VRBAS Media

Oznaka: EU

  • Evropska komisija će vjerovatno podržati otvaranje pregovora s BiH, pojedine diplomate ljute

    Evropska komisija će vjerovatno podržati otvaranje pregovora s BiH, pojedine diplomate ljute

    Evropska komisija podržala je otvaranje pristupnih pregovora s Bosnom i Hercegovinom na izenanađenje mnogih, uz Moldaviju i Ukrajinu, prenosi Politico.

    Glasine o zelenom svjetlu Sarajeva nisu dobro prošle među nekim diplomatama EU, koji su ljutito ukazivali na navodno nazadovanje Bosne i Hercegovine u pogledu vladavine prava, reklo je nekoliko zvaničnika.

    “Dodijelili smo Bosni status kandidata pod pretpostavkom da će to potaknuti reforme, a od tada smo vidjeli samo pogoršanje vladavine prava i političke situacije. Kako sada možemo odlučiti da započnemo pregovore s njima, a da i dalje očekujemo da druge zemlje kandidati marljivo rade svoje reforme?” rekao je nezadovoljni diplomata EU za Politico.

    Diskusije u Briselu i u glavnim gradovima EU idu u smjeru da li će Evropska komisija podržati početak pregovora o pridruživanju sa Ukrajinom, ali većina zemalja Zapadnog Balkana čeka u redu više od decenije.

    Brisel pojačava svoj angažman sa balkanskim zemljama uoči presudnog samita lidera EU, koji imaju posljednju riječ o tome da li će nastaviti s prijedlozima Komisije za proširenje.

    Visoki diplomata EU Josep Borrell pozvao je svoje kolege iz regiona da razgovaraju o vanjskoj politici u Briselu 13. novembra, izjavila su tri visoka diplomata. Široko se spekuliše da će se balkanski lideri sastati sa svojim kolegama iz EU na specijalnom samitu u Briselu 13. decembra, dan prije samita Vijeća EU.

  • Lajčak: Implementirati sporazum bez odlaganja

    Lajčak: Implementirati sporazum bez odlaganja

    Specijalni izaslanik EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak sastao se večeras sa zamJenikom premijera privremenih prištinskih institucija Besnikom Bisljimijem i poručio da treba implementirati Sporazum o putu ka normalizaciji bez odlaganja ili preduslova.

    “Upravo sam razgovarao sa Bisljimijem, što predstavlja nastavak nedavnog sastanka sa evropskim liderima u Briselu. Razgovarali smo o potrebi za potpunom implementacijom Sporazuma o putu ka normalizaciji, bez odlaganja ili preduslova. Dogovorili smo se, takođe, o narednim koracima”, naveo je Lajčak na platformi X (Tviter) i objavio njihovu zajedničku fotografiju.

    Nešto ranije, portal Reporteri prenIo je, pozivajući se na neimenovane izvore, da se očekuje da će Lajčak predstaviti opoziciji novi nacrt Statuta Zajednice srpskih opština i taj sastanak bi trebalo da počne sutra u 10 sati, prenosi Tanjug.

  • Priznavanje Šmita uslov da Srpska dobije novac iz EU?

    Priznavanje Šmita uslov da Srpska dobije novac iz EU?

    Jedan od uslova koje bi EU mogla da ispostavi Republici Srpskoj za dobijanje dijela kolača od šest milijardi evra, namijenjenih Zapadnom Balkanu, jeste priznavanje legitimiteta Kristijana Šmita kao visokog predstavnika.

    Ovo za Srpskainfo tvrdi stručnjak za međunarodne odnose i bivši karijerni diplomata, Srećko Đukić, komentarišući nedavnu posjetu predsjednice Evropske komisije BiH, kao i poruke koje je fon der Lajenova slala nakon sastanka s političkim liderima u Sarajevu.

