VRBAS Media

Oznaka: EU

  • Građani i privreda ispaštaju zbog političkih blokada

    Građani i privreda ispaštaju zbog političkih blokada

    Najveći gubitnici međusobnih blokada i političkog zastoja u BiH su građani i privreda, posebno jer bi domaće firme sprovele najveći dio poslova za građevinske i infrastrukturne projekte za koje je EU obezbijedila više od milijardu evra, a koji su suspendovani krivicom domaćih političkih aktera.

    Posljednji primjer je informacija koju su “Nezavisne” ekskluzivno objavile, da je trenutno na čekanju sedam grantova EU zbog blokada u Predsjedništvu BiH, vrijednih više od sto miliona maraka.

    Jedna od firmi koja trpi posljedice je banjalučki “Integral inženjering”, koji je završio sve radove na mostu na Savi kod Gradiške, ali im investitor, Ministarstvo komunikacija i transporta BiH, nije isplatilo novac za izvršene radove.

    Naime, “Integralov” novac kasni jer se Ministarstvo komunikacija pravda činjenicom da Evropska investiciona banka još nije isplatila ostatak granta za taj most u visini od oko 1,7 miliona evra.

    Ovaj grant je jedan od sedam grantova koji čekaju da se bh. političari odobrovolje i riješe međusobne blokade, kako bi novac bio oslobođen.

    Situacija s “Integralom” je utoliko specifična što grant kasni iz dva razloga – tehničke i političke prirode.

    Tehničke prirode jer se preduzeće nalazi na listi sankcionisanih subjekata Ministarstva finansija SAD, pa su nam naši evropski izvori objasnili da proces isplate novca traje nešto duže nego uobičajeno.

    Međutim, novac će, sve da bude isplaćen sutra, ostati na Predsjedništvu BiH, jer nijedan grant EU nije odobren za dalju isplatu, što je politički razlog za blokade.

    Kako nam je nedavno potvrđeno u Ministarstvu finansija i trezora BiH, od sedam odobrenih grantova u visini od oko 55,6 miliona evra, na projekte u RS se odnosi oko 7,4 miliona evra, a na FBiH oko 37,7 miliona evra, dok je za projekat vodosnabdijevanja u opštinama i u FBiH i u RS namijenjeno oko 10,5 miliona evra. Tako je, kada se sve sabere, ukupno blokirano više od sto miliona maraka grantova, odnosno finansijskih donacija u gotovini za mostove, ceste, vodovode i drugu infrastrukturu.

    U “Integralu” su nam potvrdili da imaju posljedice jer im Ministarstvo transporta i komunikacija BiH nije isplatilo novac za izvršene radove.

    “‘Integral’ je krajem jula 2022. godine završio radove na izgradnji prve faze brze ceste Okučani – međudržavni most na Savi, uključujući i nedostajući dio auto-puta sa bh. strane i time je ispunio svoj dio ugovorne obaveze. Tražimo i očekujemo da Ministarstvo transporta i komunikacija BiH, kao druga ugovorna strana, što prije izvrši plaćanje prije godinu dana stvorene obaveze. Aktuelni odnosi zainteresovanih strana koje nisu ugovorne strane u spornom ugovoru između MTK BiH i ‘Integrala’ prema budućim projektima nisu osnova za neizvršenje ili nezakonito odlaganje izvršenja stvorene obaveze MTK BiH prema ‘Integralu'”, rekli su oni za “Nezavisne”.

    Tako se ponovo pokazuje da će građani i privreda ponijeti najveći teret političke krize u BiH, koja se već godinama ne smiruje, s obzirom na to da će ovakva politička klima imati negativan efekat na radnike, dobavljače, poslovne partnere pogođenih kompanija i za širu zajednicu.

    Igor Gavran, ekonomski analitičar, za “Nezavisne” kaže da je zapanjujuće da EU nudi novac, a BiH ga odbija.

    On dodaje da je dugoročni i posredni gubitak mnogo veći od iznosa samih sredstava.

    “Ne samo da bismo za iste projekte morali alternativno koristiti vlastita sredstva i tako umanjiti trošenje za druge javne potrebe, nego je izvjesnije da bismo se zadužili i onda dodatno plaćali kamate na ova zaduženja. I opet zbog toga umanjili izdvajanja za ostale potrebe. A pošto bi novac na kraju mogao završiti kod domaćih privrednika kao izvođača radova, gubitak je i njihov, ali i mnogih drugih privrednika jer, naravno, oni bi novac opet mogli trošiti na domaćem tržištu, a posredno bi ga dobijali onda i njihovi zaposlenici i zaposlenici onih koji posluju s njima kroz plaće. Čak i ako se ovi grantovi na kraju ipak realizuju, svako odgađanje opet ima svoju cijenu, jer kašnjenje izgradnje projekata poput auto-puteva samo po sebi je štetno za ekonomiju”, smatra on.

    U MKT su nam nedavno objasnili da je glavni “krivac” u vezi s mostom kod Gradiške kašnjenje isplate od strane Evropske investicione banke, koja u ime EU raspolaže tim sredstvima.

    “Zbog toga je dovedeno u pitanje blagovremeno izmirenje obaveza nastalih prilikom realizacije ovog projekta, a što može imati negativne posljedice po budžet institucija BiH kroz plaćanje zateznih kamata, pokretanje sudskih postupaka i slično”, rekli su nam oni. Kako bi se izbjegao eventualni sudski postupak, naglasili su da je Ministarstvo u maju Savjetu ministara BiH uputilo prijedlog da se sredstva isplate iz sredstava BiH.

