VRBAS Media

Oznaka: EU

  • Varhelji zahtjeva detaljnu istragu: Nasilje na KiM odmah da se zaustavi

    Varhelji zahtjeva detaljnu istragu: Nasilje na KiM odmah da se zaustavi

    Evropski komesar za proširenje i susjedske odnose Oliver Varhelji poručio je danas da nasilje na Kosovu i Metohiji (KiM) mora odmah da se zaustavi.

    On je to napisao na platformi X povodom incidenta na ulazu u selo Banjska na sjeveru KiM u kome je poginuo pripadnik kosovske policije, a drugi ranjen i dodao da najoštrije osuđuje napad na kosovsku policiju.

    Prema njegovim riječima, EU podržava rad Euleksa i Kfora na terenu i zahtijeva da se sprovede detaljna istraga.

    “Šaljem najdublje saučešće porodici kosovskog policajca koji je preminuo jutros i želim brz oporavak povrijeđenima”, napisao je Varhelji.

  • Borel: Utvrditi sve činjenice o napadu u Banjskoj

    Borel: Utvrditi sve činjenice o napadu u Banjskoj

    Visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Žozef Borel izjavio je danas da je potrebno utvrditi sve činjenice o napadu na ulazu u selo Banjska u opštini Leposavić, kao i da se odgovorini za to moraju izvesti pred lice pravde.

    On je istovremeno najoštrije osudio, kako je rekao, gnusan napad naoružane bande na pripadnike kosovske policije u Banjskoj na sjeveru Kosova, u kojem je jedan policajac poginuo, a dva su povrijeđena.

    “Još više nevinih života ugroženo je u neprijateljstvima koja traju u okolini manastira Banjska. Ovi napadi moraju odmah da prestanu”, rekao je Borel, prenosi Tanjug.

    Istakao je da je EULEX, kao druga odgovorna misija za bezbjednost na terenu i da je u bliskom je kontaktu s vlastima i KFOR-om.

    “EU i njene članice opet pozivaju sve aktere da rade na deeskalaciji situacije na sjeveru Kosova”, rekao je Borel.

  • Delegacija EU i Ambasada SAD: Zakon o NVO gura ka autokratiji, a udaljava od EU

    Delegacija EU i Ambasada SAD: Zakon o NVO gura ka autokratiji, a udaljava od EU

    Delegacija EU u Sarajevu i Ambasada SAD u Sarajevu pozvali su vlasti u Republici Srpskoj da povuku Nacrt zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija, za koji su i novinari i nevladini aktivisti upozorili da će značajno ograničiti postojeća ljudska prava u Republici Srpskoj.

    U Delegaciji EU za “Nezavisne” ističu da bi u slučaju stupanja na snagu ovaj zakon predstavljao jasan korak unazad za evropski put BiH, ali i prijetnju demokratskim vrijednostima.

    Upozorili su da je on u direktnoj suprotnosti s deklarativnim opredjeljenjem vlasti RS za opredijeljenost za evropski put.

    U Delegaciji ističu da postoji čitav niz prekomjernih ograničenja koje ovaj nacrt sadrži.

    “Odredbe zakona su nejasno sačinjene, ostavljajući značajan prostor za nedemokratsku primjenu zakona. Prekomjerne obaveze izvještavanja, uključujući pojačanu inspekcijsku kontrolu, odgovornost i novčane kazne, nametnuće ograničenja sposobnosti organizacija civilnog društva da slobodno djeluju”, upozoravaju oni.

    Dodaju da bi stigmatizacija i delegitimizacija aktera civilnog društva kao “stranih agenata” rezultiralo suzbijanjem i zastrašivanjem organizacija civilnog društva i ozbiljno ograničilo njihova prava na slobodu udruživanja, mirnog okupljanja i izražavanja, čime bi se podstakla klima straha.

