VRBAS Media

Oznaka: EU

  • Politika “mrkve bez štapa” doživjela krah: Može li Satler pokrenuti domaće političare da rade u interesu BiH

    Politika “mrkve bez štapa” doživjela krah: Može li Satler pokrenuti domaće političare da rade u interesu BiH

    Savjet ministara EU produžio je na još dvije godine mandat specijalnom predstavniku Evropske Unije u Bosni i Hercegovini Johanu Satleru. Hoćemo li nakon još jednog Satlerovog mandata biti korak bliže Evropskoj uniji?

    Naime, Johan Satler je prvi put imenovan osmog avgusta 2019. godine, sa zadatkom da doprinese postizanju ciljeva kao što je kontinuirani napredak u procesu stabilizacije i pridruživanja. Zadatak mu je osigurati stabilnu, održivu, multietničku i ujedinjenu zemlju, koja sarađuje sa svojim susedima, kao i podržati da Bosna i Hercegovina ide sigurnim koracima ka članstvu u Evropsku uniju.

    Bivši ambasador BiH u Briselu i ekonomista Draško Aćimović objašnjava da Satler ima tešku zadaću da pokrene vladajuće političare da naprave korake prema EU, koje oni ne žele. To su vladavina prava, uvođenje reda u javne nabavke, koje su, kaže Aćimović, leglo kriminala, kao i ekologija, o kojoj oni tek ne žele da govore, jer je BIH već dugo tajno skladište svih vrsta otpada, od hemijskog do medicinskog i drugog.


    – Ambasador pokušava da nađe nekakav balans, ali to za sada ne ide u pravcu kojem bi trebalo, jer vladajući ne cijene ništa što je EU uradila za BIH, ako oni nisu imali od toga ličnu korist. EU je najveći trgovački partner BiH i najveći donator pomoći u svim poljima, od infrastrukturnih projekata, preko zdravstva do obrazovnih i drugih projekata. Definitivno sistem „mrkve bez štapa“, koji je korišćen, ne funkcioniše – kaže Aćimović za Srpskainfo.

    Tvrdi da se neće ni u naredne dvije godine napraviti nikakvi pomaci prema EU ako ostane vlast koja se održava na tenzijama i blokadama.

    – Takav sistem vladavine je napravio BiH zvanično najsiromašnijom zemljom u Evropi i drugom najkorumpiranijom. Takav sistem vladavine je potpuno neprihvatljiv za EU i Evropa će ulaskom Hrvatske u Šengen ostaviti BIH još više izolovanu. Ako misija EU u BiH želi da napravi nešto korisno, onda je to stvaranje kontrolne grupe od strane domaćih i stranih pravnika, ekonomista i drugih, koja će pratiti tokove pomoći i sredstava koji ulaze iz Evrope u BiH i nestaju kao u Bermudskom trouglu – jasan je Aćimović.

    Tvrdi da misija EU zna još od prošle godine za taj predlog i posljednji je trenutak da se to pokrene.

    – Jer, ostaviti hamburger pred buldoga, kako reče davno jedan austrijski političar, a očekivati da ga neće pojesti, više je nego naivno u zemlji gde su kriminal i korupcija postali stil života – zaključio je Aćimović.

  • Evropska unija produžila mandat Johanu Satleru za još dvije godine

    Evropska unija produžila mandat Johanu Satleru za još dvije godine

    Evropska unija produžila je mandat specijalnom predstavniku EU u Bosni i Hercegovini Johanu Satleru za još dvije godine.

    Savijet Evropske unije je danas produžilo mandate specijalnih predstavnika EU (EUSR) u Bosni i Hercegovini i na Kosovu za dvije godine, do 31. augusta 2023. godine.

    Specijalni predstavnik u Bosni i Hercegovini Johan Satler prvi je put imenovan 8. augusta 2019. godine, sa zadatkom da doprinese postizanju ciljeva politike kao što je kontinuirani napredak u procesu stabilizacije i pridruživanja, osigurati stabilnu, održivu, multietničku i ujedinjenu zemlju koja sarađuje sa svojim susjedima, kao i podržati da država BiH ide sigurnim koracima ka članstvu u EU.

    EU će takođe nastaviti podržavati provedbu Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini.

  • Mit o Evropi Gladni građani siti priča o putu u EU

    Mit o Evropi Gladni građani siti priča o putu u EU

    Koliko već godina unazad smo “svaki dan korak bliže” Evropskoj uniji? Tako bar političari pokušavaju da predstave, iako je stvarna slika nešto drugačija.

    Da vrijedno rade kada je u pitanju put BiH ka EU i ispunjavanje 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije vidi se, ali samo kada su sastančenja u pitanju. Najnoviji je sastanak člana Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića s ambasadorom Sjedinjenih Američkih Država u BiH Erikom Nelsonom. Na tom sastanku posebna pažnja je, kažu iz Predsjedništva, bila posvećena blokadama reformskih procesa i obavezama institucija kada je u pitanju realizacija pomenutih 14 prioriteta.

