VRBAS Media

Oznaka: EU

  • Borelj: EU mora održati Zapadni Balkan na evropskom putu

    Borelj: EU mora održati Zapadni Balkan na evropskom putu

    Visoki predstavnik Evropske unije za spoljne poslove Žozep Borelj izjavio je danas da EU mora cijeli region Zapadnog Balkana da održi na evropskom putu.

    EU najbolja je kombinacija političkih sloboda i ekonomskog napretka, kao i društvene solidarnosti na svijetu – rekao je Borelj obraćajući se na Dubrovnik forumu i dodao da EU nije savršena, ali da je najbolja, zbog čega mora nastaviti sa svima koji dijele njihovu viziju.

    Prema njegovim riječima, to znači da EU treba da održi pažnju na Zapadnom Balkanu i cijeli region na evropskom putu, uključujući oživljavanje dijaloga između Beograda i Prištine, prenio je Radio Slobodna Evropa.

  • Josip Brkić: BiH očekuje dobijanje statusa kandidata EU

    Josip Brkić: BiH očekuje dobijanje statusa kandidata EU

    Zamjenik ministra inostranih poslova u Savjetu ministara Josip Brkić rekao je da BiH očekuje dobijanje statusa kandidata EU i da će Unija u bliskoj budućnosti promijeniti svoj pogled na pristupni proces zemalja regiona.

    Brkić je na panelu “Međunarodna zajednica i Zapadni Balkan: kako okončati karantin?” u okviru Dubrovnik foruma rekao da je BiH čvrsto predana jasno definisanim obavezama i da su reforme i njihovo provođenje “glavni pokretač pozitivnih procesa u BiH, u kontekstu evropskog puta”.

    On je naglasio da taj zahtjevan zadatak, za zemlju poput BiH, traži spremnost na vođenje konstruktivnih razgovora, postizanje kompromisa, donošenje odluka zasnovanih na punom koncenzusu, a prije svega spremnosti za preuzimanje pune odgovornosti relevantnih institucija i legitimnih političkih predstavnika u BiH.

    Brkić je dodao da EU mora na proces proširenja gledati kao na nešto vrlo važno za svoj kao i opšti interes, posebno sa geostrateškog stanovišta, saopšteno je iz Ministarstva inostranih poslova u Savjetu ministara.

    “Brzi i učinkoviti oporavak nakon pandemije kovida 19 mogao bi da ima pozitivan učinak na proces proširenja. Zapadni Balkan u tom pogledu očekuje pomoć Brisela jer dijelimo iste temeljne vrijednosti sa EU”, istakao je Brkić.

    On je ocijenio da članice EU, usred rasprave o budućnosti Unije, nisu mogle da posvete posebnu pažnju procesu proširenja, te da taj proces nije popularna tema u nekim zemljama EU.

    Brkić je ocijenio da zastoj u otvaranju pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom predstavlja, na neki način, “neuspjeh” EU.

    Na marginama Dubrovnik foruma Brkić je o aktuelnoj političkoj situaciji u BiH, bilateralnim odnosima i saradnji, regionalnim inicijativama razgovarao je sa zamjenikom pomoćnika američkog državnog sekretara Metju Palmerom, šefom diplomatije Grčke Nikolasom Dendijasom, te državnim sekretarom Kipra Korneliosom Kornelijom.

    Glavna tema 14. Dubrovnik foruma bila je uticaj pandemije kovida 19 na geopolitičke odnose i svjetsku ekonomiju.

  • Predsjednica Evropske komisije: Ispunili smo obećanje, bit će vakcinisano 70 posto građana EU

    Predsjednica Evropske komisije: Ispunili smo obećanje, bit će vakcinisano 70 posto građana EU

    Europska unija je dostavila dovoljno doza vakcina protiv koronavirusa državama članicama kako bi postigle cilj za potpuno vakcinisanje najmanje 70 posto odraslih, izjavila je u subotu predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.

