Oznaka: EU

Poslanici Evropskog parlamenta danas su usvojili rezoluciju u kojoj pozivaju Evropsko vijeće da otvore pristupne pregovore s BiH, Ukrajinom i Moldavijom te da Gruzija dobije kandidatski status.

Oni pozdravljaju interes i političku volju zemalja da se interes i politička volja zemalja da se pridruže EU i napore da se ispuni uslove.

Navode da trebaju postojati jasni rokovi za zemlje kandidate, a kraj pregovora prema njihovom mišljenju trebao bi biti do kraja decenije.

Oni smatraju da se trebaju poštovati kriteriji iz Kopenhagena, kako bi se osiguralo da kandidati i potencijalni kandidati pokažu trajnu predanost demokratiji i vladavini prava, ljudskim pravima, poštivanju i zaštiti manjina te privrednim reformama.

Ističu da je zbog “ruske agresije protiv Ukrajine proširenje još važnije i navode da je to strateško ulaganje u mir i sigurnost, kao i pokretač demokratije i evropskih vrijednosti širom kontinenta.”

Unutrašnje reforme
U rezoluciji naglašavaju potrebu za unutrašnjim reformama, koje su uporedo s procesom proširenja, kako bi se poboljšala sposobnost EU da efikasno integriše nove članice, uključujući uvođenje glasanja kvalifikovanom većinom.

Za je glasalo 468 parlamentaraca, 99 je bilo protiv i 58 suzdržanih, prenosi Avaz.

Predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel izjavio je da Brisel želi balkanske zemlje u EU i da je samit sa njihovim liderima prilika da se potvrdi posvećenost tom cilju.

Danas je važan samit sa partnerima sa zapadnog Balkana. Prilika je da potvrdimo čvrstu posvećenost – želimo te zemlje unutar EU. Od njih očekujemo više, reforme, posebno u oblasti vladavine prava i nezavisnosti pravosuđa – izjavio je Mišel uoči samita.

On je dodao da će EU sa svoje strane “uraditi domaći zadatak” i da je zato pokrenula stratešku debatu na nivou lidera da bi se utvrdilo koje su reforme neophodne da bi evropski projekat bio spreman za izazove koje će savladavati u budućnosti.

• Želimo više investicija, više ekonomskog razvoja i zato smo uveli princip postepene integracije, da bi ljudi i kompanije što prije osjetili pozitivne efekte angažmana sa EU – rekao je Mišel.

On je dodao da EU želi da zemlje regiona riješe sporove i da se poveća nivo saradnje među njima.

• Znate da je projekat EU zasnovan na pomirenju – to je neophodni fundamentalni korak za dalji napredak – zaključio je Mišel.

Savjet ministara Evropske unije (EU) usvojio je 12. decembra zaključke o proširenju, bez preporuka o otvaranju pristupnih pregovora sa Ukrajinom, Moldavijom i BiH, te dodjeli statusa kandidata za Gruziju.

Raspravu i moguću odluku o ovim pitanjima Savjet ministara je prepustio šefovima država i vlada EU koji će zasjedati 14. i 15. decembra u Briselu, prenosi Radio Slobodna Evropa.

Radi se o ključnoj nedjelji i najvažnijim sastancima i odlukama kada je u pitanju proširenje, u posljednjih 20 godina.

Stavovi se uvijek usaglašavaju na nivou ministara za evropska pitanja, a formalnu odluku donose lideri EU na redovnom sastanku.

U svjetlu realne prijetnje da bi Mađarska mogla blokirati odluku o otvaranju pristupnih pregovora s Ukrajinom i nakon maratonskih sastanaka ambasadora iz država EU, iz nacrta zaključaka koji bi trebalo da usvoje ministri, uklonjene su rečenice koje se odnose na odluke o otvaranju pristupnih pregovora.

Najveća nepoznanica se odnosi na formulaciju odluke o BiH.

Evropska komisija je u novembru uslovno preporučila otvaranje pristupnih pregovora sa BiH, kada ta država ispuni kriterijume za članstvo.

Za razliku od BiH, Ukrajina i Moldavija imaju jasnu pozitivnu preporuku.

U prvim nacrtima zaključaka odluka o BiH je takođe bila uslovna, uz čekanje da BiH ispuni sve uslove.

S druge strane, rečenice koje su se odnosile na Ukrajinu i Moldaviju imale su jasnu preporuku liderima da odobre otvaranje pregovora o članstvu za ove dvije zemlje.

U dva posljednja nacrta, među kojima je jedan usaglašen u noći između 11. i 12. decembra, uklonjene su preporuke za sve tri zemlje i navodi se da će se o ovim pitanjima raspravljati na predstojećem samitu EU.

Shodno tome, ostaje nejasno da li će BiH dobiti jasnu ili uslovnu preporuku. Austrija, na primjer, insistira da EU odluči isto za sve tri države.

Mi samo želimo da vidimo jasan i pošten pristup prema svim budućim članicama. A kada je u pitanju proces pristupanja, onda vidimo da postoje različiti standardi kada su u pitanju Ukrajina i Moldavija i kada je u pitanju BiH. Zato želimo da ih vidimo u istom brodu. Ako postoji politička strateška odluka da se počnu pristupni pregovori s Ukrajinom i Moldavijom, onda bi trebalo da počnemo pregovore i sa BiH – izjavila je uoči sastanka austrijska ministarka za evropska pitanja Karoline Edtstadler.

