VRBAS Media

Oznaka: EU

  • Borelj: Treba dodati još 3,5 milijardi evra vojne pomoći Ukrajini

    Borelj: Treba dodati još 3,5 milijardi evra vojne pomoći Ukrajini

    Visoki predstavnik Evropske unije za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borelj predložio je da se doda još 3,5 milijardi evra u fond koji se koristi za finansiranje vojne pomoći Ukrajini, naveli su izvori iz EU.

    Izvori, koji su želeli da ostanu anonimni, istakli su da je Borelj zatražio od vlada EU da obezbede više novca za Evropski mirovni fond (EPF), preneo je juče Rojters.

    Pomenuti fond je već izdvojio oko 4,6 milijardi evra vojne pomoći Ukrajini.

    Međutim, mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto u utorak je najavio da će blokirati sljedeću tranšu vojne podrške Evropske unije Ukrajini i svaki novi paket sankcija Rusiji.

    On je naveo je da se to može promijeniti samo pod uslovom da Kijev ukloni mađarsku banku OTP sa svoje liste ratnih sponzora, prenio je Rojters.

    Mađarska nije odobrila isplatu sljedeće tranše vojne podrške Ukrajini u vrijednosti od 500 miliona evra obezbeđene u okviru (EPF), saopštila je u utorak kancelarija portparola mađraske vlade

  • Borelj: Indiju treba zaustaviti

    Borelj: Indiju treba zaustaviti

    EU treba da spreči Indiju da preprodaje rusku naftu Evropi kao rafinisano gorivo, uključujući dizel.

    To je izjavio visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbednost Žozep Borelj.Borelj je, u intervjuu za “Fajnenšel tajms”, rekao da će pokrenuti to pitanje danas u razgovoru sa ministrom spoljnih poslova Indije Subrahmanjamom Džaišankarom.

    “Ukoliko dizel ili benzin ulaze u Evropu iz Indije koja prerađuje rusku naftu, to je svakako zaobilaženje sankcija prema Rusiji i države članice EU moraju da preduzmu mere u vezi sa time”, istakao je Borelj, prenosi Rojters.

    Borelj je rekao da bi svaki mehanizam za zaustavljanje protoka ruske nafte trebalo da sprovode nacionalne vlasti, što znači da treba da se proveri koje kompanije kupuju naftne derivate iz Indije.

    Pročitajte više:

    Ogromna ušteda: Ako neće Zapad, ima ko hoće

    Propali pregovori: Rusija “udarila” Indiju

    Indijske rafinerije, koje su ranije retko kupovale rusku naftu zbog visokih transportnih troškova, uvezle su od 970.000 do 981.000 barela nafte dnevno u fiskalnoj 2022/23. (april-mart), što čini više od petine ukupnog indijskog uvoza goriva.

    Indija se u protekloj godini pojavila kao najveći kupac ruske nafte od početka rata u Ukrajini.

    Pristup jeftinoj ruskoj nafti povećao je proizvodnju i profit indijskih rafinerija, što im omogućava izvoz rafinisanih proizvoda u Evropu i zauzimanje većeg udela na tržištu, ukazuje britanska agencija.

    Najveći ruski proizvođač nafte Rosnjeft i glavna indijska rafinerija “Indian Oil Corp” potpisale su ugovor o značajnom povećanju i diversifikaciji kvaliteta nafte isporučene u Indiju.

    Indija je izvozila u proseku 154.000 barela dnevno dizela i mlaznog goriva u Evropu pre rata u Ukrajini.

    Međutim, to se povećalo na 200.000 barela dnevno nakon što je EU zabranila uvoz ruskih naftnih derivata od 5. februara ove godine, navodi Rojters.

  • Mađarska blokirala dodelu vojne pomoći Kijevu

    Mađarska blokirala dodelu vojne pomoći Kijevu

    Mađarska je blokirala dodelu osme tranše pomoći Kijevu za kupovinu oružja iz Evropskog fonda za mir (EPF) u iznosu od 500 miliona evra.

    Ovo je javila italijanska agencija Ansa, pozivajući se na izvor u Briselu.Tranša je u vrednosti od 500 miliona i trebalo je da bude isplaćena sledećeg ponedeljka. Budimpešta je navodno zahtevala garancije da će EPF zadržati svoj ”globalni” horizont u budućnosti i da se sredstva neće koristiti samo za naoružavanje Kijeva, dodaje Ansa.