    Von der Leyen, koja je 9. maja na Twitteru objavila da je EU na putu da ispuni svoj cilj vakcinisanja 70 posto odraslih do ljeta, pozvala je zemlje EU da povećaju vakcinisanje i dodala da će oko 500 miliona doza biti raspodijeljenou EU do nedjelje.

    “Europska unija održala je riječ. Ovog smo vikenda isporučili dovoljno vakcina državama članicama kako bismo bili u mogućnosti vakcinisati najmanje 70 posto odraslih ovog mjeseca u Europi”, rekla je von der Leyen.

    “Ipak Covid-19 još nije poražen. Spremni smo isporučiti više vakcina, uključujući i nove verzije”, rekla je von der Leyen, koja se početkom 2021. godine suočila s oštrim kritikama zbog toga što EU nije osigurala da kompanije isporuče ugovorena vakcine.

    Von der Leyen je dodala da je EU spremna isporučiti više doza, uključujući vakcinu koja djeluju protiv novih varijanti.

    EU se uveliko oslanja na vakcine koje su razvili BioNTech i Pfizer, ali kupuje i niz drugih vakcina.

    Komisija je saopćila kako su prošle sedmice zemlje EU naručile gotovo 40 miliona dodatnih doza vakcina koje su proizveden od kompanije Johnson & Johnson.

    Komisija je prethodno upozorila da očekuje da će vrlo zarazna Delta varijanta koronavirusa ovog ljeta postati dominantna u Europi.

    Nedavna istraživanja pokazala su da varijanta Delta smanjuje učinkovitost vakcina protiv simptomatske infekcije, ali dvije doze vrlo su učinkovite u prevenciji ozbiljnih bolesti i smrti.

  • BMW, Volkswagen, Audi i Porsche kažnjeni s milijardu eura zbog ograničavanja razvoja tehnologije

    BMW, Volkswagen, Audi i Porsche kažnjeni s milijardu eura zbog ograničavanja razvoja tehnologije

    Evropska unija je kaznila BMW, Volkswagen, Audi i Porsche s milijardu eura zbog toga što su u dogovoru ograničavali razvoj i uvođenje sistema za kontrolu emisije štetnih gasova iz automobila.

    Kako su saopštili iz Evropske komisije, spomenuti proizvođači su izbjegavali nadmetati se u razvoju tehnologije kojom će se ograničiti zagađanje iz automobila koji imaju benzinske i dizelske motore. Među njima je bio Daimler, ali on nije kažnjen iz razloga što je otkrio da postoji dogovor kompanija po ovom pitanju.

    Ovo je prvi put da Evropska komisija izrekne kaznu zbog dogovorenog ograničavanja razvoja tehnologije, a ne zbog dogovaranja cijena, što se ranije dešavalo. Čelnica antitrust odjela Evropske komisije Margarethe Vestager je izjavila da su ovi proizvođači imali tehnologiju kojom će ograničiti emisiju štetnih gasova, da su izbjegavali konkurentske odnose i da su građanima uskratili mogućnost da kupe automobile koji manje zagađuju okoliš.

    Prema njenim riječima, izbjegavali su da razviju tehnologiju kojom će prevazići postojeće standarde EU za zaštitu okoliša. Tvrdi da su to mogli učiniti, ali da jednostavno to nisu učinili. Nadležni u uniji su zaključili da je to bilo ilegalno.

    Vestager je napomenula da su dogovori kompanija dopušteni onda kada se želi povećati učinkovitost prilikom npr. uvođenja novih tehnologija. Ponovila je da dogovori nisu prihvatljivi kada se želi ograničiti razvoj tehnologije.

    Iz Volkswagena su saopćili da je istragom zaključeno da pojedini oblici saradnje ipak ne krše antitrust zakon. Smatraju da EU svojom odlukom krši postojeći pravni osnov jer je saradnju u razvoju tehnologije sankcionirala kao kršenje antitrust pravila. Tvrde da su samo razgovarali s drugim proizvođačima, da ništa od onoga o čemu se razgovaralo nije provedeno u djelo te da kupci nisu oštećeni.

