VRBAS Media

Oznaka: EU

  • Borel: Vrijeme je da se preuzme odgovornost i napravi iskorak ka EU

    Borel: Vrijeme je da se preuzme odgovornost i napravi iskorak ka EU

    Visoki predstavnik za vanjske poslove i sigurnu politiku Žozep Borel najavio je novi sastanak, novi dijalog između predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i premijerom Kosove Aljbinom Kurtijem gdje bi se radilo na normalizaciji odnosa između ove dvije države i otvoriti im put ka EU.

    Prema njegovim najavama, sastanak će se održati u subotu u Ohridu u Makedoniji, i dodaje da ovoj problematici želi pristupiti na drugačiji način.

    “Zapadni Balkan je drugačiji od bilo kojeg drugog regiona u neposrednom susjedstvu EU, što sam shvatio i prije nego sam u decembru 2019. godine preuzeo dužnost visokog predstavnika EU i potpredsjednika Evropske komisije. Jedan od koraka koji prethode imenovanju na poziciju šefa diplomatije EU jeste saslušanje pred Evropskim parlamentom. U mojoj polemici sa parlamentarcima, posebna pažnja je bila posvećena ovom regionu u evropskom okruženju, a iznad svega mojim planovima i idejama u vezi Dijaloga o normalizaciji odnosa, koji je u tom trenutku EU podržavala već cijelu deceniju. Tom prilikom sam se obavezao da će moja prva bilateralna posjeta u svojstvu visokog predstavnika EU i potpredsjednika Evropske komisije biti Kosovu i Srbiji. To obećanje sam i održao”, naveo je Borel.

    Navodi da mu je Zapadni Balkan postao jedno od težišta njegove pažnje, piše Europa.ba.

    “Čim sam zvanično preuzeo dužnost visokog predstavnika EU za vanjsku i sigurnosnu politiku i potpredsjednika Evropske komisije, Zapadni Balkan je prirodno postao jedno od težišta moje pažnje. Svaki put kad se sastanem sa predstavnicima civilnog društva tokom brojnih posjeta regionu, uvijek mi jasno naglašavaju da većina ljudi koji žive na Balkanu ne želi da bude zaglavljena u devedesetim, stalno suočena sa zaostavštinom prošlosti. Žele da gledaju naprijed, a ne unazad, da žive u demokratijama vođenim vladavinom prava, u društvima koja pružaju mogućnosti za sve. Želja da budu dijelom naše zajednice vrijednosti nije nedosanjani san te stoga cijelo rukovodstvo EU, te ja lično, podržavamo njihove težnje. Zapadni Balkan je dio Evrope i nije moneta za Putinovo potkusurivanje u njegovim imperijalističkim snovima”, kaže Borel.

    Posebno se osvrnuo na odnos Srbije i Kosova, te da EU radi sve što je njenoj moći kako bi se normalizovali odnosi između ove dvije zemlje.

    “Ne postoji način da se to zaobiđe. EU ispunjava svoj dio zadaće i Dijalog Beograda i Prištine je okosnica mog mandata. Vijeće se usaglasilo sa mojim prijedlogom imenovanja ambasadora Lajčaka za specijalnog predstavnika EU za Dijalog Beograda i Prištine i druga regionalna pitanja Zapadnog Balkana, a njegov prvi zadatak je da ubrza proces. A to smo i uradili. U 2020. godini smo održali niz sastanaka na visokom nivou te u svojstvu glavnog pregovarača u Briselu sa fokusom na pregovore o sveobuhvatnom pravno obavezujućem sporazumu o normalizaciji odnosa između Srbije i Kosova koji uređuju sva otvorena pitanja”, tvrdi Borel.

    Ističe da niko nikada nije rekao da će tako monumentalan zadatak, kao što je postizanje sporazuma o normalizaciji, biti jednostavan. Dodaje da je bilo uspona i padova, a često su se naizgled mala i tehnička pitanja pokazivala kao izrazito osjetljiva i politička, sa potencijalom da prerastu u nasilje.

