VRBAS Media

Oznaka: EU

  • Varhelyi se boji da bi Balkanci mogli izazvati veliku krizu ako im EU ne ispuni obećano

    Varhelyi se boji da bi Balkanci mogli izazvati veliku krizu ako im EU ne ispuni obećano

    Komesar EU za proširenje i politiku susjedstva Oliver Varhely smatra da je jedna od ključnih lekcija afganistanske krize to da Evropa mora donositi dosljedne geopolitičke odluke, uključujući i ispunjavanje obećanja zemljama na Zapadnom Balkanu.

    “Nije dovoljno doći do glasnih naslova i rečenica koje dosade ponavljajući se. Potrebni su konkretni koraci”, ocijenio je.

    On je na pitanje kakav utjecaj događaji iz Afganistana mogu imati na EU odgovorio da je tamošnja kriza pokazala je da ima ozbiljne posljedice “ako nismo dovoljno jaki i dosljedni u svojim geopolitičkim izborima”.

    “Bili smo prisutni i u Afganistanu zbog takve geopolitičke odluke i nismo uspjeli. Situacija je izuzetno ozbiljna. Zamislite samo što će se dogoditi ako se proces proširenja zapadnobalkanskih partnera nastavi i, također iz nekih geopolitičkih razloga, ne dogodi u stvarnosti, kao što smo obećali. Međutim, Zapadni Balkan nam je geografski mnogo bliži od Afganistana. Iz toga slijedi da evropski izbor broj jedan mora biti integracija regije. Moramo održati obećanja data Zapadnom Balkanu. Za mene je ovo jedna od najvažnijih lekcija afganistanske situacije”, rekao je evropski komesar.

    Migrantska kriza ponovo dolazi u prvi plan o čemu je Varhely razgovarao prilikom posjete Turskoj.

    “Prošle sedmice posjetio sam Tursku, gdje smo razgovarali i o naporima da se spriječi novi val migracija. Velika je razlika u odnosu na stanje 2015. godine što još uvijek stižemo na vrijeme i možda možemo spriječiti krizu. Međutim, za to moramo poduzeti prave korake, zaista se moramo usredotočiti na prevenciju, učeći na lekciji iz 2015. Evropskoj uniji je potrebna nova vrsta partnerstva s Turskom, što se tiče ekonomske i migracijske saradnje. I moramo pojačati naš rad na migracijama, ne samo s Ankarom, već i sa Zapadnim Balkanom. Proces ne pomaže ni činjenica da su Amerikanci u međuvremenu prevezli Afganistance u regiju koji nisu prošli američke sigurnosne provjere. Ovo je očigledan sigurnosni rizik za Evropu, pa mislim da smo s razlogom kritični”, izjavio je za Magyarnemzet.

  • Brisel odlučan da pokrene proces proširenja s mrtve tačke

    Brisel odlučan da pokrene proces proširenja s mrtve tačke

    Pritisak EU i pojedinih zemalja članica na Bugarsku će se narednih mjeseci znatno pojačati kako bi popustila po pitanju Sjeverne Makedonije, rekao je Rumen Radev, bugarski predsjednik za Bugarski radio.

    On je, prepričavajući tok samita o budućnosti Evrope, koji je održan u organizaciji slovenačkog predsjedavanja EU, rekao da će zbog toga partije u Bugarskoj od kojih zavisi formiranje vlade i parlamenta te zemlje morati uzeti u obzir ove očekivane trendove.

    Kako je rekao, oni bi trebalo da izaberu one stranke koje će “biti u stanju pred evropskim partnerima odbraniti nacionalnu poziciju Bugarske”.

    “Glavni spoljnopolitički prioritet Bugarske je bio i ostaje integracija zapadnog Balkana u EU, ali naša zemlja očekuje takođe da prava ljudi s bugarskim identitetom u Sjevernoj Makedoniji budu zaštićena, a da se ne prekraja bugarska istorija u sjevernomakedonskim udžbenicima”, rekao je Radev.