    Slično tvrde i u BMW-u. Kako su objavili, razgovori nisu imali utjecaja na konačne odluke. Istakli su da su već osigurali 1,4 milijarde eura kako bi mogli platiti ranije kazne Evropske komisije, ali da su u maju ove godine odlučili da smanje izdvajanja za ovu svrhu smatrajući da optužbe nisu utemeljene.

    Ovaj slučaj nije povezan s aferom “Dieselgate”, kada je Volkswagen priznao da je kod 11 miliona svojih automobila manipulisao emisijom štetnih gasova. Zbog toga je njemački proizvođač morao platiti 30 milijardi eura i opozvati milion automobila, piše agencija Associated Press.

  • EU predlaže Rusiji razgovore o zajedničkom odobravanju vakcina

    EU predlaže Rusiji razgovore o zajedničkom odobravanju vakcina

    Evropska unija predložila je Rusiji da započnu razgovore o potencijalnom zajedničkom odobravanju upotrebe vakcina protiv kovida 19, objavio je TASS, pozivajući se na izjavu iz diplomatske misije EU u Moskvi.
    Rusija nije odobrila upotrebu bilo koje strane vakcine protiv virusa korona.

    U Rusiji su do sada proizvedene četiri vakcine protiv kovida 19, a nijedna od njih nije dobila dozvolu za upotrebu u EU.

  • Mađari imaju jasan stav: Budimpešta ne prihvata pritiske iz Brisela

    Mađari imaju jasan stav: Budimpešta ne prihvata pritiske iz Brisela

    Napori EU da prisili Mađarsku da poništi novi zakon koji zabranjuje školski sadržaj koji promoviše homoseksualnost biće uzaludni, rekao je danas šef kabineta mađarskog premijera Viktora Orbana.

    Šef Evropske komisije Ursula fon der Lajen upozorila je danas Mađarsku da mora da poništi zakon kojim se zabranjuje školama da koriste materijale koji promovišu homoseksualnost i promjenu pola ili će se “suočiti sa zakonima EU u svoj njihovoj snazi”.

  • Sijarto: BiH je zaslužila kandidatski status EU, ali odluke Brisela nisu optimistične

    Sijarto: BiH je zaslužila kandidatski status EU, ali odluke Brisela nisu optimistične

    Ministar spoljnih poslova i trgovine Mađarske Peter Sijarto boravio je juče u posjeti Bosni i Hercegovini, kada je uručio 200.000 doza vakcina uz ocjenu da se ta odluka bazira na međusobnom prijateljstvu dvije zemlje.

    U intervjuu za Fenu kazao je da su u Mađarskoj vrlo svjesni da je jedino rješenje za izlazak iz pandemije, zaštitu zdravlja i života ljudi vakcinacija i nikad nisu od toga pravili ideološko ili geopolitičko pitanje, nego su na njega gledali onako kako jeste, a to je potreba spašavanja života.

    “COVAX mehanizam je zakazao, a Evropska unija nije opravdala očekivanja kada je u pitanju pomoć kojoj smo se od njih nadali. No, budući da smo donijeli strateške odluke na početku u nabavci kineskih i ruskih vakcina u Mađarskoj je do sada vakcinisano 65 odsto stanovništva”, dodao je.

    Zbog toga su od ovog vikenda sve restriktivne mjere uvedene za sprečavanje širenja korona virusa u Mađarskoj ukinute, a sada su u mogućnosti da pomognu drugima te su tako Bosni i Hercegovini donirali 200.000 doza vakcina Sinopharma.

