VRBAS Media

Oznaka: EU

  • Bocan-Harčenko kritikovao evropske posrednike u dijalogu Beograda i Prištine

    Bocan-Harčenko kritikovao evropske posrednike u dijalogu Beograda i Prištine

    Ambasador Ruske Federacije u Srbiji Aleksandar Bocan-Harčenko ocijenio je da su evropski posrednici u dijalogu Beograda i Prištine ponovo pokazali svoju nečasnost i zapitao čemu histerija EU i prijetnje upućene Srbiji.

    Na zahtjev Prištine (Brisel opslužuje ne samo kijevski, već i samoproglašeni prištinski režim) počeli su da prijete Beogradu sankcijama zbog neispunjavanja nekih mitskih međunarodnih obaveza koje navodno proističu iz “prijedloga EU za rješavanje kosovskog pitanja” koji su razmatrani u Briselu i Ohridu, naveo je Bocan-Harčenko u pisanoj izjavi.

    Kako ističe, istovremeno, Evropsku uniju nimalo ne zbunjuje to što sama ne ispunjava stvarne najviše međunarodne obaveze iz Rezolucije 1244 Savjeta bezbjednosti UN.

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je jasno naveo šta za Beograd predstavljaju “crvene linije”. Zašto onda takva histerija u EU, prijetnje upućene Srbiji? – upitao je Bocan-Harčenko.

    On ocjenjuje da uoči sjednice Savjeta bezbjednosti UN o situaciji na Kosovu i Metohiji predsjednik Srbije Aleksandar Vučić s pravom naglašava problem terora kosovskoalbanskih radikala nad Srbima, koji se nastavlja u Pokrajini.

    – Pozdravljamo njegove izjave na sastanku sa specijalnom predstavnicom Generalnog sekretara UN, šeficom Misije UN na Kosovu Karolin Zijade da Beograd insistira na očuvanju mira i stabilnosti u regionu, poštovanju međunarodnog prava i primeni Rezolucije 1244 SB UN – navodi Bocan-Harčenko.

    Ruski ambasador ističe da se Rusija, koja ovog mjeseca predsjedava Savjetom bezbjednosti UN, zalaže za “produktivnu diskusiju o suštini problema koji su zaista akutni za Srbe, uključujući formiranje Zajednice srpskih opština na Kosovu”.

    On podsjeća da “Priština skoro deceniju ignoriše ovu ključnu obavezu, ali se i dalje izvlači”.

  • Savjet EU traži da se važan predlog izmjeni

    Savjet EU traži da se važan predlog izmjeni

    Pravna služba Saveta EU smatra da su važni delovi predloga EK o Instrumentu za vanredne situacije na jedinstvenom tržištu (SMEI) u suprotnosti sa pravom EU.

    U procurelom dokumentu u koji je Euractiv imao uvid, navodi se da bi mnogo toga trebalo da bude izmenjeno ili izbrisano.

    Uredbu o SMEI je Komisija predložila 2022. godine u nastojanju da se obezbedi snabdevanje osnovnim dobrima na jedinstvenom tržištu i zaštiti integritet jedinstvenog tržišta u vanrednim situacijama.

    Između ostalih mera, predložena uredba bi omogućila Komisiji da nadgleda lance snabdevanja na osnovu podataka koje bi kompanije morale da joj dostave, a u hitnim slučajevima, Komisija bi mogla da natera kompanije da daju prioritet nekim porudžbinama za proizvode relevantne za hitne slučajeve u odnosu na druge porudžbine.

    Prema uredbi, države članice bi morale da uspostave nacionalne rezerve za neke od najvažnijih materijala i proizvoda.

    Predlog je napisan na osnovu iskustva sa pandemijom, kada su zemlje EU bile zatečene, a medicinska oprema bila teško dostupna, što je dovelo do zatvorenih granica i kritične nestašice.