    “Svoju ocjenu Nacrta zakona dali su i OEBS-ov ODIHR i Venecijanska komisija Savjeta Evrope, utvrdivši inherentne ozbiljne nedostatke i pozvali vlasti RS da u cijelosti preispitaju njegovo usvajanje i da se uključe u dalje konsultacije sa svim zainteresovanim stranama u cilju garantovanja uživanja prava na slobodu udruživanja i slobode izražavanja u RS”, naglasili su oni i dodali da EU poziva Vladu RS da prijedlog povuče, a da poslanici, ako zakon dođe na glasanje, glasaju protiv.

    U Ambasadi SAD su oštrim tonom osudili ovaj nacrt, upozorivši da on prijeti daljem sužavanju građanskog prostora u RS, te tvrde da bi ugrozio osnovna prava i slobode stanovnika Republike Srpske.

    “Ova i druge zakonske inicijative još više će gurnuti Republiku Srpsku u autokratiju koja nije u skladu sa demokratskom, prosperitetnom i sigurnom budućnošću koju njeni stanovnici žele i zaslužuju. Takođe će omogućiti vladajućoj koaliciji još veću moć i izbjegavanje nadzora i odgovornosti za ono što radi. Najnoviji nacrt postavlja stroge uslove za nevladine organizacije i novinare i podsjeća na restriktivne zakone koje je Rusija koristila da uguši drugačije mišljenje i uništi građansko društvo. Ovaj potez protiv nevladinih organizacija još je jedan pokušaj podrivanja sloboda građana BiH od strane Vlade RS”, naglasili su oni.

    Napomene radi, zakon će se u formi nacrta na poslaničkim klupama naći 26. septembra, a samo ovlaš čitanje ovog teksta jasno pokazuje da su odredbe široko definisane i otvaraju prostor za razna tumačenja.

    Primjera radi, nevladina organizacija i njeni članovi mogu krivično odgovarati za “djelovanje suprotno Ustavu Republike Srpske i propisima Republike Srpske, odnosno kada djeluje kao agent stranog uticaja na štetu individualnih i drugih prava građana ili podstiče na nasilje, koristi govor mržnje ili podstiče vjersku ili drugu netrpeljivost s ciljem postizanja političkih ciljeva”.

    Iako je zakonom dozvoljeno da se nevladina organizacija bavi borbom protiv korupcije, nije definisano da li bi se to odnosilo i na navode o korupciji visokih političkih zvaničnika, jer tekst ostavlja mogućnost da bi se takve aktivnosti mogle tumačiti “političkim djelovanjem”, čime bi se pokušalo zastrašivanjem uticati na rad građanskih udruženja.

    U Ministarstvu pravde ovaj zakon pravdaju time da ova oblast u RS još nije regulisana.

    “Uočen je problem nepostojanja javnosti rada neprofitnih organizacija, njihovog političkog djelovanja, objavljivanja finansijskih izvještaja itd., a koje finansiraju ili na drugi način pomažu strani subjekti. Cilj koji se želi postići donošenjem ovog nacrta je povećanje transparentnosti rada neprofitnih organizacija”, tvrde oni.

    “Politički hir može dovesti do zabrane neke organizacije”

    Siniša Vukelić, predsjednik Kluba novinara Banjaluka rekao je da novi zakon o registru nevladinih organizacija omogućava da se samo zbog nečijeg hira može zabraniti djelovanje neke nevladine organizacije i ističe da je preširoko postavljena definicija šta je političko djelovanje.

    “Ukoliko se neki od portala bavi politikom ili istraživanjem finansijskog kriminala, korupcije, nepotizma, piše da je neki izborni kandidat zaposlio nekog rođaka, da su na javnom tenderu uzeli novac, krenuli u stranački kasu ili privatni džep, kako su trošili novac, šta je sa njihovim imovinskim kartonima, to oni mogu smatrati političkim djelovanjem”, kaže on.

    Jovana Kisin Zagajac, banjalučka advokatica i aktivistkinja, smatra da je ovaj zakon diskriminatoran, jer pravi razliku između raznih udruženja građana.

    “Vlast, ni za ovaj zakon, baš kao ni za rekriminalizaciju klevete, do sada nije ponudila razlog zašto je uopšte ponudila ova rješenja, pogotovo zato što mi već 20 godina imamo Zakon o udruženjima građana i fondacijama koje već sada podliježe svim mogućim kontrolama i inspekcijama”, smatra ona.