    – Predviđeni su iznosi za pojedinačne zemlje, ali nisu fiksno postavljeni. Uslov su reforme. Ako se sprovode, dolaze i sredstva. Znamo da treba vremena, ali ako se ne radi, sredstva će biti prebačena drugim zemljama koje ostvaruju rezultate – nedvosmisleno je zaprijetila predsjednica Evropske komisije domaćim političkim liderima ukoliko ne bude realizovano 14 prioriteta iz ranijeg Mišljenja Evropske komisije o BiH.

    Iako nije otvoreno iznijela stav o statusu svog zemljaka Kristijana Šmita u BiH, koga institucije Republike Srpske ne priznaju za visokog predstavnika, fon der Lajenova je na novinarsko pitanje o budućnosti OHR rekla da su “pravila veoma jasna”, te da postojanje kancelarije OHR, prema njenim riječima, zavisi od napretka koji ostvare vlasti u BiH.

    Iako se, osim famoznih 14 prioriteta, finansijska pomoć BiH zvanično nigdje ne uslovljava priznavanjem Kristijana Šmita kao visokog predstavnika, Srećko Đukić za Srpskainfo tvrdi da je to sigurno jedan od uslova kako bi Republika Srpska mogla da koristi sredstva iz EU.

    – Vrlo teško će BiH uspjeti da krene dalje sa sadašnjim stavom Republike Srpske prema visokom predstavniku i Ustavnom sudu BiH. Ako rukovodstvo u Banjaluci nastavi s insistiranjem na takvom stavu, ne treba isključiti ni mogućnost da se sva sredstva iz EU namijenjena BiH usmjere u Federaciju BiH, a da Republika Srpska ne dobije ništa. Mislim da je to trenutno mnogo izglednije nego neke druge kombinacije – smatra Đukić.

    Dodaje da su obećanih šest milijardi evra za tekuće reforme značajna sredstva za sve države Zapadnog Balkana, posebno kada se ima u vidu da će do 2030. godine Evropska unija, prema njegovim riječima, u razvoj Zapadnog Balkana uložiti još mnogo novca.

    – To su iznosi na koje nijedna država ne može ostati imuna. To su pare koje u svakoj zemlji mogu da podstaknu promjene – ocjenjuje Đukić.

    Između ostalog, on ističe da Srpska, zbog svojih stavova o Kristijanu Šmitu već trpi posljedice obustave ranije obećanih investicija, poput onih iz Njemačke.

    – Zaista ne vidim koliko Republika Srpska profitira zbog toga što ne priznaje Šmita? To je nekakav principijelni stav, ali on zaista, prema mom mišljenju, nema praktičnu vrijednost i snagu u politici. Posebno u odnosima Republike Srpske sa svijetom – kaže Đukić.

  • Fon der Lajen: Reforme uslov za milijarde iz EU

    Fon der Lajen: Reforme uslov za milijarde iz EU

    Ursula fon der Lajen, predsjednik Evropske komisije nakon posjete BiH i razgovora sa Borjanom Krišto, predsjedavajućom Savjeta ministara BiH rekla je da je budućnost BiH u Evropskoj uniji i želimo da BiH bude punopravna članica EU.

    “Pokazali ste kroz formiranje vlasti i sve ono što je urađeno da ova zemlja može imati rezultate”, rekla je Fon der Lajenova.

    Ona je rekla da cilj treba biti na ispunjavanja 14 prioriteta te da je do sada saradnja bila dobra i da treba nastaviti u tom pravcu te da zapadni Balkan treba da otvara svoje granice i zajednički da radi na formiranju jedinstvenog tržišta.

    “Za BiH je to bolje poslovno okruženje i digitalizacija i na tome moramo svi raditi. Kombinacija reformi i investicija je izuzetno snažna i to funkcioniše u Evropskoj uniji i ukoliko bude uspješno realizovan plan rasta ne samo da bi približio naše privrede, već bi približio region Evropskoj uniji. Imamo mogućnost da udvostručimo vaše privrede u roku jedne decenije”, rekla je Fon der Lajenova.

