VRBAS Media

Oznaka: EU

  • Predstavnik Rusije u UN: Odnosi Rusije i EU više ne postoje

    Predstavnik Rusije u UN: Odnosi Rusije i EU više ne postoje

    Odnosi između Rusije i EU i dalje padaju u ambis i jednostavno ih nema, rekao je danas stalni predstavnik Rusije u UN Vasilij Nebenzja na sastanku Savjeta bezbjednosti UN.

    “Posljednji put, u junu 2022. godine Savjet bezbjednosti pomenuo je odnose između UN i EU, rekli smo da zbog napora Brisela, odnosi između Unije i Rusije dotakli su dno. Kako se ispostavilo, postoji ambis ispod tog dna, gdje naši odnosi više ne postoje ali i jedinstvena Evropa nastavlja da pada”, naglasio je Nebenzja.

    Prema njegovim riječima, kada istoričari opisiju 2022. godinu i 2023. godinu, najčešće riječi u dijelu koji se odnosi na EU su “degradacija, nemoć, kratkovidost i rusofobija”.

    On je naglasio da zasluge za to imaju ne samo pojedini evropski lideri, već i birokrate među kojima je i visoki predstavnik EU za spoljnu politiku bezbjednosti Žozep Borelj, koj se ranije obraćao Savjetu bezbjednosti UN.

    “Zahvaljujući vama gospodine Borelju, prošle godine dosta smo saznali o Evropi i istinskim bojama njene diplomatije. Na primjer, saznali smo da je Evropa bujna bašta okružena džunglom. Saznali smo da za evropske diplomate borba za mir povezana je sa povećanjem priliva oružja u zonu sukoba, čak iako je to, u principu zabranjeno pod regulativama EU”, napomenuo je Nebenzja.

  • EU: Nećemo mirovati do dana pobjede Ukrajine

    EU: Nećemo mirovati do dana pobjede Ukrajine

    Države članice su danas izdale zajedničku izjavu na godišnjicu invazije na Ukrajinu u kojoj se kaže da će Evropska unija nastaviti da podržava Ukrajinu u političkom, ekonomskom, humanitarnom, finansijskom i vojnom smislu, uključujući brze koordinirane nabavke iz evropske industrije.

    “Takođe ćemo podržati obnovu Ukrajine, za koju ćemo nastojati da koristimo zamrznutu rusku imovinu u skladu sa EU i međunarodnim pravom. Dalje ćemo pojačati kolektivni pritisak na Rusiju da okonča svoj agresorski rat. U tom cilju ćemo usvojiti deseti paket sankcija i preduzeti korake protiv onih koji pokušavaju da zaobiđu mjere EU”, piše u izjavi u kojoj se dodaje da EU podržava “formulu mira predsjednika Zelenskog”.

    U izjavi se ističe da je “ukrajinski narod pokazao nevjerovatnu snagu u odbrani svoje domovine i osnovnih principa međunarodnog prava od ruske agresije. Oni su pokazali odlučnost u odbrani demokratije i slobode, otpornost u suočavanju sa teškoćama i dostojanstvom kada su suočeni sa ruskim zločinima”.

    Države članice smatraju da su “agresorski rat Rusije i njegove posljedice značajno uticali na mnoge zemlje, posebno na globalnu ekonomiju, cijene hrane i roba”.

    “Evropska unija i njeni partneri djelovali su brzo i jedinstveno. I mi ćemo nastaviti da stojimo čvrsto i u punoj solidarnosti sa Ukrajinom i njenim narodom dokle god bude potrebno. Svi Ukrajinci zaslužuju da žive u miru i slobodno biraju svoju sudbinu. Ukrajina je dio naše evropske porodice. Ukrajinci su izrazili želju za budućnošću u okviru Evropske unije i mi smo to priznali time što smo Ukrajini dali status zemlje kandidata. Izbor naroda Ukrajine je izbor mira, demokratije, vladavine prava, poštovanja osnovnih prava i prosperiteta”, piše u izjavi.

    Države članice podvlače da će sa međunarodnim partnerima, raditi da bi “Ukrajina pobijedila, da se poštuje međunarodno pravo, da se obnovi mir i teritorijalni integritet Ukrajine u njenim međunarodno priznatim granicama, da Ukrajina bude ponovo izgrađena i da pravda bude zadovoljena”.

    “Do tog dana nećemo mirovati”, zaključuju zemlje članice EU u zajedničkoj izjavi.