  • Grlić Radman pozvao kolege da podrže otvaranje progovora BiH sa EU

    Grlić Radman pozvao kolege da podrže otvaranje progovora BiH sa EU

    Ministar spoljnih i evropskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman pozvao je kolege iz Italije i Slovenije da se “snažno založe” za skoro otvaranje pristupnih pregovora BiH sa EU.

    • Zamolio sam italijanskog kolegu Antonija Tajanija i koleginicu Tanju Fajon da se snažno založimo za otvaranje pristupnih pregovora s BiH krajem ove ili početkom iduće godine – rekao je Grlić Radman u Njujorku gdje je na marginama Generalne skupštine UN održan sastanak trojice ministara.

    On je istakao da se “sve zemlje Zapadnog Balkana moraju priključiti zajedničkoj spoljnoj i bezbjednosnoj politici”, prenose hrvatske mediji.

    Srbija i Crna Gora vode pregovore, ali prilično sporo, Sjeverna Makedonija i Albanija tek su ih zvanično otvorile 2022, a BiH je u decembru prošle godine dobila status kandidata.

  • Sprema se novi “udar” na Rusiju

    Sprema se novi “udar” na Rusiju

    Evropska unija se sprema za raspravu u vezi s time šta bi trebalo da bude uključeno u njen 12. paket sankcija zbog ruskog rata u Ukrajini.

    To je objavio Blumberg njuz.

    Nove mere bi mogle da budu predstavljene već sledećeg meseca, preneo je Rojters.

    Kako se navodi, paket Evropske unije verovatno bi uključio i verziju predstojeće zabrane Grupe 7 na kupovinu ruskih dijamanata.

    Očekuje se da će se među merama naći i dugo očekivani predlog da se profit ostvaren od zamrznute imovine centralne banke iskoristi za pomoć Kijevu, dodaje se u izveštaju, koji se pozivana ljude upoznate sa diskusijama o pomenutim sankcijama.

    Prethodno je pre nekoliko dana Evropska unija uklonila trojicu ruskih biznismena sa liste sankcionih osoba, objavljeno je u Službenom glasniku EU.

    Rojters je izvestio da su sankcije ukinute biznismenu Grigoriju Berezkinu, milijarderu Farhadu Ahmedovu i bivšem direktoru ruske firme za elektronsku trgovinu “Ozon” Aleksandru Šalginu.

  • Erdogan poručio da se Turska može razići s EU ako to bude potrebno

    Erdogan poručio da se Turska može razići s EU ako to bude potrebno

    Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan danas je izjavio da bi njegova država mogla da se raziđe s Evropskom unijom ako to bude potrebno. To je kazao komentarišući izvještaj Evropskog parlamenta o Turskoj.

    U izvještaju, usvojenom ranije ove sedmice, navedeno je da se tursko pridruživanje Uniji ne može nastaviti pod postojećim uslovima te je pozvano na to da se razmotri, kako je istaknuto, paralelan i realan okvir za odnose s Ankarom.

    Turska već 24 godine ima status kandidatkinje za članstvo u EU, ali su pregovori za pristupanje obustavljeni posljednjih nekoliko godina. Kao razlog za to navedeni su kršenje ljudskih prava i vladavine prava.

    “EU pokušava da se raziđe s Turskom. Napravit ćemo procjenu u odnosu na ovakav razvoj događaja i ako bude potrebno, možemo se razići”, poručio je Erdogan uoči odlaska u Sjedinjene Američke Države.

    Iz Ministarstva vanjskih poslova Turske su ranije saopćili da spomenuti sadržaj sadrži neosnovane optužbe, predrasude, da je površan i nevizionarski, prenosi agencija Reuters.

  • Orban: Ekonomska situacija će primorati EU da podrži mir

    Orban: Ekonomska situacija će primorati EU da podrži mir

    Pogoršanje ekonomske situacije će biti odlučujući faktor koji će primorati vlade zemalja EU da se pridruže inicijativi za mir, izjavio je mađarski premijer Viktor Orban.