    O tim blokadama priča se već godinama, ali nikako da se deblokiraju. Sve je to zato što se ne poklapaju ocjene EU i BiH o tome koliko je toga urađeno na evropskom putu, smatra predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija.

    Reforme
    Tegeltija je podsjetio da je, kada je Savjet ministara formiran, rečeno da je za dobijanje kandidatskog statusa BiH potrebno usvajanje tri zakonska rješenja, od kojih su dva u parlamentarnoj proceduri, a treće je u proceduri usvajanja u Savjetu ministara.

    – Onog trenutka kada je bilo jasno da će BiH biti u stanju da ispuni ta tri uslova pojavila se priča da je za dobijanje kandidatskog statusa potrebno usvojiti izmjene Izborog zakona BiH – rekao je Tegeltija.

    Prema njegovim riječima, BiH nije nikakav izuzetak ni u odnosu na Sjevernu Makedoniju niti Srbiju, koja je, prema većini kriterijuma, najuspješnija zemlja Balkana.


    – Postoji sedam do osam zemalja EU koji ne razmišljaju o mogućnosti proširenja EU u ovom trenutku. To stvara neku vrstu zasićenja i među građanima i ljudima koji vode politike na Zapadnom Balkanu. Time se gubi određeno povjerenje prema EU – naglasio je Tegeltija, sumirajući rezultate nedavnih sastanaka u Briselu.

    Predsjedavajući Savjeta ministara je apelovao prema EU da mora da razumije kako je u redu da kažu da nisu spremni za proširenje u nekom vremenskom periodu.

    – S druge strane, mi smo spremni da radimo na reformama koje radimo i sada, kroz mnoga zakonska rješenja i na nivou entiteta i na nivou Savjeta ministara. Mi te reforme i promjene ne radimo zbog EU, već zbog građana BiH, zato što mislimo da možemo da bolje živimo, da imamo bolje puteve i mnogo čega drugog – istakao je Tegeltija.

    Licemjerna farsa
    Da je sve to “licemjerna farsa” smatraju u Transparensi Internešenelu BiH, gdje kažu da se ključni zakoni za jačanje vladavine prava, navedeni kao prioritetni uslovi u Mišljenju Evropske unije za sticanje kandidatskog statusa BiH za članstvo u EU – Izborni zakon, Zakon o javnim nabavkama, Zakon o sukobu interesa, Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću, te Zakon o zaštiti prijavitelja korupcije FBiH, već duži vremenski period nalaze u proceduri.

    – Odsustvo stvarne namjere vlasti da suštinski unaprijedi zakonski okvir u navedenim oblastima potvrđuje činjenica da procedura usvajanja niti jednog od navedenih zakona ni nakon više od dvije godine od objavljivanja Mišljenja EK nije okončana – kažu u Transparensi Internešenalu.

    Umjesto usklađivanja zakonskog okvira u navedenim oblastima sa međunarodnim standardima i mišljenjima relevantnih tijela (Venecijanska komisija, ODIHR), u Transparensiju kažu da je pažnja vlasti fokusirana na nastojanja da se izigra suština međunarodnih standardna i dobrih praksi, zadovoljavanjem puke forme i borbom za uske stranačke interese.

    – Pri tome, manipulacija procedurama, opstrukcije, međusobne optužbe i ucjene ključnih političkih aktera, osim što uzrokuju nepotrebna odugovlačenja, urušavaju kredibilitet i povjerenje u sam proces. Rad Parlamentarne skupštine je praktično blokiran, a Savjet ministara i Ministarstvo pravde BiH su u funkciji opstrukcije procesa – navode u TI.

    Zemlja snova
    Zato u opoziciji Srpske tvrde da već godinama uzalud slušamo bajke kako smo skoro pa zemlja snova. Kako tvrdi predsjednik PDP Branislav Borenović, činjenica je i svi znamo da nije ispunjen nijedan prioritet iz Mišljenja Evropske komisije.

    On je naglasio da pandemija korona virusa jeste težak svjetski izazov, ali da ne smije biti izgovor. Slično apeluju i iz Transparensija.

    – Činjenica da je Parlamentarna skupština BiH od objavljivanja Mišljenja EK 2019. usvojila tek dva zakona (ne računajući devet zakona o izmjenama i dopunama i dva zakona o budžetu), te niti jedan koji se odnosi na prioritete iz Mišljenja, potvrđuje neophodnost promjene dosadašnjeg pristupa. U postojećoj atmosferi manipulacije reformskim procesima, koji se koriste za dodatno urušavanje zakonskog i institucionalnog okvira, te međusobnog vrijeđanja i optuživanja i, čak, poziva na fizičke obračune, što je najvidljivije iz dosadašnjeg rada Interresorne radne grupe za izmjene izbornog zakonodavstva, teško je očekivati konstruktivan napredak – zaključili su u TI.

