VRBAS Media

Oznaka: EU

  • Delegacija EU smatra da sjedište Apelacionog odjeljenja Suda BiH treba da bude u I. Sarajevu

    Delegacija EU smatra da sjedište Apelacionog odjeljenja Suda BiH treba da bude u I. Sarajevu

    Evropska unija ne vidi razlog da politički akteri insistiraju da sjedište Apelacionog odjeljenja Suda BiH bude u Banjaluci umjesto u Istočnom Sarajevu, prenose Nezavisne novine.

    Poručili su ovo iz Delegacije Evropske unije u BiH komentarišući jučerašnji sastanak predstavnika SNSD-a, HDZ-a BiH i stranaka “trojke”, nakon kojeg je saopšteno da nije postignut dogovor o Zakonu o sudu BiH.

    On i je uključivao formiranje Apelacionog odjeljenja Suda BiH i lokaciju te pravosudne instance. SNSD traži da sjedište odjeljenja bude u Banjaluci, a “trojka” zagovara Istočno Sarajevo.

  • Orban: Strategija EU prema sukobu u Ukrajini nije uspjela

    Orban: Strategija EU prema sukobu u Ukrajini nije uspjela

    27/10/2023 09:37 BLportal_V
    Strategija EU prema sukobu u Ukrajini “nije uspjela” i blok treba da smisli dodatni plan pošto Ukrajinci neće odnijeti pobjedu na frontu, rekao je danas mađarski premijer Viktor Orban.
    Orban je na marginama samita lidera EU u Briselu izjavio da je vođena “velika bitka”, posebno oko podrške Ukrajini. Prema njegovim riječima, Mađarska ne vidi razlog zašto bi novac svojih poreskih obveznika slala kao podršku Ukrajini.

    EU treba u decembru da donese odluku o reviziji svog dugoročnog budžeta vrijednog 1,1 bilion dolara koji je već opterećen zbog vanrednih izdavanja tokom pandemije kovid 19 i sukoba u Ukrajini.

    Evropska komisija predložila je da članice odvoje dodatna sredstva u zajednički budžet kako bi obezbijedili 50 milijardi evra Ukrajini a dodatnih 15 milijardi evra za migraciju. Prema dodatnim prijedlogu, biće odvojeno 20 milijardi evra vojne pomoći za Ukrajinu.

    “Smatramo da ovaj prijedlog nije obrađen na adekvatan način i nije pogodan da bude osnova ozbiljnih prijedloga, zbog čega smo to morali da odbijemo. Bila je velika borba, posebno oko pitanja Ukrajine”, naglasio je Orban.

  • Vučić: Spremni smo da ispunjavamo dogovoreno; Srbija ne može da prihvati članstvo tzv. Kosova u UN 

    Vučić: Spremni smo da ispunjavamo dogovoreno; Srbija ne može da prihvati članstvo tzv. Kosova u UN 

    Srbija ne može da prihvati članstvo tzv. Kosova u UN, ali je spremna da ispunjava sve što je dogovoreno, rekao je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nakon razgovora u Briselu.

    Istakao je da su razgovarali o svim temama i sporazumima.

    • Potpuno smo spremni za formiranje ZSO u skladu sa prijedlozima koje smo dobili. Za papir od 21. otkobra smo rekli da smo spremni da prihvatimo i da idemo u primjenu – istakao je Vučić.

    Predsjednik Srbije rekao je da se papir koji je dobio 21. oktobra odnosi isključivo na formiranje Zajedice srpskih opština.

    • Јa ne mogu da govorim o detaljima jer nije dogovoreno da govorimo o detaljima. Kao što vidite, veoma smo se korektno držali toga i nigde nije procurio nijedan detalj – rekao je Vučić.

    Istakao je da je ranije, kada se vidi da su detalji objavljeni u Albanijan postu, bilo jasno ko ih objavljuje.

    • Mi smo za taj papir rekli da je solidna osnova, veoma dobra osnova i da smo spremni da radimo i da odmah idemo u primkenu – naveo je Vučić.

    “Niko u Briselu nije pomenuo nikakve sankcije prema Srbiji”

    Niko u Briselu nije pomenuo nikakve sankcije prema Srbiji, čuo sam da ih je neko drugi pominjao, rekao je Vučić.

    • Јa nikada nisam rekao da bi Prištini ili bilo kome trebalo uvesti sankcije, kada se donose sankcije ulazi se u lošu atmosferu – poručio je Vučić.

