VRBAS Media

Oznaka: EU

  • Dodik: Odluka Brisela vrijeđa zdrav razum

    Dodik: Odluka Brisela vrijeđa zdrav razum

    Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske rekao je da je odluka Evropskog savjeta da otvori pristupne pregovore sa Ukrajinom i Moldavijom, ali ne i sa BiH vrijeđanje zdravog razuma i potpuno obismišljavanje svih napora u vezi sa djelovanjem BiH na putu ka EU.

    Dodik je u izjavi za Srnu naglasio da je očigledno da Evropa više nije što je bila, te da su na sceni dvostruki kriterijumi i devastacija svega onoga što se nekada zvalo evropskim vrijednostima.

    “Paradoks je da Ukrajina ne ispunjava nijedan kriterijum, ali je zahvaljujući upravo politici dvostrukih standarda i pristrasnosti većine zemalja članica EU dobila mogućnost za otvaranje pristupnih pregovora. Vidimo da su svi pokušavali da objasne, bolje reći opravdaju svoju odluku, ali tu nema nikakvog razumnog objašnjenja. Odluka je krajnje ponižavajuću za BiH i sve nas koji smo razumjeli i pokušali da radimo na evropskom putu”, naglasio je Dodik.

    Navodeći da je ova odluka posebno sramna imajući u vidu činjenicu da Ukrajina nije ni teritorijalno cjelovita, niti je stabilna, Dodik je rekao da je očigledno da Evropa poslije ovoga definitivno više ne može da bude ista i ne može se hvaliti time da je održala sve svoje vrijednosti i stavove na koje se stalno poziva.

    “Mi iz Republike Srpske davno smo rekli da evropski put nije sporan, niti ga dovodimo u pitanje, ali da se na tom putu mora poštovati Ustav BiH, mehanizam koordinacije i da Srpska bude vidljiva. Takođe, sve odluke moraju da budu rezultat dogovora domaćih izabranih političara, a ne stranaca. Isto tako, svjesni smo da BiH sa OHR, samozvanim Kristijanom Šmitom, stranim sudijama u Ustavnom sudu BiH ne može u Evropu, ali to su stvari o kojima naši partneri ne žele da razgovaraju i te stvari pokušavaju da ‘gurnu pod tepih’, što jasno govori ko je za EU, a ko nije”, naglasio je predsjednik Srpske.

    Na pitanje da prokomentariše izjavu šefa Delegacije EU Johana Satlera o potrebi da se, kako je rekao, smanji ruski uticaj u BiH, Dodik je rekao za Srnu da poslije jučerašnje odluke u Briselu smatra baš suprotno – da treba još više sarađivati sa Ruskom Federacijom, a ne manje.

    “Ukrajina i Moldavija su se, inače, prema Satleru, onda riješile ruskog uticaja. U ovoj prvoj Rusija kontroliše ‘samo’ 25 odsto teritorije, a u ovoj drugoj Pridnjestrovlje je samo ruska enklava. Ali to očigledno nije nikakav uticaj, pogotovo ne maligni”, naglasio je Dodik.

    Na stranu još i to, rekao je Dodik, što je do početka rata Ukrajina slovila za najkorumpiraniju državu u Evropi, a pojam pravne države je nepoznat termin u Moldaviji, ipak, standardi su standardi, “evropski”, a njih BiH još nije dostigla.

    On je naveo da su lideri zemalja, prijatelja BiH, Austrije, Italije, Slovenije, Mađarske, Hrvatske i drugih ukazivali na napredak BiH i potrebu otvaranja pregovaračkog procesa, ali uzalud.

    “Možda su ovi drugi bili u dilemi s kim treba pregovarati, sa institucijama BiH ili sa OHR-om? Istine radi, radili su i jedni i drugi. Prije svih Željko Komšić i lažni visoki predstavnik Kristijan Šmit. Samo dan prije odlučivanja u Briselu, Komšić je govorio o BiH kako o njoj ne govore ni najveći protivnici njenog članstva u EU, ali niko u Federaciji nije reagovao i osudio njegovu direktnu agitaciju da BiH ne dobije pregovarački status.

    U isto vrijeme tu destinaciju, Brisel, posjetio je i Šmit koji se, kako su mi prenijeli tamošnji izvori, iz petnih žila trudio da vrata čekaonice za EU ostanu zatvorena za BiH još neko vrijeme. Da li su u pitanju standardi ili kombinatorika, šta su ciljevi? Uprkos svemu tome, moram naglasiti da je vidljivo da je BiH počela realizaciju 14 prioriteta i ne znam zašto se onda čeka mart naredne godine”, rekao je Dodik.