    Evropska unija, inače, danas nije uspjela da dogovori deseti paket sankcija protiv Rusije. Bilo je predviđeno da paket bude usvojen na godišnjicu invazije na Ukrajinu u petak.

  • Borel pozvao sve zemlje da podrže rezoluciju o Ukrajini

    Borel pozvao sve zemlje da podrže rezoluciju o Ukrajini

    Ruski napad na Ukrajinu je nesporan primjer agresije jedne od stalnih članica Savjeta bezbjednosti UN-a i evidentno kršenje međunarodnog prava i povelje UN-a, rekao je Džozef Borel, visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost u sinoćnjem govoru na Generalnoj skupštini UN-a posvećenoj godišnjice od početka rata u Ukrajini.

    On je rekao da se taj rat tiče svih, te je izrazio podršku teritorijalnom integritetu Ukrajine unutar njenih međunarodno priznatih granica, naglasivši da to nije samo evropsko pitanje niti se radi o tome da je Zapad protiv Rusije.

    “Ako danas ne osudimo i ne zaustavimo ruska dejstva u Ukrajni, veći je rizik da se neka druga zemlja, negdje drugdje u svijetu suoči s sličnom agresijom. Niko nije bezbjedan u svijetu u kojem bi se protivpravna upotreba sile normalizoval. Prema članu 51. povelje UN-a, Ukrajina ima neotuđivo pravo da se brani kao i svaka druga članica UN-a”, naglasio je on.

    Rekao je da EU pruža humanitarnu i finansijsku pomoć, kao i da će raditi na tome da Rusija odgovara za svoje postupke i, kako je rekao, ratne zločine. On je takođe rekao da EU podržava mirovne pregovore, i precizirao da podržava formulu Volodimira Zelenskog, predsjednika Ukrajine.

    “Radićemo na mobilizaciji najšire moguće međunarodne podrške u tom pravcu. U konačnici, odgovornost je svih nas da radimo na pravednom i trajnom miru, kao što je navedeno u rezoluciji koju je predložila Ukrajina”, rekao je on.

    Dodao je da je tekst koji je predložen na Generalnoj skupštini u velikoj mjeri u skladu sa molbom generalnog sekretara UN-a na njegovom obraćanju od 6. februara.

    “Kako je ispravno naglasio, ‘Svijetu je potreban mir. Mir u skladu sa Poveljom Ujedinjenih nacija i međunarodnim pravom’. Iz svih ovih razloga, molim vas da nam se pridružite u podršci ovoj Rezoluciji Generalne skupštine UN-a i glasate za usvajanje. Ovo je trenutak za svaku članicu UN-a da istupi i hrabro iznese svoj stav”, naglasio je on.

  • Borelj priznao: Rusija je uspijela da se izbori

    Borelj priznao: Rusija je uspijela da se izbori

    Šef evropske diplomatije Žozep Borelj ocenio je da prošla godina nije bila loša za rusku ekonomiju.

    Ekonomija Ruske Federacije uspela je da se izbori sa prošlogodišnjim izazovima i sankcijama Zapada, tako da se ne može reći da je prošla godina jako loše uticala na ekonomsku situaciju u zemlji, poručio je danas šef evropske diplomatije Žozep Borelj.

    “Prošla godina nije bila loša za rusku ekonomiju. Zašto? Pa zato što su cene energenata naglo porasle i to deset puta. A mi smo i dalje zavisili od njih, morali smo da nastavimo da kupujemo njihov gas, nije bilo alternative. Cene su bile veoma visoke”, objasnio je Borelj.

    Evropska unija je od Rusije dobijala oko 40 odsto svog gasa, podsetio je. Ipak, kako je danas rekao, situacija je sada drugačija i EU iz Rusije uvozi svega 6 odsto gasa od ukupne količine ovog energenta koji dobija od trećih strana.

    Diplomata je dodao i da ne smatra da će Rusija naći zamenu za evropsko tržište.

    Rusko Ministarstvo ekonomije saopštilo je u decembru da je ekonomija i do šest puta u boljem stanju nego što su očekivali na Zapadu.

    Početkom ove godine, ministar ekonomije izjavio je da će inflacija na kraju drugog kvartala 2023. pasti i ispod ciljanih četiri odsto.