  • Evropska unija o željama Rusije i Kine: Uslovii za zatvaranje OHR-a nisu ispunjeni

    Evropska unija o željama Rusije i Kine: Uslovii za zatvaranje OHR-a nisu ispunjeni

    Rezolucija koju su Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija predložile Rusija i Kina, a koja donosi prijedlog ukidanja Ureda visokog predstavnika u našoh zemlji, neće promijeniti agendu Evropske unije za Bosnu i Hercegovinu.

    U komentaru za naš portal iz Evropske komisije su kazali kako se EU raduje dobroj saradnji s gospodinom Christianom Schmidtom, kojeg je Upravni odbor Vijeća za provedbu mira (PIC) od 1. augusta imenovao novim međunarodnim visokim predstavnikom (OHR) za Bosnu i Hercegovinu, u skladu s ranijim procedurama.
    “Računamo na to da će OHR nastaviti raditi na dnevnom redu s pet ciljeva i dva uvjeta dogovorena 2008. godine, jer ovaj program ‘5 + 2’ za zatvaranje OHR-a još nije ispunjen”, kazala je za Klix.ba glasnogovornica EU Anna Pisonero-Hernandez.

    Kaže i kako EU nastavlja saradnju s BiH na provedbi 14 ključnih prioriteta iz mišljenja Evropske komisije o njenoj prijavi za članstvo u EU i očekuje da će iskoristiti naredne mjesece u napretku u ispunjavanju tih ciljeva.

    “To podrazumijeva implementaciju važne vladavine zakona i pravosudne reforme te pokretanje ustavnih i izbornih reformi. Te su reforme ključne za dokazivanje da Bosna i Hercegovina ozbiljno shvata integraciju u EU, u skladu s težnjama svojih građana”, zaključila je ona.

    VIJEĆE SIGURNOSTI UN-A
    Rusija i Kina predložile rezoluciju kojom žele ukinuti visokog predstavnika u BiH
    U srijedu smo izvjestili kako su Rusija i Kina predložile rezoluciju Vijeću sigurnosti Ujednjenih nacija, kojom bi se odmah oduzele ovlasti visokom predstavniku međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini. Rezolucija podržava imenovanje visokog predstavnika Christiana Schmidta do 31. jula 2022. godine, za kada je prema njoj predviđeno zatvaranje Ureda visokog predstavnika, navodi se dalje.

  • Tegeltija nezadovoljan “Apsolutno nedovoljna zainteresovanost EU za proširenje”

    Tegeltija nezadovoljan “Apsolutno nedovoljna zainteresovanost EU za proširenje”

    Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija izjavio je danas u Prnjavoru da postoji apsolutno nedovoljna zainteresovanost EU za proširenje, te da se često ne poklapaju njihove i ocjene BiH o tome koliko je toga urađeno na evropskom putu.

    Tegeltija je podsjetio da je, kada je Savjet ministara formiran, rečeno da je za dobijanje kandidatskog statusa BiH potrebno usvajanje tri zakonska rješenja, od kojih su dva u parlamentarnoj proceduri, a treće je u proceduri usvajanja u Savjetu ministara.

    – Onog trenutka kada je bilo jasno da će BiH biti u stanju da ispuni ta tri uslova, pojavila se priča da je za dobijanje kandidatskog statusa potrebno usvojiti izmjene Izborog zakona BiH – rekao je Tegeltija novinarima.

    Prema njegovim riječima, BiH nije nikakav izuzetak ni u odnosu na Sjevernu Makedoniju niti Srbiju, koja je prema većini kriterijuma najuspješnija zemlja Balkana.

    – Postoji sedam do osam zemalja EU koji ne razmišljaju o mogućnosti proširenja EU u ovom trenutku. To stvara neku vrstu zasićenja i među građanima i ljudima koji vode politike na zapadnom Balkanu. Time se gubi određeno povjerenje prema EU – naglasio je Tegeltija, sumiranjjući rezultate nedavnih sastanaka u Briselu.

    Predsjedavajući Savjeta ministara je apelovao prema EU da mora da razumije da je u redu da kažu da nisu spremni za proširenje u nekom vremenskom periodu.

    – S druge strane, mi smo spremni da radimo na reformama koje radimo i sada kroz mnoga zakonska rješenja i na nivou entiteta i na nivou Savjeta ministara. Mi te reforme i promjene ne radimo zbog EU, već zbog građana BiH, zato što mislimo da možemo da bolje živimo, da imamo bolje puteve i mnogo čega drugog – istakao je Tegeltija.

    On je ukazao na činjenicu da je u ovom trenutku među najvažnijim pitanjima u BiH izgradnja Koridora “Pet ce”, te da je to ono što treba građanima.

