuslovnu podršku EU

    Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lejen izjavila je uoči samita EU-Ukrajina koji se održava naredne sedmice da Ukrajina ima bezuslovnu podršku evropskog bloka i da mora da pobijedi ruske snage kako bi odbranila evropske vrijednosti.

    “Mi stojimo na strani Ukrajine bez ikakvih ‘ako i ali'”, istakla je Fon der Lejen u govoru na skupu njene demohrišćanske partije CDU, u Dizeldorfu, u Njemačkoj, prenio je Rojters.

    Ukrajina se “bori za naše zajedničke vrijednosti, bori se za poštovanje međunarodnog prava i za principe demokratije i zato Ukrajina mora da dobije ovaj rat”, kazala je ona.

    Fon der Lejen i njene kolege komesari EU planiraju Samit EU-Ukrajina za 3. februar.

  • Orban poručio da će Mađarska uložiti veto na EU sankcije Rusiji

    Orban poručio da će Mađarska uložiti veto na EU sankcije Rusiji

    Premijer Mađarske Viktor Orban izjavio je danas da će njegova zemlja uložiti veto na bilo kakve sankcije EU Rusiji koje bi se ticale nuklearne energije.

    Nećemo dozvoliti da nuklearna energija bude uključena u plan sankcija Rusiji. To ne dolazi u obzir, izjavio je Orban za mađarski državni radio, prenosi Rojters.

    On je dodao da će na takav eventualni prijedlog “sigurno biti uložen veto”.

    Mađarska nuklearna elektrana Paks, koja je puštena u promet osamdesetih godina prošlog veijka, ima četiri reaktora VVER 440 koje je sagradila Rusija, sa kombinovanim kapacitetom oko 2.000 megavata.

    Mađarska zadovoljava polovinu svojih energetskih potreba preko Paksa i planira da u saradnji sa Rusijom poveća kapacitete te elektrane za još dva reaktora.

    Ukrajina je ranije pozvala EU da uvede sankcije ruskoj državnoj kompaniji za nuklearnu energiju Rosatom, ali Mađarska je blokirala tu inicijativu.

  • Nehamer poručio Briselu: Treba podići zid na granici EU zbog migranata

    Nehamer poručio Briselu: Treba podići zid na granici EU zbog migranata

    Od Poljske do Mađarske i Bugarske, Litvanije, Grčke i Španije. Sve više država članica EU-a gradi posebne barijere i žičane zidove kako bi spriječile ulazak ilegalnih imigranata. Naime, Brisel bi mogao finansirati gradnju zida između Bugarske i Turske, a finansiranje bi uključilo i sve ostale, povezane troškove nadzora. To je javno zatražio austrijski kancelar Karl Nehamer.

    Evropska komisija je, sa svoje strane, oduvijek bila kritična prema ovoj praksi – koja se smatra kršenjem temeljnih načela Unije – ali stvari bi se možda mogle promijeniti.

    Beč nije usamljen u tom zahtjevu, a o tome se u četvrtak i raspravljalo na neformalnom sastanku ministara unutrašnjih poslova EU u Stokholmu.

    “Ograde imaju učinka. Mogu se koristiti za kanalizovanje ilegalne imigracije, za strožiju kontrolu i sprječavanje ilegalnih prelazaka. Ali, ograda takođe mora imati i nadzor, službenike i tehničku opremu.”

    Nehamer od Komisije pritom traži finansiranje zajedničkog projekta u vrijednosti od dvije milijarde evra. “Zaštita vanjskih granica EU-a je evropska dužnost, a zemlje na našim vanjskim granicama ne smiju biti prepuštene same sebi”, ističe Nehamer.