    “Ruska agresija protiv Ukrajine promijenila je cijelu sliku. Dijalog nije samo o Kosovu i Srbiji, već se mora posmatrati u aktuelnom širem geopolitičkom kontekstu, u odlučujućem trenutku u evropskoj istoriji. Ali umjesto da napredujemo ka široj slici normalizacije odnosa kako bismo Evropu učinili bezbjednijom i osigurali bolju budućnost za sve u regionu, u drugoj polovini 2022. godine, naše vrijeme i energija su se crpili na upravljanje krizama, barikade i prijetnje nasiljem te pritiskajućim rokovima. Nije bilo lako smiriti situaciju i izbjeći potpuni sukob, ali smo uspjeli”, kategoričan je Borel.

    Borel kaže da je začarani krug kriza na ivici eskalacije ili čak nasilja morao da prestane.

    “U septembru 2022. godine, uz podršku lidera Njemačke i Francuske i naših američkih prijatelja, predstavili hrabar prijedlog predsjedniku Srbije Vučiću i premijeru Kosova Kurtiju. Prijedlog koji bi stavio tačku na upravljanje krizama i umjesto toga preusmjerio pažnju na normalizaciju i pomirenje te pomogao cijelom regionu da napravi korak ka Evropi”, navodi Borel.

    Ističe da su tokom posljednjeg sastanka na visokom nivou između dva lidera, koji je sazvao 27. februara ove godine, postigli saglasnost da nisu potrebne dalje diskusije o Prijedlogu Evropske unije o putu normalizacije odnosa između Kosova i Srbije, dokumentu kojeg je podržalo svih 27 država članica EU na sastanku Evropskog vijeća u februaru, što nije mali podvig i predstavlja važan korak naprijed. Ali, smatra da to još nije gotovo.

    “Sada je trenutak da se fokusiramo na širu sliku i ne dozvolimo da se još jedan prozor mogućnosti zatvori pred očima ljudi u regionu, kao što je već više puta viđeno u novijoj istoriji. Sada je vrijeme da Srbija i Kosovo postignu saglasnost o Aneksu o implementaciji, kao sastavnom dijelu Sporazuma, te usaglase načine provedbe njegovih odredbi”, dodaje Borel.

    Borel kaže da EU nije tek puki zapisničar ali ni strana u Dijalogu, već da su i ostaju posrednici u Dijalogu.

    “EU je krajnja destinacija za Srbiju i Kosovo. Nastaviću neumorno da radim na konačnom postizanju sveobuhvatnog sporazuma o normalizaciji odnosa koji je prihvatljiv za države članice EU, u skladu je sa međunarodnim pravom i evropskom pravnom stečevinom i doprinosi regionalnoj stabilnosti. Sporazum koji je na stolu predstavlja važan korak ka tom cilju”, tvrdi Borel.

    Smatra da je ovo je trenutak da lideri Kosova, Srbije i cijeloga Zapadnog Balkana pokažu hrabrost i zajedničku odgovornost za uspjeh procesa pridružavanja čitavog regiona u EU.

    „Zadaća lidera je da svoje ljude sa sadašnjih pozicija dovedu tamo gdje nikada nisu bili“, rekao je jedan njegovih iskusnih kolega. Borel dodaje da zadaća lidera jeste da ljudima osiguraju željenu kvalitetu života, ali i kvalitetu života koju nosi članstvo u EU.

  • Lajčak: EU spremnija za Balkan nego region za nju

    Lajčak: EU spremnija za Balkan nego region za nju

    Specijalni izaslanik EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak izjavio je da je EU sada spremnija za Balkan, vjerovatno, više nego što je region spreman za ovaj blok.

    Lajčak je na onlajn forumu koji je organizovao Italijanski institut za međunarodne političke studije rekao da se sada geopolitička situacija promijenila i da je uloga EU na Zapadnom Balkanu više strateška i politička.

    “Jako je bitno da prenesemo poruku da je EU sada spremnija za Balkan, vjerovatno, više nego što je Balkan spreman za EU, tako da je izuzetno važno shvatiti da su vrata sada ponovo otvorena”, rekao Lajčak na onlajn konferenciji “Evropa i Rusija na balkanskom frontu”.

    Kada je riječ o predstojećem sastanku sa liderima Srbije i samoproglašenog Kosova u Ohridu, Lajčak je ocijenio da bi “prihvatanje evropskog prijedloga predstavljalo pozitivnu poruku”, istakavši da je sada potrebno fokusirati se na primjenu aneksa, što će biti glavna tema razgovora u subotu, 18. marta.