    “Ministarstvo je u maju Savjetu ministara BiH uputilo prijedlog odluke o utvrđivanju namjene dijela sredstava uplaćenih od dozvola za korištenje radiofrekventnog spektra za pružanje usluga putem mobilnih pristupnih sistema”, naglasili su.

    U EIB-u se, pak, ograđuju od eventualnog sudskog postupka u BiH oko namirivanja troškova izvođaču radova.

    “Važno je napomenuti da EIB nije strana sporazuma o izvođenju radova u odnosu na ovaj konkretni projekat. Odgovornost je na investitoru da sve troškove prema ugovaračima izmiri na vrijeme”, rekli su oni za “Nezavisne”.

  • EU uvela mjere za regulaciju interneta

    EU uvela mjere za regulaciju interneta

    U Evropskoj uniji je na snagu stupio Zakon o digitalnim uslugama, koji će promijeniti način na koji funkcionišu veliki pretraživači i online platforme, a BiH nije spremna za ovu veliku promjenu.

    Kako su “Nezavisnim” rekli u Regulatornoj agenciji za komunikacije BiH, njima “nije poznato” da li bh. institucije, odnosno Parlamentarna skupština, planiraju da sprovode aktivnosti u vezi s ovim procesom, ali ističu da će i BiH biti obavezna da ga primjenjuje. Napomene radi, RAK BiH ima sedam članova koje imenuje Parlamentarna skupština BiH.

    Sav postupak, kako su nam rekli u RAK-u, od usvajanja zakona do imenovanja koordinatora za digitalne usluge, mora biti završen do 17. februara naredne godine. Tada će, kako su pojasnili, stupiti na snagu i odredbe zakona koje je odnose na sve platforme, a ne samo one najveće. Uprkos tome, njegova primjena će imati efekat odmah, jer velike platforme i pretraživači praktično od prošlog petka počinju na korisnicima da primjenjuju sve nove odredbe.

    U RAK-u su nam pojasnili da ovo jeste zakon koji će se primjenjivati u državama članicama EU, ali da obaveze da ga primjenjuju imaju sve zemlje u procesu pridruživanja EU.

    “BiH, koja je u procesu pridruživanja EU, obavezna je da uskladi svoj zakonodavni okvir sa EU okvirom, te će biti potrebno izvršiti transponovanje u domaće zakonodavstvo, kao i odrediti nadležne institucije i koordinatora za digitalne usluge”, naglasili su.

    Kontaktirali smo s Ministarstvom komunikacija i transporta BiH, a nakon njih i sa Savjetom ministara BiH, koji nas je uputio na RAK. Od MKT BiH nismo dobili nikakav odgovor.

    U RAK-u su nam pojasnili da se zakon počeo primjenjivati samo na veoma velike online platforme i online pretraživače, odnosno one koji imaju više od 45 miliona korisnika u EU. U ovu kategoriju spadaju manje-više svi pretraživači i internacionalne online platforme koje funkcionišu u BiH.

    “Nadležnost za primjenu Zakona o digitalnim uslugama u slučaju ovih platformi ima direktno Evropska komisija, a ne pojedinačne države članice”, naglasili su oni za “Nezavisne”.

    Ovaj zakon se sam po sebi ne bavi medijima niti medijskim sadržajima, ali odredbe o suzbijanju lažnih vijesti se indirektno tiču medija, jer mediji putem pretraživača poput Googlea i velikih platformi poput Facebooka plasiraju svoje sadržaje ili čitaoci preko njih dolaze do tih medija. Osim toga, ovaj zakon je dio “paketa” EU programa i zakona koji imaju za cilj smanjenje dezinformacija i misinformacija, što će se direktno odraziti na sve online medije.

    Na primjer, EU je naložila velikim pretraživačima i platformama koje djeluju u EU da se “dobrovoljno” izjasne za poštovanje Kodeksa postupanja koji predviđa mjere borbe protiv dezinformacija i misinformacija.

    Američki milijarder Ilon Mask, vlasnik X platforme, javno je izjavio da se neće obavezati na ovaj kodeks, ali je ubrzo promijenio mišljenje i naglasio da će X preduzeti mjere za borbu protiv dezinformacija i misinformacija.

    Napomene radi, termin “misinformacije” ne postoji u bh. jezicima, a označava formalno tačnu vijest, ali vijest koja vodi pogrešnim zaključcima. Misinformacije su mnogo prisutnije na online platformama jer mogu da se čine tačnim, a u stvari su često dio smišljene kampanje dezinformisanja.

    Na pitanje “Nezavisnih” Evropskoj komisiji na koji način će se Zakon o digitalnim uslugama konkretno odnositi na medije, poslali su nam dokument sa osam osnovnih smjernica i pokazatelja.

    Prema onom što su nam poslali, online platforme i pretraživači će, prema novom zakonu, morati da preduzmu mjere da suzbiju rizike koji su povezani s plasiranjem nelegalnog online sadržaja i negativnih efekata na slobodu izražavanja i informisanja. Osim toga, borba protiv dezinformacija i obmanjujućih vijesti, odnosno misinformacija, takođe je dio odredaba ovog zakona.