    Bugarski radio prenosi da je o ovoj temi bilo riječi i na sastanku Radeva s Šarlom Mišelom, predsjednikom Evropskog savjeta, Oliverom Varheljijem, evropskim komesarom za susjedstvo i proširenje, i Metjuom Bojsom, vršiocem dužnosti zamjenika državnog sekretara SAD.

    Bugarski radio ne prenosi izjave koje su tim povodom dali Radevi sagovornici, ali ističe da je njegova poruka bila da se pitanje bilateralnih odnosa između Bugarske i Sjeverne Makedonije mogu riješiti samo kroz dijalog.

    Adnan Ćerimagić, analitičar Evropske inicijative za stabilnost i dobar poznavalac prilika na zapadnom Balkanu, ističe da su veto Bugarske i nemoć EU da bez obzira na pokušaje nekih većih zemalja članica, uključujući Njemačku, ispuni obećanje dato Sjevernoj Makedoniji da će kada ispuni uslove i otvoriti pregovore o članstvu u EU, nanijeli dodatni udarac već poljuljanoj vjerodostojnosti EU u regionu.

    “Sam proces, nažalost, i zbog nedostatka interesa za proširenje EU u zemljama članicama već neko vrijeme je u krizi. Tako da o pozitivnim promjenama koje smo vidjeli u Sjevernoj Makedoniji i Albaniji možemo zaključiti da su se dogodile usprkos, a ne zbog procesa EU integracija”, smatra on.

    Izrazio je bojazan da bi se Sjeverna Makedonija, ako i premosti prepreke koje stoje u Bugarskoj i otvori pregovore, mogla susresti sa istim izazovom kao Crna Gora i Srbija nakon otvaranja pregovora, a to je da bi se, zbog nedostatka interesa u samoj EU da primi nove članice u narednom periodu i izostanka narednog koraka u procesu i nagrade, pregovori mogli naći u ćorsokaku.

    Velika očekivanja su sljedećeg mjeseca na samitu EU i zapadnog Balkana u Sloveniji, kada bi trebalo da se naprave naredni koraci ka stvaranju zajedničkog regionalnog tržišta po uzoru na EU, u koje bi bile uključene i ostale zemlje regiona, pored Srbije, Albanije i Sjeverne Makedonije, koje su formirale alternativu evropskom projektu, kojem se Brisel i dalje protivi jer se ne pridržava EU standarda.

    Briselski mediji, pak, pišu da je kredibilitet EU ugrožen u regionu i da Brisel mora pokazati mogućnost da riješi probleme koji su stali na put proširenju.

  • EU odobrila milijarde za Balkan

    EU odobrila milijarde za Balkan

    Savjet Evropske unije odobrio je 14,2 milijarde evra iz treće komponente Instrumenata pretpristupne pomoći (IPA-III) za zemlje zapadnog Balkana i Tursku, koje će biti na raspolaganju do 2027. godine, a retroaktivno će se početi primjenjivati za projekte od 1. januara ove godine.

    Formalno gledano, ovaj paket će biti usvojen tek nakon što ga, nakon što je to u utorak učinio Savjet, u nekoliko narednih dana izglasa i Evropski parlament, a posmatrači u Briselu očekuju da je to samo pitanje formalnosti.

    Ono što je novina u odnosu na prvu i drugu komponentu IPA, koju je koristila i BiH, mnogo je izdašnija količina novca, ali i mnogo rigoroznija kontrola utrošenih sredstava.

    Primjera radi, kako su “Nezavisne novine” pisale prije godinu dana, usvojene su odredbe o tome da će Evropska kancelarija za borbu protiv korupcije (OLAF) imati nadležnost da obavlja istrage u slučaju sumnji na zloupotrebe sredstava, a u slučaju BiH, iako to nije napisano u usvojenom tekstu, ali je “Nezavisnim novinama” još ranije potvrđeno, zahtijevaće se i novi zakon o javnim nabavkama, koji treba u potpunosti da bude usklađen s evropskim normama.

