VRBAS Media

Oznaka: EU

  • EU trenutno ne razmatra sankcije protiv političara u BiH

    EU trenutno ne razmatra sankcije protiv političara u BiH

    Angela Merkel, kancelarka Njemačke, održala je danas u Berlinu sastanak s Kristijanom Šmitom, novim visokim predstavnikom, i njegovim prethodnikom Valentinom Inckom, a prema nezvaničnim saznanjima “Nezavisnih novina”, sastanak je bio kratak i protokolaran.

    Naime, iako se prema pisanjima nekih bh. medija očekivalo da će biti govora o sankcijama, prema nezvaničnim saznanjima “Nezavisnih”, sastanak je bio kratak, dijelom i zbog situacije u Avganistanu, koja je u Njemačkoj ovih dana tema broj jedan.

    “Na poziv njemačke kancelarke Angele Merkel, visoki predstavnik Kristijan Šmit se u srijedu sastao s njom u Berlinu, gdje su razgovarali o trenutnim političkim dešavanjima u Bosni i Hercegovini. Kancelarka Merkel osigurala je punu podršku savezne vlade za obavljanje važne međunarodne funkcije visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu”, saopšteno je iz OHR.

    U saopštenju se dodaje da je tokom razgovora fokus bio na reformama potrebnim za napredovanje BiH u okviru procesa evroatlantskih integracija.

    “Visoki predstavnik Šmit iskoristio je priliku da zahvali kancelarki Merkel na snažnoj podršci njemačke vlade njegovom mandatu”, napomenuo je OHR.

    Iz Vlade Njemačke saopšteno je da je Merkelova podržala Šmita te zahvalila Incku na 12 godina službe.

    Kako “Nezavisne” saznaju, Šmit je na sastanku predstavio svoja razmišljanja o načinu rada, a Incko je iznio svoja iskustva kako treba da se ponaša prema određenim liderima u BiH.

    Saznajemo da je bilo riječi o blokadama u BiH, ali da nije puno vremena posvećeno mogućnosti iznalaženja rješenja.

    “Nezavisnim novinama” je od dva izvora iz Brisela rečeno da EU trenutno ne razmatra sankcije protiv bilo kojeg političara u BiH. Iz briselske vizure kažnjavanje bh. političara bi bilo znak slabosti EU, jer EU svoju snagu crpi iz spremnosti zemalja i političara koji je predstavljaju da sprovode reforme kako bi se što više približili EU. Nekoliko puta nam je rečeno i u Berlinu i u Briselu da domaći političari ne bi trebalo da očekuju da će neko uraditi njihov posao ako sami za to nisu spremni.

    Važniji razlog što nema sankcija iz Brisela je činjenica da o tome ne postoji saglasnost između zemalja članica.

    Njemački izvori su takođe “Nezavisnim” ranije rekli da Njemačka izbjegava da nameće rješenja unutar EU jer se pazi da ne bude prepoznata kao neko ko koristi silu da druge natjera da se ponašaju na određeni način. Naglašeno nam je da Njemačka unutar EU njeguje duh dijaloga i zajedničkog donošenja odluka.

    Ranije smo pisali da će, prema našim saznanjima, o BiH biti razgovora s Vladimirom Putinom, ruskim predsjednikom, s kojim se Merkelova susreće sutra. Posljednji put su Merkelova i Putin o BiH razgovarali u aprilu, ali je “Nezavisnim” rečeno da je Putin pitanja u vezi s OHR-om i BiH prepustio Sergeju Lavrovu, ministru spoljnih poslova Rusije.

    Inače, EU ima usvojen mehanizam sankcija prema tridesetak zemalja, među kojima je i BiH. Međutim, mehanizam usvojen 2011. godine na prijedlog Ketrin Ešton, tadašnje visoke predstavnice EU za spoljnu politiku, prema bilo kome u BiH nikad dosad nije primijenjen.

