VRBAS Media

Oznaka: EU

  • Varhelji: Iz BiH dolaze pozitivni signali

    Varhelji: Iz BiH dolaze pozitivni signali

    Komesar za proširenje Oliver Varhelji je izjavio danas da u Bosni i Hercegovini dosad nije viđeno tako brzo formiranje vlade i širok politički odgovor, ocjenjujući da se u Bosni i Hercegovini pojavljuju pozitivni signali.

    Odgovarajući na pitanja poslanika u Evropskom parlamentu (EP) na plenarnoj sesiji, Varhelji je naveo da se dogovor pravi i u Federaciji “i to dosta brzo”, što je, kako je dodao, prvi put u proteklih pet godina.

    “Mislim da je BiH veoma ozbiljno shvatila ponudu koju smo stavili na sto. A to uključuje i Republiku Srpsku zato što su i oni dio ovog formiranja vlade. Razumije se, to ne znači da će uslovi biti olakšani”, istakao je evropski komesar, napominjući da su uslovi za sljedeći korak su jasni i uključuju 8 kriterijuma plus jedan, što treba da se ispuni.

    “Postoji i 14 prioriteta koji treba da se ispune da bi se prešlo da pregovore. Jasno je da je zemlja izgubila pet godina. I nema još pet godina za gubljenje. Mladi napuštaju zemlju, ekonomska osnova je slaba i zato je Bosni i Hercegovini potrebna Evropa. Bilo mi je drago kada sam video da koalicioni dogovor počinje sa evropskom perspektivom. To takođe znači da moraju da odaberu naše vrijednosti i pravila”, poručio je Varhelji.

  • Proevropski signali iz Savjeta ministara ulivaju nadu

    Proevropski signali iz Savjeta ministara ulivaju nadu

    Proevropski signali koji stižu iz Savjeta ministara BiH bude nadu da će se BiH ubrzano kretati evropskim putem, ali je još prerano reći koliko će entuzijazam trajati i da li će donijeti rezultate.

    To bi bio jedan od stavova analitičara, pa tako, primjera radi, stižu pohvale za dosadašnje aktivnosti ministra inostranih poslova Elmedina Konakovića, koji je, u odnosu na svoju prethodnicu Biseru Turković, pokazao ozbiljnost u djelovanju na međunarodnom planu.

    Konaković je, inače, u ponedjeljak, u razgovoru sa britanskim ministrom za Evropu Liom Dohertijem, istakao da nakon formiranja vlasti BiH kreće u novu fazu sa ubrzanim evropskim putem i ispunjavanjem 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije.

    Asim Mujkić, profesor Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, primjećuje da je opredjeljenje aktuelnih političkih aktera, a posebno ministra inostranih poslova, da se pokušaju ponovo uspostaviti izgubljeni kontakti sa centrima odlučivanja, odnosno onim tačkama gdje se donose ključne odluke za BiH i region.

    To je, podsjeća, bilo prilično zanemareno tokom prethodnog mandata, kada je šef diplomatije bila Bisera Turković.

    Međutim, on ističe da je na sceni prisutan i otvoren proruski stav predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika. U svakom slučaju, ističe Mujkić, donekle ima napretka i sama činjenica dodjeljivanja kandidatskog statusa BiH će sama po sebi prizvati, ako ništa, povećanje pažnje Brisela ovom dijelu svijeta.

    “Možemo to shvatiti kao pritisak ili kako god hoćemo, ali nekako smo, nakon decenija prebivanja na margini, ušli u taj radar i mislim da će to biti jedan od poticaja da se ide u tom pravcu”, naglasio je Mujkić.

    Slobodanu Popadiću, novinaru “EuroBlica” i portala “Srpskainfo”, čini se da je nova vlast na nivou BiH u sporazum stavila samo one teme o kojima postoji minimum saglasnosti.