    Vanbudžetski Evropski fond za mir (EPF) je ustanovljen u martu 2021. godine, a namenjen je sprečavanju sukoba i jačanju međunarodne bezbednosti, za šta je izdvojeno oko 5,7 milijardi evra za period 2021-2027.

    Većina sredstava iz ovog fonda već je izdvojena za delimičnu kompenzaciju državama članicama EU za pružanje vojne pomoći Ukrajini.

  • Šolc za proširenje EU, ali pod jednim uslovom

    Šolc za proširenje EU, ali pod jednim uslovom

    Olaf Šolc, njemački savezni kancelar, ponovo je uslovio proširenje EU na zapadni Balkan potrebom da se EU unutar sebe reformiše, kako bi bila sposobnija donositi odluke koje bi je ojačale u geopolitičkim odnosima.

    Šolc je u nedavnom govoru u Evropskom parlamentu u Strazburu rekao da EU mora ispuniti svoje obećanje zemljama zapadnog Balkana i primiti ih u članstvo, nakon čega je dobio aplauz prisutnih poslanika.

    “Mi smo građanima i građankama zapadnog Balkana, Ukrajine, Moldavije i u perspektivi i Gruzije poručili da pripadaju nama. Mi želimo da vi budete dio EU. Pritom, nije riječ o altruizmu, nego o našoj vjerodostojnosti i ekonomskoj racionalnosti. Radi se i o tome da se mir u Evropi trajno osigura nakon prekretnice izazvane ruskim napadačkim ratom”, rekao je Šolc.

    Kada je riječ o prijemu, rekao je da je uslov normalizacija odnosa između Srbije i Kosova i sprovođenje reformi, te je podsjetio da je prijem u EU zapadnog Balkana obećanje koje je dato prije 20 godina.

    Međutim, ponovio je navode iz govora u Pragu o potrebi ukidanja veta za donošenje odluka unutar EU, što je reforma kojoj se odlučno protive zemlje, posebno članice primljene nakon proširenja 2004. godine.

    Šolc je u svom govoru indirektno kritikovao glasove onih zemalja u EU koje žele da se zadrži princip veta u spoljnoj politici i bezbjednosti.

    “Želim poručiti skepticima da se najveći mogući demokratski legitimitet ne postiže kroz jednoglasnost ili stoodstotnu saglasnost u svim odlukama. Upravo suprotno! Ono što nas čini demokratama je naporno traganje za većinama i koalicijama, traganje za kompromisima u kojima se takođe uzimaju u obzir i interesi manjine. Upravo to dokazuje naše razumijevanje liberalne demokratije”, rekao je Šolc.

    Iz ovog govora, kao i iz prethodnog govora u Pragu, može se zaključiti da bi Njemačka dalje proširenje mogla usloviti sprovođenjem interne reforme u EU, što je proces koji bi, kako smatra Adnan Ćerimagić, analitičar Evropske inicijative za stabilnost, mogao potrajati.

    “Iskustvo zadnjih desetak godina ne ostavlja puno prostora za optimizam kada je u pitanju dogovor 27 zemalja članica o internim reformama. Naravno, pritisak globalnih promjena, od invazije Rusije na Ukrajinu do izbora u SAD i odnosa sa Kinom, mogu izazvati reakciju koja nas može iznenaditi. Ostaje da se vidi”, izjavio je Ćerimagić za “Nezavisne novine”.

    Reforma EU je, kako on ističe, zbog pozicija Poljske, Mađarske i nekoliko drugih zemalja nikad udaljenija.

    “EU bi takođe vrlo jasno mogla da kaže kako što prije želi, na primjer, da Crna Gora postane 28. članica, ali i da ostale zemlje imaju čemu da se nadaju bez obzira na reforme u EU. Bez toga sposobnost EU da motiviše reforme i utiče na političke procese ostaće slaba. To najbolje vidimo mi u BiH, ali se vidi i dalje, od Sjeverne Makedonije do Srbije i Kosova”, smatra on.

    Tanja Topić, analitičarka iz Banjaluke, istakla je da je Šolcova posvećenost proširenju iskrena i naglasila da postoji uzročno-posljedična veza između proširenja i reforme EU.