    Austrija je u januaru, podsjećamo, stavila veto na pristupanje Bugarske i Rumunije Šengenu zbog neregularnih migracija, a Nehamer je naglasio da će austrijski šengenski veto ostati na snazi “sve dok se situacija radikalno ne promijeni”. Austrijanci tvrde da su samo u 2022. godini uhapsili više od 100.000 ilegalnih imigranata od kojih je 40 odsto stiglo iz Turske preko Bugarske. Radi se većinom o ljudima iz Avganistana, Sirije, Maroka, Egipta i Somalije. Prema Nehameru, zid bi mogao promijeniti ovu situaciju. Naglasio je i da su ograde potrebne za “podršku zemljama poput Bugarske, Rumunije, Srbije i Mađarske.”

    Nadalje, ove su sedmice izaslanici 26 članica zemalja Evropske unije te izaslanici Švajcarske i Ujedinjenog Kraljevstva posjetili Grčku – gdje im je tamošnji ministar Takis Teodorikakos pokazivao granični zid, još uvijek u infrastrukturnom razvoju.

    Teodorikakos je pozvao na podršku EU-a u kontekstu povećanja i održavanja te granične sigurnosne mjere.

    “Mora postojati solidarnost među državama članicama i pravedna podjela dužnosti, bliska koordinacija je neophodna”, istakeo je.

    Trumpov dizajn

    Grčka trenutno ima 27 kilometara barijera duž svoje granice, a grčki ministar nedavno je najavio planove za dodatnih 140 kilometara u 2023. godini. Inače, grčki granični zid sastoji se od nizova ravnih čeličnih greda visokih gotovo 5 metara na čijem se vrhu nalazi metalna barijera i žilet žica. Sličan dizajn zidova na meksičkoj granici koristio je i bivši američki predsjednik Donald Tramp. Teodorikakos je istakeo da su tokom 2022. godine grčke vlasti spriječile prelazak 256.000 imigranata i pritom uhapsili oko hiljadu i 300 trgovaca ljudima, prenose “Novinite”.

  • Lajčak o dijalogu Beograda i Prištine

    Lajčak o dijalogu Beograda i Prištine

    Izaslanik EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak rekao je da prijedlog za normalizaciju odnosa između Beograda i Prištine sadrži 11 tačaka i da su sve verzije objavljene u medijima izmišljotina.

    Prijedlog je veoma dobar, daje mnogo Kosovu, statusu Kosova i odnosima Kosova i Srbije, međunarodnom položaju Kosova, rekao bih maksimalno moguće u ovom trenutku. Ovo nije kraj priče, priča se nastavlja onim što je napisano. Nećemo završiti sa ovim već ćemo nastaviti do kraja – rekao je Lajčak.

    Lajčak je naveo da je u medijima vidio neke tekstove koji nisu bili tačni već su izmišljeni od određenih ljudi.

    – Bilo je promjena, jer sam poslije prvog izlaganja prijedloga posjetio i Prištinu i Beogradu. Razgovarali smo i tražili komentare, zatim smo pokušali da ih ugradimo u prijedlog – rekao je Lajčak.

    On je dodao da su zapadni pregovarači vrlo jasno rekli da suština prijedloga ne može da se mijenja, jer je sačinjena sa najboljim razumijevanjem kako doći do normalizacije.

    Lajčak je za televiziju Kljan Kosova naglasio da, ukoliko jedna od strana ne prihvati plan, međunarodna zajednica će reagovati na odgovarajući način tako što će podržati jednu stranu više, ili će smanjiti podršku drugoj strani, prenio je RTS.

    On je naveo da međunarodni pregovarači ne dolaze sa prijetnjama ili ultimatumima, jer je cilj da se postigne normalizacija u odnosima Prištine i Beograda.

    Govoreći o verziji prijedloga koja je prije nekoliko dana objavljena u beogradskim medijima, Lajčak kaže da je taj tekst blizu, ali da nije isti kao onaj koji je ponuđen Beogradu i Prištini.

    Lajčak je rekao i da je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić na sastancima sa zapadnim izaslanicima jasno iznio svoj stav.