    “Jedna od tih tema su evropske integracije, koje ni za koga u vlasti nisu sporne. To je veliki uspjeh u ovakvoj BiH i to se vidjelo po izjavama u trenutku dobijanja kandidatskog statusa”, rekao je Popadić za “Nezavisne novine”.

    Međutim, kako je podsjetio, već dva dana nakon toga pojavio se prvi skepticizam, odnosno sumnje da nas Evropa zaista želi u svoje članstvo i da je status kandidata dobijen samo zbog rata u Ukrajini.

    “To znači da će buduća evropska priča zavisiti od dvije stvari – da li će uskoro početi pristupni pregovori, što bi bilo potvrda ozbiljnosti evrointegracija, te da li će na tom putu biti uvažena ustavna struktura i nadležnosti unutar BiH. Sve drugo bi značilo novo zamajavanje javnosti i stvaranje dodatnih političkih problema u BiH, što može da dovede do otpora članstvu u EU”, kazao je Popadić.

    Politikolog Marija Radić kaže da je proevropska orijentacija u ovom slučaju idealna prečica za rješavanje osnovnih vitalnih problema kao što su privreda, ekonomija, saobraćaj, zaštita životne sredine itd. Međutim, prema njenim riječima, upitno je to da li je ovo zaista garant razvoja ili model intervencije po principu “ako već ne vladaš, onda apsolutno kontroliši sve”.

    Radićeva, između ostalog, podsjeća da je BiH trenutno samo kandidat za EU.

    “Put ka EU je dug, a školski primjer za to je Turska. Ne vidim neke veće promjene, naročito ako uzmemo u obzir dešavanja na međunarodnom nivou”, naglasila je Radićeva u izjavi za “Nezavisne novine”.

  • Zaharova prozvala SAD i EU: Daju sve od sebe da uvuku Srbiju u antiruski front

    Zaharova prozvala SAD i EU: Daju sve od sebe da uvuku Srbiju u antiruski front

    Vašington, Brisel i zapadni saveznici daju sve od sebe da Srbiju uvuku u svoj antiruski front, jer im je glavni cilj da se Beograd pridruži antiruskim sankcijama, izjavila je portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.
    Zaharova smatra da pravi cilj SAD i EU nije da stabilizuju region, već da slome političku volju srpskog rukovodstva i prinude ga da se priključi sankcijama protiv Rusije.

    Ona je istakla da “emisari Vašingtona, Brisela i drugih zapadnoevropskih prijestonica vrše pritisak na srpske vlasti bukvalno svakodnevno”, prenosi TASS.

    “Nacionalni interesi nisu predmet pregovaranja. Beograd razumije značaj rusko-srpskog strateškog partnerstva i zato se uzdržava od preduzimanja praktičnih mjera na štetu naših odnosa”, navela je Zaharova.

    Komentarišući tezu da Moskva takođe “pritiska Beograd po raznim pitanjima”, Zaharova je navela da Moskva odlučno odbacuje takve spekulacije.

    “Nema potrebe da se zapadni stil okretanja ruku, koji je nama stran, neutemeljeno projektuje na našu interakciju sa Srbijom. Ako u nekim oblastima srpski partneri imaju obaveze koje još nisu ispunili, onda smatramo da je to pitanje vremena i njihovog izbora”, rekla je Zaharova.

    Ona smatra da logika sugeriše da bi suprotan izbor neizbježno bio povezan sa nenadoknadivom štetom samoj Srbiji.

    Zaharova je naglasila da svi znaju kakva je izdržljivost potrebna Beogradu da nastavi da sarađuje sa Rusijom, ali u interesu svoje države.

  • Zbog ilegalnih migranata EU prijeti vraćanjem viza

    Zbog ilegalnih migranata EU prijeti vraćanjem viza

    Evropska unija traži od zemalja zapadnog Balkana da hitno usklade svoju viznu politiku s viznom politikom EU ako ne žele da se suoče s mogućim vraćanjem viznog režima.
    Ovako bi se mogli sažeti zaključci koje je Evropski savjet usvojio prošle sedmice zbog sve većeg priliva ilegalnih migranata na prostor EU, a moguće ponovno uvođenje viza bi bio jedan od mehanizama da se zemlje partnere EU ohrabri da se aktivnije bore protiv ilegalnih migracija.

