VRBAS Media

Oznaka: EU

  • Milanović: Što se mene tiče, Srbija je dobrodošla u EU

    Milanović: Što se mene tiče, Srbija je dobrodošla u EU

    Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović, koji prisustvuje NATO Samitu u Viljnusu, izjavio je da je Srbija, što se njega tiče, dobrodošla u EU.

    “Srbi moraju da odluče gdje su, što se mene tiče, dobrodošli su, ali moraju da odluče gdje su”, rekao je Milanović u izjavi novinarima nakon prvog dana samita.

    Primjećujući mnoge kontradiktornosti, Milanović je rekao da je na samitu govorio o situaciji na Kosovu i Metohiji o, kako je naveo, napadu na Kfor i potrebi da se prizna “kosovska nezavisnost”.

    “Pozivamo Ukrajinu u članstvo u NATO, a među nama ima još onih koji ne žele da priznaju postojanje Kosova”, naveo je Milanović.

    Kaže da je govorio i o situaciji u Bosni i Hercegovini koju je, pojašnjava ocijenio boljom nego što je bila, ali nezadovoljavajućom.

    “To nas se sve tiče, to je dio sigurnosnog okruženja u kojem Alijansa djeluje”, rekao je hrvatski predsjednik.

    Govoreći o još nekim kontradiktornostima kada je riječ o pristupanju nekih zemalja EU, Milanović je rekao: “S druge strane, s nama u NATO-u ravnopravno sjede čelnici Albanije, Sjeverne Makedonije i Crne Gore koji su već godinama dobro došli u najdemokratskiji i najdelikatniji vojni savez na svijetu, a u pregovorima za EU se drže negdje tamo… nigdje. To je čak diskriminacija, to je jedno neodrživo protivrečje”, rekao je šef hrvatske države.

    Upitao je šta te zemlje rade u NATO, ako ne ispunjavaju neke druge vrijednosti.

    On je negirao da Hrvatsku na samitu predstavljaju dvije delegacije i istakao da su u Viljnusu bitni jedino šefovi delegacija, jer oni jedini govore.

    O odlučivanju na NATO samitu, Milanović je rekao da se odluke donose bez znanja Hrvatske i da to, kako je kazao, javnost mora da zna zbog mogućih posljedica, prenosi b92.

    “Ovdje se donose odluke koje imaju strahovito duboko, tektonsko značenje i Hrvatska u tome učestvuje. Niko od nas, pa ni ja, ni Plenković, ni ministar nismo učestvovali u onim bitnim stvarima o kojima saznajemo u posljednjem trenutku”, rekao je Milanović.

    Dodao je da to nije kritika upućena NATO, ali da, kako kaže, u vremenima kao što je današnje, a koje je “grozno i opasno i neke stvari ne želimo da vidimo, to naši ljudi moraju da znaju”.

    Rekao je i da “EU pati od strahovitog manjka demokratičnosti” i kao primjer naveo premijera Mađarske Orbana.

    “Orban će govoriti iz perspektive mađarskog premijera. Nekom se ne sviđa, ali on brani svoje interese, a interesi su Mađari u Ukrajini koji se masovno mobilizuju”, naveo je Milanović.

    Što se tiče Ukrajine i NATO, rekao je da je Ukrajini obećano članstvo u NATO-u “uz 50.000 uslova”.

    “To je jedno obećanje uz 50.000 uslova, što sigurno neće zadovoljiti Ukrajince, ali to je takva odluka, mi tu ne možemo ništa da promijenimo”, rekao je Milanović i dodao da su se članice Alijanse složile da je budućnost Ukrajine u savezu, ali da Kijevu nije uručena pozivnica niti je dat vremenski rok za njeno pristupanje NATO.

  • Da li će Brisel “olabaviti” prioritete za BiH

    Da li će Brisel “olabaviti” prioritete za BiH

    Rat u Ukrajini i najava promjene evropske strategije po pitanju budućeg ekonomskog razvoja i prioriteta, kao i daljeg procesa primanja novih članica, otvorili su spekulacije o tome da li će BiH uspjeti da se “ugura” u EU bez ispunjavanja ranije postavljenih uslova i prioriteta.