  • EU traži da Rusija dozvoli Americi da izvrši inspekciju njenih nuklearnih objekata

    EU traži da Rusija dozvoli Americi da izvrši inspekciju njenih nuklearnih objekata

    Evropska unija smatra da Rusija treba da poštuje obaveze iz Sporazuma o mjerama za dalje smanjenje i ograničenje strateškog ofanzivnog naoružanja (START) i dozvoli SAD da izvrše inspekciju svojih nuklearnih arsenala na koje se odnosi sporazum, navodi se u saopštenju spoljnopolitičke službe EU.

    EU poziva Rusiju da ispuni svoje obaveze iz START-a pojednostavljivanjem inspekcije koju predviđa START na ruskoj teritoriji i učešćem u Bilateralnoj konsultativnoj komisiji u okviru utvrđenog ugovorom – navodi se u dokumentu.

    Prošle jeseni Rusija je odložila na neodređeno vrijeme sastanak rusko-američke konsultativne komisije, koja, između ostalog, utvrđuje rokove daljih inspekcija.

    Spoljnopolitička služba EU izrazila je žaljenje zbog odluke Rusije da suspenduje učešće u START-u, koji, po njenom mišljenju, podriva bezbjednosnu arhitekturu u Evropi.

    • Povećanjem predvidljivosti i međusobnog povjerenja između dvije najveće nuklearne sile, ovaj sporazum ograničava strateško rivalstvo i povećava stratešku stabilnost – navodi se u saopštenju.

    Podsjetimo, ruski predsjednik Vladimir Putin je tokom obraćanja Federalnoj skupštini rekao da Rusija obustavlja svoje učešće u Sporazumu o strateškom ofanzivnom naoružanju.

  • BiH bi mogla ostati bez milijardu evra od EU za energetiku

    BiH bi mogla ostati bez milijardu evra od EU za energetiku

    BiH bi mogla ugroziti svoju šansu da iskoristi sredstva iz energetskog programa EU vrijednog milijardu evra za zapadni Balkan ako ne usvoji osnovne propise koji se tiču energetske politike.

    Napomene radi, kada su u pitanju električna energija i gas, Energetska zajednica ne traži ni da se nadležnosti iz oblasti energetike prebace na državu, niti da se vrate entitetima, već traži jedinstveni regulatorni okvir na nivou BiH.

    Problem u BiH nije u tome da EU traži jedan ili drugi pristup, već što u dva entiteta postoje potpuno različiti koncepti, koji onemogućavaju da se na nivou BiH usaglase zakonski i regulatorni okvir.

    Na primjer, zakon o gasu na nivou države ne bi morao ni da oduzima niti da vraća nadležnosti iz oblasti gasa, nego da uspostavi isti okvir na nivou cijele države. Akcenat tog zakona je na usvajanju obaveza EU koje se odnose na odvajanje proizvođača od distributera i potpuno omogućavanje pristupa trećoj strani tržištima u BiH.

    Sudeći prema posljednjem izvještaju Energetske zajednice, oba entiteta su oba ova uslova u velikoj mjeri već ispunila na entitetskim nivoima. EU želi da se ta rješenja urede državnim zakonom da bi se spriječila razilaženja i omogućio jedinstveni okvir, a ne nužno da se mijenjaju nadležnosti.

    Nezvanično nam je rečeno da pomoć od 70 miliona evra, koju EU dodjeljuje BiH za pomoć socijalnim kategorijama zbog povećanih računa za struju, neće biti ugrožena najnovijim svađama u BiH o energetskoj politici.

    Naš sagovornik nam je objasnio da će osnovni problem za povlačenje milijardi iz evropskih fondova za energetiku biti slaba pripremljenost institucija, s obzirom na to da su druge države u regionu angažovale sve svoje resurse da pripreme projekte koje će EU moći da finansira. Iz objašnjenja koje smo dobili proističe da će BiH najvjerovatnije izgubiti mogućnost da iskoristi evropski novac u vidu grantova i jeftinih zajmova, ali ne zato što EU tražili da energetika bude na državnom nivou ili na nivou entiteta, već zato što posvađane bh. institucije bez vizije kako dekarbonizovati ekonomiju neće uspjeti da kandiduju kvalitetne projekte.

