VRBAS Media

Oznaka: EU

  • “Teško je zaustaviti Rusiju”

    “Teško je zaustaviti Rusiju”

    Rusija uspeva da zaobiđe ograničenja, izjavio je glavni ekonomista Instituta za međunarodne finansije Robin Bruks.

    “Pitanje praćenja primene antiruskih sankcija EU je teško, Rusija uspeva da zaobiđe ograničenja”, rekao je Bruks.

    On je u intervjuu za Die Velt rekao da se roba iz Evrope i dalje dovodi u Rusiju.

    Pored toga, Bruks je primetio da Moskva nastavlja da kupuje odbrambene proizvode kroz paralelni uvoz.

    Ekspert je pojasnio da je izuzetno teško uvesti bilo kakve sisteme kontrole za sprečavanje takve prakse, jer je svetska trgovina veoma raznolika.

  • Dačić upitao Lajčaka: Da li Mišel i danas misli ono što je rekao juče

    Dačić upitao Lajčaka: Da li Mišel i danas misli ono što je rekao juče

    Ministar spoljnih poslova Ivica Dačić upitao je izaslanika EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslava Lajčaka da li predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel i danas misli ono što je rekao juče i da li je to govorio lično ili u ime Evropske unije.

    Podsjetimo, Mišel je juče poručio da Evropska unija mora da bude spremna na proširenje do 2030. godine, ističući da to podrazumijeva zemlje Zapadnog Balkana.

    Dačić je rekao da bi Srbija bila srećna da se ispuni ono što je Mišel rekao, ali da ne vjeruje da će se to obistiniti zato što ne postoji politička odluka da tako treba.

    • Da li sve države članice stoje iza toga, bio bih radostan da je to tačno, ali isto tako moram da kažem da tokom proteklih desetak godina na svakoj konferenciji gdje učestvuju diplomate iz regiona postoji jedna “čuvena tema’” a to su evropske integracije Zapadnog Balkana. Sada će uskoro da uslijede međusobni napadi nas sa zapadnog Balkana, reći ćemo najgore jedni o drugima, tako da ovi iz EU će da zaključe da nam i nije mjesto u EU – kaže Dačić.

    Prema njegovim riječima, nema smisla više organizovati ovakve skupove.

    • Šta vi iz Brisela kao ne znate da mi hoćemo u EU? Bio bih radostan da ste ovoliko pažnje posvetili 90-te godine, prije rata, jer možda onda ne bi ni bilo ratova. I da ste ponudili kao alternativu evropske integracije. Zašto tada nismo organizovali ovakve skupove i konferencije? I sada se priča poslije rata u Ukrajini. Nama ne treba ništa poslije rata, nama treba prije rate – istakao je Dačić.

    On je zaključio da je evropska ideja mogla da bude zamjena za jugoslovensku ideju.

    Na Bledskom strateškom forumu održava se panel “Zapadni Balkan: Sve se menja ali sve ostaje isto?”, na kojem šefovi diplomatija regiona i specijalni izaslanik EU za Miroslav Lajčak debatuju o perspektivama i pridruživanju Evropskoj uniji.

    Lajčak odgovorio Dačiću: To što smo mi spremni, ne znači da ste vi spremni

    Specijalni izaslanik Evropske unije za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak odgovorio je Dačiću da Mišelove izjave ne znače da će region ući u sklop EU do navedenog datuma.

    • Evropska unija će biti spremna do 2030. godine, ali to ne znači da je odgovornost EU da dovede Zapadni Balkan u svoj sastav do te godine. Ako ste vi spremni, mi smo spremni. Za ples je potrebno dvoje – rekao je Lajčak.

    Lajčak je naveo da se ne sjeća da je EU u proteklih 20 godina bila spremnija za Zapadni Balkan nego što je Zapadni Balkan bio za EU, ali da je sada postoji momentum koji, kako smatra, treba iskoristiti.

    Dodao je da proces proširenja nije mehanički već politički i da je bilo perioda kada proširenje nije bilo prioritet EU.