    “Pošto je sporazum prihvaćen fokusirani smo na primjenu aneksa, koji je ključni element. Da bi se sporazum implementirao, sada se mora odrediti redosljed narednih koraka, kao i rokova i ko šta treba da uradi”, naveo je Lajčak.

    On je rekao i da je cilj njegove posljednje posjete Prištini i Beogradu bio da čuje mišljenja obje strane o aneksu i da će na osnovu toga što je čuo, do sastanka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i premijera samoproglašenog Kosova Aljbina Kurtija u Ohridu biti pripremljena “nova konsolidovana verzija aneksa na bazi originalnog teksta”.

    “To bi trebalo da bude baza naših diskusija u Ohridu i ako uspijemo da postignemo sporazum o ovom aneksu, onda je posao obavljen”, rekao je Lajčak.

  • Lajčak o situaciji između Beograda i Prištine

    Lajčak o situaciji između Beograda i Prištine

    Specijalni izaslanik EU za dijalog Miroslav Lajčak izjavio je da je na sastanku sa srpskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem čuo njegove komentare o implementaciji evropskog prijedloga za normalizaciju odnosa Beograda i Prištine.

    Pošto smo dobili povratne informacije od obje strane, završavamo pripreme uoči sastanka u Ohridu u subotu napisao je Lajčak na Tviteru, prenosi RTRS.

    Specijalni izaslanik EU je boravio u poseti Prištini, nakon čega je došao u Beograd, gdje se sastao sa Vučićem.

  • Lajčak: Ako nema ZSO, nema ni dogovora

    Lajčak: Ako nema ZSO, nema ni dogovora

    Specijalni izaslanik EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak govorio je za RTS o preduslovima za sprovođenje evropskog plana i kao osnovni naveo formiranje Zajednice srpskih opština.

    Miroslav Lajčak je rekao da ako se pogleda predlog EU, on govori o normalizaciji, a ne o nekoj kapitulaciji.

    Nije cilj, kaže Lajčak, da neko pobijedi ili izgubi.

    • Cilj je da tražimo vin-vin situaciju i da otvorimo evropska vrata – naglasio je Lajčak.

    Sastanak u Ohridu, napominje, ima cilj da se dogovorimo oko ispunjavanja sporazuma koji ima toliku podršku EU kakve se, kako je naglasio, on ne sjeća u prošlosti.

    Miroslav Lajčak od juče boravio u Beogradu. Danas nastavlja razgovore sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem. Lajčak je održao sastanak i sa dijelom opozicije.

    VIJESTI IZ ISTE RUBRIKE

  • Zatler pisao rukovodstvu Narodne skupštine: Povucite izmjene Krivičnog zakonika iz procedure

    Zatler pisao rukovodstvu Narodne skupštine: Povucite izmjene Krivičnog zakonika iz procedure

    Johan Zatler, šef Delegacije EU u Sarajevu, uputio je pismo najužem rukovodstvu Narodne skupštine Republike Srpske dan uoči sjednice na kojoj će se naći Nacrt izmjena i dopuna Krivičnog zakonika da takav dokument povuku.

    Zatler je u pismu, koje je u posjedu Nezavisnih novina, iskazao duboku zabrinutost Evropske unije zbog kriminalizacije klevete i uvrede. Pismo koje je stiglo i na adresu Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske, Radovana Viškovića, premijera Republike Srpske, kao i Miloša Bukejlovića, ministra pravde te poslaničke klubove, prenosimo u cijelosti.

    “Uvaženo rukovodstvo Narodne skupštine Republike Srpske,

    Obraćam vam se kako bih izrazio snažnu zabrinutost Evropske unije u vezi sa nacrtom izmjena i dopuna Krivičnog zakonika Republike Srpske kojim se uvodi nova glava s krivičnim djelima protiv časti i ugleda, a koje ćete razmatrati počevši od sutra.

    Ovakve eventualne izmjene i dopune Krivičnog zakonika imale bi dugoročne i štetne posljedice, od ograničavanja pristupa informacijama do stvaranja klime straha i represije, te, nažalost, predstavlja veliki korak unazad u zaštiti osnovnih sloboda, a time i korak unazad na evropskom putu. Zabrinutost Evropske unije već je jasno iznesena kako nadležnim organima Republike Srpske, tako i javnosti, ali kratki podsjetnik nije naodmet.