Hrvatska takođe podržava austrijski stav. Ministarka za evropska pitanja Andreja Metelko Zgombić je uoči sastanka izjavila da Hrvatska snažno podržava proširenje zbog svoje transformativne moći. To je razlog, kako je navela, zbog čega Zagreb smatra da treba odobriti otvaranje pristupnih pregovora sa Ukrajinom, Moldavijom i BiH.

– Sve ove zemlje imaju različite izazove, ali svaka je na svoj način napravila izuzetan napredak. Moramo da im pošaljemo snažnu političku poruku i omogućimo da se krene napred prema otvaranju pristupnih pregovora. I potom će otvaranje pojedinih poglavlja zaista biti zasnovano na zaslugama – izjavila je Metelko Zgombić uoči početka sastanka ministara.

Najnovije istraživanje pokazalo je da su Evropljani generalno otvoreni za ideju o pridruživanju Ukrajine EU, uprkos troškovima i rizicima, ali su u najboljem slučaju “hladni” u pogledu pridruživanja Gruzije i zemalja zapadnog Balkana, uključujući Bosnu i Hercegovinu.

Evropska komisija je prošlog mjeseca preporučila da počnu formalni pregovori o pridruživanju sa Ukrajinom i Moldavijom. Šefovi vlada EU, njih 27 trebalo bi da raspravljaju o prijedlogu na samitu u Briselu ove sedmice – iako je mađarski premijer Viktor Orban više puta rekao da se protivi otvaranju pregovora s Kijevom.
Komisija u novembru nije odbacila mogućnost ni da Bosna i Hercegovina također otvori pregovore, ali to će se sačekati do marta. Također, preporučila je da Gruzija dobije status zemlje kandidata.

Anketa šest zemalja članica EU za Evropski savjet za vanjske odnose (ECFR) pokazala je značajnu podršku kandidaturama Ukrajine i, u manjoj mjeri, Moldavije i Crne Gore, ali i duboku ekonomsku i bezbjednosnu zabrinutost.

Međutim, bilo je široko rasprostranjeno protivljenje eventualnom pristupanju Turske, posebno, kao i izrazito hladan odgovor na izglede da se Albanija, Bosna i Hercegovina, Gruzija, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Srbija pridruže EU.

Anketa je pokazala najveću podršku za ulazak Ukrajine u Danskoj (50 posto) i Poljskoj (47 posto), a mišljenje je otprilike podijeljeno u Rumuniji (32 posto za, 29 posto protiv), Njemačkoj (37 posto za, 39 posto protiv) i Francuskoj (29 posto za, 35 posto protiv). Austrija je bila protiv sa 52 posto, prenosi Guardian.

Međutim, 45 posto ispitanika je zabrinuto da bi pridruživanje Ukrajine negativno utjecalo na sigurnost EU, dok je 25 posto smatralo da će je poboljšati, dok 39 posto vjeruje da će ulazak Kijeva negativno utjecati na sigurnost njihove zemlje.

Mnogi Evropljani nisu vidjeli nikakvu ekonomsku korist od ukrajinskog članstva. Dok je 43 posto ispitanika u Poljskoj i 37 posto u Rumuniji vidjelo pozitivan utjecaj na ekonomiju EU, 54 posto u Danskoj i 46 posto u Austriji predvidjelo je trošak.

Postojala je i bojazan od utjecaja proširenja na političku moć EU u svijetu. Poljska i Danska su bile najoptimističnije u vezi s tim, sa 43 posto i 35 posto građana koji vjeruju da će pridruživanje Ukrajine imati pozitivan utjecaj.

U Austriji (42 posto) i Njemačkoj (32 posto), međutim, najzastupljenije je mišljenje da bi članstvo Ukrajine umanjilo političku moć EU u svijetu, dok su ispitanici u Francuskoj i Rumuniji bili ravnomjernije podijeljeni.

ECFR je identifikovao jasnu podjelu između “starih” i “novih” država članica EU na širem principu proširenja. Ispitanici u Austriji (53 posto), Njemačkoj (50 posto) i Francuskoj (44 posto) najvjerovatnije smatraju da EU ne bi trebala primati nove članice.

Nasuprot tome, u Rumuniji većina (51 posto), a u Poljskoj veći broj (48 posto), vjeruje da EU treba tražiti širenje. Danska je bila nešto više od “starih” država članica, sa samo 37 posto protiv bilo kakvog trenutnog proširenja.

Istraživanje je pokazalo snažno protivljenje mogućnosti pridruživanja Turske EU, pri čemu se 51 posto anketiranih u šest zemalja protivi toj ideji, a manje od jednog od pet ispitanika podržava bilo kakav napredak ka članstvu Turske.

Evropljani su se hladni pokazali i prema Albaniji, Bosni i Hercegovini, Kosovu, Gruziji, Moldaviji, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji jer ni jedna država nije dobila više od 30 posto podrške.

Najgrublji su bili prema Kosovu sa 20 posto ispitanika koje je reklo da bi se trebalo pridružiti, dok je 37 posto reklo da ne bi trebalo. Slijedi Albanija sa 24 posto ‘za’ i 35 posto ‘protiv’. Srbija je dobila 25 posto glasova ‘za’ i 35 posto ‘protiv’, a Gruzija 25 posto za i 31 posto protiv.

Evropljani malo više podržavaju ulazak Sjeverne Makedonije sa 26 posto ‘za’ i 27 posto ‘protiv’ i Bosne i Hercegovine sa 28 posto ‘za’, 29 posto ‘protiv’ dok je Moldavija dobila 30 posto ‘za’ i 28 posto protiv, a Crna Gora 30 posto ‘za’ u odnosu na 25 posto ‘protiv’ za ulazak u EU.