    On je upitao da nije možda posrijedi scenario da se “Trojka” demorališe, da izgubi motiv, da odustane od dogovora unutar BiH, pa da se onda u martu pojavi lažni Šmit kao “spasilac” sa nametanjem zakona o državnoj imovini i izbornog zakona.

    “Prvi na štetu Srba, drugi na štetu Hrvata, a u kompletu na štetu BiH i još, usput, ako je moguće eliminisati Milorada Dodika. I eto početka pregovora kao lijek za smirenje, ali taj film neće gledati. Meni je fascinantna upornost da se od BiH napravi ono što ona nikada nije bila i što nikada ne može biti. Spisak država koje su unesrećene u nastojanju da ih stranci ‘usreće’ duži je od spiska stanara u višespratnici. Želim da vjerujem da se BiH neće naći na njemu. Mart nije daleko. Vidjeće se brzo šta se iza brda valja. Ali, ništa od tog posla. DŽaba im planovi i namjere. Da ne bude da nisam rekao, na vrijeme”, poručio je Dodik.

  • Ukrajina u sedam dana ostala bez pomoći Amerike i Evrope

    Ukrajina u sedam dana ostala bez pomoći Amerike i Evrope

    U jednoj sedmici Ukrajina je ostala bez pomoći Sjedinjenih Država i Evropske unije, a čekaju je duga i teška zima, ruska raketiranja gradova i napadi na frontu. Istovremeno predsjednik Zelenski odbija bilo kakvu ideju o primirju te najavljuje novu proljetnu ofanzivu.

    Posjeta predsjednika Zelenskog Vašingtonu početkom sedmice završila je sasvim očekivano, srdačnom dobrodošlicom u Bijeloj kući i vrlo hladnim prijemom u Kongresu. Čak je predsjednik Bajden prigodno iscijedio i zadnje dolare iz fondova pomoći Ukrajini da bi najavio paket vrijedan 200 miliona dolara. Paket isključivo sadrži municiju (uglavnom projektile za protivvazdušne sisteme), bez ijednog komada oružja.

    Kao i prošli put, posjeta Kongresu bila je puno neugodniji za Zelenskog. Predsjedavajući Zastupničkog doma (u kojem republikanci imaju većinu) Majk Džonson primio ga je u privatnu posjetu, što znači da mediji nisu imali pristup.

    Nakon sastanka Džonson je samo kratko izjavio da republikanci nisu promijenili stav prema Ukrajini i da novu pomoć neće odobriti dok predsjednik Bajden ne promijeni politiku prema useljenicima. A i kad budu odlučivali o obnovi pomoći, ona više neće biti tako obilna. Republikanci naglašavaju da je Ukrajina u nepune dvije godine dobila više od 111 milijardi dolara američke pomoći, a da su rezultati vrlo upitni.

    Osim pitanja nastavka pomoći, za Zelenskog je vrlo problematičan i zahtjev republikanaca da im predoči jasan plan kako misli okončati rat. Do sada je uvijek tvrdio da će rat prestati onog trenutka kad ukrajinska vojska oslobodi sva okupirana područja. Sad je jasno da od toga neće biti ništa, barem ne u njegovom mandatu.

    Republikanci nemaju baš nikakav razlog da pomognu Ukrajini. Ankete pokazuju da Tramp nadmoćno vodi pred Bajdenom (47 prema 43 odsto) i da su Amerikancima najvažnija pitanja ekonomija, inflacija, kriminal, sigurnosti granice (imigracija), prava na abortus, te rat u Izraelu (Gazi), što je još nepovoljnije po Kijev.

    Pitanje Ukrajine više ne spominju ni glasači demokrata. Približavanjem predsjedničkih i parlamentarnih izbora u novembru naredne godine, domaća politika će samo dobijati na važnosti, nauštrb vanjske.

    Suočen s nepopustljivošću republikanaca, predsjednik Bajden je najavio mogućnost kompromisa oko useljeničke politike pod uslovom da se obnovi pomoć Ukrajini. Republikancima se, naravno, ne žuri. Oni će prvo otići na praznike, pa u januaru nastaviti s razgovorima.

    Međutim, iz Vašingtona ne dolaze samo loše vijesti za Ukrajinu. Juče (14. decembra) je Kongres odobrio novi vojni budžet za fiskalnu godinu 2024., vrijedan 874.2 milijarde dolara. Nakon što ga je odobrio Senat, i Zastupnički dom je s velikom većinom (310 naprama 118) glasao za National Defense Authorization Act FY24.