    Vučić: Srbija ponosna što čuva međunarodno pravo

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je večeras da Srbija može da se ponosi time što, kao jedna mala zemlja, čuva međunarodno pravo, Povelju UN i Rezoluciju 1244 kao temelj svog opstanka i njih vidi kao temelj rješavanja problema u budućnosti.

    Nakon sastanka sa evropskim zvaničnicima u Briselu, na pitanje da li postoji svjetlo na kraju tunela poslije 10 godina pregovora i razgovora, Vučić je rekao da su se ti razgovori vodili mnogo duže, čak i da su i neki sporazumi prihvatani i potpisivani.

    Istakao je da je veoma teško na istom nivou voditi razgovore sa onima koji su davno odlučili da priznaju “nezavisno Kosovo”.

    • Kada se god pozovete na međunarodno javno pravo, a čini se da je srž međunarodnog prava Povelja UN, rezolucije koje su donijele UN, kao što i danas možete da vidite kada je riječ o Palestini i Јerusalimu, svi se pozivaju na određene rezolucije UN, ali kada je u pitanju Srbija, onda što je moguće dalje svi se sklone od Povelje UN i rezolucije UN, onda ćemo naći neke druge principe – poručio je Vučić.
  • „Višković pogrešno prenio riječi Satlera“

    „Višković pogrešno prenio riječi Satlera“

    Predsjednik Vlade Republike Serpske, Radovan Višković, pogrešno je prenio riječi šefa Delegacije EU u BiH, ambasadora Johana Satlera.

    To je za Srpskainfo rečeno u Delegaciji, nakon što je Višković noviarima izjavio da se Satler složio s njim da je nedopustivo da jedna zemlja, koja je na putu da bude članica EU, ima neizabranog stranca (Kristijana Šmita) koji može da interveniše u zakonodavstvu i da većina zemalja EU u suštini ne podržava takvo ponašanje i takav stav.

    -Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković juče je, nakon sastanka sa šefom Delegacije Evropske unije/specijalnim predstavnikom Evropske unije u Bosni i Hercegovini, Johanom Satlerom pogrešno prenio i riječi ambasadora Satlera i stav Evropske unije o Kancelariji visokog predstavnika (OHR) – kažu u Delegaciji EU.

    Prema njihovim riječima, Evropska unija podržava misiju visokog predstavnika Šmita i njegove Kancelarije.

    -Neprihvatljive su prijetnje visokom predstavniku Šmitu, kampanja podrivanja njegovog legitimiteta od strane rukovodstva RS, podrivanje ustavnog poretka Bosne i Hercegovine, te djelovanje i retorika podjela. Tokom sastanka, ambasador Satler je podsjetio na dugogodišnji stav Evropske unije, odnosno da će na evropskom putu biti potrebno ispuniti Agendu 5+2, što će omogućiti zatvaranje OHR. U načelu, opsežna međunarodna supervizija i upotreba izvršnih ovlaštenja su nespojivi s članstvom u EU. Izvršna ovlaštenja su takođe krajnja mjera – navode u Delegaciji.

    Kako kažu, ambasador Satler je osim toga naglasio da kriminalizacija klevete, kao i Nacrt zakona, kojim se ograničava sloboda civilnog društva, predstavljaju velike korake unazad za temeljne slobode, koje su ključni element 14 ključnih prioriteta.

    -Snažno je pozvao da se Nacrt zakona o civilnom društvu odmah povuče iz zakonodavne procedure. Ambasador Evropske unije je takođe pozvao predsjednika Vlade Viškovića da osigura da se iskoriste trenutne prilike koje pruža novi zamah proširenja Evropske unije. Evropska unija očekuje podršku reformama koje će omogućiti napredak na putu prema EU, kao što su Zakon o sudovima i Zakon o sukobu interesa, te uvođenje elektronskog potpisa. Reforme za jačanje demokratije i ljudskih prava, borba protiv korupcije, unapređenje poslovne klime i podrška zelenoj i digitalnoj tranziciji jedini su put ka stabilnijoj i prosperitetnijoj Bosni i Hercegovini i budućnosti u Evropskoj uniji – kažu u Delegaciji EU u BiH.