    “Teško je iz ovih poruka razaznati kojim tempom i kojom dinamikom bi to moglo ići. Rekla bih da je proces zapeo u raljama rata u Ukrajini. Postoji jedna poruka, koja je možda promakla ispod radara, a to je zalaganje da se odluke vezane za spoljnu politiku i oporezivanje donose kvalifikovanom većinom, što bi otkočilo neke odluke za koje je inicijativa i ranije potekla iz same Njemačke, a odnosila se i na odnos prema politikama pojedinih zemalja zapadnog Balkana”, istakla je Topićeva za “Nezavisne novine”.

    Faris Kočan, ekspert za zapadni Balkan iz Slovenije, rekao je za “Nezavisne novine” da je Šolcov govor potrebno razumjeti u kontekstu geopolitičkih odnosa, odnosno želje Zapada da zadrži dominaciju liberalne demokratije.

    Smatra da Njemačka nema ambicije da EU bude globalna sila jer Njemačka nema globalne interese u kolonijama koje, na primjer, ima Francuska, te da zato veći akcent stavlja na zapadni Balkan i istočno susjedstvo.

    “U tom smislu je Šolc povezao ideju proširenja sa idejom reformi, što signalizira da se očekuje sad od zemlja zapadnog Balkana da nastave s tim procesom. I u tom smislu pozicija Šolca postaje slična poziciji Emanuela Makrona, predsjednika Francuske, što najvjerovatnije nije bio cilj. To je najvjerovatnije i povezano s tim što Aleksandar Vučić i Albin Kurti nisu postigli dogovor kojim bi se, po mojoj procjeni, otvorio značajan prostor za ubrzavanje procesa proširenja i integracije zapadnobalkanskih zemalja u EU”, zaključio je Kočan.

  • Atina prijeti blokadom evropskog puta, Tirana uzvraća

    Atina prijeti blokadom evropskog puta, Tirana uzvraća

    Grčki premijer Kirijakos Micotakis izjavio je da se ne miri sa hapšenjem predstavnika grčke nacionalne manjine u Albaniji, podvlačeći da to uticati na pristupanje Albanije Evropskoj uniji.

    Albanska policija uhapsila je, dva dana prije lokalnih izbora, Dionisisa Fredija Belerisa, kandidata za gradonačelnika grada Himara, koji je Grk po nacionalnosti, pod optužbom za kupovinu glasova.

    Grčka je te optužbe nazvala neosnovanim i saopštila da “Albanija ne ide evropskim putem”.

    Tirana je, sa druge strane, zatražila od Grčke da se ne miješa u njena unutrašnja pitanja i sudske procese.

    Micotakis je rekao da je bio prvi grčki premijer koji je posjetio opštinu Himara i tamo je obećao da će Grčka uvijek pomagati grčkoj nacionalnoj manjini u Albaniji.

    • Savršeno jasno sam stavio do znanja albanskom premijeru (Ediju Rami) da po ovom pitanju ne prihvatamo odstupanje ni od vladavine prava ni od evropskog puta, koji zahtijevaju uvažavanje prava manjina. Da kažem jasnije: Albanija treba dobro da zna da će, ako se takva politika nastavi, to uticati na naše bilateralne odnose i put Albanije ka Evropi. Neću da trpim ovakvo ponašanje prema manjini 48 sati prije izbora – rekao je Micotakis.

    On je izrazio nadu da će taj problem biti brzo riješen, navode grčki mediji.

    Sa druge strane, albansko ministarstvo spoljnih poslova žestoko je reagovalo na optužbe iz Atine.

    Albanski ministar Olta DŽaka rekla je da je “gotovo nemoguće razumijeti kako naši prijatelji imaju pravo da osporavaju sudske odluke u našoj zemlji, kada dokazi ne mogu biti jači – Fredi Beleri je uhvaćen u kriminalnoj aktivnosti protiv slobode izbora”, navode mediji.

  • Njemačka upozorava: Kina će biti pogođena novim sankcijama EU

    Njemačka upozorava: Kina će biti pogođena novim sankcijama EU

    Njemačka je pozvala na oprez zbog toga što bi Kina mogla da bude pogođena novim sankcijama EU protiv zemalja koje pomažu Rusiji da zaobiđe restriktivne mere.