    Dobra vijest za Ukrajinu je nastavak programa koji je započeo prošle godine. kojim se Pentagonu omogućava isporuka municije iz vojnih zaliha. Razlika je samo ta što su ovog puta u program dodani Izrael i Tajvan.

    Naravno, za Kijev, koji je navikao na pakete pomoći vrijedne milijarde dolara, ovo je premalo. Dok se Bajden i republikanci dogovore, značajan dio pomoći trebao je doći iz Evropske unije. Čak 50 milijardi evra za finansiranje države, plus 20 milijardi evra vojne pomoći. Tome treba pridodati i vojnu pomoć koju članice EU šalju samostalno.

    Da bi to omogućila, Evropska komisija je odmrzla 10 milijardi evra kohezijskih sredstava Mađarskoj. Mnogi su taj potez predsjednice Evropske komisije, Ursule fon der Lejen ocijenili kao najveći mito u istoriji EU. Uprkos tome, premijer Orban je do zadnjeg tvrdio da neće glasati za početak pristupnih pregovora s Ukrajinom ni za odobrenje novčane pomoći.

    Da ne bi prekršio obećanje, odlučio je prošetati dok je trajalo glasanje o početku pristupnih pregovora. Tako je odluka o početku pristupnog procesa za Ukrajinu donesena jednoglasno, doduše bez njega.

    A onda je blokirao 50 milijardi evra pomoći za Ukrajinu. Orban je odlučio odugovlačiti jer se nada da će početkom 2024. godine, kad se Evropsko vijeće ponovo okupi, sadašnjeg nizozemskog premijera Marka Ruta naslijediti desničar Gert Vilders, koji je u predizbornoj kampanji najavljivao da će obustaviti pomoć Ukrajini.

    S Vildersom za stolom, Orban će imati puno bolju poziciju. A možda im se pridruži i slovački premijer Robert Fico, koji je na ovom sastanku ipak bio “konstruktivan”, odnosno priklonio se većini. Povrh toga, Orban možda od Von der Lejenovoj izvuče još 10 milijardi.

    Iako se na prvu čini da je 50 i 20 milijardi evra jako puno novca, baš i nije tako. Zapravo bi bilo, ali samo kad bi ga Ukrajina dobila odjednom. Međutim, ovo je novac za period do 2027. godine. Povrh toga, 33 milijarde su u kreditima (navodno vrlo povoljnim), a samo 17 milijardi kao direktna sijska pomoć.

    Evropska vojna industrija nema kapaciteta da Ukrajini isporuči oružje i municiju vrijednu 20 milijardi evra, pa će se i to odužiti, i to čak i ako dio tog novca završi u američkim kompanijama koje već imaju osigurane ugovore i pokrenutu proizvodnju za ukrajinske potrebe jer zbog zastoja u Kongresu, Bijela kuća ne može platiti isporuke.

    Nova realnost, u kojoj su američki i evropski izvori finansiranja presušili, natjeraće Zelenskog da se suoči sa stvarnošću. Bez zapadnih milijardi Ukrajinu čeka vrlo teška 2024. godina, navodi “Index”. A onda dolaze američki izbori koji bi, kako sada stvari stoje, u Bijelu kuću mogli vratiti Trampa. On pak ima i te kako dobre razloge da se obračuna sa Zelenskim.

    Još 2019. i 2020. Tramp je od Zelenskog tražio nastavak istrage protiv kompanije Burisma Holding, koja bi vodila prema Hanteru Bajdenu, sinu predsjednika Džoa Bajdena. Kad je postalo očito da će Tramp izgubiti izbore, Zelenski je odbio saradnju. Donald niti zaboravlja niti prašta.

  • Šolc Orbanu: Možda da popijete kafu ispred

    Šolc Orbanu: Možda da popijete kafu ispred

    Nakon tri sata zastoja u pregovorima lidera Evropske unije o početku pregovora o članstvu Ukrajine, nemački kancelar Olaf Šolc predložio je premijeru Mađarske da napusti prostoriju kako bi razgovori mogli da se nastave, uz reči: “Možda da popijete kafu ispred”.

    Šolc je svoj predlog lideru Mađarske izneo ispred kolega okupljenih na samitu EU, nakon čega je Orban napustio salu, otvorivši put istorijskoj odluci Unije da otvori pregovore s Kijevom, prenosi Politiko.