    Govoreći o datumu o početku pregovora Fon der Lajenova je rekla je da je rješavanje svih 14 priorieta veoma važno i to prije svega za BiH.

    “To je onda snažan argument vaše sposobnosti da pravite iskorake i jačate vladavinu prava”, rekla je Fon der Lajenova.

    Kada je riječ o pomoći odnosno planu rasta i činjenici da je EU izdvojila šest mlijardi evra, Fon der Lajenova je rekla da će sve zemlje imati pristup tim sredstvima ali da će uslov biti reforme.

    “Ako se ne realizuju reforme sredstva će se preusmjeriti drugim zemljama zapadnog Balkana”, rekla je Fon der Lajenova.

    Krišto je istakla da je posjeta značajan korak na putu BiH ka EU i posjeta je prilika da se predstavi novi plan rasta Evropske unije za zemlje regije.

    “To je bitno za sve nas i trebamo iskoristiti priliku da napravimo značajan iskorak kroz novi plan rasta. Ova posjeta predstavlja da se upoznamo sa finansijskom odlukom od šest milijardi evra od čega je dve milijarde bespovratno, a ostalo je zajam. Trebamo se zahvaliti zemljama EU na ovoj potpori”, rekla je Krišto.

    Ona je rekla da bi otvaranje pregovaračkog procesa značio za BiH te da bi u kontekstu geopolitičkih procesa BiH postala stabilnija i uspješnija.

  • EU sprema novi zakon o medijima, i BiH će morati da uvede novine

    EU sprema novi zakon o medijima, i BiH će morati da uvede novine

    Evropska unija (EU) priprema novi zakon koji ima za cilj da pojača medijsku zaštitu, novinarsku nezavisnost i finansijsku održivost medija koji funkcionišu u bloku.

    Iako BiH nije članica EU, kao zemlja kandidatkinja za članstvo moraće unijeti u svoje zakonodavstvo sve propise koji se donose na nivou bloka, kao što je bio slučaj sa Zakonom o digitalnim uslugama EU, koji se odnosi na rad velikih internet platformi i pretraživača.

    Novi zakon predlaže Evropska komisija, a koji se prije stupanja na snagu mora uskladiti sa Savjetom EU, drugim tijelom koje pored Evropskog parlamenta (EP) učestvuje u donošenju propisa na nivou EU, a koji čine zemlje članice. Postupak usklađivanja je u toku, ali se očekuje da osnovni parametri neće biti izmijenjeni.

    EP u svom prijedlogu traži zaštitu medijskog pluralizma, kao i sprečavanje upliva vladinih, političkih, ekonomskih i privatnih uticaja u rad medija. Takođe, traži se pravo medija i novinara na zaštitu izvora i zaštita od “provaljivanja” u medijske servere ili novinarsku digitalnu imovinu kako bi se pokušalo doći do izvora za medijske članke.

    Najosjetljiviji dio ovog zakona odnosi se na obavezu medija da izvještavaju o sredstvima koja primaju iz inostranstva.

    U BiH bi neki političari ovu odredbu mogli protumačiti kao “opravdanje” za uvođenje sličnih mjera nad medijima i nevladinim organizacijama u BiH.

    Međutim, postoji nekoliko ključnih razlika.

    Kao prvo, u ovoj odredbi će se istovremeno tražiti i registar medija koji primaju dotacije ili projekte od države i vlastitih institucija. Takođe, traži se nezavisnost javnih emitera i odvajanje od uticaja politike na njihov rad.

    Osim toga, odluke će donositi posebno nezavisno tijelo Evropski odbor za medijske usluge, koji će biti nezavisan od vlasti.

    Tako se odluke neće donositi na nivou bilo kojeg političkog tijela ili institucije, već od strane onih kojih se zaštita integriteta novinarske profesije najviše tiče.

    Poslanici EP-a takođe traže tim eksperata, koji bi činili novinari i aktivisti, a koji bi provjeravali da li su odluke ovog odbora nezavisne od nepoženjih uticaja.