    – Očekujemo da će do kraja godine biti izabran izvođač za dionicu auto-puta od Johovca do Modriče. Nama treba taj auto-put da imamo sigurniju i bolju vezu i to je dio priče o evropskom procesu pristupanja – naveo je Tegeltija.

    Tegeltija je ponovio da, ukoliko EU nije spremna da prihvati, ne samo BiH, nego i ostale zemlje Balkana, to BiH neće zaustaviti u onome što je i do danas radila i radi.

    Tegeltija je ukazao na činjenicu da su mnogi od 14 prioriteta EU ispunjeni, da su neki djelimično ispunjeni, te da je za dobijanje kandidatskog statusa rečeno da BiH treba da ispuni određeni broj kredibilnih mjera.

    – Jedna od tih mjera je Strategija za procesuiranje ratnih zločina, a ključne mjere predstavljaju tri zakonska rješenja. Sad kad smo to spremni da ispunimo, postavljaju se dodatni uslovi – rekao je Tegeltija.

    On je dodao da se za kandidatski status definitivno ne mogu postaviti svi ti uslovi, ali da će BiH do kraja ove godine, ukoliko ne dođe do nekih kriza, biti sposobna da ispuni one kriterijume koji su njoj postavljeni.

    – Da li će dobiti kandidatski status to ne zavisi više od BiH već od onih koji to odlučuju. Ali, izmjene Zakona o javnim nabavkama, koje treba da usvojimo, ne usvajamo zbog EU, želimo da imamo čist sistem javnih nabavki. Zbog njih ne usvajamo ni Zakon o visokom sudskom i tužilačkom savjetu, niti Zakon o sukobu interesa. To nije zakon za EU nego za nas – naglasio je Tegeltija.

    Usvajanje zakona, tvrdi Tegeltija, napraviće pomak za građane BiH, a ostaje da se vidi da li će to verifikovati EU.

  • Uz manipulacije reformskim procesima, teško je očekivati napredak

    Uz manipulacije reformskim procesima, teško je očekivati napredak

    Ključni zakoni za jačanje vladavine prava, navedeni kao prioritetni uslovi u Mišljenju Evropske unije za sticanje kandidatskog statusa BiH za članstvo u EU su Izborni zakon, Zakon o javnim nabavkama, Zakon o sukobu interesa, Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću, te Zakon o zaštiti prijavitelja korupcije FBiH, već duži vremenski period nalaze se u proceduri.

    Odsustvo stvarne namjere vlasti da suštinski unaprijedi zakonski okvir u navedenim oblastima potvrđuje činjenica da procedura usvajanja niti jednog od navedenih zakona ni nakon više od dvije godine od objavljivanja Mišljenja EK nije okončana – kažu u Transparensi Internešenalu.

    Umjesto usklađivanja zakonskog okvira u navedenim oblastima sa međunarodnim standardima i mišljenjima relevantnih tijela (Venecijanska komisija, ODIHR), u Transparensiju kažu da je pažnja vlasti fokusirana na nastojanja da se izigra suština međunarodnih standardna i dobrih praksi, zadovoljavanjem puke forme i borbom za uske stranačke interese.

    – Pri tome manipulacija procedurama, opstrukcije, međusobne optužbe i ucjene ključnih političkih aktera, osim što uzrokuju nepotrebna odugovlačenja, urušavaju kredibilitet i povjerenje u sam proces. Rad Parlamentarne skupštine je praktično blokiran, a Savjet ministara i Ministarstvo pravde BiH su u funkciji opstrukcije procesa – navode u TI.

    Dodaju da je mučna atmosfera u kojoj radi Interresorna radna grupa zadužena za izmjene izbornog zakonodavstva dodatno opterećena činjenicom da u njen rad nije uključen CIK BiH, kao ključna institucija za provođenje izbora, što predstavlja ozbiljan, ali i namjeran propust.

    – Poruke koje otvoreno šalju stranački lideri, ali i predstavnici međunarodne zajednice, ukazuju na to da se kroz rad ovog tijela samo zadovoljava forma, dok će o ključnim izmjenama Izbornog zakona pregovarati lideri tri najveće stranke u BiH, zajedno sa predstavnicima međunarodne zajednice, iza zatvorenih vrata. Dodatni problem leži u činjenici da se interresorna radna grupa ne bavi Zakonom o finansiranju političkih partija, što takođe predstavlja uslov iz mišljenja EK – kažu u TI.

    Zakon o sukobu interesa u institucijama BiH, u čijoj izradi je učestvovao i TI BiH i koji je pozitivno ocijenjen od svih relevantnih međunarodnih organizacija, upućen je još 2017. u parlamentarnu proceduru od strane grupe poslanika u Predstavničkom domu, na kojem je krajem 2020. konačno usvojen, ali nikad nije usvojen na Domu naroda, zbog neusaglašenosti amandmana koji su uloženi u parlamentarnoj proceduri.