    Iz samog iščitavanja teksta se na više mjesta može zaključiti da će EU iskoristiti razne mehanizme koji su joj na raspolaganju kako bi se spriječila zloupotreba i omogućilo da novac stigne do onih kojima je namijenjen.

    Takođe, ono što je novo u odnosu na ranije komponente IPA, sredstva se neće doznačavati u skladu sa zahtjevima zemalja primateljica, već nakon što zemlje usklade svoje strategije i razvojne planove sa planovima EU, koji se odnose na zaštitu životne sredine, digitalizaciju i jačanje interneta, transportno povezivanje, programe za mlade, mala i srednja preduzeća, reformu javne administracije, kao i za borbu protiv korupcije i jačanje vladavine prava.

    Drugim riječima, EU želi da ovaj novac bude iskorišten za one projekte koje je ona predvidjela u vlastitom razvoju do 2050. godine.

    Iz Kancelarije EU u BiH rekli su “Nezavisnim novinama” da, kako bi Bosna i Hercegovina ostvarila koristi od pomoći iz IPA-III, ključne su cjelodržavne sektorske strategije za pripremu BiH za strateški okvir IPA-III.

    “Takođe, važno je imati zrele prijedloge projekata za finansiranje. Kao što je pokazalo iskustvo u implementaciji prethodne pomoći EU, od ključne je važnosti imati odgovarajuće administrativne i ljudske resurse za implementaciju projekata”, naveli su iz Kancelarije EU u BiH.

    Podsjećanja radi, EU je poslije usvajanja Strategije za zapadni Balkan u februaru 2018. godine promijenila svoj kurs u odnosu na raniji period i najavila period značajnijeg angažovanja u regionu, što su i “Nezavisne novine” tada napomenule.

    U pitanju je potpuna promjena kursa, s ciljem da EU preuzme vodeću ulogu u regionu u odnosu na druge konkurente, a za BiH ciljevi i planovi iz te strategije pretočeni su u 14 ključnih reformskih prioriteta koje je Evropska komisija usvojila povodom aplikacije BiH za članstvo u EU.

    Iako su mnogi sumnjali da će EU taj teoretski dokument prenijeti u praksu, to se odobravanjem ovih sredstava pretače u praksu.

    U Savjetu EU kažu da će doznačavanje pomoći biti bazirano na osnovu učinjenih konkretnih koraka i na osnovu principa ravnopravne zastupljenosti.

    “Posebna pažnja će biti posvećena naporima u temeljnim reformama, kao što su vladavina prava i temeljna prava, demokratske institucije i javna administrativna reforma, kao i ekonomski razvoj i konkurentnost”, rečeno nam je.

    Što se tiče principa ravnopravne zastupljenosti, naglašeno nam je da će se voditi računa i o potrebama i o kapacitetima primatelja, kako bi se izbjeglo da neke zemlje ne dobiju dovoljno pomoći.

  • EU uklonila Srbiju sa “zelene liste”

    EU uklonila Srbiju sa “zelene liste”

    Evropska unija je uklonila Srbiju sa takozvane “zelene liste” trećih zemlja čijim građanima je dozvoljen ulazak u EU na osnovama dobrih epidemioloških parametara.

    To ne znači da je srpskim državljanima zabranjen ulazak u države EU, već da moraju da ispoštuju veći broj zahtjeva, u zavisnosti od toga na koju listu je neka zemlja članica stavila našu zemlju.

    Cilj liste je da se usklade pravila za putovanja u EU, iako ne obavezuje članice koje slobodno vode svoju graničnu politiku.

    Prethodno su Srbiju sa “zelene liste” već uklonile države poput Njemačke, Češke, Rumunije, Kipra.

    Ambasadori zemlja članica EU odlučivali su danas na sastanku u Briselu o tome koje će zemlje ostati, a koje će biti uklonjene sa “zelene liste” koja se ažurura dva puta mjesečno.