    Nemački kancelar istakao je da je Orbanovo odsustvo omogućilo da preostalih 26 članica bloka odobre put pridruživanja Ukrajine za koji je potrebna jednoglasnost, za koju pravila EU govore da je ispunjena čak iako jedan lider nije prisutan.

    Ovakav potez ostavlja prostor najvećem savezniku Rusije u EU, Viktoru Orbanu, da se ogradi od odluke drugih članica.

    Mađarski premijer objavio je da njegova zemlja nije želela da učestvuje u “lošoj odluci” Evropskog saveta, budući da se Budimpešta protivi otvaranju pregovora o članstvu sa Ukrajinom zbog “neispunjenih uslova” i slanju dodatne finansijske pomoći Kijevu do 2027. godine.

  • Satler o tome šta će biti ako BiH do marta ne ispuni uslove EU: Ne bih da trčimo pred rudu

    Satler o tome šta će biti ako BiH do marta ne ispuni uslove EU: Ne bih da trčimo pred rudu

    Šef Delegacije Evropske unije u BiH Johann Sattler govorio je tokom gostovanja na Federalnoj televiziji o evropskom putu Bosne i Hercegovine, ali i o vezama bh. entiteta Republika Srpska sa ruskim rukovodstvom.

    Između ostalog, Sattler je rekao kako Evropska unija vidi bliske veze RS-a sa Rusijom.
    “Vidimo da su bliske veze rukovodstva Republike Srpske i Rusije. I ovo svakako nije trenutak da se intenziviraju odnosi sa Rusijom imajući u vidu sve ono što su pokazali protekle godine, odnosno agresiju koja je u suprotnosti sa svim društvenim normama. Trenutak je da se minimiziraju kontakti i da se bude uz EU”, izjavio je Johann Sattler.

    Kada je riječ o napretku BiH, Sattler je mišljenja kako je jedan od problema i mentalitet političara.

    “Niko ne smatra da je kompromis dobit za sve. Sama EU je pravi pokazatelj da se sve u suštini svodi na kompromis. Mi smo jedna mašinerija kompromisa sa 27 zemalja gdje jednoglasno brojne odluke donosimo. Voljeli bismo da to vidimo i u BiH, da političari naprave odmak od ovakvog jednog mentaliteta gubitnika ili pobjednika. Naravno tu je i sama struktura, uređenje, vrlo je jednostavno da ko želi blokira. Krene se pa stane. Imate pomaka na nivou BiH i onda nekako sve dođe do zastoja zbog određenih političkih pitanja”, navodi Sattler.

    Na pitanje ima li razlike između ove i prethodne vlasti ako su problemi i kočničari ostali isti, Sattler je rekao kako je to dio ukupne problematike.

    “Samo uređenje koje omogućava relativno blokiranje procesa, oni su u prilici koriste tu mogućnost, ali to nije u interesu ni građana ni ove zemlje. Ima jedna stvar oko koje su svi saglasni, a to je evropski put. 75 posto je ukupna podrška u cijeloj zemlji za članstvo u EU, naravno značajnije u FBiH. Apelujem političare da slušaju građane”, rekao je Sattler.

    Osvrnuo se i na rezultate Parlamenta FBiH kada je riječ o reformskim zakonima.

    “Ja sam neko ko je po prirodi ambiciozan i uvijek tražim više. Naravno da bih i ja očekivao još i više u smislu ostvarenih rezultata. Mogu samo apelovati na one koji su na vlasti da tu poziciju i iskoriste. Ovo se jednako tako odnosi i na one koji su u opoziciji. U Federalnom parlamentu vidimo i svi smo svjedoci, jako puno blokada. Imate jako puno radnih tijela, vidimo svi, nažalost, svojevrsnu tendenciju da se uspori proces donošenja odluka, da se onemogući proces imenovanja ili zakonodavna procedura, iz nekih formalnih razloga. I naravno uvijek su dvije strane, razumijem i opoziciju da će iskoristiti sve poslovnike koji su im na raspolaganju, ali glavna uloga opozicije je da predloži neku alternativu, bolje rješenje u odnosu na vladajuće, da pokažu biračima da imaju bolji recept za uspjeh. To bih ja očekivao od jedne odgovorne opozicije i nadam se da ćemo to i vidjeti naredne godine”, rekao je Sattler.

    Pojasnio je i šta čeka Bosnu i Hercegovinu do marta ukoliko se ne ispune uslovi Brisela.