    Mnoge države članice kritikovale su predlog nadležnosti, a neke su čak smatrale da bi, suprotno svojoj nameri, predlog zapravo mogao da dovede do fragmentacije jedinstvenog tržišta.

    Da bi proverile ispravnost predloga i njegove pravne osnove, države članice su zadužile Pravnu službu Saveta EU (CLS) da ga prouči i izradi mišljenje o njemu.

    “Značajno izmeniti ili izbrisati”

    Mišljenje, poslato državama članicama 4. aprila, dovodi u sumnju mnoge ključne mere SMEI.

    Na osnovu sudske prakse Evropskog suda pravde, Pravna služba Saveta (CLS) je napisala da “predložene mere prevazilaze ono što je Sud do sada smatrao kompatibilnim”, pozivajući se na pravni osnov na kojem je Komisija zasniva svoj predlog.

    “Ukoliko se sazakonodavci ipak odluče da usvoje predložene mere, trebalo bi da značajno izmene osnovne odredbe SMEI”, navodi se u pravnom mišljenju, uz pominjanje predmeta, ciljeva, definicija i kriterijuma u hitnim slučajevima.

    Kritike su još oštrije u vezi sa odredbama SMEI-a o nacionalnim strateškim rezervama, zahtevima za informacije ekonomskim operaterima i prioritetnim nalozima, koje bi zakonodavci trebalo da “izbrišu ili značajno izmene”, prema mišljenju CLS.

    CLS je tvrdio da bi SMEI trebalo da bude mnogo više jasan. Međutim, to bi rizikovalo da se naruši svrha SMEI-a, koji je formiran za delovanje u nepredviđenim kriznim situacijama, kao što je bio slučaj sa pandemijom.

    Predlog Komisije SMEI takođe uključuje mere koje bi trebalo da obezbede slobodno kretanje preko granica čak i u hitnim slučajevima. CLS gleda na ove mere malo pozitivnije. Ipak, on se takođe zalaže za njihovu izmenu “kako bi se osigurala pravna sigurnost”.

    Države članice upravljaju SMEI

    O predlogu SMEI trenutno raspravljaju i Evropski parlament i države članice.

    U nacrtu procurelog teksta zajedničkog stava država članica, u koji je EURACTIV imao uvid, iz stava Saveta su izbrisani članci koji su dobili najviše kritika od strane CLS.

    Naime, reč je o merama o strateškim rezervama na nacionalnom nivou i merama o prioritetnim porudžbinama koje bi omogućile Komisiji da primora kompanije da u hitnim slučajevima daju prioritet određenim nalozima.

    Mere koje se odnose na obavezne zahteve Komisije za informacije kompanijama takođe će biti ili izbrisane ili u velikoj meri izmenjene, navodi se u procurelom kompromisnom tekstu.

    U međuvremenu, prvi nacrt, koji je izvestilac Evropskog parlamenta za predmet, Andreas Švab, predstavio za pregovaračku poziciju Parlamenta, ostaje mnogo bliži prvobitnom predlogu Komisije.

  • Makron i fon der Lejenova posjetiće Kinu u nastojanju da “resetuju” veze

    Makron i fon der Lejenova posjetiće Kinu u nastojanju da “resetuju” veze

    Izvršna čelnica Evropske unije Ursula fon der Lejen i francuski predsjednik Emanuel Makron u srijedu će sletjeti u Kinu u želji da “resetuju” veze s važnim privrednim partnerom, dok će istovremeno govoriti o škakljivim pitanjima poput Ukrajine i trgovačkih rizika.

    Makron je posljednji put posjetio Kinu 2019., dok će to biti prvo putovanje fon der Lejen otkako je te godine postala predsjednica Evropske komisije. Od tada su kineske stroge kontrole pandemije prisilile sve diplomatske sastanke na internet jer su se odnosi s Evropom pogoršali – prvo zbog zastoja investicionog pakta 2021., a zatim odbijanje Pekinga da osudi Rusiju zbog njene specijalne vojne operacije na Ukrajinu.