    Iako postoje tvrdnje u javnosti da je EU protiv interkonektora između Republike Srpske i Srbije, to nije tačno, jer EU insistira samo na tome da svi projekti koji se sprovode budu u skladu s Trećim energetskim paketom, što će ovaj interkonektor biti. Ono što je tačno je da EU neće htjeti da finansira taj projekt jer smatra da BiH treba da investira u projekte koji diverzifikuju snabdijevanje energijom, što u praksi znači da bi BiH trebalo da gradi konektore na zapadu zemlje, jer na istoku već postoji infrastruktura koja BiH povezuje s ruskim gasom, koji je i dalje jedini dobavljač. Svojim pravilima EU ne propisuje BiH čiji gas treba da kupuje ili dobavlja, nego da ima mogućnost da gas dobavlja od različitih proizvođača i time ojača svoju energetsku bezbjednost u slučaju da jedan izvor prekine snabdijevanje ili značajno poveća cijene.

    Milorad Dodik, predsjednik RS, juče je indirektno ukazao na to da će biti moguće postići dogovor koji će odblokirati “Istočnu interkonekciju” i istovremeno omogućiti ono što žele Bošnjaci i Hrvati, da se na zapadu sa Hrvatskom napravi nova interkonekcija koja bi povlačila tekući gas s terminala na Krku.

    Najnoviji spor u BiH započeo je nakon što je Denis Bećirović, član Predsjedništva BiH, u proceduru uputio novi državni zakon o gasu, koji iritira predstavnike RS jer uzima entitetske nadležnosti. U saopštenju koje je poslato iz njegovog kabineta tvrdi se da je prijedlog zakona zasnovan na odredbama Ustava BiH, preuzetim obavezama prema EU i Energetskoj zajednici, a s ciljem uspostavljanja jasnih pravila u sektoru prirodnog gasa i razvoja tržišta i konkurencije u skladu s važećim energetskim paketima EU.

    Staša Košarac, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, rekao je da neće podržati Bećirovićev prijedlog jer tvrdi da predstavlja napad na ustavne nadležnosti RS.

    “RS je donijela zakone o gasu, električnoj energiji i obnovljivim izvorima energije i sva ova zakonska rješenja imaju podršku Energetske zajednice. Ova činjenica isticana je u svakom razgovoru koji sam vodio s predstavnicima Energetske zajednice. Problem je u FBiH”, naglasio je Košarac, kako prenosi Srna.

    Osim toga, Košarac je zaprijetio da će blokirati sve projekte iz oblasti energetike u FBiH ako taj entitet blokira interkonekciju između RS i Srbije. Elmedin Konaković, ministar spoljnih poslova BiH, rekao je da ovu Košarčevu izjavu smatra kao prijetnju i dodao da je to neprihvatljivo.

    Dodik je kazao da je vrijeme da se odblokiraju i projekti koji su na čekanju u RS, napomenuvši da ako Njemačka ne ukloni blokadu sredstava koje RS treba da dobije za izgradnju koridora 5c, RS će sredstva potražiti na drugom mjestu.

  • Članovi Predsjedništva BiH primili delegaciju zvaničnika Evropskog parlamenta

    Članovi Predsjedništva BiH primili delegaciju zvaničnika Evropskog parlamenta

    Tema razgovora je bila politička i sigurnosna situacija u Bosni i Hercegovini, globalni i regionalni izazovi, te evropski put.

    Članovi Predsjedništva BiH su razgovarali sa delegacijom Podkomiteta za sigurnost i odbranu i Komiteta za vanjske poslove Evropskog parlamenta, koju je predvodio član podkomiteta Gheorghe-Vlad Nistor. Tema razgovora je bila politička i sigurnosna situacija u Bosni i Hercegovini, globalni i regionalni izazovi, te evropski put Bosne i Hercegovine.

    Očuvanje mira i stabilnosti
    Članovi Predsjedništva BiH su ponovili posvećenost dijalogu, očuvanju mira i stabilnosti, ekonomskom razvoju i evropskoj perspektivi zemlje, kao ključnim ciljevima djelovanja.

    Izrazili su zahvalnost institucijama Evropske unije na pomoći i angažmanu Bosni i Hercegovini, te istakli važnost partnerskog odnosa i saradnje u ispunjenju 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije, kako bi se reformskim procesom stvorili uslovi za poboljšanje kvaliteta života svih građana.

    Sagovornici su pozdravili dodjelu Kandidatskog statusa Bosni i Hercegovini, koji je dao pozitivan podstrek i priliku da se provode konkretne reforme na putu ka članstvu u Evropskoj uniji.

    Važnost usaglašenih stavova
    Članovi delegacije SEDE i AFETa, koja boravi u Bosni i Hercegovini u cilju procjene vojne operacije EUFOR Altea i ukupne situacije u zemlji, su pozdravili i istakli važnost usaglašenih stavova u BiH, kada je u pitanju aspiracija ka Evropskoj uniji, posvećenost očuvanju mira i ekonomskom napretku Bosne i Hercegovine.