    “Ne bih da trčimo pred rudu. Ja sam neko ko misli da je čaša do pola puna i neko ko će nastaviti raditi sa predstavnicima vlasti na usvajanju zakona i strategija. Ima još vremena, pa čak i tokom ove sedmice imali smo usaglašavanje vezano za pregovore oko sporazuma sa Frontexom na koji se jako dugo čekalo. To su stvari koje će pomoći BiH, koje će omogućiti bolji rad Granične policije BiH. Isti ovakav napredak treba vidjeti i u drugim oblastima. Da se finalizira zakon o sudovima, zakon o sukobu interesa jako je dugo u pripremi, zakon o elektronskom potpisu je također dugo na čekanju”, zaključio je Sattler za Federalnu televiziju.

  • Orban: Mađarska nije željela da učestvuje u lošoj odluci Evropskog savjeta

    Orban: Mađarska nije željela da učestvuje u lošoj odluci Evropskog savjeta

    Mađarski premijer Viktor Orban objavio je da Mađarska nije željela da učestvuje danas u “lošoj odluci” Evropskog savjeta da otvori pregovore o članstvu sa Ukrajinom i odaljila se od te odluke.

    “Ali 26 država članica je bilo nepokolebljivo da ova odluka mora biti donesena, pa je Mađarska odlučila da, ako 26 njih tako odluči, onda oni treba da idu sopstvenim putem”, naveo je Orban na svojoj Fejsbuk stranici.

    Prema njegovim riječima, Mađarska nije željela da učestvuje u toj lošoj odluci i stoga se danas sklonila.

    Irski premijer Leo Varadkar izjavio je da je mađarski premijer Viktor Orban odlučio je da ne iskoristi pravo veta na pregovore o pridruživanju Ukrajine tokom današnjeg samita lidera Evropske unije.

    “Premijer Orban je veoma snažno iznio svoje argumente. On se ne slaže sa ovom odlukom i nije promijenio svoje mišljenje, ali je u suštini odlučio da ne iskoristi pravo veta”, istakao je Varadkar, prenio je Rojters.

    Upitan o Orbanovoj ulozi tokom glasanja, Varadkar je kazao da se mađarski premijer nije nalazio u sali.

  • Klokić: Paradoksalno je da je za EU Ukrajina poželjnija od BiH

    Klokić: Paradoksalno je da je za EU Ukrajina poželjnija od BiH

    Ministar za evropske integracije i međunarodnu saradnju Republike Srpske Zlatan Klokić ocijenio je da je odluka Evropskog savjeta da otvori pregovore o pridruživanju EU sa Ukrajinom paradoks.

    “Paradoks je da je Ukrajina za EU poželjnija od nas koji 28 godina dosljedno slavimo mir. Kakvu poruku šalju time i nama i svijetu? Znači li to su sukobi dobrodošli? Jesu li zato uslovljavanja?”, upitao je Klokić.

    On je na društvenoj mreži “Iks” napisao da je u Parizu na današnji dan 1995. godine potpisan Opšti okvirni sporazum za mir u BiH, odnosno Dejtonski mirovni sporazum.

    “Danas je godišnjica potpisivanja mira, a ja vjerujem da ćemo u miru i ostati” istakao je Klokić.

    Evropski savjet odlučio je da otvori pristupne pregovore sa Ukrajinom i Moldavijom, ali ne i sa BiH, koja će, kako je naveo predsjednik ovog tijela Šarl Mišel, morati da postigne viši stepen usklađenosti sa kriterijumima za članstvo.

  • Orban blokirao 50 milijardi evra pomoći Ukrajini

    Orban blokirao 50 milijardi evra pomoći Ukrajini

    Mađarska je blokirala 50 milijardi evra pomoći EU za Ukrajinu, i to samo nekoliko sati nakon što je postignut dogovor o početku pregovora o članstvu. “Sažetak noćne smjene: veto na dodatni novac Ukrajini”, rekao je mađarski premijer Viktor Orban nakon razgovora kasno sinoć u Briselu.

    Čelnici EU rekli su da će se pregovori o pomoći nastaviti početkom sljedeće godine. Ukrajina kritično zavisi o finanswiranju EU i Amerike dok se nastavlja boriti protiv ruskih snaga. Orban je najavio blokadu pomoći ubrzo nakon što su čelnici EU odlučili otvoriti pregovore o članstvu s Ukrajinom i Moldavijom i dodijeliti status kandidata Gruziji.