    Podsjećaju da je i međuvremenu Ministarstvo pravde sačinilo sopstveni nacrt, koji je u nedavnom mišljenju Venecijanske komisije ocijenjen kao neadekvatan, te je dat cijeli set preporuka za njegovo unapređenje, koje tek treba uslijediti.

    Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama sačinjen od strane Radne grupe za izmjene ovog zakona još tokom 2018., tek je u februaru 2021. usvojen na Savjetu ministara, i to u izmijenjenoj verziji, a zatim u junu 2021. na Predstavničkom domu, čekajući još uvijek konačno usvajanje od strane Doma naroda.

    – Najavljene kao hitne izmjene i prelazno rješenje do usvajanja novog zakona, a usmjerene na unapređenje mehanizama integriteta, izmjene Zakona o VSTV će uskoro napuniti dvije godine od formiranja Radne grupe za njegove izmjene. Procedura samih izmjena ovog zakona bila je krajnje netransparentna, uz odbijanje Ministarstva pravde da ustupi javnosti izmijenjeni nacrt prije usvajanja na Savjetu minuistara, dok je TI BiH čekao još dodatnih mjesec dana nakon usvajanja nacrta da Ministarstvo pravde odluči da ipak ustupi sadržaj izmjena – saopštili su iz Transparensija.

    Podsjećaju da je nacrt Zakona o zaštiti prijavitelja korupcije u FBiH usvojen na Predstavničkom domu FBiH još u junu 2018. i od tada je zarobljen u parlamentarnoj proceduri između dva doma Parlamenta Federacije, bez ikakvih aktivnosti vlasti da se ovaj proces otkoči.

    – Činjenica da je Parlamentarna skupština BiH od objavljivanja mišljenja EK 2019. usvojila tek dva zakona (ne računajući devet zakona o izmjenama i dopunama i dva zakona o budžetu), te niti jedan koji se odnosi na prioritete iz Mišljenja, potvrđuje neophodnost promjene dosadašnjeg pristupa. U postojećoj atmosferi manipulacije reformskim procesima, koji se koriste za dodatno urušavanje zakonskog i institucionalnog okvira, te međusobnog vrijeđanja i optuživanja i čak poziva na fizičke obračune, što je najvidljivije iz dosadašnjeg rada Interresorne radne grupe za izmjene izbornog zakonodavstva, teško je očekivati konstruktivan napredak- kažu u TI.

    TI BiH stoga apeluje na civilno društvo, međunarodnu zajednicu i opozicione političke partije da iskoriste sva raspoloživa sredstva za vršenje dodatnog pritiska na vladajuću koaliciju da odblokira rad Parlamentarne skupštine BiH i osigura kredibilitet procesa donošenja ključnih zakona iz Mišljenja EU.

  • EU klimatskim planom ulazi u novu epohu, u najavi revolucionarna promjena načina života

    EU klimatskim planom ulazi u novu epohu, u najavi revolucionarna promjena načina života

    Evropska unija je predstavila klimatski plan kojim će pokušati ublažiti globalno zagrijavanje. Ako se provede, desit će se revolucionarne promjene u mnogim sektorima.

    Države su se obavezale da će do 2050. godine biti karbonski neutralne, a da će do 2030. smanjiti emisiju stakleničkih plinova za 55 posto u odnosu na emisiju iz devedesetih godina.
    U Evropskoj komisiji su obrazložili kako će pokušati ostvariti ove ciljeve.

    “Ekonomija zasnovana na fosilnim gorivima je dosegla svoj vrhunac. Sljedećim generacijama želimo ostaviti zdravu planetu, dobre poslove i razvoj koji neće biti na štetu prirode”, saopćila je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen.

    Koja promjena će biti najznačajnija

    Glavna promjena će se desiti u načinu trgovanja emisijama ugljika, što znači da preduzeća trguju dozvoljenim količinama emisije ugljika. Pri tome emisija ne smije biti iznad one koja je limitirana.

    Aviosaobraćaj više neće biti oslobođen besplatne emisije, a prvi put će emisiju morati plaćati kompanije koje se bave brodskim prijevozom. Novi sistem trgovanja emisijama ugljika će se odnositi i na kompanije koje se bave distribucijom goriva potrebnog za izgradnju saobraćajnica i građevina.


    Klimatski plan se najviše odnosi na automobilsku industriju. Najznačajnija promjena će biti zabrana za automobile s unutrašnjim sagorijevanjem, i dizelske i benzinske, do 2035. EU zvaničnik, koji nije želio da njegov identitet bude objavljen, je naglasio da će do navedenog perioda svi novi automobili morati biti oni koji ne uzrokuju zagađenje okoliša.