  • Mišel: Pokrećemo pregovore Ukrajine i Moldavije, i BiH će biti na stolu

    Mišel: Pokrećemo pregovore Ukrajine i Moldavije, i BiH će biti na stolu

    EU i zemlje u procesu proširenja bi 2030. godine trebalo da budu spremne za sljedeću rundu primanja novih članica, rekao je Šarl Mišel, predsjednik Evropskog savjeta, najvišeg tijela EU, na dvodnevnom Bledskom strateškom forumu, koji je počeo danas.

    Mišel je, u prisustvu Roberta Goloba, premijera Slovenije, i Tanje Fajon, zamjenice premijera Slovenije, u ime domaćina Vlade Slovenije, i predsjednika vlada i predsjednika zemalja u procesu proširenja, poručio da će predložiti da se ovo nađe u sljedećoj strateškoj agendi EU.

    Mišel je rekao da će u decembru i na narednim samitima biti govora o zauzimanju pozicije oko pokretanja pregovora za Ukrajinu i Moldaviju, ali da će pokretanje pregovora za BiH i Gruziju takođe biti na stolu.

    “Proširenje više nije san, vrijeme je da se krene naprijed. Biće mnogo posla, biće teško, kompleksno, ponekad i bolno i za buduće članice i za EU, ali moramo biti jasni. Ako želimo da budemo kredibilni, moramo da pričamo o tajmingu. Moramo govoriti o našoj domaćoj zadaći. Imam sugestiju, kako pripremamo buduću stratešku agendu EU, moramo si postaviti jasan cilj. Ja vjerujem da do 2030. moramo biti spremni za proširenje na obje strane”, rekao je on, uz gromoglasni aplauz svih prisutnih.

    Rekao je da će za ostvarenje ovog cilja biti potrebno usvojiti sljedeći budžet u kojem će biti uključene i ove stavke, što će, kako je istakao, značiti da će neke zemlje članice EU koje sada primaju novac morati da ga daju kako bi ostatak novca mogao biti usmjeren u nove članice. Osim toga, rekao je da će za uspjeh ove agende biti potrebna i reforma same EU unutar sebe.

    “Nekad smo koristili pa čak i zloupotrebljavali nedostatak napretka budućih članica da bismo izbjegli naše vlastite obaveze i pripremljenost”, rekao je on i dodao da reforma EU ne znači i potpuno odbacivanje jednoglasnog donošenja odluka unutar EU.

    Što se tiče zapadnog Balkana, rekao je da je uslov za primanje u EU vladavina prava, za koju je rekao da je važna zbog međusobnog poštovanja različitosti i zajedničkog života u EU, kao i za izvjesnost poslovanja, usvajanje pravne stečevine EU i poštovanje zajedničke evropske spoljne politike.

    “Proširenje je bilo i ostaje proces zasnovan na meritumu jer članstvo u EU donosi i koristi i obaveze”, rekao je on, osvrćući se na nezavisno pravosuđe i potrebu da se radi na pomirenju, bez kojeg nema regionalne saradnje.

    “Želim da budem jasan – u EU nema prostora za vaše sukobe iz prošlosti. Mladi ljudi u svim tim zemljama žele da budu inspirisani svjetlijom i prosperitetnijom budućnosti”, rekao je on. Naglasio je da postojeći sukobi ne smiju da budu unošeni u EU i da se koriste za blokade susjeda. Rekao je da će kao predsjedavajući Savjeta predložiti klauzulu da zemlja koja ulazi u EU ne može koristiti te činjenice kako bi blokirala druge susjede.

    Kao konkretnu politiku u budućnosti predložio je postepeno uključivanje budućih članova u sektore EU poput energije, odbrane ili transporta.

    Borjana Krišto, predsjedavajuća Savjeta ministara BiH, razgovarala je s Golobom o unapređenju bilateralne saradnje i evropskim integracijama.

    Kako je saopšteno, Krišto je zahvalila Golobu za snažnu podršku za dodjelu statusa kandidata BiH, istakavši da je Slovenija uvijek bila prijatelj BiH i jedan od najznačajnijih privrednih partnera. Krišto je govorila o potrebi izmjene Izbornog zakona BiH, dok je Golob, kako je saopšteno, naglasio da će Slovenija i dalje pružati podršku BiH i pomagati joj na njenom evropskom putu.