  • Stevandić: Albanci skrnave srpske kosti, a EU ćuti

    Stevandić: Albanci skrnave srpske kosti, a EU ćuti

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić izjavio je da Albanci skrnave srpske kosti, ruše groblja i spomenike na Kosovu i Metohiji, a da EU ćuti.

    EU ćuti ali sutra će da nešto pridikuje Srbiji i Srbima. Potop civilizacije i sunovrat morala. Da li težimo autističnoj i srbofobnoj, raspadajućoj tvorevini? – napisao je Stevandić na Iksu.

    On je napomenuo i da je Kosovo Srbija.

    Pravoslavno groblje na crkvenom zemljištu u sjevernom dijelu Kosovske Mitrovice, staro više stotina godina, zaorano je bagerom, a prizore prekopanih grobova zabilježila je filolog Mitra Reljić koja se, između ostalog, bavi izučavanjem srpskih pravoslavnih grobalja na Kosovu i Metohiji.

  • EU i SAD žele da se na izbore uvedu skeneri

    EU i SAD žele da se na izbore uvedu skeneri

    Evropska unija i SAD su spremne da pomognu Centralnoj izbornoj komisiji BiH i Agenciji za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH da naredni izbori budu održani uz pomoć skeniranja glasačkih listića, otiska prsta i provlačenja ličnih karata, čime bi se jednom za sva vremena stalo na kraj sumnjama u integritet izbornog procesa.

    Kako su ekskluzivno saznale “Nezavisne”, Delegacija EU, odnosno Kancelarija specijalnog izaslanika EU u Sarajevu, i USAID spremni su da finansiraju pilot-projekat koji bi u narednih nekoliko mjeseci omogućio nabavku kompletne opreme i softvera kako bi se ove tehnologije primijenile u praksi.

    Prema riječima Suada Arnautovića, predsjednika CIK-a, EU je već pomogla da se nabavi hardver, odnosno oprema za skeniranje otiska prsta i lične karte, čime bi se omogućila dvostruka autentifikacija birača.

    SAD su, kako nam je rekao, spremne da kroz USAID omoguće nabavku skenera autentifikacija birača i na taj način spriječe “bugarski vozovi”, lažne glasače i slične manipulacije. Ova oprema, koju je nabavila EU, mogla bi “pokriti” 165 biračkih mjesta u deset opština, što bi bilo dovoljno da se sprovede pilot-projekat. Arnautović je za “Nezavisne” rekao da se još čeka softver za prenos rezultata glasanja sa biračkih mjesta na server CIK BiH i istakao da se nada da će i taj softver uskoro biti spreman za glasačke listiće, kako bi se to testno glasanje sprovelo u potpunosti, odnosno omogućilo da birači glasaju “ručno” kao i do sada, a da nakon glasanja ubace glasačke listiće u skener, koji bi onda transferirao sve rezultate i omogućio brzo objedinjavanje rezultata.

    Arnautović kaže da će se u narednom periodu sastati svi akteri u ovom procesu kako bi se postigao dogovor o tačnoj prirodi ovog pilot-projekta. U igri su, kako nam je rečeno, tri varijante: jedna da se pilot-projekat sprovede na simuliranim izborima u prvoj polovini naredne godine, kojom prilikom bi se građani u izabranim opštinama pozvali na simulirane izbore s izmišljenim imenima i strankama, da se testira kompletan proces. Druga opcija je da se na sam dan lokalnih izbora odvoji dio biračkih mjesta na kojima bi se glasalo i korištenjem tehnologija, a najoptimističnija varijanta je da se kompletni lokalni izbori sprovedu korištenjem novih tehnologija. Arnautović ističe da bi CIK BiH želio da čuje šta o ovom projektu misli parlament BiH.

    “Važno nam je da čujemo političku volju Parlamentarne skupštine BiH. Ako već ne možemo da donesemo zakon, PS bi mogla da usvoji političku deklaraciju ili izjavu kojom bi se mogla iskazati volja u kom pravcu žele da idemo i da se zaduži CIK da s tehničkog aspekta pripremi sve što je potrebno. To bi nama bio dobrodošao signal. Sljedeće bi moglo biti usvajanje izmjena i dopuna Izbornog zakona, jer ima stvari koje se tiču ličnih podataka, upotrebe tehnologija. Ne zahtijevaju svi koraci koje pripremamo izmjene zakona, ali bi bilo najbolje da se sve to u kompletu reguliše kroz Izborni zakon”, kaže on.