    “Imajući u vidu prijateljstvo između dvije zemlje i jaku međuovisnost u kojoj živimo bilo je vrlo jasno da ćemo odmah pomoći BiH. Prema zvaničnim podacima i istraživanjima Sinopharm je efektivna i sigurna vakcina. Državni naučnici istražili su je vrlo temeljito i imamo veoma pozitivna iskustva”, pojasnio je šef mađarske diplomatije.

    Ponovio je da što je Bosna i Hercegovina uspješnija kada je u pitanju vakcinacija to je bolje za sve budući da živimo u međuzavisnosti, ljudi putuju iz jedne zemlje u drugu i kako bi se opasnost od zaraze svela na što je moguće niži nivo ovo je bio najbolji način, kaže ministar.

    Mađarska je jedna od rijetkih zemalja članica Evropske unije koja je odlučila vakcinisati stanovništvo vakcinama koje još uvijek nisu odobrene u EUi, ali ministar smatra da je najveća greška Brisela u ovom procesu bila činjenica što su na to pitanje gledali sa ideološkog i geopolitičkog stanovišta.

    “Za nas je bilo vrlo očito da što više stanovništva vakcinišemo imamo šansu da spasimo više ljudi i zato smo zatražili od naših eksperata da odu u Rusiju i Kinu i uvjere se u kvalitetu proizvodnje”, naglasio je ministar.

    Oni su obišli mjesta proizvodnje vakcina, uradili potrebne konsultacije s proizvođačima te proučili na hiljade stranica dokumentacije i nakon te vrlo temeljite procedure, eksperti su odobrili korištenje obje vakcine Sputnik i Sinopharm u Mađarskoj.

    “To znači da nismo ulazili u nepoznato područje nego smo donijeli ove jasne odluke bazirane na profesionalnoj procjeni. Znamo da je s vakcinama najvažnije da li su sigurne i efikasne što su potvrdili naši eksperti te se postavlja pitanje zašto ih ne bismo onda kupili i ponudili građanima”, kazao je Sijarto.

    Ministar spoljnih poslova i trgovine osvrnuo se u intervjuu za Fenu i na pitanje proširenja Evropske unije i mogućnost da BiH do kraja ove godine dobije očekivani kandidatski status za članstvo, kazavši da kada bi se pitala Mađarska to bi se sigurno dogodilo, jer je BiH taj status zaslužila.

    “No kada je u pitanju donošenje odluka u Briselu manje sam, nažalost, optimist da će se to dogoditi. Ipak postoje tri stvari koje pružaju dozu optimizma, a jedna od njih je uvođenje nove metodologije za proces proširenja. U pitanju je politički proces i on ne bi trebao biti zaustavljen kroz birokratiju i tehničke probleme što je bio slučaj ranije”, pojasnio je Szijjarto.

    Kao drugu pozitivnu stvar naveo je činjenicu da je Mađarska od 1. jula preuzela predsjedavanje Višegradskom grupom koja se snažno zalaže za proširenje, a sada će to pitanje ponovo staviti na stol.

    Takođe, Slovenija je od 1. jula preuzela predsjedavanje Savjetom Evropske unije koja, kaže ministar Sijarto, razumije mnogo bolje situaciju u BiH nego što je to slučaj s drugim zemljama koje su ranije predsjedavale Savjetom EU, jer je susjedna zemlja i funkcioneri te zemlje posvećeni su proširenju Unije.

    “Slovenija razumije važnost da ova regija bude integrisana u Evropsku uniju. Ove tri stvari mogu pružiti određenu nadu kada je u pitanju dobijanje kandidatskog statusa za Bosnu i Hercegovinu”, mišljenja je ministar vanjskih poslova Mađarske.

    Ministar ističe da je jasno da su zemlje zapadnog Balkana imale određena oklijevanja kada je u pitanju napredak ka članstvu u EU, a potrebno je uzeti u obzir i činjenicu da mađarski pristup ka proširenju Unije ne dijeli većina drugih zemalja, no potrebno je nastaviti rad na tome.