    Predstavnici Njemačke su tokom diskusije u Evropskoj komisiji predložili da se novim merama ciljaju strane kompanije, a ne čitave države, javlja Rojters, pozivajući se na diplomatske izvore.

    Kako se navodi, predstavnici još nekoliko zemalja, među kojima je i Italija, govorili su o potrebi da se uspostavi ravnoteža između sprovođenja sankcija i narušavanja međunarodnih diplomatskih i trgovinskih veza.

    Izvori britanske agencije su naveli da su na crnu listu stavljene kompanije iz Kazahstana, Jeremije, Uzbekistana i Irana, na predlog Evropske komisije.

    Članice EU raspravljaju o 11. paketu sankcija protiv Rusije od početka invazije na Ukrajinu u februaru prošle godine.

  • Zelenski najavio veliku reformu

    Zelenski najavio veliku reformu

    Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski saopštio je sinoć da je odobrio plan reformi za unapređenje kaznenog sistema i sistema za provođenje zakona.

    To su ključni elementi u planovima za brzo članstvo u Evropskoj uniji.

    “Moramo osigurati sistem koji garantuje pravdu i vladavinu prava u našoj zemlji, kompatibilan sa našim ciljem brzog pridruživanja Uniji“, rekao je Zelenski u svom noćnom video obraćanju.

    “Novi društveni ugovor”
    Promene će, rekao je Zelenski, biti deo novog društvenog ugovora koji će obezbediti da se građani osećaju bezbedno i zaštićeno. “Poverenje u državu zasniva se na poverenju u one koji deluju u njeno ime. Za to su ključni organi za sprovođenje zakona i tužilaštvo, kao i svi koji rade u državnom aparatu”, ustvrdio je on.

    Ukrajina, koja se bori protiv ruske agresije, zvanično je podnela zahtev za članstvo u Uniji, a EU kao ključne elemente na tom ukrajinskom vidi kraj “endemske” korupcije, nadogradnju zakonodavstva, kao i reforme u pravosuđu. puta, piše Rojters.

  • Satler: Neumorno ćemo pomagati BiH na putu ka EU

    Satler: Neumorno ćemo pomagati BiH na putu ka EU

    Prijem povodom Dana Evrope organizovan je večeras u zgradi Vječne vatre, tačnije u novoj Europe House u Sarajevu, a prisutnima se obratio šef Delegacije EU u BiH Johan Zatler.
    Njegovo obraćanje prenosimo u cijelosti.

    “Uvaženi gosti, partneri i kolege, dobrodošli! Dobrodošli u novu Kuću Evrope!

    Ovo je mjesto simbolike. U njemu gori plamen vječne vatre u znak sjećanja na sve stradale od nečovječnosti fašizma i ponora Evrope u divljaštvo Drugog svjetskog rata.

    Stoga je prikladno da to bude i dom nove sarajevske Kuće Evrope.

    Evropska unija je iznad svega projekat za mir. Želja da se nikada više ne dozvoli da ovaj kontinent bude podijeljen ratom potaknula je utemeljitelje Unije da osmisle plan kojim će tako blisko povezati evropske privrede da rat više neće biti moguć.

    Na današnji dan prije 73 godine, francuski ministar vanjskih poslova Robert šuman predstavio je svoju čuvenu Deklaraciju kojom rat na našem kontinentu ne samo da bi trebao biti nezamisliv, već i suštinski nemoguć. Iz Šumanove deklaracije rođena je Unija. I to slavimo danas, kao i pobjedu ljudskih vrijednosti nad mrakom fašizma, na Dan Evrope.

    Tragično, kao što je ovdje prisutnima isuviše dobro poznato, nakon Drugog svjetskog rata, težnja „da se ne ponovi“ nije ostvarena na cijelom evropskom tlu. Devedesetih se nečovječnost vratila u ovu zemlju, kao što je to slučaj sada u Ukrajini. Podsjećamo se da mir ne uzimamo zdravo za gotovo i podsjećamo se na opasnosti ekstremizma i propagande. Kao i na razloge zašto moramo neumoljivo raditi na našem pravu za prosperitetom u miru i demokratiji.

