VRBAS Media

Oznaka: EU

  • Hladan tuš za Ukrajinu

    Hladan tuš za Ukrajinu

    Ukrajina će morati da ispuni mnoge standarde EU pre nego što joj bude dozvoljeno da se pridruži bloku, rekala je francuska ministarka za Evropu Lorens Bun.

    Obraćajući se poslanicima u sredu u Parizu i govoreći o odluci lidera EU da daju zeleno svetlo za formalne pregovore o pridruživanju KIjeva Uniji, Bun je rekla poslanicima da države kandidati, da bi se kvalifikovale za članstvo u EU, moraju da se poboljšaju u oblastima kao što su sloboda medija, vladavina prava i borba protiv korupcije.

    “Ne želimo da ova mesta budu izvor nestabilnosti na granicama Evropske unije“, naglasila je ona.

    Proces pristupanja će biti dug i podložan vetu svake članice EU u bilo kojoj fazi, istakla je ona.

    Bun je dodala da se kandidati mogu suočiti sa zahtevima za promene u oblastima kao što su ekonomska i poljoprivredna politika. Cilj je da dođe do “konvergencije u ekonomskim i socijalnim pitanjima“ kako bi članice EU i pridošlice mogle da imaju “jednake uslove za igru“, navela je još Bun.

    Raša tudej podseća da je konkurencija ukrajinskih farmera bila glavno pitanje za istočnoevropske zemlje, od kojih su neke uvele jednostrane zabrane uvoza ukrajinskih proizvoda kako bi zaštitile domaća tržišta.

    Zamenik poljskog ministra poljoprivrede upozorio je prošle nedelje da bi Ukrajina mogla da “destabilizuje bezbednost hrane u bilo kojoj zemlji EU“ ako joj bude slobodan pristup tržištu.

    Takođe, ulasku Ukrajine u EU protivi se i Mađarska, koja insistira da Ukrajina nije spremna za članstvo.

  • Orban: Prijem Ukrajine u EU koštaće od 150 do 190 milijardi evra

    Orban: Prijem Ukrajine u EU koštaće od 150 do 190 milijardi evra

    Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je da bi prijem Ukrajine u EU koštao Uniju od 150 do 190 milijardi evra, dok same članice ne bi dobile dovoljno novca, na šta Budimpešta ne pristaje.

    Sigurno je da, ako bi Ukrajina bila primljena u EU, sva podrška koju su do sada dobijale zemlje centralne Evrope, uključujući Mađarsku, ne bi pripala njima – rekao je Orban u intervjuu za televiziju TV2.

    Orban kaže da se za sada ne zna odakle da će biti uzet novac za podršku Ukrajini, jer ako se iz budžeta EU izdvoji 50 milijardi evra, onda ni zemlje članice, uključujući i Mađarsku, neće dobiti budžetski novac, na šta Budimpešta ne pristaje.

    • Ne postoji tačna analiza koliko će ovo koštati EU, ali prema nezvaničnim proračunima, riječ je oko 150-190 milijardi evra – rekao je mađarski premijer.

    On je objasnio da je cilj mađarske Vlade da “skine veći dio napetosti u pozadinskim pregovorima” i da se na samitu u Briselu fokusira na pronalaženje “rješenja koje zadovoljava sve”.

    • Mađarska predlaže da se pitanje podrške Ukrajini riješi van budžeta EU. Na samitu EU posvećenom pitanju dodjele finansijske pomoći Ukrajini očekuju se ne samo grmljavine, već i munje – dodao je Orban.

    Ranije je Orban izjavio da je Mađarska ponovo blokirala paket pomoći Ukrajini od 50 milijardi dolara, prenosi Sputnjik.

    Šef Evropskog savjeta Šarl Mišel je poslije samita u Briselu rekao da očekuje da će lideri EU moći jednoglasno da odobre finansijsku pomoć Ukrajini početkom 2024. godine.

    Sljedeći vanredni samit EU zakazan je za 1. februar.

    Mađarska blokira većinu odluka EU o Ukrajini, uključujući osmu tranšu vojne pomoći od 500 miliona evra, pet milijardi evra iz Evropskog mirovnog fonda za vojnu podršku 2024. godine, širi paket od 20 milijardi vojne pomoći na četiri godine, kao i kao 50 milijardi makrofinansijske pomoći za 2024-2027. godinu.