    Mnoge zemlje EU, poput Austrije, tvrde da se suočavaju s ogromnim prilivom ilegalnih migranata, a većina njih na teritoriju EU ulazi preko teritorije zapadnog Balkana jer organi u tim zemljama često propuštaju migrante umjesto da ih zbrinu na svojoj teritoriji. Poseban problem su i istočne članice EU, poput Bugarske i Rumunije, kojima je EU upravo zbog tog problema blokirala ulazak u Šengen.

    U Evropskoj komisiji kažu da EU trenutno pregovara s BiH o pojačanom sporazumu o saradnji s Frontexom, Evropskom službom za granice, prenose Nezavisne.

    “Novi sporazum će omogućiti Frontexu da pomogne partnerima u njihovim naporima da upravljaju migratornim tokovima, preduprijedi ilegalne migracije i rješava prekogranični kriminal kroz čitavu njihovu teritoriju. Naši partneri bi trebalo da omoguće osoblju Frontexa da ima izvršna ovlaštenja, poput graničnih kontrola i registracija ljudi”, naglasili su oni.

    Pojašnjenja radi, EU traži poštovanje vizne politike EU u dva konteksta, u kontekstu migranata i u kontekstu bezbjednosne politike EU. U kontekstu bezbjednosne politike EU, EU traži da zemlje zapadog Balkana uvedu vize ruskim državljanima kao dio obaveza koje proističu iz usklađivanja bezbjednosne i spoljne politike s EU. U kontekstu migracija, EU traži da zemlje zapadnog Balkana uvedu vize zemljama iz kojih veliki broj migranata dolazi legalno na područje zapadnog Balkana, a onda se kreću ka granicama EU kako bi tamo ili zatražili azil, ili ilegalno ušli na teritoriju EU. Jedna od zemalja kojima EU želi da BiH uvede vize je Rusija, i to i zbog kažnjavanja Rusije zbog rata u Ukrajini i zbog činjenice da sve veći broj ruskih državljana preko teritorije BiH želi ući u Hrvatsku, odnosno EU.

    Naime, kako su nam rekli nedavno u Ministarstvu unutrašnjih poslova Hrvatske, na granici Hrvatske s BiH, Srbijom i Crnom Gorom je u posljednje vrijeme povećan broj ruskih državljana koji žele ući u Hrvatsku, i dodali su da se u najvećem broju slučajeva radi o dolascima iz BiH. Kako su naglasili, ruski državljani od Hrvatske traže azil kako bi se mogli naseliti u EU.

    Uz to, EU je jesenas, kako bi kaznila Rusiju zbog rata u Ukrajini, pooštrila uslove za dobijanje viza ruskim državljanima koji žele ući u EU, čime su ukinute vizne olakšice koje je EU dala Rusiji 2007. godine. Dio zemalja članica EU tražio je zabranu ulaska ruskim državljanima u EU, ali oko te odluke nije postignuta saglasnost.

    Što se tiče migracija, EU je u petak usvojila čitav niz novih mjera, koje se uglavnom odnose na veću kontrolu kako se upravlja migracijama u zemljama preko čije teritorije ilegalni migranti ulaze na teritoriju EU, posebno kada je riječ o zapadnom Balkanu, za koji je konstatovano da je jedno od kriznih žarišta. U tu svrhu EU je indirektno zaprijetila mogućnošću reaktiviranja viznog režima.

    “Usklađivanje viznih politika prema zemljama u susjedstvu je od hitne i krucijalne važnosti za upravljanje migracijama, kao i za uspješno funkcionisanje i održivost bezviznog režima gdje je to relevantno. U tom smislu, Evropski savjet naglašava da bi trebalo ojačati monitoring viznih politika zemalja u susjedstvu. Evropski savjet pozdravlja napredak koji je ostvaren u usklađivanju s viznom politikom EU, i poziva partnere na zapadnom Balkanu da preduzmu ubrzane dalje korake”, naglašeno je.

