VRBAS Media

Oznaka: EU

  • Tegeltija: Snažan Balkan je obostrani interes i regiona i EU

    Tegeltija: Snažan Balkan je obostrani interes i regiona i EU

    Predsjedavajući Savjeta ministara BiH Zoran Tegeltija izjavio je danas putem video-linka na samitu u okviru Berlinskog procesa da je snažan, stabilan i prosperitetan Balkan obostrani interes, kako EU, tako i zemalja regiona, te ukazao da put ka kreiranju atraktivnijeg i konkurentnijeg regiona leži u ekonomskoj integraciji, unapređenju infrastrukturne povezanosti i produbljivanju veza.

    Obraćajući se učesnicima samita o Balkanu, Tegeltija je istakao značaj Berlinskog procesa koji u fokus stavlja dijalog o ključnim temama i izazovima u regionu, te podstiče otvoren i konstruktivan dijalog o svim pitanjima od značaja za građane zemalja Balkana.

    “Uvjeren sam da će današnji samit još jednom potvrditi opredjeljenje svih nas da predano radimo i jačamo partnerske odnose, te da će biti podstrek da radimo još više i bolje, kao i da će istinski napori i predan rad dati konkretne rezultate”, rekao je Tegeltija.

    Zahvalivši Njemačkoj na organizaciji skupa i na dugoročnom kontinuiranom angažmanu po pitanju evropske budućnosti Balkana, Tegeltija je podsjetio da region sa EU vežu brojne neraskidive veze – geografske, društvene, kulturološke.

    On je naglasio da pandemija virusa korona neminovno ima dominantan uticaj na sve procese i odluke u posljednjih gotovo godinu i po, istakavši da je ovaj globalni izazov podsjetio koliko su svi međusobno zavisni, upućeni jedni na druge, i da bez solidarnosti i koordinisanog djelovanja nije moguće postići održive rezultate.

    U tom kontekstu, Tegeltija je istakao da je ostvarivanje dugoročne ekonomske stabilnosti u post kovid eri u fokusu više nego ikada.

    Tokom obraćanja Tegeltija je ukazao da instrumenti za održiv ekonomski rast i unaprećenje ambijenta i kvaliteta života građana postoji u Ekonomskom i investicionom planu za zapadni Balkan, Zelenoj agendi za zapadni Balkan, Zajedničkom regionalnom tržištu i ostalim međusobno povezanim inicijativama, koje imaju veliki potencijal za prosperitet regiona u približavanju unutrašnjem tržištu EU.

    “Kao i u svakoj velikoj krizi, tako i u ovoj post pandemijskoj, potrebno je tražiti prilike i šanse za prosperitet, stabilnost i rast”, rekao je predsjedavajući Savjeta ministara, istakavši da je produbljivanje regionalne saradnje i ekonomske povezanosti investiranje u veću otpornost na krize za budućnost.

    Predsjedavajući Savjeta ministara BiH je ovom prilikom izrazio opredijeljenost institucija u BiH ka nastavku zajedničkog dijaloga, kako unutar Balkana, tako i sa EU, te jačanju ekonomskih i političkih veza i kreiraju prilika i perspektiva za dobrobit svih građana regiona.

    “Izražavam nadu da ćemo zajedničkim naporima stvoriti ambijent za dinamizaciju svih procesa i minimalizovati vrijeme čekanja u evropskoj čekaonici”, rekao je Tegeltija učesnicima samita, ukazavši na kraju i na potrebu produbljivanja međusobnog povjerenja i povjerenja u proces proširenja EU.

  • Merkel: Prije ili kasnije, budućnost zapadnog Balkana biće u ujedinjenoj Evropi

    Merkel: Prije ili kasnije, budućnost zapadnog Balkana biće u ujedinjenoj Evropi

    Uverena sam da je budućnost zapadnog Balkana u stvarno ujedinjenoj Evropi, poručila je danas njemačka kancelarka Angela Merkel.

    Povodom predstojećeg virtuelnog Samita Berlinskog procesa, zakazanom za ponedjeljak, a čiji je domaćin Njemačka, Merkelova je, u nedjeljnoj video poruci, istakla da je raduje, iako će to biti samo virtuelni sastanak, što će moći da nastavi rad sa šefovima država i vlada zemalja zapadnog Balkana, koji je pokrenut 2014. u okviru Berlinskog procesa na inicijativu Njemačke.