    On je rekao radiju Košut da je EU u osnovi mirovni projekat, ali da je proratna strana trenutno u ogromnoj većini, prenijela je agencija MTI.

    Orban je napomenuo da je Mađarska od izbijanja rata u Ukrajini dala Kijevu oko 470 miliona dolara evropskog novca, ali da nije napravljen ni korak bliže miru.

    Prema njegovim riječima, kada je riječ o ratu, odlučujuće alatke su u rukama Amerikanaca, prenosi RTRS.

  • Orban: Došlo je vrijeme da se liberalna elita gurne sa strane

    Orban: Došlo je vrijeme da se liberalna elita gurne sa strane

    P

    remijer Mađarske Viktor Orban na Demografskom samitu u Budimpešti osvrnuo se na nadolazeće izbore za Evropski parlament te je poručio kako konzervativna struja želi ostvariti znatno bolji rezultat.

    Tokom govora, Orban je rekao kako je došlo vrijeme promjena u Evropskoj uniji.

    “Došlo je vrijeme da se zamijeni dominantni diskurs u Evropskoj uniji. Njega sada predvodi progresivna i liberalna elita nezainteresovana za glavne probleme građana EU kao što su želje za porodicom i podizanjem djece”, rekao je Orban.

    Umjesto toga, prema Orbanovom mišljenju, Brisel se bavi LGBT pitanjima.

    “Evropski parlament se bavi glupostima i podsjećaju na Sovjete koji su pokušali da promijene tokove rijeka”, poručio je premijer Mađarske.

    Ističe i kako konzervativna struja ima snagu da promijeni situaciju na izborima za Evropski parlament 2024. godine.

    “Nemamo šanse da ubijedimo sadašnje liberalne i progresivne elite u drugačije razmišljanje. Moramo ih gurnuti sa strane, ali takva promjena zahtijeva da konzervativne snage orijentirane na porodicu preuzmu vlast u što većem broju država”, zaključio je Orban.

  • Fon der Lajen: Za proširenje potrebno i reformisati EU

    Fon der Lajen: Za proširenje potrebno i reformisati EU

    Budućnost zapadnog Balkana, Ukrajine i Moldavije je EU, rekla je Ursula fon der Lajen, predsjednica Evropske komisije u redovnom godišnjem obraćanju Evropskom parlamentu, i dodala da je vrijeme da se EU konačno pripremi za priključenje.

    “Istorija nas zove da završimo proces ujednjenja naše Unije. U vrijeme kada neke zemlje prijete drugima, mi ne možemo priuštiti da naše prijatelje ostavimo same. U svijetu u kojem veličina i snaga znači, jasno je da je u strateškom interesu EU da popunimo našu EU”, rekla je ona i dodala da je vizija EU s 500 miliona ljudi u kojoj svi žive mirno i zajedno.

    Istakla je da je za proširenje potrebno i reformisati EU, a po potrebi i uključiti i promjenu evropskih ugovora, ali da proširenje ne može da čeka na te reforme unutar EU, te da je proširenje jedna od najvećih investicija u vlastitu budućnost.

    Naglasila je da su vladavina prava i ljudska prava temelj EU danas i u svim budućim zemljama članicama.

    “Zato nam je izvještaj o vladavini prava prvi prioritet”, rekla je ona i dodala da će sve zemlje u procesu pridruživanja koje budu napredovale u ovoj oblasti biti u jednakom odnosu u odnosu na zemlje članice.

    Rekla je da će EU biti na strani Ukrajine dok god bude bilo potrebno, i da su Ukrajinci dobrodošli u EU i dodala da je pomogla Ukrajini na svaki mogući način.

    Ona je rekla da je EU u proteklom periodu EU podržala Ukrajinu, suprotstavila se ruskoj agresiji, pružila adekvatan odgovor rastućoj Kini, investirala u partnerstva i uspostavila Evropski zeleni dogovor kao i digitalnu tranziciju u kojoj će biti uspostavljena digitalna pravila za ljudska prava, te 800 milijardi evra investicija u infrastrukturu i nove tehnologije.

    Dodala je da je ova Komisija ispunila 90 odsto ciljeva koji su postavljeni 2019. kada je počela s radom.