    Kada je riječ o BiH, u posljednjem monitoringu Evropske komisije za zemlje zapadnog Balkana naglašeno je da BiH nije preduzela aktivnosti da bi dalje uskladila svoju viznu politiku s EU, i i dalje ima bezvizni režim s Azerbejdžanom, Bahreinom, Kinom, Kuvajtom, Omanom, Katarom, Rusijom i Turskom.

    “Državljanima svih ovih zemalja je potrebna viza za ulazak u EU. Trebalo bi izbjeći svaku dalju devijaciju od liste EU za zemlje kojima je potrebna viza”, naglasili su.

    U prevodu, ovo znači da je BiH dobila bezvizni režim s EU uz uslov da uskladi svoju viznu politiku s politikom EU, što nije učinjeno do kraja, posebno u kontekstu upravljanja migracijama.

    Prije rata u Ukrajini i prije izbijanja posljednjeg talasa migrantske krize neispunjavanje ovih obaveza nije izazivalo posebnu pažnju, ali sada neusklađivanje vizne politike s EU dolazi u prvi plan, što znači da će EU očekivati od BiH da preduzme potrebne korake.

  • Lejen: EU će povećati pomoć Turskoj

    Lejen: EU će povećati pomoć Turskoj

    Predsjednica Evropske komisije Ursula Fon der Lejen obećala je da će EU povećati pomoć Turskoj nakon razornog zemljotresa od prošlog ponedjeljka.

    Fon der Lejen je u telefonskom razgovoru sa turskim predsjednikom Redžepom Tajipom Erdoanom rekla da će Evropska komisija uputiti dodatnu pomoć i odgovoriti na najnoviji zahtjev Turske za više kapaciteta za sklonište, posebno šatora, ćebadi i grijalica, saopšteno je iz EU.

    Predsjednica EK je prenijela “najdublje saučešće Evropske unije zbog katastrofalnog gubitka života i razaranja izazvanog nedavnim zemljotresom”, prenosi CNN.

    EU se nada da će prikupiti dodatna sredstva za Tursku i Siriju tokom donatorske konferencije, koja će biti održana u Briselu u martu.

  • Sijarto: Mađarska se protivi novim sankcijama

    Sijarto: Mađarska se protivi novim sankcijama

    Mađarska se protivi ideji da EU uvede deseti paket sankcija Rusiji.

    Mađarska se protivila uvođenju i svih ostalih EU sankcija, jer nisu pomogle da se dostigne mir u Ukrajini, ali su zato naškodili evropskoj ekonomiji, izjavio je mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto.

    “Sankcije su potpuno promašile poentu”, rekao je Sijarto, dodajući da deseti paket EU sankcija o kojima se razgovara u Briselu su “iste kao i prethodnih devet, i da će naneti samo veću štetu Evropljanima”, preneo je TASS Sijartovu izjavu za radio “Košut”.

    Sijarto je istakao da sankcije nisu primorale Rusiju da promeni svoju poziciju, nisu donele mir za Ukrajinu, ali su donele “nezamislive poteškoće” u Evropi, uključujući priliv izbeglica i inflaciju.

    Govoreći o predlogu nekih EU zemalja da prošire sankcije Rusiji na nuklearnu energiju, Sijarto je ponovio da Mađarska to neće podržati, jer će to ugroziti njenu enertegsku stabilnost.

    On je pojasnio da nuklearna elektrana Paks, koja proizvodi polovinu električne energije i trećinu struje koja se potroši u Mađarskoj, koristi rusko nuklearno gorivo.

  • Novi paket sankcija za Rusiju

    Novi paket sankcija za Rusiju

    Novi paket sankcija Evropske unije protiv Rusije mogao bi da bude usmeren na još četiri banke, kao i na 130 pojedinaca i entiteta.