    “Platforme treba da analiziraju specifične rizike i uvedu mjere koje će, primjera radi, spriječiti širenje dezinformacija i neautentičnog korištenja njihovih usluga”, naglašeno je. Posebno će biti regulisano pitanje ukazivanja korisniku na pojavu lažnih vijesti i misinformacija, ali, što je posebno bitno, platforme će na transparentan način morati postupati u ovakvim slučajevima, a ne, kao što je sada često bio slučaj, donositi diskrecione odluke koje često prepuštaju trećim licima da ih donose u njihovo ime, a koje se ne mogu provjeravati. Korisnici koji su prijavili sumnjiv sadržaj na platformama će, po sili novog zakona, morati dobiti brz odgovor platformi šta je urađeno s pomenutom prijavom, a onaj ko je prijavljen moraće biti upoznat s jasnim kriterijumima i moraće biti dokazano da je postupano na nediskriminacioni način.

    Ono što je posebno važno, platforme i pretraživači su obavezni da svoje algoritme i odluke učine dostupnim nezavisnim istraživačima radi proučavanja i utvrđivanja poštovanja zakona.

    “Platforme će morati da objavljuju i izvještaje o transparentnosti o tome kako moderiraju sadržajem i kako donose odluku o menadžmentu rizika”, naglašeno je.

    EU će na ovaj način putem nezavisnih revizija biti u stanju da dobije uvid kako se zakon sprovodi u praksi.

  • Poslovna aktivnost u EU snažno pala

    Poslovna aktivnost u EU snažno pala

    Prema procjenama “S&P Globala”, američke korporacije u oblasti poslovanja finansijskih informacija i analitike, poslovna aktivnost u evrozoni u avgustu pala je najsnažnije od kraja 2020. godine, a ekonomisti predviđaju da ovo nikako nije dobro za BiH.

    U ovoj procjeni se navodi da je indeks menadžera nabave (PMI) u privatnom sektoru evrozone pao u avgustu za 1,9 bodova u odnosu na juli i iznosi 46,7 bodova, što je najniži nivo od novembra 2020. godine, te da se to odražava na posustajanje sektora usluga.

    Hamburška komercijalna banka (HCOB) koja sastavlja izvještaje za “S&P Global”, objavila je da vrijednosti niže od 50 bodova pokazuju pad aktivnosti.

    “Kada se izuzme period pandemije, pad je bio najsnažniji od marta 2013. i dužničke krize”, kazali su u HCOB-u.

    Dragan Gligorić, profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci (UNIBL), rekao je za “Nezavisne novine” da BiH i Republika Srpska imaju oko 70 odsto ukupne spoljnotrgovinske razmjene sa zemljama evrozone.

    “Zemlje iz Evropske unije su najveći investitori u BiH i bilo kakve negativne ekonomske tendencije u evrozoni moraju imati svoj odraz i u BiH. Poslovna klima u EU je dobrim dijelom pala iz razloga što se radi o grupi zemalja koje su mnogo više pogođene ratom u Ukrajini nego što su, na primjer, SAD i neke udaljenije zemlje”, kazao je Gligorić.

    Prema njegovim riječima, zemlje u EU koje su sarađivale sa Rusijom su uvozile energente po nižoj cijeni, a sada su prinuđene da ih kupuju po višoj cijeni.

    “Nije samo cijena energije rezultat poslovne klime, nego i neizvjesnost koja prije svega u ovakvim geopolitičkim okolnostima najviše determiniše poslovnu klimu. Još se ništa ne zna, ali sve zavisi od situacije u Ukrajini. Od geopolitičke situacije zavisi poslovna klima u zemljama Evropske unije, a time i u zemljama zapadnog Balkana, i svim drugim koje značajno sarađuju s EU”, objasnio je Gligorić.

    Ekonomista Milenko Stanić istakao je da su i uvoz i izvoz Bosne i Hercegovine veoma zavisni od zemalja Evropske unije.

    “Sve ono što se dešava u ekonomskom smislu u zemljama EU će imati snažan odjek na ekonomiju BiH. Evidentno je da se dosta zemalja EU nalazi u stagnaciji privredne aktivnosti, prije svega Njemačka, koja je imala pad BDP-a. Sve ovo utiče na kretanje uvoza, ali i kretanje izvoza u BiH. Najavljuje se i da će ova zima, s obzirom na rat u Ukrajini, biti problematična za zemlje EU s aspekta energenata, i već vidimo kako se približavamo kraju godine da se situacija pogoršava, te se već vidi skok cijena nafte. Novi rast troškova i cijena koji će nastati zbog poremećaja prije svega na tržištu energenata, ali i tržištu hrane će se odraziti na pogoršanje situacije. Na kraju ove godine i u prvom kvartalu naredne godine možemo očekivati dalje smanjenje spoljnotrgovinske razmjene, posebno pad izvoza, ali i uvoz će stagnirati”, naglasio je Stanić.

  • EU traži od BiH da uvede vize Kini, Rusiji i Turskoj

    EU traži od BiH da uvede vize Kini, Rusiji i Turskoj

    Evropska unija traži od Bosne i Hercegovine da uvede vize zemljama s kojima ima bezvizni režim, a koje su pod viznim režimom EU.

    Među zemljama kojima EU želi da BiH uvede vize su Azerbejdžan, Bahrein, Kina, Kuvajt, Oman, Katar, Rusija i Turska. Iako će u BiH ovaj zahtjev sigurno izazvati negodovanje, barem kada su neke zemlje s liste u pitanju, radi se o obavezi koja proističe iz Sporazuma o bezviznom režimu između BiH i EU iz 2010. godine. Naime, jedna od ključnih obaveza BiH je da postepeno uskladi svoju viznu politiku s viznom politikom EU ako želi da zadrži bezvizni režim. Otada je prošlo 13 godina, a BiH još uvijek nije ispunila ovu obavezu, što može ugroziti njen bezvizni status.