    Unedavno objavljenom godišnjem Izvještaju o strateškim predviđanjima za naredni period, koji je sačinila Evropska komisija, posebna pažnja posvećena je aktuelnim prioritetima EU, izazovima koji su nastali kao posljedica sukoba u Ukrajini, kao i problemima s kojima će se u budućnosti suočiti Unija.

    Nisu rijetka razmišljanja da bi BiH, kao i ostale države Zapadnog Balkana koje čekaju na vratima EU, mogle da iskoriste trenutnu situaciju za ubrzaniji prijem u punopravno članstvo. O tome je, između ostalog, nedavno govorio i mađarski ministar spoljnih poslova, Peter Sijarto, koji je istakao da je Zapadni Balkan “jedina mogućnost rasta za EU – i sa teritorijalnog i sa ekonomskog aspekta”.

    Unedavno objavljenom godišnjem Izvještaju o strateškim predviđanjima za naredni period, koji je sačinila Evropska komisija, posebna pažnja posvećena je aktuelnim prioritetima EU, izazovima koji su nastali kao posljedica sukoba u Ukrajini, kao i problemima s kojima će se u budućnosti suočiti Unija.

    Nisu rijetka razmišljanja da bi BiH, kao i ostale države Zapadnog Balkana koje čekaju na vratima EU, mogle da iskoriste trenutnu situaciju za ubrzaniji prijem u punopravno članstvo. O tome je, između ostalog, nedavno govorio i mađarski ministar spoljnih poslova, Peter Sijarto, koji je istakao da je Zapadni Balkan “jedina mogućnost rasta za EU – i sa teritorijalnog i sa ekonomskog aspekta”.

    Komentarišući najnoviji godišnji izvještaj Evropske komisije, spoljni član Odbora za evropske integracije i regionalnu saradnju Narodne skupštine Republike Srpske, Milan Zečević, između ostalog je istakao da “sve navedeno prejudicira dolazeće korjenite promene na evropskoj političkoj sceni kroz izmjene principa na kojima je EU osnovana”. To je, kako je ustvrdio, u suprotnosti sa gotovo zastarjelim pristupom evropskim integracijama koji se očekuje u pregovorima sa BiH.

    Budući da je prošlo deset godina od posljednjeg zvaničnog proširenja EU, do sada nije izmjenjen pristup novim pregovorima, dok je geopolitička scena značajno drugačija i izmjenjena u odnosu na 2013. godinu. Samim tim i pristup kroz 14 prioriteta koji se nameću prema BiH zahtijevaju drugačiju analizu i prilagođavanje aktuelnoj situaciji – smatra Zečević.

    Politički analitičar Ivana Marić takođe ocjenjuje da bi promijenjene geopolitičke okolnosti mogle da dovedu do “popuštanja” Brisela, kada je riječ o uslovima koji su postavljeni pred zemljama kandidatima za članstvo. Međutim, ona smatra da tako nešto ne bi donijelo bilo kakve koristi građanima BiH.

    – Ne bi bilo prvi put da EU popusti kad se radi o prioritetima i uslovima koje je sama postavljala. Sjetimo se samo kako su Bugarska i Rumunija tamo ušle, a vidimo i kako one slabo napreduju upravo iz razloga što su ih “preko reda” primili. Poklanjanje ulaska nama ništa ne bi donijelo ni pomoglo. Tih 14 prioriteta, koji su stavljeni pred BiH, nisu izmišljeni iz nekakve potrebe EU, već je to nešto što mi svakako moramo da ispunimo kako bi napredovali, nezavisno od EU – kaže Marićeva za Srpskainfo.

  • Fon der Lajen: Postoji jasan plan za deeskalaciju situacije na KiM

    Fon der Lajen: Postoji jasan plan za deeskalaciju situacije na KiM

    Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je za Tanjug da postoji veoma jasan i posvećen plan za deeskalaciju situacije na Kosovu i Metohiji – mapa puta na kojoj su obje strane radile ranije ove godine.

    “Pozivam obje strane na deeskalaciju i pridržavanje mape puta. To je apsolutno ključno kako bismo krenuli napred na miran način”, rekla je predsjednica EK na pitanje kako komentarišete situaciju na sjeveru Kosova i Metohije i da li će se EU snažnije angažovati i uticati na premijera privremenih prištinskih institucija Aljbina Kurtija da prihvati plan EU o deeskalaciji situacije i povlačenju specijalnih jedinica, prenosi Tanjug.