    Istakla je da je od uspostavljanja Berlinskog procesa, koji ima za cilj pružanje konkretnog doprinosa stabilnosti u regionu i mirnom dijalogu, postignuto dosta.

    “Zapadni Balkan je neposredni susjed EU. To je dio Evrope, u kojem rane rata još nisu zijaceljene, a i u Njemačkoj živi veliki broj građana porijeklom sa tog prostora. Meni je jasno da države EU moraju imati interes za mirnim razvojem na zapadnom Balkanu. Imamo odgovornost da se i praktično založimo za razvoj u tom dijelu Evrope”, naglasila je Merkel.

    Kazala je da je Berlinski proces ostvario već neke uspjehe, a s tim u vezi je posebno izdvojila nedavno osnovani Omladinski forum.

    Naglasila je da je sada konačno moguće ono što se dugo smatralo nemogućim, a to je razmjena đaka raznih vjera i etničke pripadnosti.

    “To je praktičan doprinos miru”, podvukla je Merkel, dodajući da tome doprinosi i međusobno priznavanje diploma, saradnja u nauci, kao i napredak u infrastrukturnim projektima, što je okaraktetisala koracima koji vode ka pojačanju prekogranične razmjene između građana regiona i prevazilaženju predrasuda.

    “Sve to zemlje Zapadnog Balkana vodi naprijed ka zajedničkom cilju ispunjavanju uslova za članstvo u EU. Uvjerena sam da će, prije ili kasnije njihova budućnost stvarno biti u ujedinjenoj Evropi”, naglasila je ona.

    Istakla je da još ima mnogo izazova na Zapadnom Balkanu, da nepovjerenje i nacionalizmi nisu nestali, a bilateralni sporovi mogu u svakom trenutku da se rasplamsaju, zbog čega je neophodno pomirenje.

    To, kaže, znači savladavanje prošlosti i činjenje svega što je moguće da buduće generacije žive u miru.

  • Slovensko predsjedavanje Unijom počelo skandalima, Janšino ponašanje šokiralo Brisel

    Slovensko predsjedavanje Unijom počelo skandalima, Janšino ponašanje šokiralo Brisel

    Slovensko predsjedanje Vijećem Europske unije počelo je zasjenjeno dosad nezabilježenim skandalima i tenzijama tijekom posjeta članova Evropske komisije i skupine akreditiranih briselskih dopisnika Sloveniji.

    Na zatvorenom sastanku evropskih povjerenika i članova slovenske vlade, što je uobičajeni format pri svakom početku rotirajućeg predsjedanja svake države članice Vijećem EU, premijer Janez Janša navodno je pokazivao fotografije dvojice slovenskih sudaca koji se druže s političarima iz redova slovenskih socijaldemokrata, od kojih su neki obučeni u crvene majice s likom Che Guevare.

    Janša je time želio naglasiti svoju tezu da su u Sloveniji pravosuđe, a i mediji pod kontrolom “socijalista koji su vladali proteklih 68 od 75 godina i koji su Janšu politički zatvorili prije samo pet godina”, kako je to kasnije napisao neko na Twitteru, čiju je poruku podijelio (retvitao) sam premijer Janša, piše zagrebački Večernji list.

    Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen poručila je Janši da suci u demokraciji imaju pravo na lični politički stav, no njen prvi izvršni potpredsjednik Frans Timmermans, nizozemski socijalist, odlučio je nakon toga odbiti stajati s Janšom na zajedničkoj fotografiji svih evropskih komesara i slovenskih ministara.

    Nije htio biti na podiju s Janšom

    “Jednostavno nisam mogao biti na istom podiju s premijerom Janšom nakon njegovih neprihvatljivih napada i klevetanja dvoje sudaca i dvoje socijaldemokratskih europarlamentaraca”, rekao je Timmermans novinarima koji su iz Brisela doputovali kako bi pratili početak slovenskog predsjedanja i radnu posjetu vrha Evropske komisije Sloveniji.