    Kada je riječ o javnim emiterima, traži se donošenje višegodišnjeg okvirnog budžeta kako bi se spriječio pritisak na njihov rad. Osim toga, javni oglašivač u pojedinoj zemlji EU ne bi smio odrediti više od 15 odsto budžeta za marketing pojedinačnom mediju s kojim ima ugovor o oglašavanju. Svi ugovori s medijima bi, prema prijedlogu EP-a, trebalo da budu javno dostupni i transparentni.

    Ovaj zakon bi imao dodira i sa već pomenutim Zakon o digitalnim uslugama EU, koji je već stupio na snagu.

    Veoma velike online platforme bi, prema ovom prijedlogu, trebalo da budu spriječene da neselektivno skidaju medijski sadržaj.

    Predviđeno je stvaranje posebnog mehanizma po kojem bi velike platforme prvo trebalo da odvoje regularne medije od onih koji plasiraju sumnjive sadržaje. Nakon toga bi mediji trebalo da budu obaviješteni o spornim sadržajima koje su plasirali i da dobiju 24 časa za odgovor. Tek nakon tog perioda bi mogli obrisati sporni sadržaj s svojih servera.

    Na stranici Savjeta EU objavljena je pozicija njihovog tijela u odnosu na ovaj zakon. Oni su unijeli odredbe o preciznijem definisanju nadležnosti između zemalja članica i Komisije, precizirali prava i obaveze Odbora za medijske usluge, tražili dodatne mjere za zaštitu identiteta novinarskog izvora, bolje preciziranje odredaba o transparentnosti vlasništva, a tražili su i pojašnjenje pravila i obaveza velikih platformi u odnosu na medije.

    Za komentar smo se obratili i Evropskom parlamentu, ali nam nije stigao odgovor.

  • Fon der Lajen: Želimo Srbiju u EU

    Fon der Lajen: Želimo Srbiju u EU

    Ursula fon der Lajen, predsjednica Evropske komisije, koja danas boravi u posjeti Beogradu, istakla je da je prva poruka to da je proširenje na vrhu agende EU.

    “Ovo je vrijeme globalne turbulencije, te moramo da ojačamo jedinstvo i bezbjednost našeg kontinenta, a to ćemo učiniti kroz proširenje. Mi želimo da se Srbija pridruži Uniji, a ova ponuda se bazira na povjerenju, reciprocitetu i partnerstvu”, rekla je ona nakon susreta s Aleksandrom Vučićem, predsjednikom Srbije.

    Dodala je da je Srbija jedna od najnaprednijih zemalja na putu ka članstvu i da Plan rasta za zapadni Balkan ima četiri koraka.

    “Možemo BDP zapadnog Balkana da povećamo za 10 odsto. Plan rasta uključuje paket od šest milijardi evra za privrede Balkana, što će pospješiti privrede, stvoriti radna mjesta i podržati ih na putu ka EU”, istakla je Fon der Lajenova.

    Na pitanje Euronews Srbija zašto EU traži priznanje nezavisnosti Kosova od Srbije kada pet njenih članica takođe ne priznaje prištinske vlasti, Fon der Lajenova je odgovorila: “O čemu se radi? Radi se o sprovođenju Ohridskog sporazuma. On predviđa različite korake koji uključuju priznanje dokumenata i institucija od strane Srbije, a uz to ide i osnivanje ZSO. To treba da realizuje Kosovo i to će utrti put normalizacije odnosa Srbije i Kosova – što je neophodan preduslov za evropski put”.

    Vučić je rekao da su imali “dobre razgovore” i da je dolazak predsjednice Evropske komisije od ogromnog značaja za Srbiju.

    Naglasio je da je Srbija posvećena očuvanju mira i stabilnosti, da zna svoje obaveze i ispunjava ih u skladu sa dogovorenim, ali je jasno šta ne može da učini jer je protivno Ustavu Republike, prenio je Euronews.