    Krišto je podsjetila da je Samitu prethodila radna večera s premijerima iz regije, posvećena procesu evropskih integracija kao i drugim temama koje se vežu za proces.

    Potcrtala je kako je BiH napravila ogroman iskorak u pogledu usklađivanja legislative sa EU i ispunjavanja uslova iz Mišljenja Evropske komisije koje treba realizovati.

    “Očekujem da će to predstavnici evropskih institucija znati prepoznati i da će vrlo brzo BiH otvoriti proces pregovaranja za pristupanje EU”, rekla je ona.

    Ana Brnabić, predsjednica Vlade Srbije, rekla je da u Srbiji postoji veliki evroskepticizam zbog toga što na članstvo u EU čeka više od 20 godina.

    “Ljudima na zapadnom Balkanu znači čak i da počnemo pregovore, čak iako to ne znači ništa ljudima u EU. Dajte nam datum”, poručila je ona.

    Edi Rama, premijer Albanije, izjavio je da ne vjeruje da će njegova zemlja do 2030. godine postati članica EU, uprkos najavi Mišela.

    Među gostima foruma su među ostalima bili i Dritan Abazović, premijer Crne Gore, Nikola Denkov, premijer Bugarske, Dmitar Kovačevski, premijer Sjeverne Makedonije, Albin Kurti, premijer samoproglašenog Kosova, Andrej Planković, premijer Hrvatske, i Edi Rama, premijer Albanije.

  • Grlić Radman: Otvaranje pregovora BiH i EU do kraja ove ili početkom iduće godine

    Grlić Radman: Otvaranje pregovora BiH i EU do kraja ove ili početkom iduće godine

    Otvaranje pristupnih pregovora između Europske unije i Bosne i Hercegovine očekuje se krajem ove ili početkom iduće godine, rekao je hrvatski ministar evropskih i vanjskih poslova Gordan Grlić Radman.

    “Možemo očekivati početak pristupnih pregovora između BiH i EU, ako ne do kraja ove, što bi bilo najbolje, onda sigurno početkom iduće godine”, rekao je Grlić Radman na Bledskom strateškom forumu.

    On je kazao da je to bio hrvatski prijedlog na zadnjem Savjetu za stabilizaciju i pridruživanje u julu te da Hrvatska očekuje pozitivna izvještaj Evropske komisije o napretku zemalja zapadnog Balkana.

    BiH je dobila status kandidata za članstvo u decembru prošle godine.

    Predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel juče je na Bledu rekao kako Evropska unija i zemlje kandidati trebaju biti spremne na proširenje do 2030. godine.

    Grlić Radman je kazao, navodi Hina i prenosi Fena, kako je bilo važno poslati tako snažnu poruku i dodao da zemlje zapadnog Balkana do te godine mogu značajno napredovati.

    Dotakeo se i Crne Gore u kojoj traje kriza oko formiranja vlasti.

    Grlić Radman je kazao kako ta zemlja mora pokazati da je opredjeljena za proevropske vrijednosti “ne samo u svojim deklaracijama, nego i svojim djelima”.

    Podsjetiio je da je posljednje poglavlje u pregovorima zatvorila još za vrijeme hrvatskog predsjedanja Evropskom unijom 2020. godine.

  • Mišel: BiH uskoro ponovo na dnevnom redu Evropskog savjeta

    Mišel: BiH uskoro ponovo na dnevnom redu Evropskog savjeta

    Predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel izjavio je da očekuje da BiH ponovo bude na dnevnom redu tokom narednih sastanaka Savjeta EU na kojima će se govoriti o proširenju Unije.

    On je u obraćanju tokom Bledskog strateškog foruma u Sloveniji rekao da je vrijeme da se razjasne sve nejasnoće i da se sa izazovima suoči iskreno i jasno kada se radi o proširenju EU na zapadnom Balkanu.