    Govoreći o bilateralnim odnosima dvije zemlje u smislu ekonomije, ministar Sijarto naglasio da su BiH i Mađarske udaljene samo 70 kilometara zbog čega je jasno da se odnosi dvije zemlje moraju unapređivati i razvijati.

    Napomenuo je da je povezanost jedna od osnovnih stvari na kojima se treba raditi, a Wizz Air je nedavno počeo saobraćati i s banjalučkog aerodroma, što je treći aerodrom u BiH poslije Tuzle i Sarajeva na kojem ova kompanija vrši prevoz putnika.

    Kada je u pitanju energija, u toku je priprema kooperacije u smislu modernizacije termoelektrana u BiH i ugradnjom sistema za hlađenje, što je mađarski patent.

    Takođe, Ambasada Mađarske u BiH je kontakt tačka za NATO zbog čega je ta država i u tom smislu na raspolaganju BiH u onoj mjeri ukoliko to BiH želi.

    Ministar spoljnih poslova i trgovine Mađarske Peter Sijarto u intervju za Fenu zaključio je da je nedavno otvorena i 85 miliona evra teška kreditna linija namijenjena isključivo za povezivanje biznisa između dvije zemlje te je pozvao privrednike da iskoriste te mogućnosti.

  • Bosna i Hercegovina još čeka na zakone potrebne za dobijanje EU kandidatskog statusa

    Bosna i Hercegovina još čeka na zakone potrebne za dobijanje EU kandidatskog statusa

    Bosna i Hercegovina još nema zakone potrebne za dobijanje statusa kandidata za članstvo u Evropskoj uniji. Oni su dio od 14 uslova koje je potrebno ispuniti da bi Bosna i Hercegovina konačno postala kandidat.

    Među tim uslovima je usvajanje zakona kojima će se osnažiti vladavina prava, a to su zakoni o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV), sukobu interesa i javnim nabavkama. Pred bosanskohercegovačku državnu vlast je postavljen zahtjev da izmijeni i dopuni ove zakone u skladu s pravnim naslijeđem EU.

    Da li će se to desiti, zavisi od Vijeća ministara i Parlamenta Bosne i Hercegovine. Na Vijeću ministara je da utvrdi i prihvati izmjene i dopune zakona, a potom da ih proslijedi parlamentarcima na razmatranje.

    Najudaljeniji od izmjena i dopuna Zakona o VSTV-u

    Najudaljeniji smo od usvajanja izmjena i dopuna Zakona o VSTV-u. Vijeće ministara je tek prihvatilo njegove izmjene koje su ocijenjene kao najurgentnije u datom trenutku.

    Njima se ispunjava zahtjev Venecijanske komisije Vijeća Evrope o borbi protiv korupcije u pravosuđu. To podrazumijeva da sudije i tužioci, među kojima su i članovi VSTV-a, podnose izvještaje o svojoj imovini. Njihovu imovinu i prihode bi provjeravala Jedinica za integritet pri Sekretarijatu VSTV-a, čije je formiranje predviđeno izmjenama ovog zakona.

    Sudije i tužioci tokom mandata u VSTV-u i godinu nakon toga se više ne bi mogli prijavljivati, niti bi mogli biti birani na upražnjene pravosudne funkcije, što se odnosi i na pozicije u entitetskim ustavnim sudovima, poziciju rukovodećeg državnog službenika u Uredu disciplinskog tužioca i Sekretarijatu VSTV-a.

    Jasnije je definisano kada prestaje mandat članovima VSTV-a te u kojim okolnostima i kako će biti razriješeni te dužnosti. Osmišljeni su i pravni lijekovi protiv odluka o imenovanju.

    Formulirano je kada su članovi VSTV-a u sukobu interesa, kada ne mogu biti suzdržani prilikom glasanja – donošenja odluka, kada za sudije i tužioce postoji neospojivost funkcija koja je zabranjena, koje dodatne aktivnosti sudije i tužioci moraju izvršavati te im se ograničavaju prihodi u kontekstu dodatnih aktivnosti.