    Fon der Lajenova dolazi sutra u posjetu BiH, tokom koje će zvaničnicima predstaviti planove rasta za zapadni Balkan i puta regiona ka EU.

  • BiH zvanično pozvala Evropsku uniju da otvore pregovore za pristupanje

    BiH zvanično pozvala Evropsku uniju da otvore pregovore za pristupanje

    Predstavnički dom Parlamenta Bosne i Hercegovine je na današnjoj sjednici usvojio rezoluciju o potrebi donošenja odluke o otvaranju pregovora Bosne i Hercegovine i Evropske unije o pristupanju EU.

    Rezolucija je usvojena dan uoči posjete predsjednice Evropske komisije Ursule von der Leyen Bosni i Hercegovini. U Uniji postoje oni koji smatraju da bi EU trebala započeti pregovore sa Bosnom i Hercegovinom. Među onima je koji su takvog mišljenja je austrijska ministrica za EU i ustav Karoline Edtstadler. Ukrajina i Moldavija se također spominju kao države s kojima bi pregovori mogli početi.

    Rezoluciju su predložili članovi kolegija Predstavničkog doma Parlamenta Bosne i Hercegovine – predsjedavajući Marinko Čavara (HDZ) i njegovi zamjenici Denis Zvizdić (NiP) i Nebojša Radmanović (SNSD). Za usvajanje rezolucije je glasalo 36 parlamentaraca, dva su bila suzdržana, dok niko bio protiv.

    Govoreći o tome zašto bi trebalo glasati za usvajanje rezolucije, Zvizdić je konstatovao da su državne vlasti uradile dosta ozbiljnog i zahtjevnog posla. Kao argument u prilog ovoj konstataciji je istakao to da je Bosna i Hercegovina odgovorila na 4.000 pitanja upitnika EU. Tvrdi da su države u regiji imale 50 do 60 posto manje pitanja.

    Zastupnik opozicionog SDS-a Mladen Bosić, kao i ostali opozicioni zastupnici, sumnjaju da pojedini u vlasti zaista misle ono što je sadržano u spomenutoj rezoluciji. Prema njegovim riječima, jedno pričaju u Briselu, a drugo u Bosni i Hercegovini.

    Zastupnik NS-a Predrag Kojović je naveo da će se usvajanjem rezolucije potvrditi da i vlast i opozicija žele u EU. Kako je poručio, usvajanje rezolucije osim jednoglasno bilo bi jako loša poruka.

  • Brisel regionu daje šest milijardi evra za reforme

    Brisel regionu daje šest milijardi evra za reforme

    EU planira da pomogne zemljama zapadnog Balkana u provođenju reformi neophodnih za evropsku integraciju sa šest milijardi evra investicija, izjavila je predsjednik Evropske komisije Ursula fon der Lajen.

    “Sjeverna Makedonija, Albanija, (samoproglašeno/) Kosovo, Srbija, Crna Gora i BiH treba da iskoriste ovu šansu za proširenje EU i da rade na usklađivanju svojih sa standardima bloka”, rekla je ona tokom posjete Skoplju.

    Fon der Lajenova je doputovala u Skoplje u okviru posjete zemljama zapadnog Balkana.

    Predsjednik Evropske komisije je juče krenula u četvorodnevno putovanje u zemlje zapadnog Balkana tokom kojeg će posjetiti BiH, Sjevernu Makedoniju, samoproglašeno Kosovo, Crnu Goru i Srbiju.

    Fon der Lajenova će sutra posjetiti Podgoricu, gdje će se sastati sa predsjednikom Jakovom Milatovićem i premijerom Dritanom Abazovićem.

    U poslijepodnevnim časovima posjetiće Beograd, gdje će se sastati sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, kao i premijerom Anom Brnabić.

    Ona će u srijedu, 1. novembra, posjetiti BiH.

