VRBAS Media

Oznaka: EU

  • EU za zabranu eksploatacije nafte na Arktiku

    EU za zabranu eksploatacije nafte na Arktiku

    Evropska unija će zahtjevati zabranu eksploatacije novih nalazišta nafte, uglja i gasa na Arktiku kako bi zaštitila to područje koje je ozbiljno ugroženo klimatskim promjenama, sudeći prema danas objavljenom prijedlogu nove strategije EU o Arktiku.

    “EU se zalaže za to da nafta, ugalj i gas ostanu u zemlji, uključujući i u arktičkim regionima”, navodi se u prijedlogu Evropske komisije, u kojem se takođe priznaje i da sam blok i dalje uvozi naftu i gas koji se vadi u tom regionu, prenosi Rojters.

    “U tom cilju, Komisija će sarađivati sa partnerima u skladu sa multilateralnom zakonskom obavezom kako ne bi dozvolila dalju eksploataciju rezervi ugljovodonika na Arktiku ili susjednim regijama, niti kupovinu takvih ugljovodonika ako bi se oni proizvodili”, dodaje se u prijedlogu.

    Arktik je jedno od područja koje je najteže pogođeno klimatskim promjenama. Zagrijeva se tri puta brže od planete u cijelini, što za posljedicu ima otapanje leda koji prekriva kopno i more, porast nivoa mora i otapanje vječitog leda.

  • Mađarska podržala odluku poljskog Ustavnog suda o EU

    Mađarska podržala odluku poljskog Ustavnog suda o EU

    Mađarski premijer Viktor Orban potpisao je danas rezoluciju kojom se pozdravlja odluka Ustavnog suda Poljske, koji je osporio prvenstvo zakona Evropske unije nad nacionalnim zakonima, i optužio institucije EU da su previše proširile ovlašćenja.

    U rezoluciji, mađarska vlada poziva institucije EU da poštuju suverenitet zemalja evropskog bloka, izjavio je Orbanov portparol Bertalan Havasi za mađarski MTI.

    Objava mađarskog stava došla je nakon zajedničke izjave njemačkih i francuskih ministara spoljnih poslova, koji su rekli da Poljska ima moralnu i pravnu obavezu da poštuje zakone Evropske unije, u kojoj se nalazi od 2004. godine, podsjeća AP.

    “Članstvo u EU ide sa potpunom i neograničnom odanošću zajedničkim vrijednostima i pravilima”, rekao je francuski ministar Žan-Iv le Drijan u petak uveče.

    On je dodao da poštovanje i pridržavanje mjera moraju važiti za svaku članicu, a to važi i za Poljsku.

    “To nije samo moralna obaveza, već i pravna”, rekli su ministri, kao odgovor na odluku poljskog Ustavnog suda.

    Mađarska rezolucija naglašava da “loša praksa institucija EU kojom se zanemaruje princip delegiranja ovlašćenja natjerala poljski sud da razmotri pitanje pravnog prvenstva”.

    “Prvenstvo zakona EU bi trebalo da se primjeni samo u oblastima gdje EU ima nadležnost i radni okvir za tako nešto je određen u sporazumima o osnivačkim ugovorima”, navodi se u mađarskom dokumentu.

  • Brisel šokiran odlukom Varšave: Poljski udar na proširenje EU

    Brisel šokiran odlukom Varšave: Poljski udar na proširenje EU

    Odluka Ustavnog suda Poljske da dio evropskog zakonodavstva nije kompatibilan sa zakonima Poljske u značajnoj mjeri će uticati na već ionako urušeni proces proširenja EU na zapadni Balkan, kao i implementaciju 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije o kandidaturi BiH za članstvo.

    Ako bude prihvaćena, ona će otežati posao i Kancelarije EU u BiH, čiji je primarni zadatak pomoći BiH da primijeni evropsko zakonodavstvo kroz potrebne reforme.