    Posebni zdravstveni komitet EU predložio je prethodno uklanjanje sa liste Srbije, Albanije, Japana, Jermenije, Azerbejdžana i Bruneja.

  • Vanredno stanje na istoku Evrope: Migrantska kriza kao način ratovanja EU i Bjelorusije

    Vanredno stanje na istoku Evrope: Migrantska kriza kao način ratovanja EU i Bjelorusije

    Predsjednik Poljske objavio je ovih dana dekret kojim se uvodi vanredno stanje na granici s Bjelorusijom na 30 dana zbog migrantske krize koja je eskalirala na granici između ove dvije zemlje i dodatno destabilizirala cijelu regiju.

    Kako je naveo poljski predsjednik u svojoj odluci, vanredno stanje se uvodi u 183 mjesta koja se nalaze u pojasu od tri kilometra uz granicu s Bjelorusijom, što su mnogi ocijenili kao potez bez presedana u postkomunističkoj historiji Poljske.

    “Situacija na granici s Bjelorusijom je teška i opasna. Poljska kao država koja je odgovorna za svoje granice, ali i za granice Evropske unije mora poduzeti mjere kako bi osigurala sigurnost i poljske države kao i Evropske unije”, rekao je glasnogovornik predsjednika Poljske Blazej Spychalski.

    Zašto je uvedeno vanredno stanje?

    Kako su naveli poljski zvaničnici, vanredno stanje na granici s Bjelorusijom uvedeno je prije svega zbog većeg priliva migranata iz arapskih zemalja, koji preko Bjelorusije nastoje doći do država Evropske unije.

    Glasnogovornik poljskog predsjednika saopćio je kako je u posljednjih nekoliko mjeseci hiljade migranata pokušalo preći iz Bjelorusije prema državama Evropske unije, od kojih su na udaru najviše Poljska, Litvanija i Latvija.

    Prema podacima vlasti, samo u augustu granicu između dvije zemlje ilegalno je željelo preći oko 3.200 migranata, a situacija je eskalirala naročito nakon krize u Afganistanu, kada su brojni građani pobjegli iz države zbog talibanskih osvajanja.


    Upravo u posljednjih nekoliko dana na granici Bjelorusije i Poljske zabilježen je veći priliv migranata iz Afganistana, a zbog situacije, poljska vlast započela je i izgradnju ograde visoke dva metra, kako bi olakšala posao graničnoj policiji na dijelovima gdje migranti pokušavaju preći granicu.

    Zbog novih mjera i uvođenja vanrednog stanja, brojni migranti ostali su “zaglavljeni” na ničijoj zemlji između Bjelorusije i Poljske te se trenutno nijedna zemlja ne oglašava o njihovom statusu.

    Iako je u suštini za krizu na granici između Bjelorusije i Poljske zaslužna migrantska kriza, posljednje odluke poljskog predsjednika povezane su i s političkom krizom koja već više od godinu traje između Bjelorusije s jedne te susjednih zemalja poput Latvije, Litvanije i Poljske s druge strane

    Lukašenkova osveta Evropskoj uniji

    Naime, od predsjedničkih izbora u Bjelorusiji 2020. godine, na kojima je pobjedu odnio Aleksandar Lukašenko, uslijedili su protesti bjeloruske opozicije, koje su podržale i susjedne države.

    Pojedini bjeloruski opozicionari, kao što je Sviatlana Tsikhanouskaya, djelovali su upravo iz Litvanije zbog zabrane ulaska u Bjelorusiju.

    Nakon što je situacija eskalirala, Evropska unija je uvela niz ekonomskih i političkih sankcija Bjelorusiji, što je nanijelo određenu štetu režimu Aleksandra Lukašenka.


    Ipak, bjeloruski predsjednik našao je način kako da odgovori na evropske sankcije, a za to su mu poslužili upravo migranti. Sveprisutnu migrantsku krizu bjeloruski predsjednik je iskoristio za svojevrsni rat protiv Evropske unije.