  • Zelenski: Pitao sam Orbana…

    Zelenski: Pitao sam Orbana…

    Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski uveren je da će Evropska finansijska inekcija od 50 milijardi evra uskoro stići u Kijev.Na ovu pomoć veto je stavio mađarski čelnik Viktor Orban.

    “Radimo na tome”, rekao je ukrajinski predsednik juče u Kijevu, na godišnjoj konferenciji za novinare.

    Zelenski je rekao da je odluka EU o otvaranju pristupnih pregovora velika pobeda za Ukrajinu. Priznao je, međutim, da je odnos s mađarskim nacionalističko-populističkim premijerom, s kojim se pre nekoliko dana susreo u Buenos Airesu, složen.

    “U Argentini sam pitao Orbana zašto ne podržava da uđemo u EU. Nije znao da mi kaže. Možda njegova politika nije baš prijateljska prema Ukrajini, iako smo komšije i imamo zajedničke izazove”, rekao je Zelenski, a prenosi El Pais.

  • Medvedev: Hvala EU na rastu ruske ekonomije

    Medvedev: Hvala EU na rastu ruske ekonomije

    Zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Rusije Dmitrij Medvedev ”zahvalio” je danas Evropskoj uniji na rastu ruske ekonomije

    “Dvanaesti paket sankcija EU protiv Rusije stupio je na snagu. U međuvremenu, evropska ekonomija nezadrživo klizi u recesiju”, napisao je Medvedev na društvenoj mreži X.

    On je naveo da je BDP Njemačke pao 0,2 odsto u drugom i 0,3 odsto u trećem kvartalu, dodavši da je pad BDP-a zabilježen i u Francuskoj.

    Prema njegovim riječima, “sumoran pad” BDP-a zemalja članica Evropske unije mogao bi da potraje do sredine 2024. godine.

    “Sa druge strane, BDP Rusije porastao je 5,5 odsto na godišnjem nivou u trećem kvartalu i 7,8 odsto u drugom kvartalu. Sada je vrijeme da se razmisli o novom paketu sankcija protiv naše zemlje. EU, hvala na rastu ruske ekonomije”, poručio je Medvedev.

    Evropska unija usvojila je u ponedjeljak 12. paket ekonomskih i individualnih sankcija Rusiji zbog rata u Ukrajini.

    U okviru novog paketa nalaze se i mjere za ograničenje uvoza, kupovine ili transfera ruskih dijamanata, nova ograničenja i kontrole uvoza i izvoza, a pored ekonomskih sankcija, Savjet EU je odlučio da na listu stavi i određeni broj fizičkih i pravnih lica.

  • Ukrajina i Moldavija bile vrednije od BiH

    Ukrajina i Moldavija bile vrednije od BiH

    Iako u Bosni i Hercegovini postoji razočarenje što zemlja nije dobila datum za početak pregovora za članstvo u EU, a Ukrajina i Moldavija jesu, objektivno posmatranje pokazuje da su te zemlje ostvarile veći napredak.

    Primjera radi, Ukrajina je od sedam uslova u potpunosti ili u najvećoj mjeri ispunila šest, koji se odnose na izbor sudija i tužilaca, integritet pravosuđa i usvajanje etičkih kriterijuma, u skladu s preporukama Venecijanske komisije.

    U ovom dijelu preporuka Evropska komisija konstatuje da je do jula Ukrajina usvojila sve zakone koji regulišu kriterijume za izbor sudija u Ustavnom sudu na osnovu integriteta i profesionalnih kriterijuma u skladu s preporukama Venecijanske komisije.

    Savjet sudija je imenovao svoje članove, a parlament je procedure za imenovanje pokrenuo na vrijeme. Za razliku od Ukrajine, BiH nije uspjela da u skladu s mišljenjem Venecijanske komisije usvoji zakon o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu, niti da riješi pitanje integriteta nosilaca pravosudnih funkcija. U uslovu koji se odnosi na borbu protiv visoke korupcije Ukrajina je ove godine pokrenula 82 optužnice protiv 203 osobe zbog visoke korupcije.

    “Slučajevi koji su istraženi i presuđeni odnosili su se na istaknute visoke javne zvaničnike, uključujući bivše zamjenike ministara, bivše parlamentarce i visoke sudije, na primjer vršioca dužnosti predsjednika Vrhovnog suda”, navodi se u izvještaju Evropske komisije.