    Mađarska – koja održava bliske veze s Rusijom – dugo se protivila članstvu Ukrajine, ali nije stavila veto na taj potez. Orban je na trenutak napustio pregovaračku sobu, što su dzvaničnici opisali kao “unaprijed dogovoreno” i “konstruktivno”, dok je ostalih 26 čelnika nastavilo s glasanjem.

    Potparol Šarla Mišela, predsjednika Evropskog savjeta, rekao je da je dogovor postignut jednoglasno. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozdravio je odluku EU o pregovorima o članstvu kao “pobjedu”.

    Komentarišući Orbanovo protivljenje finansijskoj pomoći Ukrajini, nizozemski premijer Mark Rute rekao je: “Imamo još malo vremena, Ukrajina neće ostati bez novca u sljedećih nekoliko sedmica.”

    “Dogovorili smo se s 26 zemalja. Viktor Orban to još nije mogao učiniti. Prilično sam uvjeren da možemo postići dogovor početkom sljedeće godine. Mislimo na kraj januara.”

    Na brifingu za novinare u ranim jutarnjim satima u petak Mišel je potvrdio da su se svi čelnici EU osim jednog složili oko paketa pomoći i širih prijedloga budžeta za blok – iako se Švedska još uvijek mora konsultovati sa svojim parlamentom.

    “Vratićemo se na ovo pitanje početkom sljedeće godine i pokušaćemo postići jednoglasnost”, rekao je.

    Odluku o novom paketu pomoći za Ukrajinu otežala je činjenica da je nastavak finansijske podrške Kijevu dio zakonodavnog prijedloga opsežne revizije dugoročnog budžeta EU. Evropska unija radi sa sedmogodišnjim budžetskim sistemima, a trenutno period zajedničkog budžćeta je do 2027. godine.

    Evropska komisija je ranije ove godine predložila Ukrajini do 2027. finansijsku podršku od 50 milijardi evra, od čega bi 33 milijarde evra bile izdane kao zajmovi, a 17 miliona evra kao bespovratna sredstva.

    Ukrajina takođe očajnički traži odobrenje američkog paketa odbrambene pomoći, vrijednog 61 milijardu dolara – ali ta se odluka takođe odgađa zbog velikih neslaganja između demokratskih i republikanskih zastupnika.

    Ukrajinska protivofanziva protiv ruskih snaga zaustavljena je početkom zime, a postoje strahovi da bi Rusi mogli brojčano nadmašiti Ukrajinu na frontu.

    Prošle sedmice supruga predsjednika Zelenskog, Olena upozorila je u intervjuu za “BBC” da će Ukrajinci biti u “smrtnoj opasnosti” ako zapadne zemlje ne nastave pružati finansijsku podršku.

    Ukrajina i susjedna Moldavija podnijele su zahtjev za pridruživanje EU nakon što je Rusija pokrenula svoju specijalnu vojnu operaciju na Ukrajinu u februaru 2022. Obje su dobile status kandidata prošlog juna, dok je Gruzija tada zaobiđena.

    Zelenski je bio oduševljen objavom EU o članstvu. “Ovo je pobjeda za Ukrajinu. Pobjeda za cijelu Evropu. Pobjeda koja motiviše, nadahnjuje i jača”, napisao je u objavi na Twitteru.

    Predsjednica Moldavije, Maia Sandu rekla je da je čast dijeliti put ka pristupanju EU s Ukrajinom. “Danas ne bismo bili ovdje bez hrabrog otpora Ukrajine brutalnoj invaziji Rusije”, napisala je. Ranije ove godine Moldavija je tvrdila da Rusija želi preuzeti vlast u Kišinjevu.

    Savjetnik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost Džejk Saliven pozdravio je “istorijski” potez EU da otvori pristupne pregovore s Ukrajinom i Moldavijom, nazivajući to “ključnim korakom prema ispunjavanju njihovih evroatlantskih težnji”.

    Njemački kancelar Olaf Šolc pohvalio je svoje kolege čelnike jer su pokazali “snažan znak podrške”, dodavši da je jasno da i Ukrajina i Moldavija pripadaju “evropskoj porodici”. Diplomata na samitu rekao je da je bila Šolcova ideja da Orban napusti prostoriju kako bi se omogućilo da glasanje prođe.

    Mađarski čelnik kasnije se ogradio od svojih kolega videoporukom na Facebooku: “Članstvo Ukrajine u EU je loša odluka. Mađarska ne želi učestvovati u ovoj lošoj odluci.”

    Orban je takođe tvrdio da Ukrajina ne bi trebala dobiti velika sredstva od EU jer nije dio bloka.