    Jučer je ta grupa briselskih dopisnika imala i brifing s premijerom Janšom, koji im je odlučio pustiti videouradak za koji Janša tvrdi da je bio cenzuriran u Evropskom parlamentu. Zapravo se radi o propagandom filmu u režiji Janšine stranke, u kojem se izvode dokazi za Janšinu tvrdnju da nisu on i njegova vlada ti koji nastoje staviti pravosuđe i medije pod političku kontrolu, nego su ti mediji i to pravosuđe pod čvrstom političkom kontrolom socijalista, a Janša je žrtva.

    Janša je taj film želio pokazati prije nekoliko mjeseci tokom saslušanja pred jednim odborom Evropskog parlamenta, koji je istraživao navode o gušenju medijskih sloboda u Janšinoj Sloveniji, no tada mu europarlamentarci nisu dopustili taj neobičan potez jer nisu željeli gledati film, nego razgovarati s premijerom.

    “Ovo mora da je najčudniji trenutak u historiji novinarskih putovanja organiziranih u vrijeme početka rotirajućih predsjedanja Vijećem EU”, komentirao je to prikazivanje Janšina propagandnog filma irski novinar Tony Connelly.

    Nakon filma, premijer Janša je prozivao novinare da jednostrano prikazuju stanje medijskih sloboda i dodao “znam ko su vam izvori”.

    “Nakon uvreda, Janša počinje s prijetnjama”, komentirao je nizozemski novinar Christoph Schmidt.

    Dan ranije, prekjučer, upravo je zbog medijskih sloboda predsjednica Komisije odlučila na zajedničkoj press-konferenciji opomenuti premijera Janšu. Pozvala ga je da prekine blokadu finansiranja agencije STA, da poštuje slobodne medije kao “suštinu demokracije” te da “s iznimnom hitnošću” imenuje predstavnika Slovenije u Ured evropskog javnog tužitelja, što je još jedan kamen spoticanja u odnosima Janše s Evropskom unijom.

    Ko je nazvan svinjom?

    No to nije sve. Zaseban skandal dogodio se kad je ministar unutrašnjih poslova Aleš Hojs na svom brifingu s briselskim dopisnicima rekao nešto što su novinari protumačili kao da Fransa Timmermansa naziva svinjom.

    Novinari su, naime, ministra Hojsa pitali o poruci koju je prije šest dana objavio na Twitteru, gdje je komentirao demonstrante na Prešernovu trgu citirajući izraz: “Ne bacaj bisere pred svinje.”

    Na to pitanje Janšin ministar je odgovorio je da nije želio demonstrante nazvati svinjama, ali da bi nakon svega što je čuo prekjučer (tokom sastanka članova Komisije s članovima Vlade Slovenije) ipak nazvao nekoga svinjom, ali taj neko nije s Prešernova trga, nego u visokoj birokratiji Evropske unije.

    Novinar portala Politico David Herszenhorn napisao je da među novinarima na brifingu prevladava shvatanje da je Hojs ciljao na Timmermansa zbog protestnog nepojavljivanja na fotografiji s Janšom.

    “Nisam imao na umu Fransa Timmermansa kad sam odgovarao na to pitanje. Hajdemo se radije fokusirati na slovensko predsjedanje Vijećem EU sada”, odgovorio je ministar Hojs na Twitteru na te nedoumice o svinjama, prenosi Večernji list.

  • Ponovo otežan izvoz bh. proizvoda u Evropsku uniju zbog restrikcija iz Hrvatske

    Ponovo otežan izvoz bh. proizvoda u Evropsku uniju zbog restrikcija iz Hrvatske

    Bh. poljoprivrednici ponovo se nalaze u problemu vezano za plasman proizvoda u Evropsku uniju, zbog izuzetno sporih kontrola na graničnim prijelazima sa Hrvatskom, saznaje Klix.ba.

    Višesatna čekanja na graničnim prijelazima Republike Hrvatske ponovo stvaraju probleme bh. poljoprivrednicima koji proteklih dana svoje jagode na tržište Evropske unije nisu mogli plasirati u realnom vremenu.