    Na Dan Evrope se prisjećamo važnosti izbora partnerstva nad neprijateljstvima, različitostima nad netolerancijom, kompromisa nad zastojem i savezništva nad izolacijom. Moramo se boriti za sigurniju budućnost, pravedniju budućnost, ujedinjeniju budućnost. Budućnost Bosne i Hercegovine i Zapadnog Balkana u Evropskoj uniji.

    Prošle godine, pored dodjele kandidatskog statusa Bosni i Hercegovini, Unija je zaprimila još tri zahtjeva za pristupanje. Članstvo u Uniji i dalje je privlačna perspektiva, a Unija ostaje vodilja vrijednosti, nade, inspiracije.

    Unija kontinuirano potvrđuje da je saradnja 27 država članica na formiranju najvećeg i najprosperitetnijeg jedinstvenog tržišta na svijetu izvor snage. Unija takođe učvršćuje svoju poziciju globalnog sigurnosnog aktera, sa Evropskim mirovnim fondom koji podržava sigurnost u partnerskim zemljama, uključujući preko 20 miliona evra za Oružane snage Bosne i Hercegovine.

    To što Unija crpi snagu iz svoje različitosti također treba biti ohrabrenje za Bosnu i Hercegovinu. Dovoljno je prošetati ulicama oko ovog zdanja i shvatiti da je čuvena sarajevska ljepota rezultat fuzije različitih uticaja. Malo je gradova koji tako skladno objedinjuju različite kulture i arhitektonske stilove. Ponosan sam što ovaj grad nazivam svojim drugim domom.

    Takođe sam ponosan što je Unija bila u mogućnosti podržati Bosnu i Hercegovinu u očuvanju i obnovi kulturnog naslijeđa širom zemlje. Od poznatih projekata restauracije poput Vijećnice u Sarajevu i tvrđave Kastel u Banja Luci do manje poznatih projekata podrške, ostajemo opredijeljeni da poštujemo i unapređujemo naše zajedničke kulturne veze.

    Sa skorim završetkom prve faze naše rekonstrukcije Vječne vatre i otvaranjem Kuće Evrope za javnost u junu, naš rad ovdje time nije završen. Na fasadi zgrade potrebne su značajne intervencije, a mi ćemo raditi zajednički s vlastima ne samo kako bi eksterijer zgrade povratio nekadašnji sjaj, već i u njegovoj pripremi za održivu i zeleniju budućnost Hvala vam!

    Dozvolite mi i da vas uvjerim da naša vizija grada ne uključuje plastičnu stolariju, kako su tvrdili neki zabrinuti građani.

    Slično ovom zdanju, radovi su u toku i na evropskom putu Bosne i Hercegovine.

    Nastavićemo da slavimo važne prekretnice, radeći zajedno kako bismo osigurali buduće uspjehe.

    Nakon godina mukotrpnog rada, poteškoća i poneke političke krize – ali iznad svega nade i ambicije – dodjela kandidatskog statusa za Bosnu i Hercegovinu je potvrda vaših težnji, naše zajedničke budućnosti, ali i poziv za političke lidere i institucije na djelovanje, da rade na napretku još i snažnije nego prije. U konačnici, “Nada je čin očajničkog prkosa katastrofalnim izgledima!” kako je zapisao Ivo Andrić.

    Vaši izabrani dužnosnici sada trebaju biti primjer, pokazati svoju odlučnost, svoju predanost i voditi Bosnu i Hercegovinu ka našoj zajednici.

    Vrijeme je da se ozbiljno pokrenu nove aktivnosti. Svjedočili smo obećavajućim pomacima na državnom nivou i optimisti smo da će nove vlade Federacije i RS biti partneri na evropskom putu. Napredak u reformama je zajednička odgovornost svih izabranih dužnosnika, većine, jednako kao i opozicije. Vladajuća koalicija ima možda i teži teret na plećima, s tim da nema snažne i odgovorne demokratije bez jake i konstruktivne opozicije.

    Od vlasti očekujemo usvajanje novih propisa i reformi u skladu sa evropskim vrijednostima i međunarodnim standardima. Evropska unija je vaš partner i nema boljeg odabira od ulaganja u vlastitu evropsku budućnost!

    Snažnija zaštita ljudskih prava i okončanje diskriminacije, sada više nego ikada, efikasna borba protiv korupcije, funkcionalne javne institucije, jača ekonomija, bolja zdravstvena zaštita, čistija energija i vazduh, kvalitetnije obrazovanje – sva ova poboljšanja su nužna za vaše evropsku budućnost i odraz su snaže želje građana ove zemlje.