    Ranije juče predsjednik Vladimir Putin skrenuo je pažnju na Ukrajinu i utvrdio da zapadna podrška ponestaje: “Oprostite na mojoj vulgarnosti, ali sve to njima stiže besplatno. Ali ta besplatna pomoć bi u jednom trenutku mogla nestati.”

    Zemlje kandidati za članstvo u EU moraju sprovesti niz reformi kako bi se pridržavale standarda u rasponu od vladavine prava do privrede, iako je izvršna vlast EU već pohvalila Ukrajinu jer je dovršila više od 90 odsto do sada preduzetih koraka na području pravosuđa i borbe protiv korupcije, prenosi “Index”.

  • Dodik: Sve prioritete koje je EU postavila pred BiH, Srpska uspješno realizovala

    Dodik: Sve prioritete koje je EU postavila pred BiH, Srpska uspješno realizovala

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik istakao je da svi prioriteti koje je EU postavila pred BiH, a koji su bili direktno u nadležnosti ministarstava kojima rukovode kadrovi iz Republike Srpske, uspješno su realizovani.Svi procesi dogovaranja i usaglašavanja koje su vodili kadrovi iz Republike Srpske, završeni su dogovorom. Usvajanje Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranju terorizma posljednji je dokaz. To svjedoči o istinskoj opredijeljenosti Republike Srpske za članstvo BiH u EU, ali i o našoj spremnosti da se dogovaramo o svim pitanjima poštujući Ustav i Dejtonski sporazum. Nažalost, tu spremnost ne pokazuju oni koji se kunu u EU, već blokiraju evropski put BiH – naveo je Dodik na društvenoj mreži Iks.

  • Mišel: Otvoreni pristupni pregovori sa Ukrajinom i Moldavijom; BiH na čekanju

    Mišel: Otvoreni pristupni pregovori sa Ukrajinom i Moldavijom; BiH na čekanju

    Evropski savjet odlučio da otvori pristupne pregovore sa Ukrajinom i Moldavijom, dodijelio status kandidata Gruziji, rekao je predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel.

    • EU će otvoriti pregovore sa BiH kada se postigne neophodan stepen usklađenosti sa kriterijumima za članstvo i pozvao Evropsku komisiju da podnese izvještaj do marta u cilju donošenja takve odluke – saopštio je Mišel na društvenoj mreži Iks.
  • Dan odluke za Ukrajinu, sve zavisi od Orbana

    Dan odluke za Ukrajinu, sve zavisi od Orbana

    Ako Ukrajina želi išta izvući iz važnog samita čelnika EU koji se održava danas, trebat će joj podrška mađarskog premijera Viktora Orbana, koji se dosad snažno opirao naporima Kijeva da se pridruži EU, ali i njegovim molbama za pomoć.

    “Mi smo glas zdravog razuma u Europi”, rekao je Orban u mađarskom parlamentu uoči samita pa dodao: “Rat, korupcija, veliki poljoprivredni sektor i loše postupanje s mađarskom manjinom diskvalifikuju Ukrajinu od skorog pridruživanja EU.”

    Simboličan poziv Ukrajini da započne službene pregovore na vrhu je dnevnog reda dvodnevnog sastanka u Briselu, zajedno s obećanim iznosom od 54 milijarde evra iz fondova EU za snabdijevanje ukrajinske privrede do 2024. te dodatne 24 milijarde evra u vojnoj podršci.

    Mađarski prigovori prijete da će lošu sedmicu učiniti još gorom za ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog. Njegova posjeta Vašingtonu nije uspjela osigurati 61 milijardu dolara američkih vojnih sredstava. Blokirali su ih republikanski poslanici.

    “Ako ne bude pozitivnih vijesti iz Brisela, to će značiti da je Putin stavio veto na ovu odluku”, upozorio je ukrajinski čelnik, izričito optuživši Budimpeštu da stoji na putu.

    Mađarska bi mogla blokirati sve što Kijev traži, uprkos širokoj podršci Ukrajini iz drugih prijestonica EU. Novi poljski premijer Donald Tusk upozorio je da je “apatija prema Ukrajini neprihvatljiva”.

    Međutim, kako su čelnici EU počeli pristizati u Brisel kasno sinoć, naznake mogućeg kompromisa počele su izlaziti na vidjelo. Tako je Evropska komisija objavila da deblokira oko 10,2 milijarde evra od više od 30 milijardi evra sredstava EU za Mađarsku koja su bila zamrznuta zbog zaostajanja u vladavini prava.