    Mišel je podsjetio da je evropska perspektiva zapadnog Balkana potvrđena u Solunu 2003. godine, uz napomenu da Evropa mora da održi svoja obećanja.

    • Put zapadnog Balkana ka EU počeo je prije više od 20 godina. Region u srcu Evrope, okružen Unijom, koji je izašao iz sukoba nakon raspada Јugoslavije. Na samitu u Solunu 2003. godine potvrđena je evropska perspektiva zapadnog Balkana, ali je spor napredak ovog procesa razočarao mnoge, kako u regionu tako i u EU. Saglasan sam sa /njemačkim/ kancelarom /Olafom/ Šolcom kada kaže da Evropa mora da održi svoja obećanja – istakao je Mišel.

    Prema njegovim riječima, proširenje Unije “nije više san” i vrijeme je da se krene naprijed, ali i dalje ima dosta posla i put će biti težak i ponekad bolan, kako za buduće članice EU tako i za sam blok.

    Mišel je izrazio uvjerenje da Unija mora da bude spremna za proširenje do 2030. godine.

    On je “prijateljima na zapadnom Balkanu” poručio da im želi uspjeh u ostvarenju evropskih težnji koje su jasno predstavili.

    Mišel je istakao da je članstvo u EU u isto vrijeme i benefit i obaveza, te da ono zavisi od “zasluga”, među kojima su sprovođenje reformi, osiguravanje nezavisnosti pravosuđa, te borba protiv korupcije i organizovanog kriminala.

    Prema njegovim riječima, neophodno je i da se pronađu rješenja za bilateralne sukobe, a njihovo rješavanje može da bude teže od sprovođenja reformi.

    Mišel je naglasio da će pridruživanje regiona Uniji biti “sjajan dokaz kolektivnog uspjeha” i da bi se u idealnom scenariju sve zemlje Balkana zajedno pridružile EU, ali su buduće članice bloka u “različitim fazama svog evropskog putovanja”.

    On je dodao da EU jača podršku zapadnom Balkanu, kako bi zemlje regiona mogle da se suoče sa svim izazovima koji su pred njima.

  • EU o kriminalizaciji klevete: Krupan korak unazad i potez za žaljenje

    EU o kriminalizaciji klevete: Krupan korak unazad i potez za žaljenje

    Evropska Unija izražava žaljenje zbog stupanja na snagu izmjena Krivičnog zakona Republike Srpske kojim se ponovo uvode krivične kazne za klevetu. Ovim zakonodavnim promjenama se nameću nepotrebna i nesrazmjerna ograničenja nezavisnim medijima i civilnom društvu rekao je portparol Evropske unije Petar Stano.

    Izjavu prenosimo u cjelosti:

    “Novi zakon ozbiljno utiče na ambijent u kojem djeluje civilno društvo i ograničava slobodu izražavanja i medija u Republici Srpskoj. Ovo je potez za žaljenje i nesumnjivo predstavlja krupan korak unazad u zaštiti temeljnih prava.

    Zakon je suprotan očekivanjima izraženim prilikom dodjeljivanja statusa kandidata za članstvo u EU i kosi se sa interesima svih građana Bosne i Hercegovine, uključujući onih koji žive u entitetu Republika Srpska.

    EU očekuje od svih vlasti da djeluju konstruktivno na realizaciji ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije koji su neophodni kako bi Komisija dala preporuku za otvaranje pregovora sa Bosnom i Hercegovinom o pristupanju EU. Konkretno, EU očekuje od BiH da u skladu sa ključnim prioritetom 12 “osigura slobodu izražavanja i medija i zaštitu novinara”.

    EU je posvećena pružanju podrške medijima i civilnom društvu u Bosni i Hercegovini, a naročito u entitetu Republika Srpska.”

  • EU se oglasila nakon informacija da je Prigožin poginuo

    EU se oglasila nakon informacija da je Prigožin poginuo

    Evropska unija poručila je da je “teško provjeriti” izvještaje prema kojima je vođa Vagnera, Jevgenij Prigožin, sinoć poginuo u avionskoj nesreći.