    On je dodao da pregovara sa pet preostalih zemalja EU, koje nisu priznale Kosovo, da prihvate ovaj prijedlog, kao i da postoje pozitivne poruke da četiri od pet ovih zemalja vide da je važno da “proces donese rezultate”. Precizirao je da se sastao sa predstavnicima Španije, Slovačke, Kipra i Grčke, sastaće se i sa ministrom spoljnih poslova Rumunije.

  • Dačić razgovarao sa Lajčakom i Boreljom

    Dačić razgovarao sa Lajčakom i Boreljom

    Ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić poručio je da je za Beograd apsolutno neprihvatljivo da bilo ko govori o tome da ne može da formira ZSO.

    Dačić je ovo izjavio danas nakon odvojenih sastanaka sa šefom evropske diplomatije Žosepom Boreljom i specijalnim izaslanikom EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslavom Lajčakom u Briselu.

    – Rekao sam Borelju da sam upravo u ovoj zgradi gdje smo imali sastanak potpisao Briselski sporazum na zahtjev Ketrin Ešton i svih drugih međunarodnih faktora, da su oni izmislili zajednicu srpskih opština i da je deset godina nakon toga za nas apsolutno neprihvatljivo da bilo ko govori o tome da ne može da formira ZSO – rekao je šef srpske diplomatije.

    On je naveo da je Srbiji potreban mir stabilnost i da na takav način zaštiti nacionalne i državne interese, te da je opredijeljena da učini sve što može, a vodeći računa o nacionalnim i državnim interesima, da nastavi evropski put i usaglašavanje politike sa politikom EU.

    Dačić je naglasio da su i Borelj i Lajčak istakli veoma konstruktivnu i odgovornu ulogu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića kad je riječ o poslednjim razgovorima u Beogradu i o dijalogu Beograda i Prištine, prenose beogradski mediji.

    I Borelj i Lajčak su istakli odgovoran pristup Srbije, kao i želju da se u narednom periodu ne bave rješavanjem svakonedjeljnih konflikata koji se dešavaju na Kosovu i Metohiji, po našem mišljenju isključivo krivicom premijera samoproglašenog Kosova Aljbina Kurtija, već da pokušamo da postignemo dogovor koji bi dao čvršće garancije i omogućio mir i stabilnost u regionu – rekao je Dačić.

    On je naveo da su visoki briselski zvaničnici ponovili ono što je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao, a to je da su spremni da rade na osnovama i implementaciji ovog plana, kao i da im je jasno napomenuo šta su crvene linije, a to je članstvo Kosova u UN, kao i formiranje zajednice srpskih opština, što ne bi trebalo da bude sporno.

    Na pitanje novinara koji su sljedeći koraci u nastavku dijaloga Beograda i Prištine, Dačić je rekao da ostaje da se vidi da li je moguće da bude formirana zajednica srpskih opština, a to je, kako je ocijenio, pitanje za Prištinu.

    On je podsjetio na izjavu predsjednika Vučića, koji je rekao da Srbija očekuje nastavak dijaloga i da će igrati konstruktivnu ulogu.

    Što se tiče međusobnih odnosa, Dačić je precizirao da je opšti zaključak da treba da se unaprijedi operativna saradnja i ukazuje na pozitivni primjere odnosa sa EU.

    Dačić se tokom boravka u Briselu sastao i sa komesarom za unutrašnje poslove EU Ilvom Johanson i predsjedavajućim Komiteta za spoljne poslove Evropskog parlamenta Dejvidom Mekalisterom.

  • Dodik: EU smeta neki mali Dodik, jer neće da uvede sankcije Rusiji

    Dodik: EU smeta neki mali Dodik, jer neće da uvede sankcije Rusiji

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da je prava politika danas ostati neutralan u rusko-ukrajinskom sukobu, ne uvoditi sankcije Rusiji i ne svrstavati se zajedno sa Zapadom protiv bilo koga.

    Dodik je pojasnio da Srpska posmatra sukob u Ukrajini na način da ratuju dva naroda bliska Srbima, navodeći da je podvala Zapada koncepcija da “ko bude vladao Evroazijom – vladaće svijetom” i želja da svi budu u jednom procesu opšteg napada na Rusiju.