    S obzirom na to, određeno je gdje će se morati nalaziti punionice električnih automobila na najznačajnijim autoputevima. One će se morati nalaziti na svakih 60 kilometara za električne automobile i svakih 150 kilometara za hidrogenska vozila.

    Cilj unije je da do 2030. zadovolji 40 posto energetskih potreba korištenjem obnovljivih izvora energije.

    Porez za okoliš

    Bit će uvedeno i ono što se zove porez za okoliš. Njegova svrha jeste da se obeshrabri uvoz robe proizvedene u trećim državama, nečlanicama EU, a gdje su manje stroga pravila o emisijama štetnih gasova. Firme koje budu uvozile takvu robu morat će platiti više poreza.

    Sjedinjene Američke Države su zabrinute zbog poreza na ugljik. Američki izaslanik za klimu John Kerry je u martu ove godine za list Financial Times rekao da ovaj porez može imati ozbiljne posljedice po ekonomiju i trgovinu. Smatra da bi on trebao biti posljednje sredstvo protiv klimatskih promjena.

    Spomenuti EU zvaničnik uvjerava da će porez plaćati samo kompanije, a ne države iz kojih se uvozi. Ovaj novi namet će se naplaćivati onima koji se bave proizvodnjom cementa, željeza, aluminija i koji koriste gnojiva u proizvodnji električne energije. Nakon toga je zamišljeno da se ovaj porez naplaćuje i u nekim drugim sektorima.

    Najavljeno je da će se dodatno regulirati oporezivanje električne energije, motornih goriva i grijanja. Ova vrsta oporezivanja postoji od 2003., ali će se sada biti uvedena nova pravila. Ocijenjeno je da postojeća ograničenja za zagađenje okoliša više nisu dovoljna.

    S obzirom na prethodno navedeno, izgledno je da će aviokompanije morati više plaćati za gorivo, a te bi troškove mogli prenijeti na putnike. Također, vjerovatno je da će domaćinstva više plaćati za grijanje domova.

    Energetska tranzicija koja će mnogo koštati

    U Evropskoj komisiji su svjesni da će ovo znatno koštati. Uvjerava se da će energetski siromašna domaćinstva biti izuzeta od oporezivanja goriva koja se koriste za grijanje, a da će države dobiti novac potreban za veliku energetsku tranziciju.

    Očekuju se teški pregovori kako bi se države dogovorile o konačnom sadržaju klimatskog plana. Poljska, Češka i Mađarska su posebno zabrinute jer strahuju da će tranzicija mnogo koštati.

    Za podsjetiti je da je energetska tranzicija, koju je prije tri godine najavio francuski predsjednik Emmanuel Macron, izazvala velike proteste širom zemlje. Njegov plan je podrazumijevao oporezivanje goriva, piše CNBC.

  • Tegeltija: Moguće dodijeliti BiH kandidatski status

    Tegeltija: Moguće dodijeliti BiH kandidatski status

    Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija izjavio je danas u Briselu da je u BiH urađeno onoliko mjera koliko je bilo moguće kvalifikovati kao uspješne u procesu evropskih integracija i da je moguće BiH dodijeliti kandidatski status kao dobru poruku EU prema građanima te zemlje.

    “Desilo se mnogo stvari uspješnih, ali i manje uspješnih. U te tri godine desila se pandemija koja je sva naša nastojanja u međusobnoj saradnji sa EU da popravimo uslove života u BiH usporila i otežala. To je period u kome smo se uglavnom borili i pokšali da spasimo što više života”, rekao je Telegltija na konferenciji za novinare u Briselu nakon četvrtog sastanka Savjeta za stabilizaciju i pridruživanje Evropska unija – BiH.

    On je naveo da je sastanak Savjeta za stabilizaciju i pridruživanje delegacija BiH iskoristila da iznese viđenje šta je u tom periodu urađeno.

    “Sasvim je sigurno da smo uradili onoliko mjera koje je moguće kvalifikovati kao uspješan proces i da se BiH može dodijeliti kandidatski status”, rekao je Tegeltija.

    On je naglasio da je BiH spremna usvojiti novi Izborni zakon koji će omogućiti svim građanima u ovoj zemlji da glasaju i da budu birani.

    “Za to će nam trebati još vremena ali sam siguran da će opšti izbori 2022. godine biti fer, slobodni i demokratski”, rekao je Tegeltija.

    Kad je riječ o izbornom zakonodavstvu, Tegeltija je napomenuo da to nije preduslov za kandidatski status, ali je bitan element, te da će Interresorna radna grupa za izmjenu izbornog zakonodavstva sačiniti nacrt zakona kojeg će parlament podržati.

    On je izrazio nadu da će u buduće biti učestalija komunikacija sa EU kako bi se razmotrila sva otvorena pitanja i pronašla rješenja.