    To pišu mediji u ponedeljak, pozivajući se na zvaničnike i diplomate, prenosi Sputnjik internešenal.

    Očekuje se da će nove finansijske sankcije biti uvedene protiv četiri ruske banke, uključujući najveću rusku privatnu banku, Alfa banku, naveli su mediji.

    Na listi će biti i ruske vojne vođe, zvaničnici koje je Moskva imenovala u novim ruskim regionima, novinari koji rade za ruske državne medije kao što je RT, kao i kompanije i pojedinci u drugim zemljama povezanih sa specijalnom operacijom, navodno u Maliju i Iranu.

    Novi paket takođe može uključivati zabranu uvoza gume i bitumena (asfalta) iz Rusije u EU, kao i izvoz niza robe u Rusiju, uključujući kamione i teška vozila koja se koriste u građevinarstvu, dodaju mediji.

    Pored toga, Brisel namerava da sankcioniše brodarsku kompaniju sa sedištem u Dubaiju, za koju se sumnja da je pomogla Rusiji da zaobiđe sankcije za izvoz nafte.

    Evropska unija takođe može zabraniti Rusima ulazak u odbore direktora kompanija EU povezanih sa kritičnom infrastrukturom, uključujući one koje se bave snabdevanjem struje i gasa.

    Očekuje se da će ambasadori EU u sredu razgovarati o novom paketu sankcija.

  • Delagacija EU uputila saopštenje: “Mlade diplomate” Ambasade Rusije u BiH šire mitove i neistine

    Delagacija EU uputila saopštenje: “Mlade diplomate” Ambasade Rusije u BiH šire mitove i neistine

    Delegacija Evropske unije u Bosni i Hercegovini uputila je saopštenje gdje tvrde da mlade diplomate Ambasade Ruske Federacije u Bosni i Hercegovini odnedavno šire mitove i čiste neistine na društvenim mrežama.
    Saooptenje Delegacije EU u Bosni i Hercegovini prenosimo u cjelosti:

    ”U ovo vrijeme prošle godine, ruske diplomate su iskoristile povod svog Dana diplomata za empatična uvjeravanja da Rusija neće izvršiti invaziju na Ukrajinu. Njihovim ovogodišnjim istupima se jednako može vjerovati.

    Dozvolite mladim diplomatama Evropske unije da vas podsjete na nekoliko jednostavnih činjenica:

    – Rusija je ta koja je izvršila invaziju na Ukrajinu. Vrlo je jasno, uzme li se međunarodno pravo, ali i proste vještine promatranja, da postoji agresor, Rusija, i žrtva, Ukrajina. Isključivo Rusija snosi odgovornost za ogromnu patnju naroda Ukrajine.

    – Isključivo Rusija također snosi odgovornost za rast cijena osnovnih namirnica i energenata u svijetu, uključujući i u Bosni i Hercegovini. Da Rusija nije izvršila invaziju na Ukrajinu, ne bismo se suočavali sa posljedicama koje imamo na robnim tržištima. Ironično govoriti o ‘herojskoj patnji’, kao u vašoj objavi, pljuvanje je u lica ljudi za čiju ste patnju odgovorni.

    – Nije bilo ugnjetavanja onih koji govore ruskim jezikom u Ukrajini. Napravimo jedan eksperiment. Idemo na Netflix ili YouTube i pronađemo televizijsku emisiju ‘Sluga naroda’, znate ona koju je Volodimir Zelenskyy napravio prije nego je postao predsjednik. Recite nam, na kojem je jeziku snimljena? Da, RUSKOM! Želite da vjerujemo da postoji široko rasprostranjeno ugnjetavanje onih koji govore ruski a glasali su za predsjednika koji govori ruski i koji je napravio svoju showbiz karijeru na emisijama gdje govori ruski? Tačno je da su od 2014. godine, a posebno od 24. februara 2022. Ukrajinci počeli koristiti više ukrajinski jezik. To je prirodna posljedica Vaših brutalnih poteza.