    “Restriktivne mjere su ključni alat evropske zajedničke spoljne i bezbjednosne politike, kroz koji EU može intervenisati tamo gdje je to potrebno kako bi se spriječio sukob ili odgovorilo na krizne situacije. Uprkos njihovom kolokvijalnom nazivu ‘sankcije’, restriktivne mjere EU nemaju svrhu kažnjavanja. One su namijenjene kao alat ka promjeni politike ili djelovanja na način da se targetiraju zemlje koje nisu dio EU, kao i subjekti i pojedinci koji sprovode maligno ponašanje”, navedeno je na stranici Evropske komisije posvećenoj sankcijama.

  • Lavrov: EU ima volju za međusobno priznavanje kovid-pasoša

    Lavrov: EU ima volju za međusobno priznavanje kovid-pasoša

    Evropska unija je u razgovorima sa Rusijom o međusobnom priznavanju kovid-pasoša pokazala političku volju da se to pitanje rješi, izjavio je danas ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.

    “U toku su sadržajni i profesionalni razgovori o međusobnom priznavanju kovid-sertiikata i izražena je politička volja da se to pitanje rješi”, rekao je Lavrov, prenosi TAS S.

    On je objasnio da je u razgovorima koje sa EU vode rusko ministarstvo zdravlja i ruski centar Gamaleja ostalo da se rješi nekoliko pravnih i tehničkih pitanja, kao što su zaštita ličnih podataka i tehnička kompatibilnost procedura.

    Dodao je da je to pitanje prvi prioritet i istakao da je ruska strana spremna da nastavi “ovaj pragmatični i profesionalni dijlog”.

    “Nadamo se, međutim, da će odlaganja koja su jasno političke prirode, konačno prestati i da ćemo postići sporazum u interesu ruskih građana i građana EU”, zaključio je Lavrov.

  • Evropska unija će predložiti usvajanje zajedničkog punjača za sve pametne telefone

    Evropska unija će predložiti usvajanje zajedničkog punjača za sve pametne telefone

    Dugoročni plan Evropske unije (EU) o usklađivanju punjača za pametne telefone i druge uređaje navodno bi trebao biti formalno predložen i postati zakon.

    Uprkos Appleovim protestima i argumentima protiv potrebe za zakonom propisanim zajedničkim standardom za punjače, EU izrađuje nacrte zakona o tom pitanju.

    Evropska unija nastavlja tvrditi da bi zajednički standard smanjio elektronički otpad, dok Apple kaže da bi prelaskom na ovaj novi standard nastalo više e-otpada.

    Prema Yahoo! Finance, izvor upoznat sa planovima EU, kaže da će zakoni biti predloženi u septembru. Nema dodatnih detalja, ali će prijedlozi vjerojatno slijediti prethodne preporuke EU.

    U 2019. to je uključivalo prijedloge za različite načine kreiranja zajedničkog punjača. Moguće je da će proizvođači morati usvojiti dodatni konektor kako bi njihov punjač bio kompatibilan s drugima.

    Zalaganja Evropske unije za zajednički punjač započela su prije otprilike 13 godina. U tom trenutku kompanije, uključujući Apple, potpisale su dobrovoljni memorandum o razumijevanju, pristajući raditi na usklađivanju punjača.

    To se nije dogodilo, pa EU vjeruje da će, ako kompanije same ne odluče, morati to nametnuti zakonom.

    Apple je prestao isporučivati adapter za napajanje s iPhoneom 2020. Međutim, problem za Apple je to što koristi vlastiti vlastiti Lightning konektor za iPhone, a EU će vjerojatnije preporučiti USB-C ili USB 2.0 micro-B, koji obično koriste drugi dobavljači.

  • Skoro 28% ljudi iz zemalja EU ne može sebi priuštiti ni sedam dana godišnjeg odmora

    Skoro 28% ljudi iz zemalja EU ne može sebi priuštiti ni sedam dana godišnjeg odmora

    Blizu 28 posto ljudi koji žive u Evropskoj uniji ne mogu da priušte sedmicu dana godišnjeg odmora, pokazalo je istraživanje koje je objavila Evropska konfederacija sindikata.