    Sloboda izražavanja i medija i zaštita novinara su okosnica modernih demokratija te suštinske vrijednosti za zemlje koje teže pridruživanju Evropskoj uniji.

    Pravo na slobodu izražavanja sadržano je u članu 10. Evropske konvencije o ljudskim pravima i ogleda se u 14 ključnih prioriteta za Bosnu i Hercegovinu, kako je navedeno u Mišljenju Evropske komisije o zahtjevu zemlje za članstvo u Evropskoі uniji.

    Kada je Bosni i Hercegovini dodijeljen kandidatski status, odluka je donesena s jasnim i izraženim očekivanjem da će se raditi na cijelom nizu reformskih oblasti. Jedna od njih je i jačanje slobode izražavanja i slobode medija.

    Kleveta je dekriminalizirana 2002. godine u cijeloj Bosni i Hercegovini. Ipak, pritisak na medije je i dalje ostao. Na mojim nedavnim sastancima sa vlastima Republike Srpske u Banja Luci početkom marta, izrazio sam zabrinutost zbog nesavjesnog ponašanja političara, javnih zvaničnika u BiH, kojima se tužbe u parničnom postupku koriste za zastrašivanje novinara i njihovo prisiljavanje na autocenzuru. Kriminalizacija klevete samo bi pogoršala već ionako lošu situaciju.

    g. Nenad Stevandić

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske

    gđa. Ana Ljubojević

    potpredsjednica Narodne skupštine Republike Srpske

    g. Mirsad Duratović

    potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske

    g. Petko Rankić

    potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske

    Što se tiče argumenata za kojima često potežu zagovornici inkriminisanja klevete u Republici Srpskoj da pojedine zemlje članice Evropske unije imaju odredbe koje inkriminišu klevetu, napominjemo da se ove odredbe ne koriste aktivno i na snazi su u zemljama sa funkcionalnim tijelima medijske samoregulacije i pravosudnim institucijama od povjerenja, za razliku od konteksta smanjenja javnog prostora i zabrinutosti za slobodu medija u Bosni i Hercegovini i Republici Srpskoі.

    Prepoznajemo rastuću u zabrinutost u Bosni i Hercegovini i šire u vezi štetnih efekata dezinformacija i govora mržnje i spremni smo pomoći institucijama u njihovim legitimnim naporima u borbi protiv ovih prijetnji u skladu sa evropskim i međunarodnim standardima, uklučujući i zahtjev za stručnim mišljenjem priznatih tijela poput Venecijanske komisije. Međutim, inkriminisanje klevete u ovom trenutku nije prikladan odgovor.

    Stoga apeluemo da se u svojim daljim postupanjima vodite potrebom da se osigura puna zaštita slobode izražavanja i medija i odustanete od izmjena i dopuna Krivičnog zakonika u ovom obliku.

    S poštovanjem Johan Satler

    U kopiji:

    g. Milorad Dodik

    predsjednik Republike Srpske

    g. Radovan Višković

    predsjednik Vlade Republike Srpske

    g. Miloš Bukejlović

    ministar pravde Republike Srpske

    Poslanički klubovi i grupe Narodne skupštine Republike Srpske

  • Brisel pomrsio konce prevoznicima iz BiH

    Brisel pomrsio konce prevoznicima iz BiH

    Prevoznicima iz BiH dodatno su pomršeni računi jer bi im odliv radne snage uskoro mogao biti pojačan usljed namjere Evropske komisije (EK) da sve članice Evropske unije (EU) uvedu jedinstvenu digitalnu vozačku dozvolu.

    Ovaj prijedlog EK stiže u okviru paketa zakona o drumskoj sigurnosti, a uvođenje prve digitalne vozačke dozvole na svijetu olakšaće priznavanje dozvola između država članica EU, te pojednostavljenje procedura prilikom zamjene ili produženja ovog ličnog dokumenta.

    Kako su naveli iz Komisije, ovo će olakšati i zamjenu vozačke dozvole koja je izdata u državi koja nije članica EU za dozvolu države u kojoj vozač želi da radi.

    Upravo ova “olakšica” novi je problem za BiH, koja ionako kuburi s nedostatkom profesionalnih vozača.