    Nenad Nešić, ministar bezbjednosti BiH, “Nezavisnim” je potvrdio da je to pitanje koje mu postavljaju sagovornici iz EU. Posljednji put kada je o tome vodio razgovor je, kako kaže, prilikom prošlosedmične posjete Beču, gdje je razgovarao s Gerhardom Karnerom, ministrom unutrašnjih poslova Austrije.

    “Oni su od nas tražili da uvedemo vize, a ja sam im objasnio da se u ovom trenutku ne može postići unutrašnja saglasnost što se tiče viza za građane Rusije i građane Turske, jer imate Srbe koji ne bi pristali na vize Rusiji, a Bošnjake koji ne bi pristali da se vize uvedu Turskoj”, rekao je Nešić za “Nezavisne”. On je, međutim, istakao da postoji mogućnost da se u ovom trenutku uvedu vize nekim od zemalja na spisku.

    “Time bismo pokazali spremnost na kompromis, a i na neki način demonstrirali pripadnost evropskoj porodici”, rekao nam je Nešić.

    U Evropskoj komisiji nam kažu da BiH mora početi da ostvaruje napredak po pitanju usklađivanja vizne politike s EU. U ovom trenutku, kako se čini, prioritet je ipak uvođenje viza zemljama koje predstavljaju izazove u vezi s iregularnim migracijama i bezbjednosnim prijetnjama.

    “To će biti važna tema kontinuiranog dijaloga između EU i BiH. U kontekstu mehanizma suspenzije, u skladu s članom 8 Regulative o vizama, Evropska komisija će stalno posmatrati i ocjenjivati aktivnosti koje BiH preduzima prema usklađivanju s viznom politikom EU”, rekli su oni.

    Drugim riječima, Evropska komisija zadržava pravo da ministrima unutrašnjih poslova EU eventualno preporuči suspenziju bezviznog režima ako se BiH ne uskladi s viznom politikom EU.

    Osim pitanja vizne politike, EU najviše zanima menadžment migracija, posebno kad je u pitanju humani tretman azilanata i izbjeglica, kao i pravilno funkcionisanje sistema za podnošenje azila.

    “I dalje postoje ozbiljne prepreke kako bi se osigurao efektivan pristup procedurama za azil. Zakoni treba bolje da budu implementirani, posebno da bi se obezbijedilo sistemsko poštovanje proceduralnih garancija za tražioce azila. Pristup azilu bi trebalo da bude ojačan kako bi se brže procesuirali pristigli zahtjevi”, naglasili su oni.

  • Dodik: Da nema Mađarske, ne bi bilo ni glasa u EU

    Dodik: Da nema Mađarske, ne bi bilo ni glasa u EU

    Da nema Mađarske, ne bi bilo ni glasa u Evropskoj unini, rekao je, u intervjuu za mađarski portal Mandiner, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

    Intervju prenosimo u cijelost:

    Hrvatski predsjednik Zoran Milanović nedavno je izjavio da je ” BiH nevješto, traljavo i nekompetentno vođena kolonija u kojoj grupa trećerazrednih birokrata dobro zarađuje” . Da li se slažete sa predsjednikom Milanovićem?

    Slažem se. Zapravo, situacija je komplikovanija od toga. Imamo takozvanog predstavnika koji je postavljen iz inostranstva i tako već trideset godina. Već trideset godina ljudi nam dolaze pokušavajući da svoje frustracije izvuku na nas uvođenjem inovacija. Postoji razlog zašto se bave ovim, jer im je to veoma isplativo. Njihova osnovna plata je 24.000 evra mjesečno. Uključujući i refundaciju, mjesečno zarađuju pedeset hiljada evra. Јasno je da takozvani visoki predstavnici žele da zadrže svoja radna mjesta. Prethodni visoki predstavnik, bio je na funkciji 11 godina – možete izračunati koliko je na ovoj funkciji zaradio.

    BiH je mjesto koje nema mnogo smisla i nema budućnosti sa visokim predstavnicima.

    Sve visoke predstavnike treba da imenuje Savet bezbednosti UN, ali Kristijana Šmita je poslala Nemačka i ne uživa podršku SB UN. On je stranac bez legitimiteta za ono što radi – ali ga podržavaju američki i britanski ambasadori u Sarajevu i muslimani BiH. On je dobio moć da mijenja naše zakone, na šta inače ne bi imao pravo. Prije mjesec dana donio je zakon koji štiti njegovu ličnost. Ako mu neko kaže da ga ne voli, može biti kažnjen zatvorom od šest meseci do pet godina. Parlament Srpske donio je zakon koji ja kao predsjednik, moram potpisati. Parlament je usvojio zakon, a Šmit je rekao da ne mogu da ga potpišem. Naravno, ja sam to potpisao, a mi smo to objavili. Nakon toga sam prijavljen i optužen, po nalogu stranca. Naš pisac dobitnik Nobelove nagrade, Ivo Andrić je svojevremeno vrlo zgodno napisao: “Kada uđete u BiH , morate ostaviti logiku po strani”. Ovo dobro opisuje trenutnu situaciju.

    Tzv. visoki predstavnik je prošle jeseni prepravio izborni zakon Federacije BiH tokom izbora. Šta mislite šta je bila svrha ovog amandmana?