    – A vezano za naciste u Ukrajini. Svjesni ste da je Zelenskyy Jevrej, zar ne?

    I još nešto za kraj. Veoma je teško razumjeti vaše komentare o Bosni i Hercegovini i njenim suverenim izborima na koje ima sva prava kao bilo šta drugo nego indirektnu prijetnju. Prestanite prijetiti ljudima i naučite da živite u miru. Tako to čine zemlje EU od njenog utemeljenja” saopštili su ”Mlade diplomate EU” na svom Facebook profilu.

  • Orban Zelenskom poručio da neće dobiti oružje

    Orban Zelenskom poručio da neće dobiti oružje

    Dolazak Volodimira Zelenskog na samit EU pozdravljen je gotovo jednoglasnim pljeskom. Jedan od rijetkih koji se nije pridružio bio je Viktor Orban, no na kraju je ipak prišao ukrajinskom predsjedniku na rukovanje.

    Fotografiju rukovanja sa Zelenskim Orban je podijelio na svom zvaničnom Twitter nalogu.
    “Slušajući ukrajinskog predsjednika bilo mi je jasno da će se ovaj rat odužiti. Ne možemo očekivati ​​da će uskoro završiti. Iako mađarska vlada neće pomoći Ukrajincima oružjem, nastavit će im pomagati humanitarnom pomoći”, rekao je Orban.

    Zajedno s nekoliko drugih čelnika EU-a, Viktor Orban održao je u četvrtak razgovore licem u lice s Volodimirom Zelenskim u Briselu. Ukrajinski predsjednik sudjelovao je na samitu šefova država i vlada EU-a, gdje se susreo s čelnicima zemalja članica podijeljenih u četiri grupe.

    Orban je bio dio iste grupe kao i čelnici Austrije, Hrvatske, Bugarske, Slovenije, Grčke i Kipra, a Zelenski ga je pozvao da posjeti Kijev.

    Čelnici nekoliko država članica već su bili u Kijevu na bilateralnim razgovorima. Viktor Orban nije posjetio Kijev, ali šefica mađarske države Katalin Novak posjetila je Zelenskog prošlog novembra.

  • “A šta ako ne pobjedimo Rusiju? Imamo li ‘plan B’?”

    “A šta ako ne pobjedimo Rusiju? Imamo li ‘plan B’?”

    Slovački evroposlanik Miroslav Radačovski u svom obraćanju u Evropskom parlamentu konstatovao je da se do sada u istoriji nikome nije desilo da pobedi Rusiju.

    Radačovski je poručio svojim kolegama da krenu da pregovaraju o miru.

    “Imam pragmatično pitanje: svi ste uvereni da ćemo zajedno sa SAD pobediti Rusiju. Ali da li imamo i alternativu B? A šta ako ne pobedimo Rusiju? Do sada u istoriji nikome to nije uspelo. Šta će se dalje dešavati?”, upitao je on.

    On je podsetio svoje zapadnoevropske prijatelje da su njihovi očevi i dedovi ubili oko 20 miliona Slovena – Rusa, Ukrajinaca, Belorusa, Srba… i kao bonus 6 miliona nevinih Jevreja u borbi protiv Rusije tokom Drugog Svetskog rata.

    “Šta mislite koliko će Ukrajinaca i Rusa biti ubijeno pre nego što se ovaj rat završi? Ali verovatno vas nije briga. To jednostavno imate u genima”, poručio je Radačovski.

    On je na kraju pozvao evroposlanike da, kako je rekao, prestanu sa ludilom, jer će se na kraju ugušiti tom slovenskom krvlju.

    “Pregovarajmo o prekidu neprijateljstava, pregovarajmo o miru! A izgovori – Hitler, Putin, Napoleon – su neprihvatljivi. U suprotnom, svi ćemo se međusobno poubijati, kao zečevi”, zaključio je slovački evroposlanik.