    Nikola Grbić, predsjednik Udruženja za unutrašnji i međunarodni transport Republike Srpske, kaže da nakon što ova ideja bude sprovedena u djelo, BiH može da se “pozdravi” sa još većim brojem šofera.

    “Njemačka je nedavno objavila na neki način da će priznati sve vozačke dozvole koje su izdate u zemljama bivše Jugoslavije, ali, evo, to se bukvalno odnosi na BiH i Srbiju. Sada će prevoznici iz Srpske i BiH u Njemačkoj vrlo lako doći do vozačke dozvole koja je na nivou Evropske unije i da počnu da rade tamo. A podatak kojim mi raspolažemo je da Njemačka traži oko 30.000 profesionalnih vozača”, pojašnjava Grbić.

    Kada je riječ o Njemačkoj, “Nezavisne novine” su tokom prošle godine pisale o tome da ova država ne priznaje vozačke dozvole iz BiH, te da svi vozači koji namjeravaju da rade u Njemačkoj moraju ponovo polagati vozački ispit.

    To je, kaže Grbić, sigurno odvratilo dio vozača od namjere da odu iz BiH, ali nova odluka znači da praktično više ne postoje takve prepreke.

    “Problem je što su sada pojednostavljene procedure i papirologija za dobijanje vozačke dozvole u EU, jer države traže sve više profesionalnih vozača. Svi vozači koji žele da odu odavde mogu praktično otići u bilo koju firmu i sve završiti za nekoliko sati. Dobijate papire, dozvolu za rad i, naravno, novu vozačku dozvolu. To je katastrofa za teretni i putnički saobraćaj (vozači autobusa)”, naglašava Grbić.

    Ono što je do sada bio problem za bh. vozače koji su namjeravali da profesionalno voze po Evropi, ali to nisu mogli bez novog polaganja vozačkog ispita, jeste nedostatak položenog “koda 95”, koji je u stvari potvrda profesionalne linije.

    “U bilo koju zemlju da dođete sa tim papirima, automatski se mijenja vozačka dozvola iz BiH, a dobijate novu iz te države EU”, dodaje Grbić.

    Nedžad Siočić, predsjednik Grupacije prevoznika u drumskom saobraćaju pri Udruženju poslodavaca FBiH, podsjeća da su vozači iz BiH plaćali polaganje vozačke dozvole u zemljama EU više od 3.000 evra.

    “Sada, kada imamo informacije da se to mijenja, da nema više polaganja, moglo bi se zaista desiti da određeni broj vozača ode u Njemačku ili druge zemlje da radi tamo. Ja bih ipak napomenuo da mi već imamo problem jer gotovo da nijednoj firmi koja prevozi robu ili putnike ne nedostaju vozači. Jednostavno, za ljude koji odlaze u penziju maltene nemamo zamjene”, istakao je Siočić.

    Na pitanje da li je novac razlog odlaska vozača iz BiH, on navodi da je to jedan od razloga, ali da dio ljudi ide i zbog loših društvenih i političkih prilika.

    “Imali smo i slučajeva da se vrate ljudi koji odu, jer su troškovi ogromni. A vraćaju se i zbog određenih porodičnih problema. Ali svakako da je zarada razlog odlaska”, poručio je Siočić za “Nezavisne novine”.

    Pojednostavljene procedure za sticanje ili zamjenu bh. vozačkih dozvola u zemljama EU i dalje ne znače da će vozači u pojedinim državama tako lako moći do novog ličnog dokumenta.

    Odranije, prema podacima koje je medijima saopštilo Ministarstvo komunikacija i transporta, BiH sa brojnim državama vodi aktivnosti na zaključivanju sporazuma o priznavanju i zamjeni bh. vozačke dozvole, a riječ je o Turskoj, Italiji, Španiji, Albaniji, Moldaviji, Malti, Grčkoj, Norveškoj, Kipru, Holandiji i UAE. Saopšteno je da tada pregovori sa Švedskom i Švajcarskom nisu dali rezultate.

    Države u kojima je bh. vozačku dozvolu određene kategorije i potkategorije moguće zamijeniti bez obaveze polaganja teoretskog i praktičnog dijela su Austrija, Francuska, Njemačka, Danska, Sjeverna Makedonija i Katar.