    Da dodatno zakomplikuje situaciju u BiH. On nema ovlašćenja da donosi bilo kakav zakon. Tada je bila naklonjena Hrvatima, pa su je Hrvati prihvatili. Muslimanima se, pak, ovaj amandman nije dopao, pa su krenuli protiv njega i demonstrirali. Onda su konačno progutali žabu, vjerujući da će visoki predstavnik doneti stroge zakone u njihovom interesu da zauzda Srbe. Za nas je arogancija Amerikanaca i Britanaca donekle razumljiva, ali ne razumijemo da je Evropska unija, koja stalno poziva na vladavinu prava i poštovanje ustava, i dalje u stanju da podrži takve korake .Јoš 2005. godine Venecijanska komisija – ustavno savjetodavno tijelo Evropske unije – izjavila je da BiH ne može napredovati u procesu pristupanja EU sve dok je visoki predstavnik prisutan u zemlji. U međuvremenu smo dobili status kandidata za člana. Tako je Brisel sebi zagrizao rep.

    U ovim stvarima je veoma interesantno da se Brisel ponaša kao da je predmet američke administracije.

    Naravno, ovo u velikoj meri poljulja naše povjerenje u Evropsku uniju.

    Uzimajući sve ovo u obzir, gdje vidite budućnost BiH za dvadeset godina? Da li će postati članica Evropske unije, da li će se podijeliti na komade ili će ostati u sadašnjem obliku?

    Veoma je teško predvidjeti. Prije nekoliko godina izgledalo je da je EU odustala od svojih planova proširenja. Sada se, međutim, čini da pokušavaju da donekle ubrzaju proces proširenja kako bi Ukrajini dali priliku da se eventualno pridruži Evropskoj uniji. Ovo efektivno poništava cijeli prethodni raspored proširenja. Brisel je sada u nevolji, jer ako Ukrajina bude primljena u EU po ubrzanoj proceduri ili počnu pregovori, šta će biti sa BiH koja već 21 godinu pregovara, pokušava da se približi EU, a sprovodi niz značajnih, bolnih reformi? U međuvremenu, druga zemlja dobija sve za šta smo morali da se borimo preko noći. Bez obzira da li će BiH ostati takva ili će biti primljena u EU, ona će ostati nesretna, nesrećna zemlja. Iznutra, Bosni nedostaje unutrašnja kohezija. Svako želi nešto drugačije.

    Zemlja se trenutno drži na okupu voljom međunarodne zajednice na čelu sa Amerikom.

    Ne postoje jedinstvene vizije i ideje o održavanju zemlje na okupu i zajedničkom kretanju naprijed. Muslimani žele jedinstvenu BiH, Hrvati žele da osiguraju svoj položaj unutar zemlje postizanjem određenih ustupaka, ali time nisu zadovoljni. I mi Srbi smo nezadovoljni trenutnim stanjem. Ne postoji unutrašnja kohezivna snaga koja može osigurati budućnost ove zemlje.

    A šta vi lično kao predsjednik Republike Srpske želite? Pridružiti se Srbiji, članstvu u EU ili da Bosna i Hercegovina ostane u sadašnjem obliku?

    Mi smo dio evropskog prostora. Okruženi smo mnogim državama članicama EU – od Bugarske do Rumunije i Hrvatske do Grčke i Slovenije, sve su to zemlje članice EU. Ako BiH izabere put Evropske unije, i mi smo u tome – pod uslovom da Republika Srpska može zadržati svoj ustavni status.

    Istovremeno, suživot u ovoj formi, u ovoj zemlji, ne vidimo kao sreću.

    Kako Mađarska izgleda iz Bosne i Hercegovine?

    Spoljna politika neke zemlje obično zavisi od njenih unutrašnjih uslova. Vjerujemo da je Viktor Orban veliki lider u Mađarskoj, jedini predstavnik zdravog razuma u ​​današnjem svijetu, koji američka administracija pokušava da oblikuje po svojim pravilima. Mađarska štiti sopstveni suverenitet u okviru Evropske unije, NATO-a i drugih međunarodnih organizacija i pokušava da sačuva svoje vrijednosti, tradiciju i identitet. Ovo je veoma važno, jer ne govorimo samo o identitetu zemlje, već i naroda. Ako jednom narodu oduzmemo njegove vrednosti, tradicije i identitet, kao da smo poništili čitavu njegovu istoriju. Politika, koja je suprotna onoj Mađarske, pokušava da obezbijedi potpunu slobodu za pojedince, a koristi medije da svoje principe gura u javnu svijest. Mađarska ima uspješnu ekonomsku politiku, čije rezultate možemo videti. Vlada ima uspešnu porodičnu politiku, dokaz za to je da je Mađarska možda jedina zemlja u kojoj raste broj rođenih. I mi to cijenimo.

    Pređimo na uplitanje Mađara na Balkan. Kako vidite ulogu Viktora Orbana na Balkanu i u balkanskoj politici Evropske unije?

    Razvijena i ojačana Mađarska prirodno pokazuje interesovanje za Balkan, jer je to njeno prirodno okruženje i ima direktnu vezu sa Balkanom.

    Pod Orbanom, Mađarska vodi politiku ravnopravne saradnje, a ne dominacije.