    Koristim priliku da pomenem i jednu specifičnu grupu građana, čiji se glas često ne čuje i zanemaruje, a koji u rukama drže ključeve budućnosti ove zemlje – mlade ljude.

    Danas su sa nama Mladi evropski ambasadori, grupa mladih ljudi koji dijele naša uvjerenja da je budućnost ove zemlje pravedno, mirno i demokratsko društvo.

    BiH obiluje talentovanim, inspirativnim mladim ljudima. Mnoge od njih sam upoznao tokom godina mog boravka u ovoj zemlji. Nadam se da će vaši lideri ispoštovati vašu energiju i posvećenost koristeći vašu kreativnost i naporan rad na promociji pozitivnih promjena.

    Nastavićemo neumorno raditi na pomoći Bosni i Hercegovini u ostvarenju cilja članstva u Uniji. Nastavljamo biti najveći partner, investitor i donator ove zemlje.

    Ostajemo vjerni večerašnjoj temi – “Oduvijek u srcu Evrope”.

    Hvala vam još jednom što ste nam se večeras pridružili. Završiću ovaj govor kao što sam i započeo, sa nekoliko završnih riječi o ovom fantastičnom zdanju.

    Zdanje u kojoj se nalazimo nosilo je brojne nazive. Ovo je nekadašnji Grand Hotel.

    Dugo je bila i zgrada Zemaljske banke. A većini je decenijama poznata kao zgrada Vječne vatre. Ali cijelo to vrijeme nije bila jedno – naime, nije bila dom.

    A sada je dom. Naš zajednički dom u centru Sarajeva. Naš evropski dom koji će samo ojačati naše veze dok ova zemlja bude napredovala na svom evropskom putu.

    Živio mir i sretan nam Dan Evrope!

    Hvala.”

  • Pariz i London traže od EU: Proglasite Vagner terorističkom organizacijom

    Pariz i London traže od EU: Proglasite Vagner terorističkom organizacijom

    Francuska je pozvala Evropsku uniju da označi rusku vojnu kompaniju Vagner terorističkom organizacijom, dok se Velika Britanija priprema da uradi isto.

    Britanija je spremna da formalno označi Vagner kao terorističku organizaciju, što bi značilo da se uvode sankcije i ostale kazne za grupu i njene članove, čime bi se povećao pritisak na Rusiju, preneo je londonski “Tajms”.

    Pozivajući se na izvor u vladi, list navodi da je ministarstvo policije Velike Britanije gradilo slučaj protiv Vagnera dva meseca i da je zabrana grupe je “neminovna” kroz nekoliko nedelja.

    Ukoliko se Vagner zabrani, svako ko pripada grupi, prisustvuje njenim sastancima, podržava je ili nosi njen grb u javnosti, biće krivično gonjen.

    Bile bi uvedene sankcije za grupu, pa Vagner ne bi mogao da koristi novac koji bi prošao kroz britanski finansijski sistem.

    Ne postoje dokazi da su Vagner ili pojedinci povezani sa tom grupom aktivni u Britaniji otkako je počeo rat u Ukrajini, dodaje se u tekstu “Tajmsa”.

    Postoji, međutim, “sumnja” da je grupa pomogla da se iz Britanije izvuče ruski novac nakon što je London uveo sankcije ruskim oligarsima i saveznicima ruskog predsednika Vladimira Putina, rekao je vladin izvor.

    Kada je reč o Francuskoj, Pariz je zvanično pozvao EU da označi Vagner kao terorističku grupu.

    Francuski parlament usvojio je rezoluciju kojom preporučuje EU da stavi Vagner na listu terorističkih organizacija, preneo je “Gardijan”.

    “Gde god da ‘operišu’, članovi Vagnera šire nestabilnost i nasilje. Ubijaju i muče. Masakriraju i pljačkaju. Zastrašuju i manipulišu, maltene, bez kazne” rekao je poslanik Benžamen Hadad u parlamentu.

    On je dodao da nije reč o “običnim plaćenicima željnim novca”, već da pripadnici Vagnera, kako je naveo, “od Malija do Ukrajine podržavaju agresivnu politiku režima Vladimira Putina”.