    Sastanku su prisustvovali i Johan Satler (Johann Sattler), šef Delegacije EU u BiH, Leopoldo Lopez Gil (López Gil), član EPP iz Španije, Dietmar Koster (Köster) član Alijanse socijaldemokrata iz Njemačke, Thijs Reuten, član Alijansa socijaldemokrata iz Holandije, Klemen Grošelj, član Renew Europe iz Slovenije i Viola fon Kramon-Taubadel (Viola Von Cramon-Taubadel,) član Zelenih/EFA iz Njemačke, saopćeno je iz Predsjedništva BiH.

  • EU i SAD očekuju da BiH osudi Rusiju

    EU i SAD očekuju da BiH osudi Rusiju

    Generalna skupština UN će krajem sedmice, povodom godišnjice od početka rata u Ukrajini, glasati o rezoluciji u kojoj će osuditi Rusiju zbog napada na Ukrajinu, a EU i SAD od BiH očekuju da ovu rezoluciju podrži.

    Iako rezolucije UN nemaju pravnu snagu, smatraju se simboličnim diplomatskim činom kroz koji članice međunarodne zajednice pokazuju svoje političke i diplomatske stavove prema važnim međunarodnim pitanjima.

    S obzirom na to da je rat u Ukrajini dominirao međunarodnim odnosima u proteklih godinu dana, već je sada ova tema prisutna i objavljuju se brojne analize kako će proteći glasanje.

    Zasad se vjeruje da će rezoluciju podržati najveći broj članova međunarodne zajednice, a da će zemlje koje su prijateljski nastrojene prema Rusiju uglavnom biti uzdržane.

    Iako nam se od bh. zvaničnika niko nije javio da nam prokomentariše kako će proteći glasanje, nezvanično nam je rečeno da će BiH podržati ovu rezoluciju, kao i da će to učiniti i sve zemlje u regionu, uključujući i Srbiju, koja je u posebno osjetljivoj međunarodnoj poziciji jer od predstavnika EU i SAD očekuje razumijevanje i pomoć kad je u pitanju rješavanje kosovskog problema, uključujući formiranje zajednice srpskih opština na sjeveru Kosova.

    Jedini ko nam se javio i bio spreman da govori na ovu temu je Milan Petrović, član Odbora za spoljne poslove Predstavničkog doma BiH, koji je izabran od strane vladajuće koalicije u Republici Srpskoj. On nam je rekao da na Odboru nije bilo govora o predstojećem glasanju i da će to pitanje možda doći na red sutra, kada je redovna sjednica Odbora.

    “Mi kao stranka Ujedinjena Srpska smo juče (nedjelja) imali sjednicu Glavnog odbora. Sukob u Ukrajini nije bio tema, kao ni druge međunarodne teme, pa o tome nismo zauzimali stavove. Ako od nas kao funkcionera bude traženo da zauzimamo stavove u institucijama, onda ćemo se izjašnjavati”, rekao nam je on.

    Ferdinand Kenig, portparol Delegacije EU i Kancelarije specijalnog predstavnika EU u BiH, za “Nezavisne” kaže da EU očekuje da će BiH glasati zajedno s EU po ovom pitanju.

    “Nakon što je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu u punom obimu, 141 država glasala je 2. marta 2022. godine kako bi se najoštrije osudila ruska agresija. BiH je bila jedna od tih zemalja, pridruživši se EU i najvećim demokratskim državama u svijetu u osudi ruskih dejstava u Ukrajini. Očekujemo da će BiH glasati na isti način na predstojećem glasanju. Kao zemlja kandidat za članstvo u EU, od BiH se očekuje da se uskladi sa svim odlukama zajedničke vanjske i sigurnosne politike EU, kao i da dijeli vrijednosti EU osuđujući ruska gruba kršenja međunarodnog prava i osnovnih ljudskih vrijednosti”, rekao nam je on.

    U Ambasadi SAD u Sarajevu ističu za “Nezavisne” da predstojeća rezolucija govori o potrebi za pravednim i sveobuhvatnim mirom u Ukrajini, u skladu sa principima Povelje UN.