    Naime, u Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, koji je BiH potpisala sa EU i koji zasad predstavlja jedini pravni obavezujući dokument pristupa BiH ka EU, u članu 70. navedeno je da je BiH u obavezi da implementira zakon EU, i to na način da prvo počne s implementacijom pravne stečevine u vezi s unutrašnjim tržištem EU, a da onda nastavi s ostalim odredbama, dok su vladavina prava, demokratija i slobode temelj evropskih zakona i uslov za započinjanje razgovora o proširenju. Osim toga, Evropska komisija je u Mišljenju na bh. kandidaturu u EU iz 2019. godine u četvrtoj preporuci navela da BiH mora uspostaviti privremeni mehanizam koji bi državnom nivou dao autoritet da ostali nivoi vlasti pravilno primjenjuju zakone EU. Ovaj mehanizam bio bi privremenog karaktera dok BiH ne promijeni Ustav i ne uspostavi mehanizam primjene zakona EU u zemlji, ali on eksplicitno pokazuje da EU očekuje da BiH usvoji i primjeni sav zakon EU.

    Ana Pisonero, portparolka u Evropskoj komisiji, na naše pitanje kako će se ova odluka odraziti na proširenje, za “Nezavisne novine” rekla je da priprema zemalja za proširenje znači da one moraju ukorporirati i primijeniti pravnu stečevinu EU u trenutku kada postanu članica.

    “Komisija će nastaviti da podržava sve partnere na zapadnom Balkanu u ključnim političkim, institucionalnim, socijalnim i ekonomskim reformama kako bi im pomogla da primijene pravnu stečevinu EU i njene standarde”, rekla nam je ona. I Evropska komisija u zvaničnom tvitu naglasila je da zakon EU ima primat u odnosu na nacionalno zakonodavstvo. “Sve odluke Evropskog suda obavezujuće su za sve zemlje članice, uključujući i nacionalne sudove”, naglasili su oni.

    Faris Kočan, analitičar iz Slovenije i ekspert za EU i pitanje proširenja, mišljenja je da ovom odlukom Poljska pokušava natjerati EU da popusti pod zahtjevima suverenista u EU koji žele da umanje centralni nivo u Briselu u odnosu na zemlje članice.

    “Ja ovdje vidim jedan veliki presedan za države zapadnog Balkana, da i one relativiziraju prenos pravila i zakona EU, koji su potrebni tokom proširenja. I ako se to desi, procjenjujem da će se EU još više okrenuti sebi”, rekao je Kočan za “Nezavisne novine”.

    Procjenjuje da EU neće biti popustljiva prema Poljskoj, kao što je bila u slučaju Ujedinjenog Kraljevstva, jer je ono značajnija zemlja. Osim toga, on ne misli da će Poljska napustiti EU, jer od nje jako ovisi u svom ekonomskom napretku.

    Poljska vlada pozdravila je ovu odluku, ali i naglasila da ona ne znači izlazak Poljske iz EU, već samo to da ustavni zakon ima primarnu snagu. Mateuš Moravicki, premijer Poljske, naglasio je da je Poljska privržena EU i da značajan dio njenog stanovništva želi da ostane članica.

    Prve reakcije iz Brisela na ovu poljsku odluku su veoma oštre, a neki od funkcionera već najavljuju mogućnost da Poljska bude primorana da napusti EU. Ursula fon der Lajen, predsjednica Evropske komisije, najavila je da će EU iskoristiti “svu svoju moć” da implementira zakon EU, a Vlada Njemačke najavila je punu podršku Evropskoj komisiji. David Sasoli, predsjednik Evropskog parlamenta, rekao je da ova odluka Poljske neće ostati bez posljedica i pozvao Evropsku komisiju da djeluje.

    Klement Boan, francuski ministar za EU, ovu odluku nazvao je napadom na EU te rekao da Poljska rizikuje izlazak iz bloka, dok je Ženon Leners, portparol Evropskog narodnjačkog bloka, saveza stranaka desnog centra u EU kojem pripada i poljska vladajuća stranka PIS, rekao da ova odluka znači da se Poljska kreće u smjeru izlaska iz EU.

  • SAD i EU i dalje bez dogovora o sankcijama prema političarima u BiH

    SAD i EU i dalje bez dogovora o sankcijama prema političarima u BiH

    SAD i EU još nisu uspjele postići dogovor o koordinisanom nastupu kada su u pitanju sankcije prema političarima i drugim pojedincima iz BiH za koje se ocijeni da negativno doprinose borbi protiv korupcije u BiH, saznaju “Nezavisne novine”.

    Od nekoliko sagovornika upućenih u razgovor, koji je u ponedjeljak sa ambasadama Njemačke, Italije, Nizozemske, Austrije, Velike Britanije i Švedske organizovala Ambasada SAD, a za koji je iz Ambasade SAD saopštenje izdato tek u petak, rečeno nam je da su zemlje primile k znanju planove SAD, ali da je veći dio razgovora protekao u koordinaciji mjera usmjerenih na suzbijanje korupcije u BiH, a ne na sankcije.