    Za one čiji su prihodi blizu ili ispod praga siromaštva – uključujući milione slabo plaćenih radnika, penzionere i nezaposlene – taj je udio čak 59,5 posto, pokazalo je istraživanje.

    “Iako je u posljednjoj deceniji mogućnost odlaska na odmor porasla, većina porodica s niskim primanjima i dalje to ne može priuštiti”, saopštili su iz Evropske konfederacije sindikata u analizi koja se temelji na podacima službene statističke agencije Eurostat.

    Stanovnici Grčke čiji su prihodi ispod praga siromaštva najlošije stoje od svih EU zemalja gdje njih 88,9 posto ne mogu priuštiti godišnji odmor. Nakon njih slijede Rumunija sa 86,8 posto, Hrvatska s 84,7 posto i Kipar sa 79,2 posto.

    Analiza je takođe pokazala da sedam miliona Talijana nije u mogućnosti priuštiti godišnji odmor, 4,7 miliona Španaca, 4,3 miliona Nijemaca i 3,6 miliona francuskih radnika.

    Zamjenica generalnog sekretara Evropske konfederacije sindikata, Esther Lynch, rekla je da odmori ne bi trebali biti luksuz za rijetke.

    “Direktivu EU-a o odgovarajućim minimalnim platama potrebno je ojačati kako bi se osiguralo da plate nikada ne budu tako niske”, rekla je Lynch.

    Konfederacija je istakla da je nejednakost između onih sa slabijim prihodima i onih iznad tog praga porasla u 16 država članica u posljednjih deset godina.

  • EU: Bojkot i blokada institucija BiH neprihvatljivi

    EU: Bojkot i blokada institucija BiH neprihvatljivi

    Zvaničnici Evropske unije upozoravaju da je neprihvatljiva blokada institucija Bosne i Hercegovine, koji su predstavnici Republike Srpske započeli nakon što je visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Valentin Incko nametnuo zakon kojim se zabranjuje i krivično kažnjava negiranje genocida.

    Dobro funkcionisanje institucija je ključno za napredak u reformama EU i osiguranje napretka zemlje ka punopravnom članstvu, naglašavaju iz Brisela.

    “EU poziva političke predstavnike da se uzdrže od nekonstruktivnih izjava i radnji koje mogu uticati na funkcionisanje političkih i pravosudnih institucija u cijeloj Bosni i Hercegovini. Prijetnje bojkotom ili blokadom su neprihvatljive”, izjavio je jedan evropski portparol Radiju Slobodna Evropa.

  • Brisel poručio Turskoj da povuče planove otvaranja Varoše

    Brisel poručio Turskoj da povuče planove otvaranja Varoše

    EU danas je poručila Turskoj da povuče planove za otvaranje kiparskog grada duhova Varoša, što je najavljeno tokom kontroverzne posjete predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana podijeljenom ostrvu.

    EU, koju čini 27 država, uključujući međunarodno priznatu Republiku Kipar, osudila je “jednostrane korake Turske i neprihvatljive najave”.

    Erdogan i lider kiparskih Turaka Ersin Tatar rekli su prošle sedmice da će otvoriti nekadašnje odmaralište, napušteno nakon invazije Ankare na ostrvo 1974. godine.

    Šef spoljne politike EU Žozep Borelj kritikovao je danas planove kao kršenje niza rezolucija UN.

    On je dodao da će EU razmotriti korištenje “instrumenata i mogućnosti kojima raspolaže za odbranu svojih interesa”, navodi AFP.

    U Atini je grčki premijer Kirjakos Micotakis takođe osudio Erdoganove komentare.

    “Nove turske ilegalne akcije na Kipru moraju se jasno osuditi”, rekao je on, dodajući da su najnovije deklaracije potkopale rezolucije UN i napore generalnog sekretara UN Antonija Guteresa da riješi dugogodišnji spor oko podjele ostrva.

    Micotakis je o ovome razgovarao sa kiparskim predsjednikom Nikosom Anastasijadesom.