    “Kao predsjednik moram da razmišljam na drugačiji način. Taj sukob će jednom biti istorijska sekvenca. Ono što je dominantno u našim odnosima je to da nismo imali nijedan problem sa Rusima. Rusija kao globalna sila ostaje strukturisana u okviru UN, ostaje članica Savjeta bezbjednosti i ako kažem: ‘idemo da uvedemo sankcije Rusiji’ tada bismo došli u poziciju trajnog gubitka prijatelja”, naglasio je Dodik.

    On je istakao da Evropa u ovom trenutku nije odmjerila svoje mjesto i ulogu i da je ona najveći stradalnik svega što se dešava na globalnom nivou, jer dobija skupe energente, gubi radna mjesta i ne može da se nosi “sa velikim igračima”.

    Govoreći o tome da li će mu zahtjevi evroparlamentaraca da mu članice EU uvedu sankcije umanjiti pregovaračke pozicije, Dodik je sinoć za RTRS rekao da u BiH neće biti donesen nijedan zakon, niti propis koji odudara od Ustava BiH i interesa Srpske.

    “Tu sada neki mali Milorad Dodik smeta, jer on neće da uvede sankcije Rusiji”, rekao je Dodik.

    Prema njegovim riječima, Evropa je definitivno u jadnom stanju, izgubila je snagu, nema lidere, nema koncepcije, a ima poriv da se bori protiv nečega, što je neka nova imaginacija, jer nije odmjerila prave ciljeve.

    Dodik je ocijenio da je Rusija griješila dajući 40 godina Evropi jeftino energente na bazi kojih se ona uspješno razvila. On je rekao da će se tek vidjeti da li će EU opstati kao politička organizacija. Upitao se šta se to dobija od Zapada i ujedno odgovorio da se od njih dobija još više razgoropađenih, nekorektnih trećepozivaca i diplomata koji će doći da razgrađuju Republiku Srpsku i da prave unitarnu BiH.

    Smatra da davanje BiH kandidatskog statusa za članstvo u EU bez kriterijuma predstavlja urušavanje tih kriterijuma, te podsjeća kako se 15 godina “patilo” sa time da se ispuni ovaj ili onaj kriterijum.

    “Gutali smo i ono što nismo htjeli, a morali smo. I na kraju dođe njihova volja i kažu: ‘dali smo vam kandidatski status, ali to ništa ne mijenja’. Pa što ste onda dali taj status? Ko se ovdje igra – mi ili vi?”, upitao je Dodik.

    On kaže da Zapad danas ne živi bolje bez obzira na to šta govore.

    Dodik je rekao da Republika Srpska ima energetsku stabilnost, ima dovoljno električne energije i u perspektivi neće biti ugrožena po tim pitanjima, navodeći da nema nestašice nafte u Srpskoj, niti ekonomskih, političkih izazova koji bi je ugrozili.

  • Varhelji najavio ubrzanu primjenu plana za Balkan

    Varhelji najavio ubrzanu primjenu plana za Balkan

    Evropski komesar EU za proširenje i susjedsku politiku Oliver Varhelji izjavio je da je prioritet njegove kancelarije brza integracija zapadnog Balkana i najavio da će sljedećeg mjeseca doći do ubrzanja primjene takozvanog ekonomskog i investicionog plana za zapadni Balkan.

    On je tokom govora u Trstu naveo da je Italija, osim što je jedan od osnivača EU, ključni partner za zapadni Balkan i centralnu Evropu.

    Varhelji je naveo da već postoji nedvosmislena posvećenost na najvišem nivou članica EU evropskoj perspektivi regiona.

    Prema njegovim riječima, dodjeljivanje kandidatskog statusa BiH predstavlja veliko ohrabrenje za cijeli region i znak da se “Evropa vratila”.

    Varhelji je naglasio da politička integracija funkcioniše samo ukoliko postoji stvarna ekonomska i društvena integracija zapadnog Balkana u EU.