    Fon der Lajen je uoči drugog dana NATO samita u Viljnusu istakla da je jasno je da i Beograd i Priština moraju da poštuju onu što je dogovoreno u Ohridu.

  • Prištinski medij otkrio Lajčakov plan u tri tačke za deeskalaciju situacije na sjeveru Kosova

    Prištinski medij otkrio Lajčakov plan u tri tačke za deeskalaciju situacije na sjeveru Kosova

    Specijalni izaslanik EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak pripremio je plan za sprovođenje tri tačke koje vode ka deeskalacije situacije na sjeveru Kosova.

    Prema planu, ako sve bude kako treba, mjere protiv Kosova biće ukinute. Prvi korak trebalo bi da preduzme Kosovo, a tiče se povlačenja policije iz zgrada u četiri opštine na sjeveru, dok bi gradonačelnici trebalo privremeno da obavljaju dužnosti van opštinskih zgrada.

    Srpski protesti da prestanu istovremeno sa odlaskom kosovske policije sa severa KiM
    Ono što je na Srbiji da uradi jeste da obezbijedi da demonstranti napuste opštinske zgrade istovremeno sa odlaskom kosovske policije.

    Lajčak je ranije u toku dana saopštio da je u Bratislavi sa zamjenikom kosovskog premijera i šefom kosovskog pregovaračkog tima Besnikom Bisljimijem dogovorio prve korake ka deeskalaciji situacije na sjeveru Kosova

    Bisljimi je naveo da su se na tom sastanku dogovorili o neophodnim koracima da se obezbijedi efikasnu deeskalacija i to, kako je istakao, kako je predviđeno zakonom fokusirajući se na normalizaciju i sprovođenje vladavine prava, piše Kosovo Onlajn.

  • U evrozoni sve tmurnije – Njemačka posebno loše

    U evrozoni sve tmurnije – Njemačka posebno loše

    Poslovni sentiment u evrozoni pogoršan je treći mesec zaredom, i raste pesimizam kako u proceni trenutne situacije, tako i u očekivanjima.

    To je objavio frankfurtski institut za finansijsku analizu Sentix, prenosi biznisinfo.

    Sentixov pokazatelj konjunkture pao je za 5,5 bodova, na minus 22,5. To ukazuje da je evrozona i dalje u recesiji, a posebno je loše, “bez znakova poboljšanja”, u Nemačkoj, prenosi DPA.

    Nemačka je u zimskom semestru zapala u recesiju i njena ekonomija stoji lošije od ostalih u području zajedničke evropske valute.

    “Negativni recesijski trend prisutan je svugde u svetu osim u Sjedinjenim Američkim Državama, koje još odolevaju”, objašnjavaju iz Sentixa. Globalno je i u azijskoj regiji ekonomski pokazatelj pao je peti mesec zaredom.

    Ekonomski analitičari pomno prate kretanja Sentixove mesečne ankete koja se pojavljuje početkom meseca, za razliku od drugih važnih pokazatelja ekonomskog raspoloženja i očekivanja, poput onih koje priprema minhenski Ifo ili Centar za evropska ekonomska istraživanja (ZEW).

  • Erdogan rekao da će Turska odobriti ulazak Švedske u NATO ako EU otvori vrata Ankari

    Erdogan rekao da će Turska odobriti ulazak Švedske u NATO ako EU otvori vrata Ankari

    Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan kaže da bi njegova zemlja mogla odobriti članstvo Švedske u NATO-u ako evropske nacije “otvore put” nastojanjima Turske da se pridruži Evropskoj uniji.

    Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan kaže da bi Ankara mogla odobriti članstvo Švedske u NATO-u ako Evropljani “otvore put” kandidaturi Turske za članstvo u EU.

    Erdogan, čija je zemlja odugovlačila s konačnim odobrenjem članstva Švedske u NATO-u, dao je komentare u ponedjeljak u Ankari prije odlaska na sastanak na vrhu saveza u Vilniusu u Litvaniji.

    Turska je kandidat za pridruživanje EU-u, ali je njena kandidatura za članstvo u zastoju zbog demokratskog nazadovanja Ankare i sporova s članicom EU-a Kiprom.

    Čelnici Sjevernoatlantskog saveza (NATO) sastat će se u Vilniusu u Litvi na dvodnevnom summitu koji otvara u utorak.