    Anastasijades je rekao da je Atini jasno stavio do znanja da su spremni da nastave razgovore sa Ankarom uz posredovanje UN i na osnovu rezolucija Savjeta bezbjednosti UN.

    Varoša – nekada mjesto gdje su dolazile poznate ličnosti i koje su zvali “Dragulj Mediterana” – decenijama je bio ograđeni grad duhova, a nekadašnji luksuzni hoteli obrasli su travom i korovom.

    Erdogan se zarekao da će se “život ponovo pokrenuti u Varoši” tokom posjete povodom 47 godina od invazije koja je podijelila Kipar.

    Turska vojska je prošle godine obnovila javni pristup dijelovima obale Varoše i od tada je očišćena i glavna saobraćajnica, avenija Demokratijas.

  • EU uvodi veće poreze za zagađivače, na udaru i BiH

    EU uvodi veće poreze za zagađivače, na udaru i BiH

    Evropska komisija predložila je čitav set zakonskih prijedloga čiji je cilj oporezovati i kažnjavati najveće zagađivače i emitere opasnih čestica koje uzrokuju globalno zagrijavanje, štete okolini i ugrožavaju zdravlje ljudi.

    Ovaj set mjera, nakon što prođe proceduru u evropskim institucijama, na više će načina uticati na proizvođače energenata i postrojenja koja puno zagađuju na zapadnom Balkanu, uključujući i BiH. EU je kroz Zelenu agendu, investicioni paket za zapadni Balkan i druge programe spremna podržati pravednu energetsku tranziciju.

    U nedavnom razgovoru za “Nezavisne novine” Janez Kopač, sekretar Energetske zajednice, upozorio je da bi vlasnici termocentrala u BiH trebalo dobro da razmisle da li da ulažu u izgradnju novih i rekonstrukciju postojećih elektrana na ugalj, jer će, nakon što EU uvede poreze na CO2, proizvodnja megavata energije biti skuplja od prodajne cijene. On je, na primjer, još i prije nego što je to postalo očigledno široj javnosti u BiH predvidio da će izgradnja novog bloka termocentrale u Tuzli doživjeti velike teškoće i preporučio da je jeftinije da se od takvih projekata odustane.

    Ako je suditi prema novom prijedlogu Evropske komisije, posljedice bi trebalo da osjećaju i potrošači motornih fosilnih goriva, ali i građani i institucije koji se griju na lož-ulje.

    U Evropskoj komisiji kažu da su ove mjere neophodne ako EU želi da dosegne neutralnost u odnosu na emisije stakleničkih gasova do 2050. godine i smanjenje emisija gasova za 55 odsto do 2030, te da sadašnji trendovi, iako EU čine vodećim faktorom na ovom polju u svijetu, nisu dovoljni da se ciljevi dosegnu.

    Vjetar u leđa za ove ciljeve Evropska komisija je dobila i od najjače i najuticajnije zemlje EU, Njemačke, čija se Vlada, nakon katastrofalnih poplava u kojima su živote izgubile stotine građana, odlučila dodatno postrožiti svoje planove za energetsku neutralnost.

    “Prijedlog Komisije će promijeniti način na koji se energetski proizvodi oporezuju u EU. Novim pravilima želi se spriječiti takmičenje u smanjenju poreza na energetiku među zemljama članicama, kao i olakšati dobijanje prihoda za zemlje članice od ‘zelenih poreza'”, objasnili su nam u Evropskoj komisiji.

    Za običnog građanina koji želi da shvati koje suštinske mjere ovaj prijedlog sadrži važno je da zna dvije osnovne grupe mjera koje sadrži ovaj prijedlog Komisije.

    Prvo, cilj je da se na nivou EU uvede minimalna stopa poreza na osnovu količine energenata koje proizvod sadrži. Konkretno, što više zagađenja i negativnog uticaja na okolinu, veći novčani iznos poreskih izdataka. Primjera radi, prema sadašnjim mjerama, na jednak način se oporezuju dizel gorivo i super, iako nemaju jednak uticaj na životnu sredinu.