    Podsjećanja radi, CIK je 2017. godine predstavio neke moguće novine u izborni proces, ali je rasprava u parlamentu prošla mimo CIK-a, pa bi zakon, i da je bio usvojen, bio teško primjenjiv. Sada CIK želi da iskoristi autoritet EU i SAD i da zajedno s IDDEEA i ostalim akterima promoviše ove korake, posebno što i EU i SAD sve više osjećaju pritisak bh. javnosti da ne čine dovoljno kako bi politički akteri krenuli u jačanje integriteta izbornog procesa. Arnautović smatra da bi primjena ovih rješenja mogla značajno unaprijediti izborni proces.

    “Ako se sve dobro pripremi i kontrolira, u svakom pogledu bi to jako puno pomoglo u smislu potpune tačnosti izbornih rezultata”, kaže on.

  • Sijarto: Neprihvatljivo, uvukli bi nas u rat

    Sijarto: Neprihvatljivo, uvukli bi nas u rat

    Evropska unija nije odbrambeni nego politički savez, stoga je prebacivanje proizvodnje oružja i obuka vojnika na teritoriji Ukrajine neprihvatljivo.

    Ovo je izjavio ministar spoljnih poslova Mađarske Peter Sijarto.

    “Prebacivanje proizvodnje oružja i obuke vojnika na teritoriju Ukrajine, vojnu teritoriju, za nas je potpuno neprihvatljivo. Takva odluka bi odmah uvukla u rat i EU koja nije bezbednosni, nego političko-ekonomski savez. Zbog toga je potpuno neprihvatljivo da EU učestvuje u proizvodnji oružja i u obuci vojnika na teritoriji Ukrajine”, rekao je Sijarto.

    akođe je dodao da evropska vojno-industrijska preduzeća “ne bi trebalo da vode razgovore isključivo o tome kako da pošalju što više oružja Ukrajini”, pošto to produžava sukob i dovodi do povećanja broja žrtava.

    Istovremeno, Sijarto je saopštio da su skoro svi ministri spoljnih poslova EU na sastanku u Luksemburgu govorili da je javnost u njihovim zemljama umorna od sukoba u Ukrajini, te da se tome posvećuje sve manje pažnje zbog novog konflikta na Bliskom istoku.

    Po njegovim rečima, “ako je to istina” onda ta činjenica dodatno ukazuje na potrebu za mirnim rešenjem situacije.

    Sijarto je napomenuo da je na sastanku mnogo više razgovarano o događajima u Izraelu, te da je ovo bio prvi sastanak šefova diplomatije EU u poslednjih godinu i po dana na kojem ukrajinski sukob nije bio prva tema na dnevnom redu.

  • Evropa “podijeljena”, dok se BiH nada početku pregovora

    Evropa “podijeljena”, dok se BiH nada početku pregovora

    Evropska komisija, prema nezvaničnim informacijama, izvještaj o BiH razmatraće 8. novembra, a očekivanja političara u BiH su da će on biti više nego pozitivan i da će kasnije Savjet EU donijeti odluku o početku pregovora sa BiH, međutim EU, tačnije njene članice koje vode glavnu riječ, još uvijek se ne izjašnjavaju.

    Ono što je poznato jeste da Hrvatska, Mađarska, Rumunija, Slovenija, Austrija i još neke zemlje traže da BiH dobije datum za početak pregovora s obzirom na to da je jedina zemlja na zapadnom Balkanu koja ima status kandidata, ali koja nije otpočela pregovore. S druge strane je Njemačka, a donekle i Francuska, koje su protiv toga da BiH dobije datum za početak pregovora i koje insistiraju na tome da prvo budu ispunjeni uslovi. Prethodnih nekoliko dana, pa i mjeseci, Elmedin Konaković, ministar spoljnih poslova BiH, u nekoliko navrata rekao je da očekuje datum i da ima informacije da će biti donesena pozitivna odluka. Ipak, kasnije je tu svoju izjavu malo ublažio ističući da mu je mnogo važnija ekonomska strana, a da bi politički segmet bio dobra poruka.

    Prije nego što bude predstavljen izvještaj o BiH koji će na određen način pokazati da li će BiH dobiti datum za početak pregovora, Ursula fon der Lajen, predsjednica Evropske komisije, boraviće u Bosni i Hercegovini, vjerovatno 1. ili 2. novembra, a već tada moglo bi se pretpostaviti kakav će izvještaj biti.