    Evropska komisija saopštila je ranije da će ovo biti prilika da se razgovara o bilateralnoj saradnji, a posebno će se liderima predstaviti detaljnije plan EU za rast na zapadnom Balkanu, prenosi Srna.

  • Rusija zaprijetila Evropi: Uzvratićemo i skupo ćete platiti

    Rusija zaprijetila Evropi: Uzvratićemo i skupo ćete platiti

    Rusija će konfiskovati imovinu koja pripada državama EU koje smatra neprijateljskim ako blok “ukrade” zamrznuta ruska sredstva u pokušaju finansiranja Ukrajine.

    To je rekao glavni saveznik predsednika Vladimira Putina, prenose HRT Vesti.

    Ursula fon der Lajen, predsednica Evropske komisije, izjavila je u petak da izvršna vlast EU radi na predlogu da se deo dobiti od zamrznute ruske državne imovine preusmeri za pomoć Ukrajini i njenoj posleratnoj obnovi.

    Vjačeslav Volodin, predsedavajući Državne dume, donjeg doma ruskog parlamenta, rekao je da će Moskva uzvratiti na način koji bi bio skuplji za blok ako EU krene protiv ruske imovine, od koje se mnogo drži u Belgiji.

    “Brojni evropski političari, predvođeni predsednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen, ponovno su počeli da govre o krađi zamrznutih sredstava naše zemlje kako bi se nastavila militarizacija Kijeva”, rekao je Volodin, bliski Putinov saveznik, na aplikaciji za razmenu poruka Telegram.

    “Takva odluka zahtevala bi simetrični odgovor Ruske Federacije. U tom slučaju biće zaplenjeno daleko više imovine koja pripada neprijateljskim zemljama nego naših zamrznutih sredstava u Evropi”, rekao je.

    Fon der Lajen rekla je u petak da je vrednost zamrznute ruske državne imovine 211 milijardi evra i podsetila da je blok odlučio da Rusija mora da plati obnovu Ukrajine.

    Volodin je rekao da političari EU razmatraju taj potez “u nastojanju da zadrže svoja radna mesta i zbog loše finansijske situacije u koju su doveli svoje zemlje”.

  • Lideri EU pozvali na hitno osnivanje ZSO

    Lideri EU pozvali na hitno osnivanje ZSO

    Evropski lideri pozvali su na osnivanje Zajednice srpskih opština /ZSO/ na Kosovu i Metohiji bez odgađanja, navodi se u zaključcima objavljenim nakon dvodnevnog sastanka Evropskog savjeta u Briselu.

    U zaključcima se poziva i na što skorije organizovanje novih izbora na sjeveru Kosova, uz učešće Srba koji žive u tom dijelu pokrajine.

    Iz Brisela su poručili da je Evropski savjet veoma zabrinut zbog bezbjednosne situacije na sjeveru Kosova, te da osuđuje dešavanja u Banjskoj 24. septembra.

    “Evropska unija očekuje da se počinioci uhapse i brzo izvedu pred lice pravde, a od Srbije da u potpunosti sarađuje i preduzme sve neophodne mjere u vezi s tim”, navedeno je u zaključcima sastanka.

    Evropski lideri pozvali su Beograd i Prištinu da ulože napore sa ciljem deeskalacije, upozorivši da će neuspjeh u tome imati posljedice.

    U zaključcima je izraženo žaljenje zbog nedostatka sprovođenja sporazuma o normalizaciji odnosa strana, kao i drugih dogovora postignutih tokom dijaloga Beograda i Prištine uz posredstvo EU, uključujući formiranje ZSO, uz napomenu da se od obje strane očekuje da ih sve sprovedu bez odgađanja.

    “Normalizacija odnosa je ključan uslov za evropski put obje strane, koje rizikuju da propuste važne prilike u nedostatku napretka. EU će nastaviti da blisko sarađuje sa zemljama zapadnog Balkana i da podržava njihove napore u sprovođenju reformi na putu evropskih integracija”, dodaje se u saopštenju.