    “Vidjeli smo izvještaj o avionskoj nesreći u kojoj je navodno poginuo Jevgenij Prigožin, vođa grupe Vagner, zajedno s članovima svoje pratnje i članovima posade,” rekao je danas na presici Piter Stano, portparol EU za spoljnje poslove i bezbjednosnu politiku.

    “Ali, kao i mnoge druge stvari u Rusiji, to je za nas vrlo teško potvrditi, pa zato nije na nama da komentarišemo”, dodao je Stano.

    Stano je istakao da su “negativne akcije” Prigožina učestvovanje u ratu u Ukrajini i operacijama u afričkim zemljama, prenosi Index.

    “Svugdje gdje su bili ostavili su trag kršenja ljudskih prava i međunarodnog humanitarnog prava. Postoji puno neodgovornosti, nejasna su pravila prema kojima djeluju,” rekao je Stano.

    Buduće operacije grupe neće biti pogođene samo “navodnom smrću Prigožina”, već i “događajima u junu” kada je grupa odlučila marširati prema Moskvi u kratkotrajnoj pobuni, dodao je.

    Stano je rekao da se EU nada da će “negativni uticaj” operacija Vagnera prestati, ali je svjestan da se plaćenička grupa “ne veže samo uz ime svog vođe”.

    Istakao je da je povezanost grupe s Kremljom jedno od nekoliko “složenih pitanja”, dok je takođe naglasio da nije na EU da “nagađa hoće li navodna smrt Prigožina u avinskoj nesreći imati bilo kakve specifične posljedice na aktivnosti Vagnera.”

  • Isporuke gasa iz Rusije u EU u julu najveće od avgusta prošle godine

    Isporuke gasa iz Rusije u EU u julu najveće od avgusta prošle godine

    Rusija je prekinula isporuku gasa Evropi nakon izbijanja sukoba u Ukrajini u februaru 2022. godine, obustavivši izvoz preko gasovoda Jamal-Evropa i Severni tok.
    Usledile su sankcije i bojazan evropskih država da zalihe gasa neće biti dovoljne da se prezimi zima 2022/2023, što je dovelo i do restrikcija u pojedinim država, ali i do rasta cene gasa.

    Međutim, sada se stvari menjaju u potpuno drugom smeru.

    Isporuke gasa iz Rusije u EU su u julu bile najveće od avgusta 2022. godine, navodi se u izveštaju Foruma zemalja izvoznica gasa (GECF), organizacije sa sedištem u Dohi.

    U dokumentu se navodi da je udeo Rusije u izvozu gasa u EU od početka godine dostigao 16 odsto, prenosi Komersant.

    “EU je u julu 2023. godine povećala uvoz gasa za 16 odsto u odnosu na prethodni mesec, na 13,5 milijardi kubnih metara, a registrovano je povećanje isporuka iz Norveške, Rusije i Alžira”, navodi se u dokumentu.

    Gasprom sada snabdeva Evropu gasom preko punkta Sudža u Ukrajini i putem Turskog toka.

  • Delegacija EU: Dogovor koalicije na nivou BiH – korak u pravom smjeru

    Delegacija EU: Dogovor koalicije na nivou BiH – korak u pravom smjeru

    Pozdravljamo dogovor koji su danas postigli lideri koalicionih stranaka na zajedničkom nivou i usvajanje važnog zakonodavstva u vezi sa pristupanjem EU u BiH, navela je Delegacija EU u BiH na društvenim mrežama.

    Pozitivno je što su politički lideri BiH pokazali političku volju da zajedno rade na reformama. Važan korak je napravljen, ali će takođe biti potrebno da se nastavi – navodi se u saopštenju.

    Kako dodaju, reforme potrebne za ulazak u EU donose konkretne koristi za svakog građanina BiH.

    • Ohrabrujemo političke lidere u BiH da nadograde trenutni zamah i preduzmu dalje neophodne korake kako bi približili – dodaje se u saopštenju.

    Dodaju da izmjene i dopune VSTV-a predstavljaju dobar korak ka ispunjenju EU preporuke o provjerama integriteta pravosuđa.