    “Optimističan sam oko toga da ćemo dolazak gospođe Fon der Lajen dočekati sa završenim usvajanjem zakona, koje smo prošle sedmice dogovorili, a potvrdićemo ih 26. ovog mjeseca na našoj koordinaciji koja će biti organizovana u Sarajevu, gdje će domaćin biti SDP, odnosno stranke ‘trojke’. Što se tiče naše izvršne i zakonodavne vlasti na nivou BiH, mi ćemo biti spremni za otvaranje pregovora i pozitivan stav EU prema BiH do kraja godine”, rekao je Dragan Čović, predsjednik HDZ-a.

    Inače, u posljednjih nekoliko mjeseci, BiH je usvojila pet zakona koji su bili u okviru 14 prioriteta Evropske unije, a dogovorena su još dva, koja bi, prema najavama politike, trebalo da budu usvojena na sjednici 31. oktobra.

    Adnan Ćerimagić, analitičar Evropske inicijative za stabilnost, rekao je da je u ovom trenutku nemoguće procijeniti hoće li BiH dobiti datum za početak pregovora te da stvari još uvijek nisu jasne.

    “Iz Evropske komisije dolaze protivrječni signali, s jedne strane postoji spremnost da se preporuči otvaranje pregovora, a s druge, da bi se to dogodilo, potrebno je da u BiH dođe do usvajanja dodatnih zakona i ispunjavanja uslova iz 14 prioriteta, ali i onih drugih lista koje su predstavljene”, rekao je Ćerimagić.

    U svakom slučaju, pozitivna odluka Savjeta EU zavisiće od preporuke Evropske komisije, a već se nazire da bi, kako kaže Ćerimagić, Evropska komisija mogla preporučiti otvaranje pregovora sa Ukrajinom i Moldavijom.

    On pojašnjava da za zeleno svjetlo za otvaranje pregovora u nekim zemljama, kao što su Njemačka i Nizozemska, treba i stav parlamenta, te da bi se u tim zemljama iz straha za odluku o Ukrajini moglo otežati donošenje odluke kada je riječ o BiH.

    U ovom trenutku najglasniji zagovornici otvaranja pregovora sa BiH su Austrija, Slovenija i Hrvatska, međutim pitanje je koliko su njihovi glasovi snažni i koliko mogu uticati prije svega na Njemačku.

    Karoline Edtštadler, austrijska ministarka za EU i ustavno uređenje, prije nekoliko dana rekla je da od Evropske unije očekuje da već ove godine počne pregovore sa BiH o njenom članstvu u Uniji.

    Kada je riječ o putu BiH ka EU, BiH je krajem prošle godine dobila status kandidata iako nije ispunila prioritete koji su pred nju postavljeni. Tada Evropska unija vodila se više geopolitičkim dešavanjima u svijetu nego što je BiH zaslužila status kandidata i na određen način to su i rekli, a upkros svemu domaći političari nisu propustili priliku da se pohvale i sve predstave kao ličnu zaslugu.

    “Stiče se utisak da je BiH nadomak početka pregovora sa EU, a pri tome sprovođenje reformi nije u fokusu. Kao da se EU žuri da nas iz geopolitičkih razloga izvuče iz opasnosti koje su nam se nadvile nad glavom, a na drugoj strani našim političarima zvuče primamljivo finansijska sredstva o kojima se priča. Očito će političke kvazielite biti neslužbeno nagrađene, a ostaje otvoreno da li će to zaustaviti trvenja, blokade, uslovljavanja, naklonjenost Istoku ili Zapadu, odnosno da li ćemo se nastaviti vrtjeti u začaranom krugu samoodbrane”, rekla je Tanja Topić, politička analitičarka.

  • Hrvatska neće usporavati put BiH prema EU

    Hrvatska neće usporavati put BiH prema EU

    Premijer Hrvatske Andrej Plenković rekao je danas u Sarajevu da ova zemlja ni na koji način neće usporavati put BiH prema Evropskoj uniji, iako su brojne bilateralne teme i dalje otvorene.

    To su bilateralne teme, nerijetko i predmet sukcesije i o njima postoje komisije, pregovarački odbori, kao i saradnja resornih ministarstava i na tome će se raditi kao što se radilo i prethodnih godina, ali garantujem da nijednu od tih tema Hrvatska neće staviti na dnevni red da bi usporavala put BiH prema EU – istakao je Plenković.