    Za razliku od Ukrajine, u BiH i dalje nema pravosnažnih presuda, niti značajnijeg napretka u borbi protiv visoke korupcije, kao što građani mogu vidjeti iz svakodnevnih primjera. Hapšenje Osmana Mehmedagića, bivšeg direktora Obavještajno-bezbjednosne agencije i Ranka Debevca, predsjednika Suda BiH, možda pokrene stvari s mrtve tačke i, poput Ukrajine, omogući da BiH demonstrira napredak.

    Ukrajina je, za razliku od BiH, usvojila i preporuke FATF-a protiv pranja novca i značajno unaprijedila transparentnost javnih transakcija.

    “Ukrajina je dodatno unaprijedila usklađivanje svog zakonodavstva protiv pranja novca sa standardima FATF-a. U oktobru 2023. Skupština je usvojila zakon kojim je uklonjeno trogodišnje vremensko ograničenje da bivši nosioci istaknutih javnih funkcija budu kvalifikovani kao politički izložene osobe”, stoji u izvještaju Komisije. Vlada je usvojila propise o registraciji i provjeri podataka o stvarnom vlasništvu, identifikaciji krajnjih stvarnih vlasnika i odgovornosti za prekršaje. U junu 2023. Ukrajina je ažurirala Akcioni plan za smanjenje uticaja oligarha, koji uključuje sistemske reforme u ključnim oblastima na koje utiču oligarški interesi. BiH je prošle sedmice uspjela usvojiti prijedlog zakona u vezi s pranjem novca, a sada ostaje da se vidi kada će reagovati parlament.

    Šesti uslov za Ukrajinu odnosi se na usvajanje medijskog zakonodavstva u skladu s preporukama Evropske komisije, što je ispunjeno. Sljedeći korak koji EU traži od Ukrajine je ukidanje govora mržnje i praksu stavljanja ljudi na medijsku crnu listu, što EU ocjenjuje kao ozbiljan problem.

    Slična je situacija i kada je Moldavija u pitanju, jer je EU zaključila da je ta zemlja ispunila čak šest od devet postavljenih uslova.

    U slučaju BiH, prilikom dodjeljivanja kandidatskog statusa, u decembru 2022. godine, EU je za otvaranje pregovora postavila, slično kao za Ukrajinu i Moldaviju, listu od devet koraka, koji su uključivali usvajanje izmjena zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu, sudovima BiH i sukobu interesa, ali i osiguranje povoljnih uslova za rad medija. Kao osnovni razlozi za nedodjeljivanje početka pregovora navedeni su koraci koje je vlast Republike Srpske sprovela i koji se odnose na, kako ocjenjuju, osporavanje integriteta BiH, i stanje javnih sloboda i slobode govora.

    Adnan Ćerimagić, analitičar Evropske inicijative za stabilnost, za “Nezavisne” kaže da su Ukrajina i Moldavija s pravom dobile početak pregovora, a da je činjenica da BiH nije uradila dovoljno. On, međutim, za loš napredak u ispunjavanju kriterijuma u BiH dijelom krivi i samu EU.

    “Za razliku od Ukrajine i Moldavije, pred BiH je postavljeno puno više uslova, uključujući i nekoliko ustavnih reformi i pitanja koja idu u srž samog dejtonskog okvira. Zatim, sve do sredine ljeta ove godine poruke iz svih krajeva EU bile su da se BiH ne treba žuriti, da otvaranje pregovora nije realno prije decembra 2026. i cilj EU je bio tek da se ima nešto bolji izvještaj. Dodatno, od ljeta, kada su neki dijelovi EU promijenili poziciju i krenuli da ciljaju decembar ove godine, i ispunjavanje dijela uslova, iz drugih dijelova EU krenuli su stizati signali obeshrabrivanja i poruke. Tako je otvaranje pregovora sa BiH završilo u Golemovom efektu, što je psihološki fenomen koji se često koristi u obrazovanju, a predstavlja oblik samoispunjavajućeg proročanstva”, smatra on.

  • EU: Dato obećanje, naredne sedmice ključne

    EU: Dato obećanje, naredne sedmice ključne

    Odluka Evropskog savjeta da otvori pristupne pregovore sa Ukrajinom i Moldavijom, ali ne i sa BiH, izazvala je brojna reagovanja stručne i političke javnosti u BiH. Evropski zvaničnici rekli su da će BiH otpočeti pregovore kada se ispune kriterijumi za članstvo. Јavnost pita kako su pregovori odbreni Ukrajini koja ne ispunjava nijedan kriterijumšta i šta je sa dosadašnjim naporima BiH na evropskom putu? Danas su se oglasili i evropski zvaničnici u BiH, rekavši da je Bosni i Hercegovini dato obećanje i da će naredne sedmice biti ključne.