    Za Makrona, koji je suočen s neugodnim penzionim protestima kod kuće, putovanje nudi priliku za neke privredne dobitke jer putuje s poslovnom delegacijom od 50 članova, uključujući Airbus (AIR.PA), koji pregovara o velikoj narudžbi aviona, Alstom i nuklearni div EDF.

    Međutim, neki analitičari kažu da bi se razmetljivo potpisivanje ugovora činilo oportunističkim u vrijeme pojačanih trvenja između Sjedinjenih Država i Kine.

    “Nije vrijeme za objavu poslovnih dogovora ili velikih novih ulaganja”, rekao je Noa Barkin, analitičar iz Rhodium Group.

    Bacajući se na prošlosedmične komentare fon der Lejenove o rizicima trgovine s Kinom, državni kineski nacionalni glasnik “Global Times” upozorio je u ponedjeljak da bi Evropa patila od bilo kakvog pokušaja prekida privrednih veza s Pekingom.

    “EU je u teškoj borbi jer je pod velikim pritiskom SAD-a da prilagodi svoje privredne odnose s Kinom. Odvajanje Kine i EU-a služiće samo interesima SAD-a, ali će i Kina i Evropa patiti”, navodi se.

    Ali osim nekih teških razgovora o Ukrajini i trgovačkim napetostima, putovanje će takođe poslužiti nekim lakšim prilikama za demonstraciju onoga što je Makronov savjetnik rekao kao pokušaj “resetovanja” diplomatskih i privrednih odnosa s Kinom, prenosi “IndiaToday”.

  • Zatler i Krišto potpisali sporazum: Za najsiromašnija domaćinstva stiže novac iz EU

    Zatler i Krišto potpisali sporazum: Za najsiromašnija domaćinstva stiže novac iz EU

    Predsjedavajuća Savjeta ministara Borjana Krišto i šef Delegacije EU u BiH Johan Zatler predstavili su danas u Sarajevu detalje paketa energetske podrške Evropske unije BiH vrijednog 70 miliona evra, s ciljem pomoći najugroženijim kategorijama stanovništva koje su se suočile sa rastom cijena energenata.

    Zatler je kazao da će BiH primiti prvu tranšu pomoći iz paketa vrijednog 70 miliona evra za podršku najugroženijim domaćinstvima u BiH.

    “Naša poruka je da možete računati da će EU biti uz vas, posebno u teškim trenucima”, rekao je Zatler.

    “Pomoć koju nam pruža EU nije samo ona koja se pruža pomoću strukturalnih reformi, nego, kako danas vidimo, ona je i konkretna”, rekla je danas Krišto.

    Dodala je da ovo nije jedina pomoć koju je EU pružila BiH.

    “Prisjetimo se pomoći 2014. godine kada su BiH zadesile velike poplave i zato hvala Zatleru na njegovoj angažiranosti i predanosti poslu koji radi”, rekla je Krišto.

    Ona je pojasnila da će konkretna pomoć ići i stambenim jedinicama u smislu energetske učinkovitosti, a pomoć će otići i za mala i srednja preduzeća.

    Zatler je istakao zadovoljstvo potpisom Bosne i Hercegovine na finansijski sporazum za paket energetske podrške Evropske unije.

    “To znači da će BiH primiti prvu tranšu iz paketa vrijednog 70 miliona evra za podršku najugroženijim domaćinstvima, a njih je u BiH više od 70.000. EU će pomoći i energetsku tranziciju, kao vid ulaganja u budućnost ove zemlje. Možete računati da ćemo biti uz vas”, rekao je Zatler.

    Pojašnjeno je da ovakav vid pomoći stiže nakon neumoljivog rasta cijena.