    • Očekujemo da se usvajanje završi bez odlaganja, kao i efektivno sprovođenje ove ključne reforme – ističe iz Delegacije.
  • Pomoć Evropske unije za građane još na računima entiteta

    Pomoć Evropske unije za građane još na računima entiteta

    EU će provjeriti da li su vlasti u entitetima i Brčko distriktu na pravedan i transparentan način isplatile sredstva energetske pomoći ugroženom stanovništvu i firmama za povećanje energetske efikasnosti, rečeno je “Nezavisnim” u Delegaciji EU u Sarajevu.
    Podsjećanja radi, EU je još u februaru odobrila 70 miliona evra BiH kako bi se isplatila pomoć građanima BiH koji su imali probleme s plaćanjem računa za energetiku, kao i firmama da ugrade solarne panele i drugu opremu za povećanje energetske efikasnosti u svojim postrojenjima.

    EU je svoj dio obaveze ispunila još u maju.

    Nataša Krsman, portparolka Ministarstva finansija i trezora BiH, 18. maja nam je potvrdila da je novac legao na njihov račun i da je odmah proslijeđen Centralnoj banci BiH na realizaciju.

    Ona je pojasnila da je uplaćena prva tranša od 63 miliona evra, dok bi ostatak trebalo da bude isplaćen naknadno.

    Do sada smo nekoliko puta kontaktirali s nadležnim ministarstvima u RS i FBiH i uvijek su nam rekli da je sve spremno i da će isplata početi “uskoro”, ali do toga još nije došlo.

    Prošle sedmice obratili smo se Ministarstvu rada i socijalne politike Vlade FBiH i Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite RS, ali nam ni do danas nije stigao odgovor kada bi isplata trebalo da počne.

    U EU su “Nezavisnim” pojasnili da je upravljanje sredstvima u potpunosti odgovornost vlasti u BiH, s obzirom na to da je, kako su naglasili, paket osiguran kao budžetska podrška uz direktan prenos sredstava institucijama korisnicama.

    “Ovo je prvi put da su bosanskohercegovačke vlasti dobile pomoć za isplatu javnosti na ovaj način. Kako BiH bude napredovala na svom putu ka EU, vlasti u BiH će morati pokazati da raspolažu kapacitetima za implementaciju značajnih resursa na koje će BiH steći pravo kao članica EU. Način na koji BiH bude upravljala sredstvima iz Paketa energetske podrške će biti važan pokazatelj za svaku buduću direktnu podršku institucijama BiH. EU će naknadno provjeriti da li je dogovorena metodologija isplate sredstava sprovedena na pravedan i transparentan način”, objasnili su oni.

    Precizirali su da paket energetske podrške BiH uključuje 50 miliona evra za ugrožena domaćinstva i 20 miliona za podršku energetskoj efikasnosti, kao vid ulaganja u budućnost.

    “Prva tranša od 90 odsto sredstava uplaćena je BiH, a vlasti u FBiH, RS i distriktu Brčko rade na isplati sredstava putem nadležnih entitetskih ministarstava i entitetskih fondova za zaštitu okoliša i upravnih jedinica u distriktu Brčko”, rekli su oni.

    Paket energetske podrške realizuje se u skladu sa usvojenim Akcionim planom aktivnosti koje BiH treba da sprovede. Evaluaciju sprovedenih aktivnosti iz Paketa energetske podrške će izvršiti EU u prvom kvartalu 2024. godine, što će predstavljati osnov za isplatu druge tranše iz Paketa energetske podrške, odnosno preostalih deset odsto.

    Predstavnici vlada entiteta, koji su prisustvovali predstavljanju paketa energetske podrške, na pres-konferenciji rekli su da već imaju spiskove u okviru institucija koje se bave socijalnim pitanjima i da će već postojeće spiskove iskoristiti kako bi svi koji imaju pravo na ova sredstva do njih i došli. Takođe su pojasnili da građani neće morati da se registruju i prijavljuju, već da će dobiti obavještenje putem pošte.