    Naime, kako su za Klix.ba kazali iz Privredne komore Tuzlanskog kantona, Državni inspektorat Hrvatske ponovo je na graničnim prijelazima vratio rad fitosanitarnih inspektora u periodu od ponedjeljka do petka od 7 do 15 sati, što nije dovoljno za pregled svih kamiona. Zbog toga je, kako navode, propao ovogodišnji izvoz bh. jagode na evropsko tržište.

    “Mi smo imali slučaj da nam je jedan kamion s jagodom koji je bio namijenjen za izvoz u Austriju na granici proveo dva i po dana, a nakon dolaska na odredište kupci su rekli da im više ne šaljemo takav proizvod jer nije onog kvaliteta kakav bi trebao zaista biti”, kazao je za Klix.ba Suad Selimović, predsjednik Udruženja za poljoprivredu i prehrambenu industriju Privredne komore Tuzlanskog kantona, istaknuvši da je vrijednost jednog natovarenog kamiona 40 hiljada eura.

    Isti problem bio je i prošle godine

    Isti problem između BiH i Hrvatske postojao je i prošle godine u jeku poljoprivredne ljetne sezone, ali je on nakon pritisaka nadležnih iz naše zemlje veoma brzo riješen.

    Međutim, to se, kako navodi Selimović, odnosilo samo na 2020. s obzirom na to da Hrvatska nije udovoljila zahtjevu trajnog uvođenja sezonskog radnog vremena od polovine maja do kraja oktobra, kada je posebno zastupljen izvoz svježih bh. proizvoda.

    “Fitosanitarni inspektori u toku radnog vremena na dva granična prijelaza ne mogu pregledati sve kamione koji dolaze. Slobodno možemo reći da je ovo jedna carinska barijera i uništavanje bh. domaće proizvodnje od Hrvatske jer nam ograničavaju brzinu prolaska naših utovarenih kamiona sa svježim proizvodima, koji nakon dva dana nisu za upotrebu”, upozorava Selimović.

    On navodi da naši izvoznici traže produženje radnog vremena fitosanitarnih inspektora od 7 do 19 sati, kao i rad subotom koji bi bio četiri sata kraći. Također, žele i otvaranje graničnog prijelaza Orašje za izvoz biljnih proizvoda, a koji je postojao do 2019. godine.

    Dnevno će ići do 80 kamiona

    Prvi izvozni kamioni svježih krastavca kornišona iz BiH kreću u ponedjeljak, dok su za srijedu planirani kamioni šljive. Prema odluci Hrvatske, za izvoz bh. proizvoda namijenjeni su samo granični prijelazi Bijača i Gradiška koji prema stavu izvoznika dodatno otežavaju njihov plasman proizvoda.

    “Sa regije sjeveroistočne BiH nama je najbolji granični prijelaz Orašje, ali je on ukinut te naši izvoznici moraju ići na Gradišku. Također, žalosno je i to da izvoznici kornišona iz Krajine moraju ići 200 kilometara do Gradiške, što je potpuno neisplativo”, navodi Selimović, istaknuvši da se u jeku izvozne sezone na granici dnevno očekuje do 30 kamiona sa kornišonima i 50 sa svježom šljivom.

    Inače, predstavnici Privredne komore TK, Grupacije proizvođača kornišona, Marketinške asocijacije bh. šljive i Državne komisije za izvoz i carine ove subote su u Tešnju održali zajednički sastanak u cilju rješavanja ovog problema. Ukoliko do toga ne bi došlo, naši izvoznici najvaljuju blokadu uvoza hrvatskih roba u BiH.

    Bitno je kazati i da izvoz domaćih proizvoda na tržište EU otežavaju i bh. vlasti, s obzirom na to da na posljednjoj sjednici Državni parlament nije usvojio zakon o carinskim prekršajima, koji bi omogućio uvođenje elektronskog slanja dokumentacije roba koje su namijenjene za izvoz.

    Prema predviđenom modelu, Selimović kaže da bi izvoznik četiri sata prije dolaska kamiona na granični prijelaz elektronskim putem nadležnoj graničnoj službi proslijedio neophodnu dokumentaciju, čime bi se skratilo čekanje na ulazak robe u Evropsku uniju.