    U govoru se osvrnula na prava žena, borbu protiv klimatskih promjena i investiranje u nove zelene tehnologije, za koje je rekla da je EU svjetski lider. Naglasila je da će se EU boriti za slobodan internet, ali protiv disinformacija, naglasivši da je novi zakon o digitalnim uslugama, koji je nedavno stupio na snagu, prvi ove vrste na svijetu koji je osigurao da velike tehnološke kompanije moraju pokazati veću odgovornost na ovom polju.

    Rekla je da će indijsko-bliskoistočn-evropski koridor, koji je najavljen prošle sedmice, povezati ove regione željeznicama, gasovodima, digitalnim vezama i dalekovodima.

    Naglasila je da će EU pomoći evropskoj industriji da se modernizuje i dekarbonizuje, kako bi bila kompetentna na svim svjetskim tržištima.

    “Zelena budućnost mora da se desi u Evropi, to je naš zadatak”, rekla je ona.

    Najavila je da će EU pokrenuti istragu o subvencijama industriji električnih vozila u Kini, dodavši da je EU za poštenu trku sa svima, ali da pravila moraju biti poštena za sve aktere, te da će o ovoj temi biti govora na narednom Samitu EU i Kine krajem ove godine.

    Dodala je da pred Evropu dolaze novi ekonomski izazovi, posebno u pogledu nedostatka radne snage i da problem nije da milioni radnika traže posao nego da milioni radnih mjesta čekaju na radnike. Izazovi su, kako je naglasila, loši demografski trendovi i brza promjena u tehnologiji za koju je potrebno edukovati nove generacije. Poseban problem je, kako je istakla, inflacija, ali da je dobra vijest da je EU počela snižavati cijene energije. Optužila je Vladimira Putina, predsjednika Rusije, za energetsku ucjenu Rusije, i dodala da je EU uspjela da pobijedi jer su svi Evropljani radili zajedno, tako što su ne samo našli nove izvore energije, nego i ubrzali energetsku tranziciju.

    Dodala je da je za problem rješavanja migracija potrebno partnerstvo s susjedima i jedinstvo unutar EU. naglasila je da je EU uspjela postići ravnotežu između zaštite spoljnih granica i zaštite ljudskih prava. Rekla je da je u saradnji s zemljama zapadnog Balkana došlo do smanjenja migratskih tokova iz tog smjera.

    Fon der Lajen je pohvalila napore Bugarske i Rumunije na ovom polju i pozvala da ove zemlje budu uključene u šengenski prostor.

    Rekla je da će EU pomoći Maroku i Libiji na svaki mogući način da prevaziđu tragedije koje su ih zadesile.

    Naglasila je da će se EU više angažovati u Africi, gdje se nalazi interes EU za bezbjednost kroz saradnju s tamošnjim legitimnim vladama.

  • “Izgubili su”

    “Izgubili su”

    Vašington i Brisel planirali su da oslabe, a zatim i da “podele” Rusiju, međutim, trgovinski rat protiv Rusije su izgubili.

    To je na Telegramu napisao predsednik Dume Vjačeslav Volodin, prenosi Sputnjik.

    “U planovima Vašingtona i Brisela je bilo da se oslabi, a zatim i podeli naša zemlja, o čemu su nekoliko puta izjavljivali američki i evropski političari. Nije im uspelo. Trgovinski rat koji su pokrenuli protiv Rusije su izgubili”, napisao je on.

    Volodin je naveo da je politika Vašingtona i Brisela o obuzdavanju Rusije počela kada je, kako ističe, Rusija počela da se razvija.

    “U nemoći i zlobi zbog izgubljenog ekonomskog i političkog liderstva u svetu, Sjedinjene Američke Države i Brisel su počeli da sprovode politiku antiruskih sankcija”, dodao je Volodin.

    Prema njegovim rečima, borba Vašingtona i Brisela protiv Rusije je njih same pogodila.

    Predsednik Dume je ranije izjavio da je Rusija za poslednjih deset godina postala najveća evropska ekonomija, bez obzira na sankcije i da je ušla u pet svetskih lidera.