    Druga važna novina je, kako je objašnjeno, da će prestati da važe izuzeci za plaćanje poreza na avionsko i brodsko gorivo za saobraćaj unutar EU.

    Prijedlog sadrži i čitav niz mjera koji bi pomogao pravednu energetsku tranziciju. Primjera radi, uvela bi se mogućnost oslobađanja plaćanja poreza za grijanje na mazut socijalno ugroženim porodicama dok se ne steknu uslovi da pređu na ekološki prihvatljivije grijanje.

    Kopač kaže da postoji opasnost da bi BiH mogla biti vraćena u prošlost ako ne zaustavi opsjednutost ugljem i energentima dobijenim pomoću tog fosilnog goriva. On dodaje da EU želi pomoći zemljama zapadnog Balkana u pravednoj energetskoj tranziciji, a da su se i zemlje u regionu Sofijskom deklaracijom odlučile da će se dekarbonizovati najkasnije do 2050, u skladu s ciljevima EU.

    “U Evropi pričamo o pravednoj tranziciji i da niko ne smije biti zaboravljen. Za ovu vrstu tranzicije potrebna su ozbiljna sredstva i pametni programi. EU je našla ta sredstva u prihodima od emisija na ugljen-dioksid”, rekao je Kopač.

  • EU šalje višemilionsku pomoć BiH

    EU šalje višemilionsku pomoć BiH

    Plan za Zapadni Balkan koji je objavila Evropska komisija predviđa mobilizaciju 9 milijardi evra za investicije u održivu povezanost, inkluzivan rast, digitalnu i zelenu agendu.


    Proces oporavka Bosne i Hercegovine od posljedica pandemije Covid-19 će potrajati iako je bilo intervencija kojima se nastojalo spriječiti nazadovanje privrede, a pomoć stiže i iz Evropske unije.

    • Evropska investiciona banka će pomoći proces oporavka tako što će osigurati da je on zelen i održiv. Spremni smo pružiti finansijsku i tehničku podršku za ključne investicione projekte, zajedno sa našim partnerima u ovoj regiji, rekla je za O kanal Sandrine Friscia, predstavnica Evropske investicijske banke za Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru.

    ​Napomenula je kako je EIB od početka pandemijske krize pomagao malim i srednjim preduzećima da zadrže svoje radnike i nastave poslovati.

    IZGRADNJA VODOVODA

    U nastavku je podsjetila kako je u 2021. godini EIB već uložio 860 miliona evra u mala i srednja poduzeća u BiH, čime je svoje finansiranje povećao za 50 posto u odnosu na 2019. Većina investicija, 531 milion evra, bila je namijenjena saobraćajnoj infrastrukturi u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori.

    Ove godine je, govori Friscia, EIB potpisao grant vrijedan 2,1 milion eura sa BiH za finansiranje izgradnje sistema kanalizacije i vodoopskrbe u općinama Jajce i Zvornik.

    SAMIT U BEOGRADU

    • To je jedna od najvažnijih transportnih trasa u BiH, jer će njenim završetkom 2022. godine biti omogućeno oko 21 kilometar kontinuiranog autoputa između Počitelja i Bijače, na južnoj granici BiH sa Hrvatskom, pojasnila je Friscia, smatrajući da je koridor 5c prioritetna transportna mreža u BiH koja će doprinijeti održivijem ekonomskom razvoju, razvoju regionalne trgovine i poboljšanju uslova života za više od 50 odsto stanovnika ove zemlje koji žive u područjima oko trase.
    • Više od 95 odsto robe i putnika se prevozi putnim saobraćajem, što ovaj pravac čini još značajnijim za međunarodnu trgovinu i ekonomsku razmjenu. Evropska unija je izdvojila 225 miliona evra bespovratnih sredstava za izgradnju koridora 5c, a ukupna investicija će iznositi više od dvije milijarde eura, kaže Friscia, napominjući da je do sada EIB osigurao više od milijarde pomoći.
    • Završeno je 155 kilometara puta, nastavlja se izgradnja sa vrlo ambicioznim planovima da se građevinski radovi završe u nekoliko narednih godina, a naša banka će nastaviti pružati podršku, poručila je.