  • Pridruženo članstvo jedina šansa za BiH: Da li evropske integracije dobijaju novi oblik

    Pridruženo članstvo jedina šansa za BiH: Da li evropske integracije dobijaju novi oblik

    Da li ste za to da postanete članica Evropske unije, ali de nemate pravo da učestvujete u odlučivanju u evropskim institucijama u Briselu?

    Ovo pitanje nikada niko zvanično nije postavio BiH, niti je BiH zvanično zatražila takav status u EU. Ali, sudeći prema riječima bivšeg člana Predsjedništva i bivšeg ministra spoljnih poslova BiH, Mladena Ivanića, o tome se ipak razgovaralo u najužem krugu važnih političara.

    U pitanju je takozvano pridruženo članstvo BiH i zemalja Zapadnog Balkana, a Ivanić je na Forumu o perspektivama BiH, koji je prije dva dana održan u Sarajevu, ponovio da i dalje misli da je o dobra ideja.

    Prisjetio se ideje lidera iz regiona još iz perioda kada je Romano Prodi preuzeo predsjedavanje Evropskom komisijom.

    – To bi bila zemlja koja bi koristila sve pogodnosti, ali zbog nespremnosti svojih unutrašnjih struktura ne bi imala pravo odlučivanja i ne bi imala pravo da ima komesara. Sve ostale stvari bi imala kao da je punopravni član, i raspodjelu budžeta i sve ostalo. Ja i danas mislim da je to najbolja opcija za zemlje Zapadnog Balkana. Naš proaktivni stav treba da bude pritisak, ako ne ništa drugo, da bar na neko vrijeme tražimo status pridruženog člana – izjavio je Ivanić.

    Lazar Prodanović, prvi zamjenik predsedavajućeg Zajedničke komisije za evropske integracije PS BiH, kaže da je to ideja o kojoj vrijedi razmisliti, ali da ona ne zavisi od nas, nego od ključnih aktera.

    – Ako analiziramo ukupno stanje i pobleme unutar EU, vjerovatno će doći do određenih reformi koje bi mogle da omoguće ovu aktivnost. Ideja gospodina Ivanića zasniva se na tome da bi zemlje Zapadnog Balkana bile u situaciji da koriste pristupne fondove, da imaju benefite koje imaju sve članice, ali ne bi bile u situaciji da postavljaju veto na neke odluke, zbog čega je često prisutan strah u zeljama članicama – kaže Prodanović za Srpskainfo.

    Dodaje da je na Forumu, kome je i sam prisustvovao, ukazano da zemlje Zapadnog Balkana sada ne mogu očekivati prijem u članstvo dok ne ispune postavljene obaveze.

    Čitav ovaj proces se u određenom smislu odugovači i uvijek se dodaju neki novi uslovi. Pridruženo članstvo bi moglo da reativizuje ova pitanja, a istovremeno da stvori perspektivu ovim zemljama. To bi bilo interes i Zapadnog Balkana i EU – zaključuje Prodanović.

    Politički analitičar Adan Huskić kaže da u trenutnom političkom raspoloženju, u vezi sa proširenjem na Zapadni Balkan, takve opcije nisu na stolu. Međutim, dodaje Huskić, unutar EU sazrijeva shvatanje da trenutnu okvir proširenja, bez obzira na promijenjenu metodologiju, ne dovodi do transformacije društva.

    Huskić smara da ono što Ivanić zagovara najviše liči na Evropsku ekonomsku zonu, gdje su Norveška, Švajcarska i još neke zemlje koje nisu članice EU, ali učestvuju u jedinstvenom tržištu i na njih se odnose sve politike, s tim što nemaju pravo glasa.

    FOTO N1FOTO N1
    Adnan Huskić
    – Možda je formulacija ambicozna, znajući kako u EU reaguju na članstvo. Ali hajde da ostavimo formu, suština je da mi pokušamo djelimično našu nemogućnost da provedemo bilo kakve suštinske reforme, prebacimo kroz naše pridruženo članstvo, preuzmemo obavezu prihvatanja svih pravila koja važe u EU i ingerencije sudova. I onda smo nekako riješili problem nedostatka vladavine prava u BiH, riješili smo masu onih stvari s kojima nikako ne možemo da se uhvatimo u koštac. Ovo sada ne ide nigdje. Ali, čini mi se da treba proaktivno djelovati prema EU, sugerisati i njima neke stvari, jer iz EU teško da bilo šta može doći. Imaju oni dovoljno svojih problema – smatra Huskić.