    Očekuje se da će naglasiti svoju odlučnost da djeluju ako ruski predsjednik Vladimir Putin pokuša proširiti rat na zapad.

    Savez također želi pridružiti Švedsku do sastanka čelnika, ali Turska i Mađarska tek trebaju podržati taj potez.

    Turska je zaustavila pristupanje Švedske NATO-u, rekavši da mora učiniti više kako bi suzbila kurdske militante i druge skupine koje Ankara smatra prijetnjama svojoj nacionalnoj sigurnosti. Protuturski i antiislamski prosvjedi u Stockholmu izazvali su sumnje da bi se sporazum mogao postići prije summita saveza.

    Ali Stockholm kaže da je ispunio svoj dio tripartitnog sporazuma koji su Švedska, Finska i Turska potpisale na prošlogodišnjem summitu NATO-a u Madridu.

    Očekuje se da će se Erdogan i švedski premijer Ulf Kristersson sastati kasnije u ponedjeljak u glavnom gradu Litvanije, Vilniusu, uoči summita NATO-a.

    Švedski ministar vanjskih poslova Tobias Billström rekao je u ponedjeljak javnoj televiziji SVT kako očekuje da će Turska na kraju signalizirati da će dopustiti Švedskoj da se pridruži savezu, iako nije mogao reći hoće li se to dogoditi na godišnjem summitu.

    “Ono na što računamo, naravno, je doći do točke u kojoj ćemo dobiti poruku od predsjednika Erdogana da će biti nešto što biste mogli nazvati zelenim svjetlom… poruku da proces ratifikacije u turskom parlamentu može započeti ”, rekao je Billström.

  • Počinje “puč” u Evropi

    Počinje “puč” u Evropi

    Desničarske stranke osvajaju Evropu, a promena političke situacije će uticati na sve, od klimatske do migracione politike.

    Počelo je sa Italijom, zatim se desila Finska i Grčka. Španija bi mogla biti sledeća.

    Širom Evrope, vlade preuzimaju desničari. Na nekim mestima, lideri krajnje desnice preuzimaju vlast dok se u drugim tradicionalnije stranke desnog centra udružuju sa desničarima, što je nekada smatrano nemogućim.

    Na drugim mestima, stranke tvrde desnice obezbeđuju više poslaničkih mesta i regionalnih kancelarija. Partija Alternativa za Nemačku (AfD), koja je već pod prismotrom zbog sumnje na ekstremizam krajnje desnice, sada nadmašuje socijaldemokrate kancelara Olafa Šolca i upravo je postigla prelomnu pobedu na izborima u okrugu – alarmantan trenutak za zemlju svesnu svoje nacističke prošlosti.

    Trend, naravno, nije baš počeo sa Italijom i premijerom krajnje desnice Đorđom Meloni. Ali prošla godina je donela niz upečatljivih rezultata za konzervativce. I ovaj trend bi mogao da se nastavi, jer se čini da su zemlje poput Španije i Slovačke spremne da “skrenu desno” na predstojećim izborima.

    Ovo je razvoj koji će neizbežno preoblikovati Evropu, utičući na sve, od načina na koji se rešavaju klimatske promene, preko roditeljskih prava, do toga ko je dobrodošao na kontinent.

    Pravo u EU

    I tradicionalna desnica i krajnja desnica nedavno su ostvarili uspehe širom Evropske unije.

    S obzirom da je EU spremna da izabere novi Evropski parlament sledeće godine, pomeranje udesno bi takođe moglo da proizvede konzervativniji Brisel u godinama koje dolaze, period koji će predstavljati kritične odluke o stvarima kao što su širenje EU na istok, trgovina sa Kinom i nadzor nad vladavina prava u zemljama EU.

    “Došlo je do približavanja desnog centra i krajnje desnice tokom protekle decenije”, rekao je Hans Kundnani, evropski politički analitičar u Četam hausu.

    Promena, dodao je, “može imati duboke posledice po EU”.

    Promena političke slike Evrope mogao se videti u Briselu ove nedelje kada su se lideri EU okupili na svom redovnom samitu.

    Za stolom je bilo novo lice, Peteri Orpo, novi premijer Finske, koji vodi konzervativnu Nacionalnu koalicionu partiju.