    Nema političkih uslova za saradnju sa Mađarskom i ona se ne miješa u unutrašnje stvari drugih zemalja, kao što to u posljednje vrijeme čine Amerikanci, Englezi, pa čak i Nijemci. Mađarska, u neposrednoj blizini Balkana, odlično poznaje naš mentalitet i istoriju – ne kao Njemačka, koja se dva puta pojavila na Balkanu u ratnim uslovima, usljed čega su uspjeli da istrijebe polovinu srpskog stanovništva. Regionalno znanje Mađarske je sasvim drugačije. Početkom 1990-ih, Genšerova Njemačka je u trenutku priznala nezavisnost Hrvatske i Slovenije, postavljajući teren za jugoslovenske ratove. Njemačku politiku sada vidimo kao pokušaj da se osveti za svoje poraze na Balkanu. Oni od nas koji su – uzalud pokušavali da nas desetkuju – još uvek su tu, pokušavaju da se osvete. Zato su nam poslali Šmita, bivšeg nemačkog saveznog ministra, koji se ponaša kao slon u porculanu. Mislim da je važno ovo naglasiti jer politika Mađarske je direktno suprotstavljena ovome. Ona poštuje pravo balkanskih naroda da donose odluke u poslovima svoje zemlje.

    Trudi se da pomogne i sarađuje na bilo koji način. Znamo da odnos sa nama stvara probleme Orbanu i Mađarskoj. Ali njihove ponude su najbolje ponude koje smo dobili od kada postoji Republika Srpska. Zato uopšte imamo optimizma. Da Mađarske nema u našem regionu, ne bi bilo zdravog glasa u cijeloj Evropskoj uniji koji pokazuje zdrav odnos prema Balkanu.

  • Zbog međusobnih blokada nema isplate 100 miliona maraka grantova EU

    Zbog međusobnih blokada nema isplate 100 miliona maraka grantova EU

    Zbog međusobnih blokada između Republike Srpske i Federacije, u BiH je trenutno blokirano sedam evropskih grantova vrijednih više od sto miliona maraka, od kojih su četiri u FBiH, dva u RS, dok jedan obuhvata opštine u oba entiteta.

    Kako nam je objašnjeno, Republika Srpska je zbog evropskih sankcija na koridoru 5c blokirala projekte u Federaciji BiH, kako je i bilo najavljeno od strane vlasti Srpske prije nekoliko mjeseci, a Federacija je na to odgovorila blokadama projekata u RS, zbog čega kasne sve isplate.

    Kako je “Nezavisnim novinama” rečeno iz više izvora, jedina sankcija koju EU trenutno ima u BiH je suspenzija 600 miliona evra projekata u Srpskoj za koridor 5c. Objašnjeno nam je da grant za most na Savi kod Gradiške ima dodatni problem zbog američkih sankcija izvođaču radova na tom mostu, ali nam je naglašeno da je u pitanju tehnički problem koji će uskoro biti riješen.

    Kako nam je objašnjeno, u pitanju je formalnost i ova isplata će uskoro biti odobrena, čim se pronađe modalitet kako da se sredstva proslijede BiH. Međutim, kada i ovaj problem bude riješen i isplata spremna, izvjesno je da do nje neće doći ako se u međuvremenu ne odblokiraju ostali projekti koji su zbog međusobnih blokada na čekanju.

    Naš evropski izvor nam je objasnio da Brisel ne smatra da su projekti u RS sankcionisani, već da se radi o privremenoj suspenziji dok se ne stvore uslovi za nastavak reformi i prekid blokada.

    Tokom razgovora našim sagovornicima smo prenijeli zabrinutost medijske zajednice u RS zbog nedavnog stupanja na snagu odredbe o kriminalizaciji klevete, koji će dovesti do represije i suzbijanja slobode govora ne samo za novinare, nego i za sve građane RS, zbog čega je medijska zajednica zatražila da ovaj zakon što prije bude ukinut.

    Iz Evropske banke za obnovu i razvoj, koja treba da isplati oko 1,8 miliona evra ostatka od granta za most na Savi, objašnjeno nam je da se radi o grantu kroz Investicijski okvir za zapadni Balkan EU.

    Napomene radi, WBIF je zajednička inicijativa EU, nekoliko banaka, bilateralnih donatora i korisnika. Na naše pitanje u kakvom statusu su ostali grantovi, u EIB-u su nam rekli da oni nemaju taj pregled, dok su nam u Ministarstvu finansija i trezora BiH dali odgovore na ovo pitanje.

    U odgovoru “Nezavisnim novinama” su u Ministarstvu finansija BiH naglasili da se od sedam projekata tri projekta u FBiH odnose na izgradnju koridora 5c, a jedan na projekat vodosnabdijevanja u opštini Jajce.

    Od sedam odobrenih grantova u visini od oko 55,6 miliona evra, na projekte u RS se odnosi oko 7,4 miliona evra, a na FBiH oko 37,7 miliona evra, dok je za projekat vodosnabdijevanja u opštinama i u FBiH i u RS namijenjeno oko 10,5 miliona evra.

    “U RS je riječ o projektu izgradnje mosta na Savi kod Gradiške i projektu vodosnabdijevanja u Zvorniku. Grant koji je namijenjen za opštine i u Federaciji BiH i u Republici Srpskoj je predviđen za projekte vodosnabdijevanja”, rekli su nam oni.

    Pojasnili su nam da je ove godine povučeno oko 18 miliona evra za dva projekta u FBiH.

    U Delegaciji EU u BiH su nam potvrdili da kašnjenje grantova nema veze sa “sankcijama” EU, već da je isključivo riječ o domaćim blokadama.