    Ipak naglašava da postoji mogućnost da neke zemlje regiona, poput Srbije, Crne Gore ili Makedonije, ne prihvate takav alternativni oblik pridruživanja, jer smatraju da su previše odmakle.

    – Ipak, treba ponuditi onu varijantu, da to bude makar jedna od stepenica na putu pristupa EU – zaključuje Huskić.

    Potražili smo komentar iz Delegacije EU u BiH, ali su nas uputili na administraciju u Briselu.

  • Evropska unija priprema ekonomski plan pomoći Zapadnom Balkanu vrijedan 28 milijardi evra

    Evropska unija priprema ekonomski plan pomoći Zapadnom Balkanu vrijedan 28 milijardi evra

    Ministri ekonomskih poslova zemalja članica Evropske unije danas su uoči organizovanja samita Berlinskog procesa, razgovarali o mogućnostima pružanja ekonomske pomoći zemljama Zapadnog Balkana

    Informacije o sastanku saopćio je komesar Evropske unije za proširenje Oliver Varhelyi koji je naglasio kako EU i dalje potencira provođenje reformi u zemljama Zapadnog Balkana.

    “Uoči samita Berlinskog procesa koji će se održati 5. jula, danas su ministri ekonomskih poslova razgovarali o ekonomskom i investicijskom planu za oporavak Zapadnog Balkana koji je težak 28 milijardi eura. Sarađujemo s vlastima na provedbi ove agende kao i na neophodnim reformama”, rekao je Varhelyi.

    Osim toga, Varhelyi je naglasio kako zajedničko regionalno tržište Zapadnog Balkana ima veliki potencijal te da vlade moraju raditi na njegovom uspostavljanju.
    “Ovaj sastanak je u skladu s našom podrškom za uklanjanje prepreka za poslovanje na Zapadnom Balkanu. Zajedničko regionalno tržište koje vlasti grade ima ogromni potencijal i treba vrlo brzo biti uspostavljeno”, zaključio je Oliver Varhelyi.

    Berlinski proces je inicijativa koja za cilj ima jačanje regionalne saradnje na Zapadnom Balkanu i pomoć integraciji ovih zemalja u Evropsku uniju. Ovaj samit pokrenula je 2014. godine njemačka kancelarka Angela Merkel.

    Proces se odvija uz podršku Evropske komisije, međunarodnih finansijskih institucija i država članica uključenih u proces – Austrije, Hrvatske, Francuske, Njemačke, Italije i Slovenije.

  • Evropska unija stavila Bosnu i Hercegovinu na listu sigurnih zemalja

    Evropska unija stavila Bosnu i Hercegovinu na listu sigurnih zemalja

    Portugal koji je predsjedavajući Evropske unije je sastavio novu listu potencijalnih sigurnih zemalja u vrijeme pandemije koronavirusa, a među njima je i Bosna i Hercegovina.

    Osim Bosne i Hercegovine, novom odlukom su na listu sigurnih zemlja stavljene i Crna Gora i Kosovo.

    Ambasadori država članica EU su odobrili npvu listu, a odluka će stupiti na snagu do ove sedmice, saznaje Radio Slobodna Evropa, a kako navode, to će značiti da bh. državljani mogu putovati u zemlje članice EU iako nisu u potpunosti vakcinisani.

    Pravila za ulazak u zemlje koje su članice Evropske unije se razlikuju u zavisnosti od države u koju idete, stoga je ukoliko putujete najbolje provjeriti sa ambasadom šta vam je potrebno za ulazak. Za ulazak u većinu država je potreban PCR test ili dokaz o vakcinaciji, međutim mogući su i dodatni uslovi.

    Evropska unija svake dvije sedmice ažurira listu u skladu sa epidemiološkim mjerama, a s obzirom na dobru situaciju u Bosni i Hercegovini, ovakva odluka nije iznenađujuća. Prilikom prethodnog ažuriranja liste, dodate su Srbija, Sjeverna Makedonija i Albanija.