    U zajedničkoj kolumni šefa Delegacije EU u BiH Јohana Satlera, ambasadorke Španije u BiH Marije Tereze Lizarancu Perinat i otpravnika poslova Ambasade Belgije u BiH Benjamina Sturtervagena navodi se da je BiH vijekovima neosporno dio evropske kulturne baštine i da je sada vrijeme da se osigura da postane i dio Evropske unije.

    Navode da je značajna prošlosedmična odluka Evropskog savjeta da preporuči otvaranje pristupnih pregovora sa BiH kada se postigne neophodan stepen usklađenosti sa kriterijima za članstvo i da su zaključci ovog savjeta obavezujućei.

    • Odluka Evropskog savjeta je obećanje da će pristupni pregovori biti otvoreni kada BiH uradi svoj dio posla. Svi u BiH treba da znaju da postoji apsolutna saglasnost svih 27 zemalja članica oko principa da ova zemlja treba da se pridruži Evropskoj uniji. Oni koji tvrde da je ova ili ona država protiv ulaska BiH u EU apsolutno griješe. EU je utemeljena kao mirovni projekat, a ulazak BiH u Uniju bio bi izuzetno značajan i ključan trenutak za evropski projekat – navodi se u kolumni.

    Dalje piše da su neslaganja u stavovima zemalja članica o pitanju BiH izražena u javno dostupnim istupima i dokumentima i da su “više stvar taktike”.

    • Јedni tvrde da je ohrabrenje efikasnije, dok se drugi zalažu za stroži pristup u postizanju reformi. Takva se debata vodi i unutar BiH, gdje jedni optužuju Evropsku uniju da nije dovoljno stroga, dok nas drugi optužuju za previsoke kriterije – navodi se u kolumni.

    U kolumni se ističe da je važno da nema izmjena u standardima koje BiH mora da ispuni.

    • Geopolitičke promjene jesu natjerale EU da strateški i fleksibilnije razmišlja kako podstaknuti zemlje s aspiracijama ka članstvu, ali i dalje ostaje obaveza preuzimanja desetina hiljada zakonodavnih akata u domaće zakonodavstvo prije nego bilo koja zemlja postane članica. Dakle, tu su dvije konstante. Јedna je nedvosmislena podrška Evropske unije za BiH unutar Unije. Druga je nepromjenjiva činjenica da članstvo u EU dolazi sa standardima i obavezama koje će BiH morati da ispuni – navode zvaničnici.

    Dalje ističu da je Evropski savjet zatražio da Evropska komisija ponovo dostavi izvještaj za BiH do marta s ostvrtom na to da li je postigla neophodan stepen usklađenosti sa kriterijima za članstvo kako bi pregovori bili otvoreni i da su s toga ključne sedmice pred nama.

    Dodaju da Evropska komisija u svojim izvještajima primjenjuje uravnotežen, objektivan i sveobuhvatan pristup koji uzima u obzir mnoge faktore.

    • Stoga je nemoguće jednostavno i kategorički reći da će uslijediti preporuka za otvaranje pristupnih pregovora ako BiH uradi a, b i c. Јednako tako je jasno da će usvajanje važnih reformi u narednih nekoliko sedmica pomoći BiH kao argument u prilog otvaranju pristupnih pregovora, a neki drugi, pak, odmoći – navodi se u kolumni.

    Dalje piše da bi se usvajanjem Zakona o sukobu interesa, Zakona o sudovima i zakonodavstva o elektronskim potpisima u skladu sa evropskim i međunarodnim standardim osnažila borba protiv korupcije, izgradila veća pravna sigurnost, unaprijedila poslovna klima i dali dobri argumenti da BiH zaista napreduje u realizaciji 14 ključnih prioriteta.

    • S druge strane, nazadovanje po pitanju osnovnih sloboda će oslabiti poziciju BiH. Snažno smo pozvali vlasti Republike Srpske da povuku nacrt zakona o tzv. stranim agentima – navodi se u kolumni.