    Iako se otključavanje sredstava smatra pokušajem omekšavanja Orbanove pozicije, funkcioneri u Briselu poriču da su bili ucijenjeni. I mogu pokazati na dan ranije donesen zakon u Mađarskoj koji vraća pravo mađarskim sudijama da se obrate Evropskom sudu za preliminarnu odluku.

    Promjena krivičnog zakona bila je jedna od mnogih promjena koje je zahtijevao Brisel. Većina drugih čelnika EU čvrsto stoji iza Kijeva. Čak i slovački Robert Fico, koji je zaustavio vojnu pomoć Ukrajini, kaže da će podržati početak pregovora o ulasku Kijeva u EU.

    Nekoliko sati nakon što je predsjednik Zelenski napustio Vašington, gdje nije uspio deblokirati američku pomoć, predsjednica Komisije Ursula von der Lajen rekla je Evropskom parlamentu: “Moramo dati Ukrajini ono što joj treba da bude jaka danas, tako da može biti jača sutra za stolom, kada bude pregovarala o dugotrajnom i pravednom miru za Ukrajinu.”

    Zelenskom je očajnički potreban napredak na samitu EU i pokušao je zvučati optimistično tokom posjeta Norveškoj: “Bili smo vrlo konstruktivni. Učinili smo apsolutno sve, ispunili smo preporuke Evropske unije.”

    Evropska komisija je sugerisala da je sada ispunjeno šest od sedam preduslova za početak službenih pregovora o pristupanju.

    Budimpešta to osporava, optužujući Brisel da je spustio ljestvicu kako bi pomogao Kijevu. Predsjednik Zelenski viđen je u nedjelju u intenzivnim razgovorima licem u lice s Viktorom Orbanom u Argentini. Razgovor je ukrajinski predsjednik kasnije opisao kao “krajnje iskren”.

    Kako bi izašao ususret Budimpešti, ukrajinski parlament prošle je sedmice donio zakon kojim se Mađarima i drugim manjinama garantuje pravo studiranja na vlastitom jeziku. Takođe je usvojen novi ukrajinski antikorupcijski zakon, koji zahtijeva EU, čime je Orbanova vlada lišena dijela municije protiv Kijeva

    Niko u Briselu ne sugeriše da je Ukrajina spremna pridružiti se sutra. Početak pregovora o članstvu simboličan je čin solidarnosti Evropske unije.

    Orban je rekao francuskom nedjeljniku Le Point da njegov stav “nije baš veto” pa dodao: “Recimo da ne pridonosim donošenju onoga što mi se čini kao loša odluka.”

    To zvuči kao suzdržan glas. Njegova je vlada već potiho odobrila 11 paketa sankcija protiv Rusije, iako pripitomljeni provladini mađarski mediji o tome rijetko izvještavaju.

    Do još jedne pukotine u protivukrajinskom frontu mađarske vlade došlo je juče, kada je šef njegovog kabineta Balazs Orban, koji nije u rodbinskom odnosu s premijerom, rekao da su finansiranje Mađarske iz EU i finansiranje Ukrajine odvojena pitanja.

    “Ali ako EU inzistira na tome da finansiranje Ukrajine treba dolaziti iz izmijenjenog budžeta EU, ta dva pitanja postaju povezana”, rekao je za Bloomberg.

    Viktor Orban je uporan da se Mađarska “ne može ucjenjivati” i da se finansijska pitanja “ne mogu miješati s načelnim pitanjima”.

    On, kao i Zelenski, insistira na tome da je učinio sve što je Komisija od njega tražila da učini. No ulozi za Ukrajinu daleko su veći. Predsjednik Zelenski rizikuje da izgubi rat s Rusijom, dok Orban želi steći veći uticaj u Evropi. Njegov fokus prebacuje se na izbore za Evropski parlament u junu 2024., kada se nada da će trijumfovati njegove kolege iz nacionalističkih stranaka.

    Najbolji ishod za Zelenskog bio bi da se vrati u Kijev s pozivom za početak pristupnih pregovora i čekom na 78 milijardi evra vojne i ekonomske pomoći.

    Za mađarskog čelnika uspješan samit bi bio da EU i Ukrajina dogovore “strateško partnerstvo”, korak na putu ka pridruživanju EU za Ukrajinu, ali samo mali. Kao i milijarde evra otključanih EU fondova.

    “Nećemo napustiti Brisel”, rekao je sinoć za web-stranicu Mandiner pa dodao: “Okupiraćemo ga”, prenosi Index.