    U roku od godinu od stupanja izmjena i dopuna Zakona o VSTV-u, državna vlast mora donijeti novi zakon o VSTV-u, koji će biti usklađen sa standardima EU, a što je istaknuto u Mišljenju Evropske komisije o zahtjevu Bosne i Hercegovine da dobije status kandidatkinje za članstvo.

    Napominjemo da je 2019. pravni stručnjak Reinhard Priebe Evropskoj komisiji predstavio izvještaj o stanju u bosanskohercegovačkom pravosuđu, a u kojem je ukazano na niz nedostataka i u VSTV-u.

    Zakoni o sukobu interesa i javnim nabavkama u parlamentarnoj proceduri

    Za razliku od usvajanja izmjena i dopuna Zakona o VSTV-u, veći odmak je učinjen po pitanju zakona o sukobu interesa i javnim nabavkama. Ova dva zakona su u parlamentarnoj proceduri, tj. usvojio ih je Zastupnički dom, a predstoji da to učini Dom naroda.

    Postojeći zakonski nedostaci su doprinijeli tome da Bosna i Hercegovina prošle godine bude među državama u kojima je korupcija postala još izraženija, navedeno je u izvještaju Transparency Internationala o indeksu percepcije korupcije. Bosna i Hercegovina i Sjeverna Makedonija su ocijenjene najlošijim državama na Zapadnom Balkanu. Za podsjetiti je da su desetine političara u sukobu interesa.

    Među najznačajnijim izmjenama i dopunama Zakona o sukobu interesa jeste formiranje Komisije za odlučivanje o sukobu interesa, čiji članovi ne mogu biti državni parlamentarci nijednog doma, što je trenutno slučaj. Bilo bi zabranjeno da to budu i članovi političke stranke, kao i osobe koje obnašaju javne funkcije.

    Članovi komisije bi mogli biti oni koji pet godina prije kandidovanja za ovu funkciju nisu bili parlamentarci, općinski vijećnici, načelnici/gradonačelnici, članovi vlade i savjetnici na bilo kojem nivou vlasti.

    Komisija za odlučivanje o sukobu interesa bi imala sjedište u Agenciji za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije.

    Predviđena je i kontrola tačnosti imovinskih kartona onih koji obnašaju javne funkcije, kao i sankcije onima koji ne budu dostavljali podatke ili koji budu dostavljali netačne podatke.

    Izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama propisani su, između ostalog, način imenovanja odgovorne osobe za javne nabavke, obavezna prethodna provjera tržišta, definisanje plana nabavki, uvođenje elektronskih nabavki te u kojim okolnostima se ponuđač može isključiti iz javnih nabavki na 36 mjeseci.

    Samo Bosna i Hercegovina i Kosovo na Zapadnom Balkanu imaju status potencijalnih kandidata

    Većina analitičara ne očekuje da će Bosna i Hercegovina do kraja ove godine uspjeti ostvariti preostale uslove, kriterije iz Mišljenja Evropske komisije. Neke od njih je potpuno ili djelimično ispunila.

    Bosna i Hercegovina i Kosovo su jedine zapadnobalkanske zemlje koje imaju status potencijalnih kandidata za članstvo u EU, dok su Srbija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Albanija kandidati.

    Srbija i Crna Gora su počele pregovore, a očekuje se da će ih uskoro početi Sjeverna Makedonija i Albanija. Po okončanju pregovora ugovor o pristupanju ratificiraju države članice, a svoju saglasnost daje i Evropski parlament.

  • “Situacija u BiH nije zadovoljavajuća” Merkelova se nada da će Šmit dobiti podršku u radu

    “Situacija u BiH nije zadovoljavajuća” Merkelova se nada da će Šmit dobiti podršku u radu

    NJemački kancelar Angela Merkel izjavila je da situacija u BiH nije zadovoljavajuća i da se nada da će Kristijan Šmit, kojeg je Savjet za provođenje mira (PIK) imenovao za novog visokog predstavnika, dobiti podršku u radu.