    “Jedan razlog za kašnjenje isplata je, nažalost, činjenica da Predsjedništvo BiH prečesto propušta da ratifikuje sporazume zbog unutrašnjih neslaganja. Bez ratifikacije isplata grantova je pravno nemoguća, i to dovodi do kašnjenja procesa. EU će nastaviti da se zalaže kod bh. institucija da iskoriste značajnu evropsku pomoć koja je na raspolaganju u interesu građana zemlje, kao i da urgira kod vlasti da se uzdrže od kontraproduktivnih blokada”, rekao je “Nezavisnim novinama” Ferdinand Konig, portparol Delegacije EU u Sarajevu.

    On je naglasio da EU ostaje posvećena ravnomjernom razvoju cijele BiH, te je ponovio da su EU i njene zemlje članice i dalje najznačajniji partner, investitor i donator.

    Konig je precizirao da su jedini EU projekti u BiH blokirani od strane Brisela oni na koridoru 5c u RS.

    “Iako EU i dalje zadržava široku paletu alata za rješavanje političkih izazova u BiH, više puta je naglasila da su sve opcije otvorene ako dođe do pogoršanja političke klime”, rekao je on.

    Što se tiče koridora 5c, naglasio je da EU želi da ovaj projekat bude što prije završen, na dobrobit svih građana.

    “Odluka koja je donesena može biti preinačena ako se ispune politički uslovi”, rekao je Konig.

  • Hoće li EU progledati BiH kroz prste?

    Hoće li EU progledati BiH kroz prste?

    U EU se sve češće čuju glasovi da bi evropski put BiH trebalo ubrzati, i da ne bi trebalo čekati da sa zemljom započnu pregovori o članstvu u EU, iako je donedavno prevladavao stav da se ne treba žuriti.

    Nakon što je Šarl Mišel, predsjednik najvišeg tijela EU, Evropskog savjeta, prije nekoliko dana na Strateškom forumu u slovenačkom Bledu rekao da bi i EU i zemlje kandidati trebalo da budu spremni do 2030. za proširenje, pojavila su se očekivanja da bi moglo doći do određenog ubrzavanja evropskih integracija.

    Oliver Varhelji, evropski komesar za proširenje, nedavno je u Toledu, na neformalnom sastanku Savjeta za spoljne poslove EU, rekao da je Komisija spremna da podrži prijedloge kako bi se to postiglo, navodeći da preostaje da se vidi da li će se to dogoditi u oktobru s prijedlozima koje imaju, podsjećajući da je namjera da se postigne istinska integracija ljudi i ekonomija u EU.

    “Mislim da će svi imati sve na stolu do oktobra, tako da se nadam da neće biti samo jedan, nego svi”, rekao je on i dodao da je Mišelova poruka dobrodošla.

    I Gordan Grlić Radman, ministar spoljnih poslova Hrvatske, dao je sličnu izjavu, uz napomenu da vjeruje da će BiH prije kraja ove ili početkom sljedeće godine započeti pregovore o članstvu.

    On je, naime, rekao da je to bio hrvatski prijedlog na posljednjem sastanku Savjeta za stabilizaciju i pridruživanje u julu, te da Hrvatska očekuje pozitivan izvještaj Evropske komisije o napretku zemalja zapadnog Balkana.

    S obzirom na to da je vladajuća koalicija na nivou BiH proteklih nekoliko dana uspjela da usvoji nekoliko važnih zakona, pojavljuje se sve veći broj pobornika što skorijeg započinjanja pregovora o članstvu. Protivnici ove ideje smatraju da bi to bila nagrada za nedovoljno izraženu volju domaćih političara da sprovode reforme, tvrdeći da usvojeni zakoni ne idu dovoljno daleko. Pobornici, pak, ističu da početak pregovora ne znači i članstvo, te da bi to bila prilika da se kroz rad na klasterima utiče na popravljanje nedostataka koji se pojave u primjeni.

    Upravo će primjena ovih zakona, posebno Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH, biti ključan dokaz da li su ovi zakoni dobri, smatra Vehid Šehić, direktor Foruma građana Tuzla, bivši sudija, tužilac i predsjednik Centralne izborne komisije BiH.

    On smatra da EU ne bi trebalo da gleda kroz prste BiH i da insistira na sprovođenju reformi. Podsjeća da su najvažniji prioriteti u 14 preporuka Evropske komisije borba protiv korupcije i vladavina prava, te integritet izbornog procesa.

    “Šta je od tih uslova BiH ispunila, faktički ništa. Ne vidim razlog da može imati neki ubrzani put za otvaranje poglavlja. Jeste EU blagonaklona prema BiH, ali mislim da to nije opravdano i moraju nastaviti pritisak da bismo ono što smo potpisali ispunili”, rekao je Šehić za “Nezavisne novine”.

    Dodao je da se i na primjeru Sjeverne Makedonije vidi da ni nakon promjene imena nema napretka prema EU, zato što nema istinski organizovane borbe protiv kriminala i korupcije. Podsjetio je da je i podnošenje zahtjeva za kandidaturu BiH za članstvo u EU prije nekoliko godina bilo proslavljano kao istorijski datum, i da su slične izjave davali čak i neki evropski zvaničnici, a da se ispostavilo da je to bio samo jedan papir koji je predat.

    Ivana Marić, politička analitičarka iz Sarajeva, za “Nezavisne novine” kaže da političari godinama izazivaju vještačke krize.

    Smatra da je slična situacija i sa zakonima koji su sastavni dio 14 prioriteta koje je EU postavila pred BiH 2019.

    “Oko tih zakona ne postoji stvarno proturječje već vještačko. Zbog toga je vrlo moguće da će vladajuća koalicija do kraja godine uspjeti ispuniti većinu od tih 14 uvjeta i time privoljeti EU da otvori pregovore sa BiH o članstvu. Na sličan način smo ostvarivali i sve dosadašnje etape EU puta, preko noći su se rješavali problemi koji su godinama bili nerješivi”, kaže ona.