    Migranti iz Iraka, sjevera Afrike, ali i Afganistana, koji su dolazili u Bjelorusiju, uredno su provedeni prema granicama Litvanije, Latvije i Poljske, što je stvorilo velike probleme ovim zemljama.

    “Nećemo nikoga zadržavati. Bjelorusija nije krajnje utočište migrantima. Oni su krenuli prema prosvijetljenoj, ugodnoj i toploj Evropi”, ironično je izjavio Lukašenko.

    Njegova odluka da i dalje nastavi propuštanje migranata dovela je do toga da Poljska, Litvanija i Latvija zatvore granice s Bjelorusijom i proglase vanredno stanje u pograničnim dijelovima.

    Upravo ove zemlje, uključujući i Estoniju, potpisale su 23. augusta i zajedničku deklaraciju, gdje su optužile Bjelorusiju za hibridni rat s Evropskom unijom, u kojem režim Aleksandra Lukašenka koristi upravo migrante kao “oružje”.
    “Od juna smo suočeni s hibridnim napadima na istočnu granicu Evropske unije i NATO-a. Građani iz zemalja trećeg svijeta se koriste za ilegalne prelaske granica. Ovo nije migrantska kriza, već politički orkestrirana operacija režima Aleksandra Lukašenka kako bi se skrenula pažnja sve većih kršenja ljudskih i građanskih prava u Bjelorusiji”, navodi se u zajedničkoj izjavi.

    Evropska unija bez konkretnog rješenja

    Povodom eskalacije krize na granicama oglasila se i komesarka Evropske unije za unutrašnje poslove Ylva Johansson, koja je također optužila Bjelorusiju da prebacivanjem migranata na granice Evropske unije nastoji destabilizovati kompletnu regiju.
    “Ono što Lukašenko pokušava jeste destabilizacija Evropske unije, a u tome koristi ljudska bića. Sankcije koje je njegovom režimu uvela Evropska unija zapravo su ga povrijedile te pokušava učiniti sve kako bi nam se suprotstavio”, rekla je komesarka.

    Za sada se problemu migracija na istoku Evrope ne nazire kraj. Odnosi između Latvije, Litvanije, Poljske i Bjelorusije na najnižem su nivou, a Evropska unija za sada nema adekvatno rješenje koje bi zadovoljilo obje strane.

    Do sada se na granicama ovih zemalja nalazi nekoliko hiljada migranata čija je budućnost usljed političke krize neizvjesna, a situacija se svakako može dodatno zakomplikovati ukoliko se uzme u obzir činjenica da Evropa ulazi u jesen i zimu – period godine kada je evropski mehanizam upravljanja migracijama na posebnom ispitu.

  • Evropska unija objavila uslove za saradnju s talibanima

    Evropska unija objavila uslove za saradnju s talibanima

    Ministri vanjskih poslova EU na dvodnevnom su neformalnom sastanku u Brdu kod Kranja dogovorili pet uslovaa za moguću suradnju s novom talibanskom vladom u Afganistanu.

    “Moramo se uključiti u razgovore s talibanskom vlašću kako bismo podržali avganistansko stanovništvo”, rekao je visoki predstavnik za vanjsku politiku Žozef Borelj sažimajući dvodnevni sastanak.

    Ako žele sarađivati s EU, talibani prvo moraju jamčiti da Avganistan neće biti utočište teroristima koji bi mogli napadati druge zemlje kao što je to bilo u prošlosti.

    Nadalje, rekao je Borelj, talibani moraju poštovati ljudska prava, posebno žena, sastaviti uključivu vladu, dopustiti dolazak humanitarne pomoći i omogućiti stranim državljanima i ranjivim Avganistancima koji to žele da napuste zemlju.

    “Taj operativni angažman EU s talibanima ne znači njihovo priznanje”, naglasio je, prenosi Index.hr.

    “I to će zavisiti o ispunjenju ovih uslova”, rekao je Borelj novinarima. “Neki će reći, ‘ali talibani ih neće ispuniti’. Hajdemo vidjeti.”