    Takođe, u Australiji je omogućena zamjena bh. vozačke dozvole B i A kategorije, odnosno moguće je dobiti australijsku vozačku dozvolu kategorije C (putnički automobil) ili kategorije R (motocikl).

  • Dogovor Bajdena i EU

    Dogovor Bajdena i EU

    Američki predsednik Džozef Bajden i predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen dogovorili su se da odmah počnu pregovori o sporazumu o mineralima.

    Razlog tome je da bi se olakšalo subvencionisanje evropskih proizvođača na osnovu američkog Zakona o smanjenju inflacije.

    U zajedničkom saopštenju, Bajden i Fon der Lajen su naveli da sporazum ima za cilj da omogući da se relevantni kritični minerali ekstrahovani ili obrađeni u EU uvrste za mogućnost dobijanja poreskog kredita za električna vozila na osnovu Zakona o smanjenju inflacije, preneo je Rojters.

    Predsednica Evropske komisije rekla je da se saglasila sa američkim predsednikom tokom sastanka u Beloj kući da se vodi dijalog o podsticajima čistim tehnologijama.

    Fon der Lajen je ocenila sastanak sa Bajdenom kao veoma dobar, navodeći da je postignuta saglasnost da minerali iz EU dobiju pristup američkom tržištu.

    Američkim Zakonom o smanjenju inflacije obezbeđene su ogromne investicije u čiste tehnologije, uključujući proizvodnju električnih vozila, podseća britanska agencija.

  • Stano: Većina evropskih država smatra klevetu krivičnim djelom

    Stano: Većina evropskih država smatra klevetu krivičnim djelom

    Portparol EU za spoljnu i bezbjednosnu politiku Peter Stano kaže u emisiji ATV-a da većina evropskih država smatra klevetu krivičnim djelom, ali da EU ne komentariše procese koji su u toku, komentarišući kriminalizaciju klevete u Republici Srpskoj.

    “Donošenje zakona u bilo kojoj državi ili entititu je dio njenih unutrašnjih napora, dok god se poštuje široki zakonodavni okvir i ograničenja. U ovom slučaju, najlakše što možete, ukoliko želite da donesete neki zakon, jeste da uzmete primjere iz postojećih evropskih normi. U procesu pridruživanja, što se dešava nakon kandidatskog statusa, kada otvorimo pregovore o pridruživanju sa BiH, doći će do procesa usklađivanja zakona sa evropskim zakonima i normama. Ako raspravljate nove zakone, najlakše je da uzmete evropske primjere i provedete te primjere. Tada ćete sigurno biti pošteđeni brojnih problema, kritika, rasprava, slaganja i neslaganja, jer provodite nešto što je već provjereno i isprobano u EU, kaže Stano.

    On ističe da je delegacija EU na terenu u Sarajevu i na raspolaganju svima u BiH koji žele da znaju kako se stvari rješavaju na evropski način.

    “Više smo nego spremni da pomognemo i damo savjete kako stvari mogu da se urade na veoma čist i evropski način, tako da niko ne može da napadne bilo koji zakon koji se donese. Ponavljam, u svjetlu predstojećih pregovora, otvaranja poglavlja i usklađivanja sa evropskim zakonima, najlakše bi bilo da se spriječe bilo kakvi problemi i trzavice, jeste da uzmete evropsk primjere i djelujete na osnovu evropskih primjera”, kaže Stano i dodaje:

    “Sloboda govora, izražaja i medija su osnovne slobode u pricipima EU i jako nam je stalo do toga. Oni su osnova demokratskih društava. Upravo zato je važno da se vidi kako se zakoni o kleveti, dezinformacijama, bilo čime drugim, zapravo pišu. U nekim slučajevima možete da imate veoma dobru namjeru sa zakonom o kleveti, ali onda u nekim članovima vidite da neko zapravo želi da suzbije slobodu govora ili da je potisne. Imamo primjere država koje usvoje zakone o dezinformacijama, što je odlično, jer treba da se zaštitimo od dezinformacija, ali onda koriste te zakone da se bore protiv novinara koji objavljuju stvari koje ta vlada ne voli. To nije u redu. Zato kažemo da je vrag uvijek u detaljima, uzmite evropske standarde, i sigurni ste”.

    Stano ističe da je za BiH vrijeme da krene od Dejtona prema Briselu i omogući međunarodnoj zajednici da ukloni OHR kako bi BIH povratila svoj suverenitet.