  • Borel najavio novu rundu dijaloga Beograda i Prištine na visokom nivou

    Borel najavio novu rundu dijaloga Beograda i Prištine na visokom nivou

    Visoki predstavnik EU za spoljne poslove i bezbjednost Žozep Borel izjavio je danas da će se nova runda dijaloga Beograda i Prištine na visokom nivou održati 14. septembra u Briselu.

    On je na konferenciji za novinare nakon neformalnog sastanka ministra spoljnih poslova EU u Toledu, rekao da će taj sastanak biti još jedan pokušaj da se riješi situacija.

    Borel je kazao i da je jedna od tema današnjeg sastanka bilo i proširenje Evropske unije, kao i da je špansko predsjedavanje EU predložilo da se narednog mjeseca održi ministarski sastanak o zemljama Zapadnog Balkana, kao i da su se ministri složili da se to dogodi.

    Prema njegovim riječima na sastanku se razgovaralo o brojnim temama od kojih su glavne bile situacije u Ukrajini i Nigeru.

  • Borelj traži više municije za Ukrajinu

    Borelj traži više municije za Ukrajinu

    Visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borelj pozvao je danas zemlje članice da naruče više municije za Ukrajinu jer je, prema dosadašnjim podacima, blok daleko od martovskog cilja da Kijevu isporuči milion artiljerijskih granata u roku od 12 mjeseci.

    Borelj je rekao da su sveobuhvatni sporazumi, poznati kao okvirni ugovori, potpisani sa kompanijama za oružje da bi se članicama EU omogućilo da upućuju zajedničke narudžbe za granate kalibra 155 milimetara, koje su hitno potrebne Ukrajini u sukobu sa ruskim snagama.

    “Sada je na državama članicama da donesu konkretne odluke unutar ovih okvirnih sporazuma sa industrijom”, rekao je Borelj novinarima nakon sastanka ministara odbrane EU u španskom gradu Toledu.

    Kao značajan korak, zemlje EU su se u martu saglasile oko plana vrijednog oko dvije milijarde evra da bi obezbijedile milion artiljerijskih granata ili projektila Ukrajini u roku od 12 mjeseci.

    Prvi element je uključivao zemlje koje koriste svoje rezerve ili kupuju zalihe iz drugih izvora.

    Borelj je rekao da je na ovaj način osigurano 224.000 komada municije i 2.300 projektila, ukupne vrijednosti oko 1,1 milijardu evra.

    To znači da EU nije dostigla ni četvrtinu svog cilja, više od pet mjeseci nakon pokretanja inicijative.

  • Izdvojeno mišljenje austrijskog sudije u Strazburu

    Izdvojeno mišljenje austrijskog sudije u Strazburu

    Rješenje za svaku političku disfunkcionalnost u BiH mora se dogoditi unutar same zemlje, pogotovo kada se radi o slučaju koji očigledno pokreće nova konceptualna pitanja predstavničke demokratije ukorijenjene u odnosu između prava na izbore i prava glasa.
    Navodi se ovo u izdvojenom mišljenju predsjedavajuće sudskog vijeća Evropskog suda za ljudska prava, austrijskog sudije Gabrijele Kučko-Štadlmajer u presudi protiv BiH po apelaciji Slavena Kovačevića. Objašnjavajući zašto je negativno glasala, pojasnila je da osnovni uslov za svaku predstavku pred ovim sudom treba da bude iscrpljivanje svih domaćih pravnih lijekova.

    – Trebalo je prvo da se žali CIK-u, a zatim je mogao uložiti žalbu Sudu BiH i na kraju se obratiti Ustavnom sudu. Međutim, on nije tražio nijedan od ovih pravnih lijekova – napisala je ona dodajući da postojanje pukih sumnji u izglede za uspjeh određenog pravnog lijeka nije valjan razlog.

    Kako je dalje navela, u ovoj apelaciji se i izborno zakonodavstvo BiH osporava na prilično apstraktan način, piše Glas Srpske.

    – Prihvatanje statusa žrtve insinuira koncept bez presedana u kojem svaki birač ima individualno pravo na kandidate koji ga “predstavljaju”. Ovakav koncept, međutim, podrazumijeva da svi ustavni kriterijumi koji regulišu pravo da se kandiduju automatski ograničavaju i pravo glasa. Ovo takođe omogućava zaključak da države članice moraju preduzeti pozitivne mjere kako bi obezbijedile zastupljenost svih društvenih, vjerskih, ekonomskih ili drugih grupa. Ovo ne samo da bi bilo u suprotnosti sa svim ustavnim konceptima koji jasno razlikuju aktivno biračko pravo i pasivno pravo da se neko kandiduje, to bi promijenilo i koncept parlamentarne, predstavničke demokratije kao takve. Ovaj koncept nikada ne može da garantuje da svaki birač pronađe kandidata po svom izboru koji ga predstavlja – napisala je ona.

    Čudna joj je i primjedba apelanta da postoje ograničenja prilikom izbora članova Predsjedništva BiH, odnosno da apelant navodno ima ograničenje prava glasa koje proizlazi iz sastava ovog tijela.

    – Poznato je da je podnosilac predstavke politički savjetnik jednog od tri člana sadašnjeg Predsjedništva. Zašto ova osoba ne bi mogla biti kandidat po izboru podnosioca – zaključuje Štadlmajerova.