    “BiH je definitivno privržena da postane članica EU, ali bi i EU trebala biti privržena da je integriše. Smatram da smo dosta toga uradili u 2020. godini i da smo spremni da u 2021. godini napraviti dovoljan broj kredibilnih mjera kako bi BiH dobili kandidatski status. Iskoristili smo priliku da još jednom zahvalimo EU na pomoći koju je pružila BiH i svim zemljama zapadnog Balkana tokom pandemije kroz makrofinansijsku pomoć”, rekao je Tegeltija.

    Predsjedavajući Savjeta ministara rekao je da je provođenje 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije u BiH mnogo kompleksnije nego u drugim zemljama kojima je dodijeljen status kandidata.

    “Do kraja 2021. godine BiH može ispuniti kredibilan broj mjera da bi dobila kandidatski status. Nijedna zemlja koja je prošla proces pridruživanja nije ispunila apsolutno sve preduslove da bi dobila kandidatski status”, podsjetio je Tegeltija.

    Govoreći o radu Parlamentarne skupštine BiH, on je istakao da oba doma redovno održavaju sjednice kojima lično prisustvuje i naveo da se dva od tri zakona koji su ključni preduslov za kandidataski status nalaze se pred parlametnom.

    On je dodao da se, prema riječima ministra pravde u Savjetu ministara Josipa Grubeše, privode kraju konsultacije sa Venecijanskom komisijom o zakonu o sprečavanju sukoba interesa i naglasio da su institucije BiH privržene ispunjavanju uslova za dobijanje kandidatskog statusa.

    Prema njegovim riječima, na današnjem sastanku bilo je riječi i o migracijama i izrazio uvjerenje da BiH nosi preveliki teret s obzirom na veličinu zemlje i broja migranata.

    “Neki ljudi pokušavaju od BiH da naprave prihvatilište za migrante, što nama nije prihvatljivo”, poručio je Tegeltija.

    On je istakao da je BiH sprema da pruži podršku svim migrantima koji su već u zemlji, u smislu zdravstvene zaštite i obezbjeđivanje smještaja i napomenuo da BiH nije odredište tih ljudi i da oni žele u EU.

    Takođe, naglasio je predsjedavajući Savjeta ministara, BiH želi da nastavi i regionalnu saradnju sa zemljama zapadnog Balkana.

    “To nije alternativa članstvu u EU ali je način da možemo spremniji da uđemo u EU”, rekao je Tegeltija i naveo da će ekonomska saradnja i veze sa zemljama regiona pomoći da se prevaziđu razlike i konflikti iz prošlosti.

    On je poručio da je BiH privržena da ispuni neophodne kriterijume koji se odnose na kandidatski status i provede sve neophodne reforme o kojim se saglasila sa EU.

    “Tražimo vašu pomoć u borbi protiv pandemije kovid-19 te punu implemenaciju ekonomskih-investicionih planova za zapadni Balkan. To je najbolji plan koji je region dobio od EU”, naglasio je Tegeltija.

    Predsjedavajući Savjeta ministar je rekao da očekuje da se i dalje nastavi saradnja sa EU u procesu borbe protiv kovida, koja očigledno još nije završena.

    “Biće veoma važno koordinisanje medicinskih mjere i u procesu imunizacije, ali i način kako ćemo sarađivati u ekonomskom oporavku privrede BiH”, rekao je Tegeltija.

    Twitter vKontakt Viber

  • Borrell: Prvo treba pokazati rezultate, onda ćemo razgovarati o kandidatskom statusu

    Napredak Bosne i Hercegovine u reformama je ograničen, kazao je danas u Birselu Josep Borrell, visoki predstavnik Evropske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku. Njegova ocjena BiH na EU putu bila je drugačija od one bh. delegacije.

    Nakon sastanka Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje EU i BiH, on je izjavio kako je sada dobar trenutak jer su poduzeti neki koraci kao što su izbori u Mostaru, koji su dokazali da su reforme moguće kada postoji politička volja.
    “Napredak u reformama je ograničen. Danas potičemo vodstvo da pojača neophodne napore u preostalim mjesecima neizborne godine. Imaju dužnost da zemlju pokrenu u integraciju s EU, jer je to nešto što su riješile sve strane”, izjavio je.

    Dodao je da BiH trebaju reforme koje bi ukinule sve oblike nejednakosti i diskriminacije, uključujući i one na ustavnom nivou, što je neophodno.

    Evropska komisija je spremna da govori o kandidatskom statusu ako se ostvare rezultati u ostvarivanju ključnih prioriteta”, izjavio je on.


    Osim Borrella, na konferenciji je govorio i šef bh. delegacije predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija, koji je imao drugačiji stav.

    “Mi smatramo da smo uradili dovoljan broj mjera, da nismo ‘najbolji učenik’ u procesu pridruživanja EU, ali sigurno smo uradili onoliko mjera koliko je moguće kvalifikovati kao uspješan proces i BiH dodijeliti kandidatski status”, izjavio je predsjedavajući Tegeltija.