    Dalje se navodi da je “prije dvije godine bilo nezamislivo da BiH dobije kandidatski status za punopravno članstvo u EU, a potom i uslovnu preporuku za otvaranje pristupnih pregovora”.

    U nešto više od dvije godine, piše u kolumni, predsjednica Komisije Ursula fon der Lajen tri puta je posjetila BiH.

    U kolumni navode da je na posljednjem Evropskom savjetu odobren je Plan rasta za Zapadni Balkan kojim su za region dodijeljene nove dvije milijarde evra grantova i četiri milijarde evra kredita i to pored postojećeg Ekonomskog i investicionog plana za Zapadni Balkan koji je omogućio bespovratna sredstva od devet milijardi evra i podtakao 20 milijardi evra drugih investicija.

    • Evropska komisija je samo prošlog četvrtka, u okviru EIP-a, najavila dvije nove vjetroelektrane u BiH vrijedne 63,6 miliona evra, na Vlašiću i u Poklečanima. Sredstva iz Paketa energetske podrške vrijednog 70 miliona evra pomoći za ugrožene porodice u BiH već je stigao u domaćinstva u Republici Srpskoj, dok će u Federaciji BiH novac biti isplaćen u narednim sedmicama – piše u zajedničkoj kolumni.

    Na kraju se zaključuje da bi “oni koji tvrde da EU nije zainteresovana da BiH bude članica, trebalo još jednom da pogledaju novac, energiju i vrijeme koje EU ulaže u podršku ovoj zemlji na njenom putu da postane članica EU”.

    • Ali ne možemo mi željeti više od domaćih političkih lidera da BiH postane članica EU. Narednih nekoliko sedmica treba dobro iskoristiti – navodi se u kolumni.

  • Sijarto: Ako Bugarska ne ukine porez na gas…

    Sijarto: Ako Bugarska ne ukine porez na gas…

    Mađarska će staviti veto na ulazak Bugarske u šengensku zonu osim ako ne ukine tranzitnu taksu na ruski gas.

    To je saopštio danas mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto.

    On je rekao da je Budimpešta jasno stavila do znanji Sofilji da će staviti veto Bugarskoj ukoliko ostane na snazi porez za glavnu rutu gasa koja ide u Mađarsku.

    “Rekli smo Bugarima da ako ovaj porez budu zadržali, ukoliko ugroze bezbednost mađarskog energetskog snabdevanja, stavićemo im veto na ulazak u Šengen”, poručio je Sijarto, preneo je Rojters.

    Britanska novinska agencija navodi da, dok se većina zapadnoevropskih zemalja odlučila za izbacivanje ruskog gasa iz upotrebe, Mađarska dobija 4,5 miliona kubnih metara gasa godišnje iz Rusije, nakon sporazuma iz 2021. godine.

  • Krišto: Dali smo maksimum, ali Brisel to nije prepoznao

    Krišto: Dali smo maksimum, ali Brisel to nije prepoznao

    Predsjedavajuća Savjeta ministara Borjana Krišto izrazila je žaljenje što BiH nije dobila zasluženu podršku kada je riječ o otvaranje pregovora sa EU, te istakla da su svi u BiH dali svoj maksimum koji, nažalost, u ovom trenutku Brisel nije prepoznao.

    Krištova je u pismu Evropskom savjetu navela da se iskreno nada da ovaj neočekivan neuspjeh neće imati većih posljedica na rad koalicije kako na nivou BiH, tako i na ostalim nivoima vlasti.

    • Nadam se da ćemo biti u prilici i dalje da radimo sa istom efikasnošću kada je u pitanju sprovođenje neophodnih reformi – istakla je Krištova.

    Ona je u pismu podsjetila na snažne iskorake koje je BiH napravila u ovoj godini, navodeći da je BiH prvi put u istoriji imala stoodstotnu usklađenosti sa spoljnom i bezbjednosnom politikom EU.

    • U potpunosti sam bila uvjerena da će ovaj izuzetan rad institucija BiH u ovoj godini biti nagrađen na jučerašnjem zasjedanju Evropskog savjeta i da ćete svima nama u BiH dati toliko željenu podršku kada je u pitanju otvaranje pregovora, te da ćete u ovome geopolitičkom trenutku jasno i snažno vezati BiH za EU – navela je Krištova.

    Ona je u prilog naporima u BiH ukazala da je samo ove sedmice Savjet ministara usvojio dva vrlo značajna materijala – Nacrt osnova za zaključenje Sporazuma o saradnji sa Agencijom za evropsku graničnu i obalsku stražu /Fronteks/, s prijedlogom delegacije za pregovore, i Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti.