  • Evropska komisija poziva na vjersku i etničku toleranciju u Crnoj Gori

    Evropska komisija poziva na vjersku i etničku toleranciju u Crnoj Gori

    Povodom tenzija oko ustoličenja mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija na Cetinju, iz Evropske komisije poručuju da “nije na EU da komentariše mjesto održavanja inauguracije lidera vjerske zajednice u Crnoj Gori”, ali i pozivaju na prevazilaženje podjela i vjersku i etničku toleranciju.

    “Podsticanje etničkih odnosno vjerskih podjela i netolerancije opasno je za sigurnost i dobrobit svih građana. Širok međustranački politički dijalog u cilju prevazilaženja podjela je ključan za očuvanje stabilnosti u zemlji i napredak na njenom putu ka EU”, rekla je portparolka Komisije, Ana Pisonero.

    Iz Brisela poručuju da su sloboda vjeroispovijesti, tolerancija i poštovanje temeljnih prava osnovne vrijednosti EU.

    Dodaje se da je vrijeme da “svi donosioci odluka u Crnoj Gori dokažu privrženost evropskom putu i evropskim vrijednostima” tako što će promovistai mir i toleranciju, zajedno raditi konstruktivno, mimo svih političkih razlika, a za dobrobit građana i evropsku budućnost zemlje.

  • Brnabić u razgovoru sa komesarom za proširenje: EU je strateško opredjeljenje Srbije

    Brnabić u razgovoru sa komesarom za proširenje: EU je strateško opredjeljenje Srbije

    Punopravno članstvo u EU je spolnopolitički prioritet i strateško opredjeljenje Srbije, kao i očuvanje stabilnosti, bezbjednosti i diplomatsko rješavanje otvorenih pitanja, rekla je danas premijerka Ana Brnabić u razgovoru sa komesarom za susedsku politiku i pregovore o proširenju Oliverom Varhejijem, kome je zahvalila na ličnom angažovanju po tom pitanju.

    Brnabić je Varheija upoznala sa aktivnostima koje se sprovode u oblasti borbe protiv korupcije, implementacije medijske strategije i o aktivnostima u proceduri promjene Ustava dogovorenih sa Skupštinom Srbije.

    Predstavljajući rezultate koje je Vlada Srbije ostvarila u oblastima vladavina prava i reforme pravosuđa, premijerka je istakla da su ovo i osnovni zahtevi u pristupnom procesu Srbije i Evropske unije.

    Sastanku je prisustvovala ministarka za evropske integracije Jadranka Joksimović, koja je informisala komesara o aktivnostima koje su sprovedene u prethodnom periodu i istakla da je Srbija spremna za otvaranje klastera 3 i 4.

    Komesar Varheji pohvalio je napore Srbije u sprovođenju reformi i integraciji Srbije u Evropsku uniju, saopšteno je iz Vlade Srbije.

  • Borrell i Graziano ponovo zatražili uspostavljanje evropskih snaga za brzu reakciju

    Borrell i Graziano ponovo zatražili uspostavljanje evropskih snaga za brzu reakciju

    Visoki zvaničnici EU danas su zatražili od vlada država članica bloka da uspostave vojne snage za brzu reakciju kako bi intervenirale širom svijeta, navodeći da će kriza u Afganistanu služiti kao katalizator za okončanje višegodišnjeg nedjelovanja.

    Šef evropske diplomatije i vojni zapovjednik bloka izjavili su kako EU treba da reagira na sukobe van svojih granica i da stvori “prve ulazne snage” od 5.000 vojnika, umanjujući ovisnost od Sjedinjenih Američkih Država.

    “Situacija u Afganistanu, na Bliskom istoku i Sahelu pokazuje da je sada vrijeme da se djeluje, počevši od stvaranja evropskih snaga za brzu reakciju sposobnih da pokažu volju unije da djeluje kao globalni strateški partner”, izjavio je general Claudio Graziano, predsjedajući vojne komisije EU.