    “Svrha rezolucije je da pomogne da se okonča ovaj sukob pozivanjem na iskren dijalog i potvrđivanjem naše kolektivne podrške međunarodnim principima koji moraju biti temelj trajnom miru. U pitanju su osnovni principi međunarodnog prava i međunarodnog sistema. Pozivamo BiH da zajedno sa drugim zemljama demonstrira posvećenost tim principima i glasa za rezoluciju”, naveli su oni u odgovoru “Nezavisnim”.

  • Lajčak: Priština da odmah krene sa formiranjem ZSO

    Lajčak: Priština da odmah krene sa formiranjem ZSO

    Specijalni izaslanik EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak izjavio je da obaveze koje su preuzele obje strane moraju biti ispunjene, te da očekuje da Priština odmah krene sa formiranjem Zajednice srpskih opština (ZSO).
    “Uspostavljanje ZSO od Kosova je odavno zakasnilo i očekujemo da Kosovo sa njim odmah krene, a Srbija treba da omogući povratak Srba u kosovske institucije… Stav EU, SAD i drugih međunarodnih partnera jeste da je svako dalje odgađanje neprihvaljivo”, rekao je Lajčak.

    On je istakao da EU trenutno radi na dva kolosijeka kako bi proces pregovora između Beograda i Prištine krenuo naprijed, a prioritet je da se obje strane saglase o prijedlogu EU za normalizaciju odnosa.

    Lajčak je rekao za “Politiku” da EU paralelno nastavlja da radi na obezbjeđivanju pune i trenutne implementacije svih elemenata onoga što je do sada dogovoreno u dijalogu koji ostaju važeći i obavezujući za obje strane.

    “Sa obje strane nastavljamo da radimo na širokom spektru pitanja, uključujući uspostavljanje ZSO sa srpskom većinom, koja čini dio Briselskog sporazuma. Ratifikovao ga je i kosovski parlament, čime je za Kosovo to postalo međunarodno pravna obaveza. Razumijemo da je ovo pitanje osjetljivo za vladu Kosova, ali obaveze moraju biti ispunjene”, naveo je Lajčak.

    On je objasnio da osnivanje ZSO ima za cilj da se stvori povjerenje između Srba i vlade u Prištini, kao i da omogući konkretnu podršku Vlade Srbije na transparentan način, kao i da obezbijedi da Srbi na Kosmetu, većinske opštine, mogu da rade zajedno da bi obezbijedili da se srpska zajednica razvija i napreduje.

    Lajčak smatra da je veliki dio prvog sporazuma o normalizaciji odnosa Beograda i Prištine iz 2013. godine ispunjen, osim formiranja ZSO i odredaba o snabdijevanju energijom sjevera Kosova, te je dodao da obje strane imaju “spisak neizmirenih obaveza” iz tog paketa.

    Kada je riječ o novom prijedlogu EU za Kosovo, odnosno francusko-njemačkom non pejperu, on je rekao da ne može da govori o detaljima tog plana koji je “nastao u okolnostima kada je demokratska, međunarodna zajednica sve zabrinutija zbog ponavljanja kriza u vezi sa malim, ali veoma simboličnim pitanjima u odnosima Beograda i Prištine”.

    “Prijedlog EU je razrađen sa jednostavnim ciljem na umu – da se pozabavi osnovnim uzrocima ovih kriza koje se ponavljaju, postavi proces normalizacije na održive temelje koji su okrenuti budućnosti, dovede do stvarnog i nepovratnog napretka i poštuje crvene linije obje strane”, rekao je Lajčak.

  • “Tužno da Satler ljudske žrtve mjeri novcem“

    “Tužno da Satler ljudske žrtve mjeri novcem“

    Svoju spasilačku ekipu Republika Srpska poslala je u Tursku s ciljem da se spasi što više ljudskih života trčeći trku s vremenom, navedeno je iz Kabineta predsjednika Srpske Milorada Dodika.

    “Šaljući spasioce nismo se rukovodili ‘nadoknadom troškova’ o kojoj priča Johan Satler. Naša prva i posljednja misao bili su ljudi pod ruševinama koji nisu mogli da čekaju dogovor spasilaca u FBiH”, navodi se u saopštenju.

    U saopštenju se dodaje da je tužno da Satler i ovu katastrofu koristi za sitno političarenje, a ljudske živote mjeri novcem.

    Satlera je izjavio da BiH neće imati pravo na povrat velikog dijela sredstava koja će biti utrošena na slanje spasilačkih službi i njihovu logistiku u kriznim područjima pogođenih zemljotresom u Turskoj i Siriji jer su entiteti djelovali samostalno.