    Političko putovanje njegove zemlje tokom prošle godine ilustruje zaokret udesno koji je zavladao u delovima Evrope. Nakon četiri godine koalicione vlade petočlane koalicije orijentisane na levicu, birači su napustili socijaldemokratu Sanu Marin, što je dovelo do uspostavljanja najdesničarske vlade u finskoj istoriji.

    Grčki premijer Kirijakos Micotakis takođe je postigao veliki uspeh na izborima. Ovaj 55-godišnji lider desnog centra je na izborima osvojio daleko veću većinu nego što je to bio slučaj prvog puta.

    Pitanje ko zauzima mesta za stolom EU je važno – Evropski savet, koji okuplja 27 lidera bloka, mora na kraju da odluči o političkim prioritetima EU i političkim inicijativama.

    “Mislim da već vidimo Meloni efekat”, rekao je jedan visoki diplomata EU koji je želeo da istakne anoniman i dodao: “Što se tiče migracija i klime, nesumnjivo je došlo do pomeranja udesno”.

    Prvi znaci da je Meloni prihvaćena, a ne izolovana, pojavili su se prošle jeseni na njenom prvom samitu EU.

    Dok su se lideri bavili teškim pitanjem migracija, italijanska liderka je uspela da “otvara vrata”, dobijajući prećutnu podršku za svoju želju da se politika EU više fokusira na odvraćanje migranata od dolaska u Evropu.

    Nekoliko meseci kasnije, centristički holandski premijer Mark Rute i šefica Evropske komisije desnog centra Ursula fon der Lajen, najviši izvršni direktor EU, pratili su Meloni na putovanju u Tunis kako bi pokušali da obuzdaju migracione tokove iz te severnoafričke zemlje — emisija međupartijskog jedinstva.

    Putovanje je usledilo samo nekoliko sati nakon što su zemlje EU postigle sporazum sa Italijom o tome kako da procesuiraju i premeste migrante, što je Melonijevoj vladi dalo veći prostor za vraćanje odbijenih tražilaca azila.

    Šta dolazi…
    Sa još godinu dana do izlaska građana EU na birališta, narednih nekoliko meseci biće isprekidani ključnim momentima koji će pružiti uvid u to na koji način politički vetar duva.

    Prva je Španija, a birači idu na birališta sledećeg meseca.

    Glavna partija desnog centra u zemlji, Narodna partija (PP), uverena je da će ponovo osvojiti vlast nakon što je na lokalnim izborima prošlog meseca porazila socijalističku partiju premijera Pedra Sančeza.

    Kako se kampanja zahuktava, Sančez upozorava na moguću vezu između PP-a i krajnje desničarske stranke Voks, nadajući se da bi povezanost PP-a sa Voksom mogla odbiti levo orijentisane birače srednje klase. Ali povratak na vlast od strane PP, kao što se čini verovatnim, bi učvrstio desničarski nagib Evrope.

    Na drugim mestima, poljski Zakon i pravda, centar desničarske moći u EU, vodi u anketama uoči jesenjih izbora, dok se Slovačka priprema za povratak populističkog lidera Roberta Fica na vanrednim izborima zakazanim za septembar.

    Ne prate sve zemlje taj trend, centrističke vlade u Irskoj i Litvaniji, na primer, suočavaju se sa izbornim izazovima levice. A Nemačku, najmnogoljudniju državu u EU, i dalje vodi socijaldemokrata. Ali čak i tamo, vlast Olafa Šolca je klimava, a rivalski demohrišćani i krajnje desničarski AfD rastu u anketama.

    Zato nijedan “povetarac” levice trenutno ne može da se uporedi sa “uraganom” desnice koji se nadvija nad Evropom

  • Ukrajina na evropskom putu brže napreduje u ratu nego BiH u miru

    Ukrajina na evropskom putu brže napreduje u ratu nego BiH u miru

    Tokom posjete grupe novinara Ukrajini navršila se godinu dana otkad je ta zemlja dobila kandidatski status za članstvo u EU 23. juna 2022. godine.

    Prema podacima koje je tim povodom prije dvije sedmice iznio Oliver Varhelji, evropski komesar za proširenje, ta zemlja je u potpunosti ispunila dva od sedam prioriteta, dok se ostalih pet prioriteta ispunjavaju, čime je pokazala da je na evropskom putu napredovala više od BiH, koja se i dalje muči s 14 prioriteta koji su bili postavljeni kao uslov za kandidaturu još 2019. godine.