  • EU priprema mjere protiv zemalja koje pomažu Rusiji u izbjegavanju sankcija

    EU priprema mjere protiv zemalja koje pomažu Rusiji u izbjegavanju sankcija

    Nakon 10 krugova sankcija protiv Rusije, EU se usredotočuje na provedbu i sprečavanje zaobilaženja sankcija. Nova runda sankcija koju sprema EU ciljati će kompanije i države za koje se smatra da pomažu Rusiji u zaobilaženju sankcija.

    Ove mjere će zahtijevati primjenu ekstrateritorijalnosti, osporavanog pravnog načela koje može omogućiti EU-u da sankcionira subjekte koji su izvan njezine nadležnosti.

    Radikalan potez potaknut je nužnom potrebom za poboljšanjem provedbe i suzbijanjem zaobilaženja, što je težak zadatak nakon deset rundi sankcija koje pokrivaju niz privrednih sektora i proizvoda bez presedana, kao što su mikročipovi, kamioni, novčanice, hemikalije i luksuzne torbe.

    Nacrt koji je izradila Evropska komisija poslan je državama članicama u petak, a očekuje se da će o njemu dodatno raspravljati ambasadori tokom sastanka u srijedu.

    “Ovaj paket usmjeren je na provedbu sankcija, njihovu učinkovitost i kako spriječiti njihovo zaobilaženje, kao i na robu čiji je izvoz zabranjen u Rusiju, sprječavanje da ta roba nađe put do Rusije i njezinog vojno-industrijskog kompleksa“, rekao je glasnogovornik Evropske komisije u ponedjeljak, potvrdivši medijske izvještaje

    Glasnogovornik je odbio komentarisati sadržaj prijedloga, za koji se očekuje da će biti predmet intenzivnih pregovora sljedećih sedmica.

    Brisel je sve više zabrinut zbog značajnog porasta robe proizvedene u EU koja teče u zemlje južnog Kavkaza i centralne Azije, za koje se sumnja da se preusmjeravaju u Rusiju.

    Izvoz EU-a u Kinu i Iran, dva bliska saveznika Kremlja, također je pod lupom, kao i trgovinska razmjena s Turskom, zemljom koja, unatoč tome što je članica NATO-a, pokušava uspostaviti ekvidistantne odnose između Moskve i Kijeva.

    Pozornost se pridaje proizvodima europskih kompanija koje je danas zabranjeno slati u Rusiju jer mogu, direktno ili indirektno, podržati ruski ratni stroj, kao što su poluprovodnici, radari, dronovi, radio sistemi i druge elektronske komponente.

    Prema izvještaju Financial Timesa , nacrt prijedloga Komisije uključuje sedam kineskih kompanija koje su optužene za prodaju opreme s potencijalnom vojnom upotrebom. Neke od navedenih kompanija već su pod sankcijama Sjedinjenih Država.

    Poduzimanje poteza protiv Kine, najvećeg trgovinskog partnera EU-a u smislu robe, predstavljalo bi hrabar korak u vanjskoj politici bloka i gotovo sigurno bi izazvalo bijesan odgovor Pekinga u trenutku kada odnosi EU-a i Kine prolaze kroz duboke turbulencije .

    Načelo eksteritorijalnosti korišteno je u prošlosti, ponajviše u slučaju američkih sankcija protiv Irana. Godine 2018. administracija predsjednika Donalda Trumpa odlučila se povući iz iranskog nuklearnog sporazuma i nametnuti strategiju “maksimalnog pritiska” za ponovno nametanje sankcija Iranu koje su prethodno ukinute prema međunarodnom sporazumu.

    Tada su američke vlasti koristile eksteritorijalnost, također poznatu kao sekundarne sankcije, za kažnjavanje neameričkih kompanija koje su još uvijek poslovale s Iranom. U strahu od odmazde, mnoge europske kompanije povukle su se s iranskog tržišta, unatoč tome što su savršeno mogle poslovati unutar zemlje prema zakonima EU-a.

    Dok je Brisel kritizirao Washington tokom iranskog spora, sada se čini da je spreman slijediti taj primjer kako bi osigurao učinkovitu provedbu sankcija EU protiv Rusije i uklanjanje rupa u zakonu.