    On je naveo da Hrvatska ima odgovornu politiku transformacije, mira, saradnje i stabilnosti zbog čega ulaže velike napore da riješi otvorena pitanja, a posebno ona koja su, kako je Plenković rekao, teška i opterećujuća, kao što je procesuiranje ratnih zločina i naknada ratne štete.

    • Sve su to teme koje su i te kako na dnevnom redu, predmet su interesa brojnih ljudi koji su bili dotaknuti ratnim strahotama, ali to nisu teme koje će Hrvatska staviti u kontekst pristupnih pregovora BiH sa EU – rekao je Plenković u Sarajevu.

    Govoreći o pregovorima o potpisivanju sporazuma o saradnji između BiH i Agencije za evropsku graničnu i obalsku stražu, Plenković je naveo da bi potpisivanje ovog sporazuma bilo korisno, s obzirom da se BiH suočava sa velikim prilivom nezakonitih migranata.

    • Što se tiče Hrvatske mi imamo 6.700 graničnih policajaca koji čuvaju hrvatsku granicu i sa te strane smo jasno rekli da Hrvatska ima snage i načina da čuva svoju granicu, ali da je pitanje izlaska iz BiH nešto pri čemu bi iskustva Fronteksa mogla pomoći rekao je Plenković.

    Predsjedavajuća Savjeta ministara Borjana Krišto naglasila je da su institucije BiH svjesne sadašnjih izazova i vremena, navodeći da se dešavanja širom svijeta reflektuju na odnose i prilike u BiH.

    • Moramo biti pripremljeni i odgovorni i nastojimo u svakom pogledu biti odgovorni prema institucijama u skladu sa nadležnostima, te svoju spoljnu i bezbednosnu politiku usklađujemo sa zajedničkom spoljnom i bezbednosnim politikom EU – zaključila je Krištova.
  • Evropski parlament usvojio rezoluciju o Banjskoj

    Evropski parlament usvojio rezoluciju o Banjskoj

    Poslanici Evropskog parlamenta usvojili su Rezoluciju o oružanom sukobu u Banjskoj.

    Pored toga, usvojena su i tri amandmana, ali u ovom trenutku nije poznato na šta se oni odnose.

    Rezoluciju je inicirala politička grupa Socijaldemokrata u EP, jer smatraju da je situacija na Kosovu „krajnje zabrinjavajuća“.

    Kako je Nova objavila, u Rezoluciji koja ima 29 tačaka, najoštije se osuđuje „teroristički napad“ na kosovske policijske službenike od strane „srpske naoružane bande usred najveće operacije šverca oružja“ u Banjskoj na severu Kosova, koja se dogodila 24. septembra 2023. godine, a rezultirala je ubistvom jednog (Afrima Bunjaku) i povredom dva kosovska policajca.

    Pozivaju se sve članice EU koje to nisu već učinile, da takođe osude ovaj napad. Takođe, izražava se duboko žaljenje zbog žrtava i saučešće porodici i kolegama Afrima Bunjakua. Pohvaljuje se saradnja Kosovske policije sa međunarodnim partnerima EULEKS-om i KFOR-om u odgovoru na napad.

    „Sve strane se pozivaju na smirivanje situacije na sjeveru Kosova i izbjegavanje bilo kakve retorike ili akcija koje bi dovele do daljeg povećanja tenzija. Poziva se i na utvrđivanje svih činjenica o napadu i pažljivo praćenje istrage kosovskih vlasti. Poziva se EU da podrži istragu kosovskih vlasti, uključujući podršku od strane EULEX-a. Počinioci odgovorni za ove napade dužni su da odgovaraju i da se suoče sa pravdom. Pozivaju se kosovske vlasti da otkriju sve dokaze u vezi sa incidentom i da međunarodne institucije na Kosovu, uključujući EULEX, ocjene te dokaze. Očekuje se da Srbija u potpunosti sarađuje sa istragom i privede pravdi one koji su odgovorni za napad i trenutno borave u Srbiji, u skladu sa zakonom, uključujući njihovo izručenje Kosovu“, navodi se u Rezoluciji.

    Viola fon Kramon, poslanica EP najavila je da se od Srbije očekuje da izruči Milana Radoičića Kosovu. Osim toga, rekla je da ona stava da cilj operacije u Banjskoj nije bio da se anektira sjever Kosova.