    Iako mnogi u BiH i na zapadnom Balkanu misle da je Ukrajina status dobila nezasluženo i da joj se gleda kroz prste, novinari koji su posjetili tu zemlju su se mogli uvjeriti koliki je napredak ona ostvarila od 2014. godine. Ukrajina je digitalizovala javnu upravu, a digitalne usluge, uključujući i izdavanje ličnih karata, vozačkih dozvola, građevinskih dozvola i drugih dokumenata nalaze se u aplikaciji DiiA, koju već svakodnevno koristi 19,3 miliona Ukrajinaca, s tendencijom stalnog povećanja. Ove usluge praktično su razvijene u ratu i Evropska komisija je pohvalila stepen reformi koji je ostvaren. Trenutno Ukrajinci mogu koristiti više od 50 javnih usluga putem mobilnog telefona, a plan je da sve usluge budu u potpunosti prebačene na ovu aplikaciju.

    Kao što nam je većine sagovornika naglasila tokom naše posjete, glavni faktor u reformama koje su sprovedene je pritisak javnosti. Za razliku od BiH, u kojoj je javnost gotovo eutanazirana kad je u pitanju pritisak na javne zvaničnike, u Ukrajini je u proteklih 20 godina s političke scene “zbrisano” šest najviših lidera koji su upravljali svim procesima u Ukrajini. U tom periodu s političke scene nestali su Leonid Kučma, Julija Timošenko, Viktor Juščenko, Viktor Janukovič i Petro Porošenko. Zbog korupcije, u zatvoru je završila prozapadna političarka Timošenko, dok je proruski političar Janukovič zatvor izbjegao samo zato što je pobjegao iz zemlje. Za to vrijeme, u BiH praktično vladaju isti političari, bez izgleda da bi bilo ko od njih mogao biti poslat u političku penziju. Zato je prirodno što praktično nijedan prioritet na evropskom putu nije ispunjen, a prema riječima Johana Zatlera, šefa delegacije EU u Sarajevu, BiH nije dobila kandidatski status kada i Ukrajina upravo “zaslugom” bh. političara.

    “Mislim da je bilo ispravno da BiH nije dobila status u junu, jer bi to bio dodatni argument u izbornoj kampanji onima koji su na vlasti, a koji nisu puno uradili”, rekao je on tada.

    Oleksnadr Melničenko, zamjenik šefa za Međunarodnu saradnju u Agenciji za suzbijanje korupcije Ukrajine, nam je rekao da je glavni faktor pritiska na javne zvaničnike ukrajinska javnost, koja ne toleriše korupciju. On kaže da su od Majdana 2014. do danas s političke scene nestali brojni ratni heroji i istaknuti pojedinci iz vremena revolucije.

    “Mislim da je ukrajinsko društvo već razvilo visoki stepen kritičnog razmišljanja i pokazalo da je jako kritično prema pojedincima koji su se ogriješili o javni interes bez obzira na to o kome se radi”, kaže on.

    Tetjana Harčenko, šefica Odjeljenja za komunikacije za reformu sistema javnih nabavki u Ministarstvu odbrane Ukrajine, nam je rekla da je javnost i od početka proširene ruske invazije u februaru prošle godine pokazala da ne toleriše korupciju. Zahvaljujući istraživačkim novinarima, kako kaže, prije nekoliko mjeseci je otkriven skandal u snabdijevanju hranom Oružanih snaga Ukrajine, kada su cijene preuveličavane. Kao rezultat, nekoliko visokorangiranih pojedinaca u Ministarstvu odbrane je u pritvoru i čeka sudski proces.

    “Mislim da smo mi kao javnost već vakcinisani protiv tolerancije na korupciju. Kad je rat počeo 2014, tada nije bila nijedna agencija protiv korupcije i nisu sprovedene nikakve reforme. U međuvremenu smo prošli čitav jedan politički ciklus i imamo to loše iskustvo s pojedincima i političkim partijama koje se nisu ponašali u skladu s najvišim standardima. Od tada je prošlo mnogo vremena i sada imamo antikorupcijske institucije koje su nastale pod pritiskom građana. Sigurna sam da će takvih slučajeva biti i u budućnosti, ali odgovornost je na građanima”, kaže ona.