    U svakom momentu za bilo koju državu EU može “povući kočnicu” i zabraniti ulazak ukoliko u toj zemlji broj zaraženih pređe 75 na 100.000 stanovnika.

  • U EU parlamentu odbijeni svi amandmani hrvatskih zastupnika na Prijedlog izvještaja o BiH

    U EU parlamentu odbijeni svi amandmani hrvatskih zastupnika na Prijedlog izvještaja o BiH

    Danas je nastavljeno zasjedanje Evropskog parlamenta, na kojem su parlamentarci glasali o prihvatanju amandmana na Prijedlog izvještaja o Bosni i Hercegovini za 2020. godinu, koji je ranije usvojio Komitet za vanjske poslove EU parlamenta.

    Svi amandmani na tekst Prijedloga rezolucije hrvatskih eurozastupnika su uvjerljivom većinom odbačeni. Ovo predstavlja veliki politički poraz za hrvatsku diplomatiju, jer nije spomenuta ni konstitutivnost niti “legitimno predstavljanje”.

    Saznajemo da se tokom jučerašnjeg dana vodila velika politička borba između bosanskohercegovačkih lobista i hrvatskih zastupnika u smislu prihvatanja ili odbijanja predloženih amandmana.

    Sinoć su hrvatski eurozastupnici žestoko napali prvobitnu verziju Izvještaja iz razloga što ne sadrži spominjanje konstitutivnosti i “legitimnog predstavljanja”. Kroz predložene amadmane Tonino Picula, Željana Zovko, Ruža Tomašić i Sunčana Glavak pokušali su nametnuti svoje viđenje reformi koje Bosna i Hercegovina treba provesti i tako zaštititi interese Republike Hrvatske.

    Izvještaj će danas, u formi rezolucije, u drugom glasanju prihvatiti ili odbaciti Evropski parlament.

  • Veto Bugarske na pristupne pregovore Skoplja i Tirane

    Veto Bugarske na pristupne pregovore Skoplja i Tirane

    Savjet za opšta pitanja EU nije postigao sporazum o početku pristupnih pregovora sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom.

    Bugarska je stavila veto na početak razgovora sa Sjevernom Makedonijom zbog čega je bilo nemoguće postići jednoglasnu odluku.

    Bugarska i Sjeverna Makeonija su u sporu zbog jezičkih i pitanja kulture.

    “Nije bilo moguće postići sporazum o odobrenju pregovaračkih okvira sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom”, rekla je Paula Zakarijas iz portugalskog predsjedništva EU.

    Veto Bugarske je blokirao napredak ove dvije zemlje na evropskom putu, iako se 27 ministara zemalja članica EU u slučaju Albanije i 26 u slučaju Sjeverne Makedonije saglasilo da ispunjavaju kriterujume za početak razgovora.

  • Fon der Lajen: Turskoj dugoročna podrška za migrante

    Fon der Lajen: Turskoj dugoročna podrška za migrante

    Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je danas da će predložiti da se finansijska pomoć evropskog bloka za migrante namijenjena Turskoj preusmjeri sa hitne humanitarne pomoći na dugoročnu podršku.

    EU i Turska postigle su sporazum 2016. godine prema kojem evropski blok obezbjeđuje milijarde evra za pomoć sirijskim izbjeglicama u Turskoj, a za uzvrat Ankara radi na zaustavljanju migranata koji odlaze sa njene teritorije u Grčku.

    Uprkos kritikama grupa za zaštitu ljudskih prava, sporazum služi kao model za slične dogovore između EU i sjevernoafričkih država, prenio je AP.

    Fon der Lajen je rekla da će se o sporazumu sa Turskom razgovarati na samitu lidera EU u četvrtak u Briselu.

    – Prema mom mišljenju, važno je da nastavimo da podržavamo Tursku sa njenih 3,7 miliona sirijskih izbjeglica – rekla je ona novinarima.

    – Neki od njih su u Turskoj već 10 godina, tako da naša podrška, takođe, ide više u pravcu socijalno-ekonomske pomoći – rekla je Fon der Lajenova nakon sastanka sa nemačkom kancelarkom Angelom Merkel.