    Krištova je istakla da je tokom ove godine u Savjetu ministara usvojeno čak 10 prijedloga zakona, te da je ovaj saziv u nepunih 12 mjeseci rada održao 51 sjednicu i usvojio više od 1.400 materijala.

    Prema njenim riječima, samo iz navedene statistike jasno je da je, zahvaljujući predanom radu Savjeta ministara, u okviru apsolutno svakog od 14 ključnih prioriteta BiH postignut izuzetan, nikad ranije ostvaren napredak.

    Uprkos tome što BiH nije dobila datum za otvaranje pregovora, Krištova je naglasila da BiH nastavlja da radi snažno na svom reformskom putu do konačnog pristupanja evropskoj porodici, gdje joj je i mjesto, saopšteno je iz Savjeta ministara.

    • Ono što mogu obećati je da ću lično, kao predsjedavajuća Savjeta ministara, nastaviti rad istim neumornim tempom, svjesna da sve neophodne reforme trebaju nama u BiH radi nas samih. Sigurna sam da ćemo svi nastaviti da vodimo dobre politike utemeljene na stalnim razgovorima legitimnih političkih predstavnika konstitutivnih naroda, iskrenim dogovorima, kompromisima i konsenzusima – istakla je Krištova.

    Krištova je pismo uputila predsjedniku Evropskog savjeta Šarlu Mišelu i članovima ovog tijela poviodom jučerašnje odluke da budu otvoreni pristupni pregovori sa Ukrajinom i Moldavijom, ali ne i sa BiH.

    Mišel je saopštio juče da će BiH “morati da postigne viši stepen usklađenosti sa kriterijumima za članstvo u EU”.

  • Cvijanović: EU poslala pogrešnu političku poruku – upitne namjere prema BiH

    Cvijanović: EU poslala pogrešnu političku poruku – upitne namjere prema BiH

    Odluka Evropskog savjeta da otvori pristupne pregovore sa Ukrajinom i Moldavijom, ali ne i sa BiH predstavlja pogrešnu političku poruku Evropske unije, rekla je u našoj emisiji Aktuelno srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović.

    Smatram da je poruka pogrešna zato što nije integrativna. Ako su se oni odlučili da istupe politički i daju tu vrstu podrške prema ovim zemljama, onda su to trebali i sa BiH – istakla je Cvijanović.

    Istakla je da to dovodi do ozbiljnih sumnji kakve su namjere prema BiH.

    • Da li je namjera da neizabrani stranac ili Ustavni sud sa stranim sudijama modifikuje sve ono što oni smatraju da je potrebno, a nije ustavno? Pa da onda kažu da sada pregovaramo, ali da oni traže da mi sve prihvatimo to što su oni nametnuli. Da li je to način da izbjegnu Ustav i da drugom putanjom dođu do drugačijeg stanja u odnosi na onog što je propisao Ustav? – upitala je Cvijanovićeva.

    Cvijanović u Aktuelnom govori i o Kristijanu Šmitu, izborima u Srbiji, Ustavnom sudu BiH, izjavama američkog ambasadora Majkla Marfija i ostalim temama.

  • Stevandić: Licemjerstvo Evropljana

    Stevandić: Licemjerstvo Evropljana

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić izjavio je danas da je Evropa licemjerna zato što je otvorila pristupne pregovore sa Ukrajinom i Moldavijom, a sve je u funkciji geopolitičkih interesa, a ne stvaranja stabilne EU.

    U Ukrajini napadaju na crkve, protjeruju monahe i muče sveštenike i onda se postavlja pitanje – da li je to bilo dovoljno za pristupne pregovore sa EU? Da li je to savjet da se tako radi i u BiH kako bi dobila pristupne pregovore? – upitao je Stevandić.

    On je izrazio žaljenje što su pregovori otvoreni sa navedenim Ukrajinom i Moldavijom i izrazio nadu da će Evropa postati svjesna koliko su nepravde načinili građanima BiH.

    Evropski savjet odlučio je da otvori pristupne pregovore sa Ukrajinom i Moldavijom, ali ne i sa BiH, koja će, kako je naveo predsjednik ovog tijela Šarl Mišel, morati da postigne viši stepen usklađenosti sa kriterijumima za članstvo.