    Slava Banik, načelnik Odjeljenja za digitalne usluge u Ministarstvu za digitalnu transformaciju Ukrajine, nam je rekao da je DiiA značajno unaprijedila transparentnost u Ukrajini i omogućila lakše otkrivanje korupcije.

    “Ovaj sistem ima ogroman antikorupcijski efekt. Na primjer, svuda u svijetu je pitanje dobijanja građevinskih dozvola jedno od najkritičnijih korupcijskih područja. U Ukrajini je većina koraka koje morate proći u tom procesu automatizovana. Sve vaše dokumente softver procesuira automatski i ostavlja logove. To omogućava jednostavan uvid u sistem kako je procedura sprovedena”, kaže on. Ističe da je Ukrajina svoj digitalni administrativni sistem počela izvoziti u druge zemlje.

    Zahvaljujući DiiA, kako kaže Melničenko, bilo je moguće digitalizovati imovinske kartone oko 700.000 javnih zvaničnika u Ukrajini.

    “Svaki građanin je mogao vidjeti šta imaju zvaničnici i njihove porodice, supružnici, djeca i slično”, rekao je on.

    Nakon februara 2022. godine, Ukrajina je djelimično zatvorila pristup javnosti ovim dokumentima, zbog sigurnosnih razloga i omogućila zvaničnicima da mogu da traže da se njihovi kartoni ne objavljuju. Kako je rekao Melničenko, postoji opasnost da podaci o članovima porodica visokih zvaničnika budu dostupni ruskim snagama, što bi predstavljalo bezbjednosni rizik. Jedna od primjedaba EU je potreba da se ova usluga ponovo učini dostupna javnosti kako je to bilo ranije.

    “Stav naše agencije je da sistem treba da bude vraćen onako kako je bio prije februara 2022. godine i nastavićemo da zagovaramo da svi zvaničnici imaju obavezu da podnesu svoje imovinske kartone, uprkos suspenziji te obaveze. Ako se ne varam, do sada je oko 400.000 zvaničnika javno objavilo svoje imovinske kartone, uprkos tome što to više nije obaveza. Ovo pokazuje da su se ukrajinski zvaničnici navikli da svoje deklaracije objavljuju i da su svjesni zahtjeva javnosti za transparentnosti”, rekao je on. Kako je istakao, većina poslanika i ministara u Vladi Ukrajine odlučila je da iskoristi mogućnost javnog neobjavljivanja imovinskih kartona, navodeći sigurnosne razloge.

    “Mi smo obavili čitav niz razgovora s javnim zvaničnicima i nadamo se i vjerujemo da će objavljivanje imovinskih kartona uskoro ponovo biti obaveza”, rekao je on.

  • Kasetne bombe – više patnje za Ukrajince, nego za bilo koga

    Kasetne bombe – više patnje za Ukrajince, nego za bilo koga

    Slanje kasetnih bombi Ukrajini naneće Ukrajincima više patnje nego bilo ko drugi, izjavio je poslanik Evropskog parlamenta iz Irske Mik Volas, prenosi TASS.

    “Slanje kasetnih bombi za sukob u Ukrajini doneće Ukrajincima više patnje nego bilo kome drugom. Strašno je što su Rusija, Ukrajina i SAD odbile da potpišu Konvenciju UN o zabrani kasetnih bombi 2008. godine”, napisao je Volas na Tviteru.

    Volas je takođe pozvao UN da se umeša u situaciju.

    Naime, američki savetnik za nacionalnu bezbednost Džejk Salivan saopštio je ranije da su “SAD odlučile da prebace kasetnu municiju u Ukrajinu”, čijoj se upotrebi UN protive.

    On je takođe napomenuo da je Kijev Vašingtonu dao pismene garancije za minimiziranje rizika za civile prilikom upotrebe ove vrste municije.

    Portparol Pentagona Patrik Rajder rekao je da ako SAD odluče da Ukrajini obezbede kasetnu municiju (koja je zabranjena u više od 100 zemalja) zbog pretnje koju predstavlja po civile, odlučile bi se za modernije tipove.

    “Bombe čije slanje razmatramo ne uključuju starije varijante kod kojih je nivo neaktivacije eksploziva veći od 2,35 odsto”, rekao je on, dodajući da će Pentagon “pažljivo birati one sa nižim stopama” za koje ima nedavne podatke testiranja.