    “Postoje problemi u BiH koje i dalje treba popraviti, kao što je provođenje odluke Sejdić-Finci, koja se još ne provodi, i ovo nije moguće jer EU zakoni zabranjuju diskriminaciju na osnovu etničke pripadnosti. Istovremeno EU nudi mnogo modela koji mogu riješiti sve probleme koji su prisutni u BiH. Za nas pomjeranje od Djetona prema Briselu znači da ćemo se fokusirati manje na međunarodni nadzor i na razloge za taj nadzor, a više na to što treba da se uradi u procesu prodruživanja kako bi postala prava evropska država, kojom se vlada na evropski način, i koja ima političare koji se ponašaju evropski, da nema rizika od nazadovanja”.

    Govoreći o izjavama muslimanskih vjerskih vođa, poput izjava poglavara IZ Huseina Kavazovića, Stano kaže da da je EU protiv govora mržnje, podsticanja na nasilje ili na mržnju.

    “Takva retorika je naravno neodgovorna i treba da se osudi. To je naš stalni apel prema političkim liderima, svim važnim faktorima u društvu u BiH i drugim zemljama, ovo nije nešto eksluzivno za BiH. Ovakve stvari se takođe dešavaju u EU. To j neprihvatljivo, ne može da se dešava, cijelo društvo mora to zajedno da osudi, i da se potrudi da se to ne dešava. Ako to pređe granice postojećih zakona, onda to mora de bude procesuirano, i mora biti odgovornosti. To je nešto što oštro osuđujemo i ponavljamo to naročito političarima, uticajnim liderima i drugim učesnicima, da se odgovono ponašaju i da se uzdrže od retorike i postupaka koji mogu da doprinesu podsticanju na nasilje ili mržnju, jer to je nešto što vodi jako ložim stvarima i nije u skladu sa evropskim vrijednostima.”.

    Ipak poručuje da posao EU nije da komentariše svaku moguću izjavu koja je rečena ili možda izvučena iz konkteksta, jer ljudi govore razne stvari.

    “Za nas je važno da države imaju sve potrebne instrumente i da su sposobne da se nose sa bilo čime što se protivi evropskim vrijednostima. To znači sprečavanje poziva na nasilje, govor mržnje, diskriminaciju i tako dalje. To je i dio samog procesa pridruživanja. Treba da pomognemo ne samo da se stvori okruženje da se ovakve stvari spriječe ili procesuiraju, već da pomognemo procesu sazrijevanja društva da samo društvo odbije bilo šta što podstiče nasilje ili proizvodi mržnju”.

    Portparol EU za spoljnu i bezbjednosnu politiku kaže da ne postoji nikakav pritisak na Srbiju i BiH da uvedu sankcije Rusiji, ali ističe da EU želi da oni koji su se obavezali na evropske vrijednosti to i ispune.

    “Ako ste vi u procesu pridruživanja, a ovo se posebno tiče Srbije, a ne usklađujet se sa odlukama inostrane politike, vi u suštini kršite jedan od kriterijuma koji kaže da se progresivno treba da uskladite sa politikama i odlukama inostrane politike EU. BiH radi dobro, naročito posljednjih mjeseci. U proteklom periodu BiH je poboljšalja svoj procenat usklađenosti sa 38 na 81%, što je veoma dobro, i mi cijenimo što se BiH uskladila sa većinom naših odluka, to je važno da se razikuje. Ali Srbija ne samo da se ne usklađuje, već zapravo smanjuje svoju usklađenost. Mi kažemo, ako postoji tako vitalno pitanje za EU kao što je zaštita Ukrajine i osuda ilegalne agresije Rusije, koja krši svaki princip u koji vjerujemo, pored međunarodnog prava i Povelje UN, onda se pitamo da li ste stvarno Evropljani? Ali to je nešto što govorimo svima, ne samo zemljama kandidatima i zamljama u procesu pridruživanja. Mi to govorimo širom svijeta. Mi to govorimo Indiji, Južnoafričkoj Republici, objašnjavamo zašto je važno da se uskladi sa našim sankcijama. EU je pozvala svaku državu u svijetu da preduzme korake da ograniči pravne mogućnosti Kremlja da finansira svoju nelegalnu agresiju na Ukrajinu. Svakim dogovorom koji napravite sa Putinom, vi doprinostite vojnoj kampanji koja ubija ukrajinski narod i uništava Ukrajinu kao državu.