    EIB će u 2021. godini podržati Evropsku komisiju u provođenju Ekonomskog i investicijskog plana za Balkan, koji predviđa mobilizaciju do 9 milijardi evra za investicije koje promovišu održivi saobraćaj, inkluzivni rast, zelenu i digitalnu transformaciju, kao i stvaranje zajedničkog tržišta zasnovanog na znanju.

    • Veći dio su bespovratna sredstva, a novac će, između ostalog, biti namijenjen za obrazovanje, otpadne vode i zaštitu okoline. EIB se raduje tome što će u BiH potpisati prvi projekat u oblasti obnovljivih izvora energije, istakla je.

    Najavila je i održavanje Western Balkans Rail Summita za septembar u Beogradu, čiji je cilj unaprijediti transportnu politiku na regionalnom, evropskom i globalnom nivou, ali i poboljšati željeznički transport u regiji.

  • Evropska unija: Poricanje genocida je u suprotnosti sa osnovnim evropskim vrijednostima

    Evropska unija: Poricanje genocida je u suprotnosti sa osnovnim evropskim vrijednostima

    Iz sjedišta Evropske unije u Briselu za Klix.ba je rečeno da su upoznati sa donošenjem Zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona Bosne i Hercegovina koje je donio visoki predstavnik Valentin Inzko.

    “Da budemo jasni: Revizionizam i poricanje genocida su u suprotnosti sa najosnovnijim evropskim vrijednostima. Pomirenje je jedan od ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije koje Bosna i Hercegovina mora ispuniti da bi napredovala na svom putu ka EU”, rekao je glasnogovornik Evropske unije u Briselu u vezi s ovim pitanjem, navodi se u odgovoru koj je za Klix.ba dostavljen iz Delegacije EU u BiH.
    Kako se dodaje, EU je bila vrlo jasna u vezi sa svojim očekivanjima u tom pogledu, i nedavno u zajedničkoj izjavi visokog predstavnika EU Josepa Borrella i komesara Olivéra Várhelyija povodom obilježavanja 26. godišnjice genocida u Srebrenici.

    EU očekuje od lidera u Bosni i Hercegovini da suvereno djeluju na poduzimanju konkretnih koraka i promovišu okruženje pogodno za pomirenje kako bi se pevazišlo naslijeđa rata.

    “EU je nedvosmisleno posvećena suverenitetu, cjelovitosti i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine. EU snažno poziva sve političke lidere da se suzdrže od zapaljive i retorike podjela, kao i od poduzimanja bilo kakvih koraka koji bi ugrozili EU perspektivu zemlje”, stoji u odogovoru za naš portal.


    Valentin Inzko, visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, nametnuo je dopune o Krivičnom zakonu Bosne i Hercegovine, kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida.

  • “EU može da izgubi mnogo toga na Zapadnom Balkanu”

    “EU može da izgubi mnogo toga na Zapadnom Balkanu”

    Evropska unija mnogo gubi ako zemljama Zapadnog Balkana ne bude dala verodostojnu perspektivu, kaže ministarka za evropska pitanja Austrije Karoline Edštadler.


    Edštadler je, u intervjuu agenciji APA, izjavila da smatra važnim što će Slovenija, tokom predsedavanja EU, organizovati samit o Zapadnom Balkanu.

    Kao EU možemo mnogo izgubiti ako tim zemljama ne budemo otvorili verodostojnu perspektivu. U suprotnom geopolitički uticaji iz Kine i Rusije postaće sve snažniji“, objasnila je ona.

    Edštadler ocenjuje da je već sada mnogo vremena i uticaja izgubljeno.

    Upitana kako može Bugarska biti navedena da odustane od blokade pristupnih pregovore Severne Makedonije, rekla je da smatra pozitivnim nedavnu posetu makedonskog premijera Zorana Zaeva Sofiji.

    Unutar EU formira se sve veći pritisak na Bugarsku da se bilateralna pitanja moraju rešavati bilateralno“; prenela je Edštadler.