  • EU mijenja kurs, BiH mora da traži svoj interes

    EU mijenja kurs, BiH mora da traži svoj interes

    Stari model globalizacije izrađen na slobodnoj trgovini i globalnim lancima snadbijevanja je prevaziđen i vrijeme očiglednog izbora liberalne demokratije je prošlo, a ulazimo u novu eru “geoekonomije” koja podrazumijeva iskorištavanje sopstvenih resursa

    Ovo je, između ostalog, navela Evropska komisija predstavljajući svoj godišnji izvještaj o strateškom predviđanju koji postavlja prioritete za naredne godine i, kako ističu domaći stručnjaci, Bosna i Hercegovina u svemu tome treba da traži svoju šansu, da se ne odriče Evropske unije, ali ni ostatka svijeta. Iz dokumenta koji je predstavila Evropska komisija može se zaključiti da će Evropa smanjivati svoju stratešku zavisnost od drugih zemalja i umjesto globalizacije i oslanjanja na ostale zemlje koristiti vlastite resurse i povećavati proizvodnju na kontinentu. Koliko je Evropska unija u problemu, možda najbolje ilustruje podatak da je prije ekonomske krize iz 2008. godine njen BDP bio deset odsto veći od američkog, a danas je čak 50 odsto manji. U međuvremenu iz EU je izašla Velika Britanija, međutim i dalje je činjenica da u ovom trenutku BDP EU i sa Velikom Britanijom manji je od američkog.

    “Moramo se prilagođavati aktuelnoj situaciji, biti mudri i racionalni. Naša kuća je Evropa, ali to ne znači da treba da prekidamo saradnju sa zemljama van Evrope. To je trenutni trend i opet će doći vrijeme globalizacije, jer prekid trgovačkih lanaca, sukob Amerike i Kine su dio vremenskog ciklusa koji će proći”, rekao je ekonomista Željko Šain.

    Može li Bosna i Hercegovina u svemu tome vidjeti korist, možda najbolje govori izjava Petera Sijarta, mađarskog ministra spoljnih poslova, koji je rekao da je “zapadni Balkan jedina mogućnost rasta za Evropsku uniju i sa teritorijalnog i sa ekonomskog aspekta”.

    Osim prilagođavanja kapitalističkog modela Evropske unije, kako su naveli, “novom dobu”, neophodno će biti ubrzati i snažnije pomoći strateške investicije za digitalnu i zelenu transformaciju, a u ostvarenju tog cilja Evropska investiciona banka moraće da poveća svoju ulogu i obezbijedi 620 milijardi za finansiranje “zelenog dogovora”.

    “Veličina ekonomije EU sa novim pravilima, premašila bi ekonomiju SAD, Kine i Indije”, rekao je Maroš Šefčovič, potpredsjednik Evropske komisije.

    Jedan od problema koji je identifikovan, a koji je naveden u izvještaju je i rastuća nejednakost, jer, kako je navedeno, život je sve teži za radnike sa nižim primanjima koji snose teret klimatskih promjena, dok izdvajaju više za hranu, drugu robu i usluge, a istovremeno se povećava i nejednakost među zemljama EU, kao i jaz u bogatstvu, te između mladih i starih.

    “Naš imperativ treba biti kako uz što manju ekonomsku štetu koja će biti pripremiti domaći privredni potencijal za osvajanje pokidanih lanaca vrijednosti i približiti proizvodne kapacitete Evropi na čijoj smo granici. Strateški dokument EU je definitivno priznanje nove realnosti koja korijene vuče u proteklih pet godina, ali strateški dokumenti poput ovoga imaju upitnu vrijednost u neizvjesnom vremenu jer međunarodna arhitektura ne odgovara realnosti”, rekao je Saša Stevanović, ekonomista.

    On kaže da se trenutno nalazimo u fazi “isključivih odnosa” i sankcija koja će, po svemu sudeći, da traje do uspostavljanja novog svjetskog poretka te da u ovim okolnostima, kada se svi okreću sebi, svojim interesima i kada ne postoji globalni interes, potezi jednih nastoje se iskoristiti kao šteta drugih, zbog čega imperativ postaje ne više koliko ko može nanijeti ekonomske štete, nego koliko se ekonomske štete može trpjeti.