    Merkelova je poslije konferencije o Zapadnom Balkanu održane u okviru Berlinskog procesa ukazala na pitanje funkcionisanja BiH.

    – Situacija u Bosni i Hercegovini nije zadovoljavajuća. Tu nam je potreban novi elan za Izborni zakon i nadam se da će Kristijan Šmit dobiti podršku u svom radu – rekla je Merkelova.

    Ona je istakla da je na Zapadnom Balkanu u posljednje vrijeme postignuto mnogo, ali da je ostalo i puno otvorenih pitanja poput dijaloga Beograda i Prištine.

    – Za mnoge zemlje Zapadnog Balkana brzina približavanja EU je prespora. EU je mnogo puta imala primjedbi na brzinu reformi – rekla je Merkel nakon virtualne konferencije na kojoj su pored zemalja Zapadnog Balkana učestvovali i predstavnici EU i njenih institucija.

    Merkel je, povlačeći neku vrstu bilance nakon 16 godina na kancelarskoj poziciji, zaključila da je za vrijeme njezinog mandata mnogo toga na Balkanu učinjeno, ali da je i dalje ostalo mnogo posla koji treba obaviti.

    Ona je navela da će u regionu biti potrebno uložiti još mnogo strpljenja i angažmana, ukazala je na to da je pokretanje Berlinskog procesa, koji je ona inicirala, prije sedam godina dalo novu energiju promjenama među zemljama Zapadnog Balkana.

    – Pored procesa pregovora zemalja s EU o članstvu, Berlinski proces paralelno radi na jačanju saradnje samih zemalja u regionu – dodala je ona i istakla infrastrukturne i projekte u sklopu civilnog društva.

    Ona je pomenula i nedavno ukidanje rominga među zemljama Zapadnog Balkana i najavila je dodatnu pomoć u savladavanju posljedica pandemije, te je u tom kontekstu istakla da će samo NJemačka u sklopu programa “Kovaks” što je brže moguće poslati tri miliona doza vakcine protiv virusa korona.

    – U primarnom interesu EU je da jača procese saradnje i kooperacije u regionu u svrhu savladavanja podjela -rekla je Merkelova, a navela je i geostrateške razloge pojačanog angažmana EU na Zapadnom Balkanu posljednjih godina.

  • Danci su najbogatiji, a Rumuni najsiromašniji u EU

    Danci su najbogatiji, a Rumuni najsiromašniji u EU

    Danci su najbogatiji u Evropskoj uniji, dok su Rumuni najsiromašniji, podaci su Centralne banke Danske.

    U četvrtom kvartalu prošle godine dansko domaćinstvo je u prosjeku imalo 250.000 eura. Danci su i među najzaduženijim nacijama EU. Prosjek njihovog duga iznosi 75.300 eura, a od njih su zaduženiji samo Luksemburžani – njihov dug u prosjeku iznosi više od 88.000 eura.

    U Centralnoj banci su istakli da je veći dio bogatstva sadržan u nekretninama u kojima žive, a manji u samom novcu. Njihovo prosječno neto finansijsko bogatstvo iznosi 177.500 eura, što je za skoro tri puta više od prosjeka EU.

    Ukazano je da postoje velike razlike u bogatstvu samih Danaca. Analizom je utvrđeno da je njihovo bogatstvo u prvom kvartalu ove godine raslo i to u prosjeku 3.200 eura po osobi.

    Poslije Danaca najbogatiji su Nizozemci, Luksemburžani i Šveđani. Najsiromašniji su Rumuni, čija finansijska imovina u prosjeku iznosi samo 10.700 eura, piše CNBC. Među najsiromašnijima je i Hrvatska kao i Bugarska, Litvanija, Grčka.