    “U BiH će 50 miliona direktno otići siromašnim domaćinstvima, 10 miliona ide za unapređenje energetske efikasnosti privatnog sektora, a preostalih 10 miliona za adaptaciju energetske efikasnosti javnih objekata. Zadatak je sada na entitetima i Brčko distriktu da ugovore modalitete za raspodjelu sredstava kako bi ona stigla do onih u najvećoj potrebi”, naglasio je Zatler.

  • Lavrov jasan: Evropsku uniju smatramo neprijateljskom organizacijom

    Lavrov jasan: Evropsku uniju smatramo neprijateljskom organizacijom

    Moskva smatra Evropsku uniju neprijateljskom organizacijom jer njene zemlje članice žele poraz Rusije, pumpaju Ukrajinu oružjem i šalju plaćenike u zonu sukoba, izjavio je ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov.
    “Evropska unija je ‘izgubila’ Rusiju, ali je sama kriva za to, jer upravo zemlje članice Evropske unije i njeni lideri otvoreno govore da je neophodno nanijeti Rusiji, kako oni kažu, strateški poraz. Zločinački kijevski režim pumpaju oružjem i municijom, šalju u Ukrajinu instruktore i plaćenike. Iz tih razloga EU smatramo neprijateljskom organizacijom”, rekao je Lavrov.

    Ruska strana je izvukla neophodne zaključke iz ove situacije stoga će, po riječima Lavrova, kao odgovor na neprijateljske poteze Moskva “u slučaju potrebe djelovati oštro”, rukovodeći se nacionalnim interesima Rusije i principom reciprociteta koji je opšteprihvaćen u diplomatskoj praksi.

    Šef ruske diplomatije je objasnio da će odluke o budućnosti dijaloga sa EU Rusija donositi na osnovu interesa sadržanim u novoj koncepciji spoljne politike zemlje.

    “Ako Evropljani u nekom trenutku odustanu od antiruskog kursa i opredijele se za dijalog sa Rusijom uz uzajamno poštovanje, mi ćemo razmotriti njihove prijedloge i donosićemo odluke na osnovu naših nacionalnih interesa koje je odobrio ruski predsjednik Vladimir Putin u novoj Koncepciji spoljne politike Rusije”, rekao je Lavrov.

    On je dodao da se geografija njegovih putovanja u inostranstvo promijenila, te da sada odražava “prioritete Rusije na međunarodnoj areni”.

    Rusija je ranije usvojila novu koncepciju spoljne politike u skladu sa izmijenjenim okolnostima u svijetu i na međunarodnoj sceni.

    Kako se navodi u dokumentu, Rusija može da upotrijebi svoje Oružane snage za odbijanje i sprečavanje napada na sebe i svoje saveznike.

  • Orban: EU bi uskoro mogla da pokrene temu o mogućem slanju mirovne misije u Ukrajinu

    Orban: EU bi uskoro mogla da pokrene temu o mogućem slanju mirovne misije u Ukrajinu

    Zemlje Evropske unije će uskoro pokrenuti temu, koju su ranije izbjegavali, o slanju “snaga mirovnog karaktera” u Ukrajinu, izjavio je premijer Mađarske Viktor Orban.

    Blizu smo odluke da u razgovorima sa evropskim liderima bude legitimno i prihvaćeno pitanje da li zemlje članice EU mogu u nekom obliku poslati vojsku mirovnog karaktera u Ukrajinu ili je bolje da je ne šalju. Blizu smo ovoj granici koju ranije nismo mogli da pređemo – rekao je mađarski premijer u intervjuu radiju Košut.

    Podsjetio je da je prije godinu dana bila rasprava o tome da li je moguće slati smrtonosno oružje Ukrajini.

    • Mađari su i tada rekli i sada govore, da ne treba slati. Međutim, i zapadne zemlje su se kolebale. Sada to nije više pitanje. Sada se postavlja pitanje da li će se samo slati tenkovi, ili koliko aviona slati ili da li slati municiju sa osiromašenim uranijumom ili vojsku – istakao je Orban.