    “Kada ako ne sada?”, izjavio je on novinarima dok su se ministri odbrane EU okupili na sastanku u Sloveniji kako bi raspravljali o posljedicama haotičnog povlačenja zapadnih trupa iz Afganistana nakon što su talibani preuzeli kontrolu nad zemljom 15. augusta.

    Napori EU na stvaranju takvih snaga paralizirani su duže od decenije – uprkos stvaranju u 2007. sistema borbenih grupa EU od 1.500 vojnika koje nikada nisu korištene zbog sporenja oko finansiranja i nespremnosti nekih članica da šalju svoje vojnike.
    “Ponekad ima dešavanja koja kataliziraju historiju, koja stvaraju pomake, i ja mislim da je Afganistan jedan od takvih slučajeva”, izjavio je šef evropske vanjske politike Josep Borrell, naglašavajući da snage za brzu reakciju moraju biti dijelom toga.

    Borrell je je kazao da EU treba uspostaviti jedinice koje su operativnije od borbenih grupa.

    “Potreba za snažnijim evropskim vojnim snagama evidentnija je sada nego ikada”, izjavio je on novinarima i dodao je kako se nada planu za nove snage u oktobru ili u novembru.

    Dugo vremena predlagane evropske snage za brzu reakciju sada su vjerovatnije kada je Britanija napustila blok. Britanija, jedna od vodećih evropskih vojnih sila uz Francusku, skeptična je prema kolektivnoj evropskoj vojnoj politici, prenosi Reuters.

    Na Brdu kod Kranja održava se sastanak ministara odbrane država članica EU, a glavna tema je stanje u Afganistanu.

  • Vučić na Bledu: Entuzijazam za pristupanje EU opada, ne samo u Srbiji

    Vučić na Bledu: Entuzijazam za pristupanje EU opada, ne samo u Srbiji

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas na Bledskom strateškom forumu da je Srbija potpuno privržena svom evropskom putu, ali da entuzijazam za pristupanje EU slabi ne samo u Srbiji već na čitavom Zapadnom Balkanu.

    Na panelu posvećenom budućnosti EU, Vučić je rekao da svi govore o vladavini prava, zelenoj agendi, ali kada se dođe do Zapadnog Balkana kaže se da taj region kulturno pripada EU i da će jednog dana te zemlje postati članice.

    “Rekao bih sada nešto iskreno i nadam se da se nećete ljutiti. Entuzijazam za pristupanje, ne samo u Srbiji, više ne postoji kao što je nekada postojao. Krenuli smo da nalazimo sopstvene načine za podsticanje privrednog rasta”, naveo je on.

    Vučić je rekao da je Srbija ponosna što je među vodećim zemljama Evrope po pitanju privrednog rasta, zahvaljujući tome što su uspostavljeni sopstveni mehanizmi i instrumenti poput inicijative Otvoreni Balkan koja je dogovorena jer zemlje regiona žele da sarađuju bez granica, iako se to nekima ne sviđa “jer nemaju kontrolu nad procesom”.

    Naveo je primjer Sjeverne Makedonije koja je promijenila ime da bi počela pristupne pregovore sa EU, ali se to još nije dogodilo.

    “Sutra će se Albaniji reći da neće da odvajaju njihove pristupne pregovore od Sjeverne Makedonije, a kasnije će Srbija, kojoj se priznaje napredak u brojnim oblastima, biti suočena sa primjedbama nekih drugih. Ne tražim ničiju pomoć, već samo iznosim istinu. Mi to vidimo”, dodao je Vučić rekavši da zato zemlje regiona moraju da budu bliže, da čuvaju mir i stabilnost.

    Vučić kaže kako vjeruje da je poslije Bregzita EU potrebno da se širi, ali umjesto toga ona se začaurila oko svojih unutrašnjih problema i ne vidi širu sliku.

    “Srbija je potpuno opredeljena za evropski put, ali moramo da živimo, da poboljšamo uslove života građanima i brinemo se o sebi zajedno sa susedima”, naveo je.