  • Njemačke stranke pozitivne prema proširenju EU

    Njemačke stranke pozitivne prema proširenju EU

    Uoči početka predizborne kampanje u Njemačkoj sve partije su objavile svoje programe, a na proširenje EU pozitivno gledaju četiri od šest najvažnijih njemačkih partija.

    O proširenju EU su se pozitivno izjasnili CDU/CSU, SPD, Zeleni i FDP; njemačka Ljevica ima neutralni stav nigdje ne spominjući samo proširenje, dok je desničarski AFD negativno raspoložen, ne samo prema proširenju EU, već i prema samoj EU.

    Inače, poslanici ove dvije partije odbili su da podrže prijedlog CDU/CSU, SPD-a i FDP-a o kojem smo pisali, a u kojem se traži podrška Bundestaga za novog visokog predstavnika i brzo ispunjavanje uslova iz agende 5+2 za zatvaranje OHR-a, koji su ostale frakcije na plenarnom glasanju prihvatile.

    U svom programu CDU/CSU, konzervativna frakcija desnog centra u Bundestagu, kojoj pripadaju kancelarka Angela Merkel i novi visoki predstavnik Kristijan Šmit, smatra da je važno proširenje EU, ali da je prvo potrebno Evropu ojačati iznutra.

    “Zalažemo se za dalje intenziviranje vezivanja zapadnog Balkana sa EU, jer su bezbjednost i stabilnost u našem neposrednom susjedstvu od našeg najvećeg interesa. Ali unutrašnja kohezija EU ne smije biti oslabljena kroz prijem novih članica. Zemlje kandidati moraju u potpunosti ispuniti sve pretpristupne uslove”, navedeno je u programu ove frakcije.

    Druga snaga po jačini u Bundestagu – Zeleni, koja ima dobre izglede da uđe u naredni sastav Vlade Njemačke, jedina je koja u odjeljenju koje govori o proširenju direktno spominje sve zemlje zapadnog Balkana, uključujući i BiH. O BiH kažu da je potrebno stvoriti sve uslove da svi građani BiH budu ravnopravni.

    “Procesi pomirenja i političko i pravno procesuiranje ratnih zločina moraju biti intenzivirani. Etničkom mijenjanju granica i diskriminaciji nema mjesta”, naglasili su oni.

    U programu SPD-a, koji u trenutnom sastavu Vlade drži resor spoljnih poslova i ima dobre šanse da se nađe u narednom sastavu Vlade, kažu da je naš region potrebno integrisati u EU i zbog uticaja drugih zemalja na taj prostor.

    “Ove izazove EU mora rješavati tako što će ponuditi novi koncept evropske politike susjedstva. Zemlje zapadnog Balkana ćemo integrisati u EU”, istakli su oni.

    U programu FDP-a, za koji takođe postoji minimalna šansa da bi mogao biti jedan od partnera u novoj vlasti, proširenjem se prevashodno bave kroz programe EU, poput “Erasimus+”, ističući da kandidatima za članstvo u EU ovi programi treba da budu na raspolaganju.

    Kao što smo rekli, Ljevica se proširenjem ne bavi direktno, a istakli su da žele da vide EU kao demokratskiji prostor. AFD bi želio da vidi Evropu nacija, a proširenje koje bi, kako oni smatraju, kulturološki i u smislu identiteta moglo da utiče na Evropu, ne može uspjeti.

    Tanja Topić, analitičarka i dobra poznavateljka njemačke politike, za “Nezavisne novine” kaže da je Njemačka u mnogo navrata potvrdila privrženost BiH i regionu.

    “Među strankama u Njemačkoj ne postoji značajna razlika u programima u dijelu koji se odnosi na proširenje. Dakle, neće biti suštinske promjene njemačke politike prema BiH, bez obzira na to ko će biti na vlasti u ovoj zemlji nakon izbora”, smatra ona i dodaje da samo imenovanje Šmita ukazuje na spremnost te zemlje da se više angažuje u BiH.

    “Pri tome ne očekujem paternalistički odnos, već podršku domaćim snagama da se izbore sa sopstvenim demonima. Njemačka će podržati rad i reforme, što vidim kao znak da je političarima u ovoj zemlji stalo do BiH”, rekla je ona.

    Faris Kočan, istraživač na Fakultetu političkih nauka u Ljubljani i ekspert za zapadni Balkan, takođe ne očekuje promjene njemačke politike prema BiH, što, po njegovom mišljenju, potvrđuje i Šmitovo imenovanje.

    “Ali ako sljedeću koaliciju budu činili Zeleni, onda možemo očekivati i više zelenog sadržaja u njemačkom pristupu zapadnom Balkanu. To je veoma bitno i u svrhu novog Evropskog investicionog okvira za zapadni Balkan, koji je bio potvrđen na kraju njemačkog predsjedavanja”, kaže on.