    Mađarski premijer je ranije izjavio da zemlje Evrope, “kao mjesečari na krovu”, stalno balansiraju na ivici rata s Rusijom.

    Od početka sukoba u Ukrajini Mađarska se dosljedno protivi uvođenju sankcija protiv ruskih energenata i slanju oružja Ukrajini.

    Početkom marta prošle godine mađarski parlament je usvojio ukaz kojim se zabranjuje isporuka oružja Ukrajini sa teritorije te zemlje.

  • Fon der Lejen: Stav Pekinga o ratu u Ukrajini odlučujući faktor za odnose EU-Kina

    Fon der Lejen: Stav Pekinga o ratu u Ukrajini odlučujući faktor za odnose EU-Kina

    Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lejen izjavila je danas da će stav Kine prema ratu u Ukrajini biti “odlučujući faktor za odnose EU i Kine”.

    Kina, kao stalna članica Savjeta bezbjednosti UN, imala je odgovornost da odigra konstruktivnu ulogu u unapređenju mira zasnovano na teritorijalnom integritetu Ukrajine, uz povlačenje ruskih snaga, rekla je predsjednica EK.

    “Bilo koji mirovni plan koji bi učvrstio ruske aneksije jednostavno nije održiv plan”, rekla je Fon der Lejen u govoru u Briselu pred put u Peking, prenio je Rojters.

    Ona je kazala da će “odlučujući faktor za nastavak odnosa EU-Kina biti kako Kina nastavlja da se ophodi prema Putinovom ratu”.

  • Zatler: Borba protiv korupcije jedan od prioriteta na putu ka EU

    Zatler: Borba protiv korupcije jedan od prioriteta na putu ka EU

    Borba protiv korupcije jedan je od prioriteta na evropskom putu BiH, rekao je Johan Zatler, šef Delegacije EU na otvaranju Dijaloga o borbi protiv korupcije, koji je Delegacija u svojim prostorijama danas organizovala sa Ambasadom Švedske u BiH i Kancelarijom Transparency Internationala u BiH.

    Zatler je rekao da je korupcija jedan od ključnih izazova s kojim se BiH suočava, naglašavajući da je četiri od osam uslova za kandidatski status koji je BiH dobila u decembru prošle godine posvećeno upravo ovoj oblasti. On je rekao da je Evropski savjet odlučio da kandidaski status ne dodijeli BiH u julu upravo iz razloga što vlasti u BiH nisu uradile dovoljno na pitanjima iz ključnih prioriteta, koja uključuju i borbu protiv korupcije.

    On je rekao da je BiH kandidatski status dobila zbog geopolitičkih razloga, i da to treba da predstavlja signal vlastima BiH da nakon formiranja vlasti počnu da rade na evropskim prioritetima.

    Osvrnuo se i na pitanje kriminalizacije klevete u RS, ističući da je odbrana slobode govora jedan od osnovnih vrijednosti EU, i upozorio da bi donošenje takvog zakona bio korak unazad.

    “Tačno je da u pojedinim evropskim zemljama postoji kriminalizacija klevete, ali tamo postoje sudovi koji pažljivo vode računa da ne dođe do zloupotreba. Teško da možete naći primjer da je neki novinar u EU završio u zatvoru”, rekao je on.

    Johana Stromkvist, ambasadorica Švedske u BiH, je rekla da je ovaj dijalog o korupciji organizovan u okviru švedskog šestomjesečnog predsjedavanja EU. Ona je rekla da korupcija uništava društvo i dovodi do odluka ljudi da napuste BiH.

    Istakla je da su nevladione organizacije, novinari, i predstavnici institucija vlasti pozvani na ovaj dijalog kako bi se u BiH usvojili zakoni koji se bave borbom protiv korupcije.