    Popričajmo o Republici Srpskoj i njenim odnosima sa Rusijom, oni su naravno tradicionalni i traju mnogo godina unazad. Ni u kom slučaju Republika Srpska ne pomaže Rusiji vojno, imamo značjnu ukrajinsku zajednicu u Republici Srpskoj i mi njima pomažemo, smatramo Ukrajince i Ruse bratskim narodima, ali ipak postoji ogroman pritisak na vlasti Repubike Srpske da se pridruže sankcijama protiv Rusije. Šta EU može da dobije tim što će tako mala država kao BiH, sa stanovništvom i ekonomijom poput nekog srednjeg evropskog grada, pridružiti u tome? Sa druge strane imamo dobre ekonomske veze sa Rusijom, to bi nam naštetilo ekonomski, više nego politički”, kaže Stano.

    On napominje da se ne radi o tome šta EU može dobiti ako Republika Srpska prereže veze sa RUsijom, već kako EU, kako međunarodna zajednica, odgovara na dešavanja u UKrajini.

  • Savjet Evrope zabrinut zbog diskriminacije u BiH

    Savjet Evrope zabrinut zbog diskriminacije u BiH

    Komitet ministara Savjeta Evrope izrazio je ozbiljnu zabrinutost jer BiH nije implementirala presudu Evropskog suda za ljudska prava u predmetu “Sejdić i Finci”, kao i grupu ostalih srodnih presuda ovog suda, saopšteno je nakon sjednice.

    Kako je rečeno, ova institucija zabrinuta je što su četiri izborna ciklusa u BiH održana pod diskriminišućim odredbama, odnosno neomogućavanjem svim građanima BiH, bez obzira na njihovu nacionalnost, da se mogu kandidovati na najviše izborne funkcije u zemlji.

    “Naglašavamo da je krajnje važno ponovo započeti rad na izbornim reformama bez daljeg kašnjenja i snažno urgiramo da politički lideri svih relevantnih nivoa vlasti osiguraju da ove pisane obaveze dovedu do konkretnih rezultata”, naglašeno je u saopštenju.

    Lideri su pozvani da što je prije moguće, uz sve potrebne konsultacije, preduzmu sve potrebne aktivnosti da osiguraju usvajanje ustavnih i zakonskih amandmana s ciljem eliminacije diskriminacije na osnovu etničke pripadnosti.

    Ministri su podsjetili da je Evropski sud za ljudska prava pomenute presude presudio kao diskriminatorske, jer ne omogućavaju građanima BiH da se na osnovu etničkog porijekla ili mjesta prebivališta kandiduju za mjesta u Predsjedništvu BiH i Domu naroda BiH.

    Ovi slučajevi će, kako je istaknuto, ponovo biti razmotreni na sastanku ministara u junu.

  • Lajčak: ZSO će biti formirana na osnovu nekog od 15 postojećih modela

    Lajčak: ZSO će biti formirana na osnovu nekog od 15 postojećih modela

    Zajednica srpskih opština, kao jedan od ponovljenih zahtjeva međunarodne zajednice, biće formirana na osnovu nekog od 15 postojećih evropskih modela.

    Izjavio je ovo specijalni izaslanik EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak, dodajući da to trenutno nije na dnevnom redu dijaloga.

    Rekao je da Upravljački tim prvo treba da iznese prijedlog za ZSO, a zatim da se razgovara o kritikama koje imaju obje strane, prenosi Reporteri.

    To je jasno navedeno u sporazumu iz 2013. Upravljački tim je taj koji mora da iznese prijedlog i onda obje strane imaju priliku da daju svoje kontra-prijedloge i komentare, a to je proces u kojem su Kosovo i Srbija ravnopravni partneri. Evropska unija će se zatim pobrinuti da ono oko čega smo se dogovorili, bude u skladu sa evropskim standardima i vrijednostima – naveo je Lajčak za ATV.

    Dodao je i da je premijeru prištinskih institucija Aljbinu Kurtiju iznio 15 evropskih modela struktura sličnih ZSO, koji bi, kako je naveo, mogli da posluže kao inspiracija za to kako će Zajednica funkcionisati na KiM.