    Srđan Blagovčanin, predsjednik Odbora direktora TI, je rekao da je borba protiv korucije pitanje svih pitanja.

    “Nema napretka bez reformisanja pravosuđa, to pitanje mora biti fokus donosioca političkih odluka u BiH”, rekao je on.

    Kako je objašnjeno iz Delegacije EU, dijalog uključuje dva panela, i to “Unapređenje politika za borbu protiv korupcije kao preduslov za napredak” i “Provođenje politika i zakona za borbu protiv korupcije”.*

  • EU zaprijetila Bjelorusiji

    EU zaprijetila Bjelorusiji

    Visoki predstavnik EU-a za vanjsku politiku Josep Borrell pozvao je u nedjelju Bjelorusiju da ne drži na svom teritoriju rusko nuklearno oružje, uz objašnjenje da bi se ta zemlja mogla suočiti s dodatnim sankcijama ako to učini.

    “Bjelorusko skladištenje i čuvanje ruskoga nuklearnog oružja značilo bi neodgovornu eskalaciju i prijetnju europskoj sigurnosti. Bjelorusija to još uvijek može zaustaviti, to je njihov izbor, a EU je spreman reagirati uvođenjem dodatnih sankcija”, tvitao je Borrell.

    Ruski predsjednik Vladimir Putin u subotu je objavio da Moskva planira premjestiti i spremiti taktičko nuklearno oružje u Bjelorusiju.

    Poljska je oštro kritizirala Putinovu objavu.

    “Osuđujemo ovakvu prijetnju miru u Europi i svijetu”, rekao je u nedjelju glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova u Varšavi.

    Ministar obrane Litve Arvydas Anušauskas smireno je reagirao na najavu Kremlja o premještaju nuklearnog oružja u susjednu Bjelorusiju.

    Ovim potezom Putin želi zastrašiti zemlje koje podupiru Ukrajinu, napisao je Anušauskas u nedjelju na Facebooku.

    Prema ministrovim riječima ne bi trebalo biti posebne reakcije na objavu ruskih planova.

    “Obrana zemalja članica NATO-a od prijetnje nuklearnim oružjem zajamčena je bez obzira na to je li oružje stacionirano zapadno od naših granica (Kalinjingradska oblast), istočno (Bjelorusija) ili sjeverno (Lenjingradska oblast)”, napisao je Anušauskas.

    Litva graniči s ruskom enklavom Kalinjingradom, kao i s ruskim saveznikom Bjelorusijom.

  • Borel: EU želi da izbjegne zavisnost od Kine kao u slučaju ruskog gasa

    Borel: EU želi da izbjegne zavisnost od Kine kao u slučaju ruskog gasa

    Evropska unija nastoji da izbjegne zavisnost od Kine kao što je bila zavisna od ruskog gasa, izjavio je visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borel, pozivajući na jačanje trgovine sa Latinskom Amerikom.

    “Otkrili smo da su zavisnosti, koja su bile gradivni elementi mira, takođe, oružje koje se može okrenuti protiv nas”, rekao je Borel tokom govora u subotu na Ibero-američkom samitu u Santo Domingu u Dominikanskoj Republici, ukazujući na “pretjeranu zavisnost Evrope od ruskog gasa”, prenijele su agencije.

    To je izašlo na vidjelo ruskom invazijom na Ukrajinu, jer je Moskva ograničila svoje isporuke gasa Evropi i prisilila kontinent da pronađe druge rute snabdijevanja.

    Prema Boreljovim riječima, ta zavisnost je dovela do toga da je predsjednik Rusije Vladimir Putin mislio da “može da izvrši invaziju na Ukrajinu potpuno nekažnjeno jer Evropa, zarobljenik potrošnje gasa koji 40 odsto dolazi iz Rusije, neće reagovati”.

    “Želimo da izbjegnemo da nas odnos sa Kinom učini zavisnim kao što smo bili od Rusije”, istakao je Borel.