    Iz Ambasade SAD saopšteno je da je razgovarano o “sredstvima, metodama i najboljim primjerima iz prakse koji će obezbijediti da korumpirani pojedinci snose odgovornost za svoja djela radi bolje budućnosti za sve građane BiH”.

    “Ambasada SAD u Sarajevu obavezala se da će sa partnerima koji zagovaraju isti cilj povećati obim razmjene informacija u vezi sa aktivnostima korumpiranih pojedinaca i tako otežati korumpiranim pojedincima u BiH da prisvajaju nezakonito stečena sredstva i investiraju ih u inostranstvu, da će podržati sve lidere u borbi protiv korupcije u BiH, uključujući državne službenike, istraživačke novinare i predstavnike civilnog društva, te da će u javnom prostoru nastaviti svoje zalaganje za borbu protiv korupcije i protiv njenog negativnog uticaja u BiH”, naglašeno je u saopštenju.

    Sudeći prema zvaničnom saopštenju, mjere će se odnositi na poništavanje postojećih ili odbijanje izdavanja novih viza, kako poslovnih, tako i turističkih, za putovanja u SAD onim pojedincima koji su umiješani u korupciju.

    Iz Ambasade Njemačke su za “Nezavisne novine” istakli da korupciju takođe vide kao jedan od najvećih problema u BiH, i da dijele procjenu da borba protiv korupcije i u smislu približavanja EU treba da bude u centru reformskih procesa.

    “Na spomenutom sastanku smo učestvovali u interesu razmjene informacija i mišljenja”, rekla je za “Nezavisne novine” Lea Katarina Turm, šefica Odjeljenja za kulturu, medije i protokol Ambasade Njemačke.

    Iz Ambasade Ujedinjenog Kraljevstva su nam saopštili da je ta zemlja predana borbi protiv korupcije u BiH, u partnerstvu sa onima koji dijele tu predanost.

    “Potpuno se slažemo sa SAD i drugim našim partnerima po pitanju potrebe da se radi više na promoviranju transparentnosti i sprečavanju korumpiranih pojedinaca da izvuku korist iz svojih kriminalnih aktivnosti, te da se pruži podrška onima koji rade na iskorjenjenju korupcije. Podržavamo stabilnost i dobro upravljanje u BiH putem različitih aktivnosti koje su nam na raspolaganju. Koristimo sankcije kada i gdje ocjenimo da će biti najučinkovitije, na osnovu dokaza, i usmjereno ka onima koji su odgovorni za ozbiljnu korupciju”, naglasili su oni.

    Iz Ambasade Kraljevine Nizozemske saopšteno je “Nezavisnim novinama” da se čvrsto bore protiv korupcije u BiH.

    “U potpunosti se slažemo sa SAD i našim partnerima da mora postojati više barijera koje sprečavaju korumpirane pojedince da imaju koristi od nje. Potrebna je veća podrška pojedincima i grupama angažovanim u borbi protiv ove pojave”, rekli su u ovoj amabasadi.

    SAD su zasad jedina zemlja koja je pripremila listu sankcija, a, kako saznajemo, ima i spisak sa otprilike petnaestak imena koja su prošla postupak odobravanja sankcija na nivou oko stotinak različitih tijela u administraciji SAD, koje su spremne za aktiviranje u svakom trenutku.

    Nekoliko sagovornika iz EU, čije zemlje jesu raspoložene da EU koordiniše sankcije, reklo nam je da u ovom trenutku nije realno da EU usvoji konsenzus u vezi s ovom temom, a postavljaju pitanje svrsishodnosti i efektivnosti sankcija koje bi se sprovodile na nivou individualnih zemalja EU. Umjesto toga, kako saznajemo, pažnja se usmjerava na jačanje integriteta pravosuđa kroz Visoki sudski i tužilački savjet BiH i ohrabrivanje tužilaca i sudija da se hrabrije uhvate u koštac s političkom korupcijom na svim nivoima, te da bi takvo pravosuđe dobilo svu neophodnu podršku najjačih i najuticajnijih zemalja. Jedna od opcija koja nam je spomenuta je da bi se sankcije mogle kombinovati sa pravosudnim procesima koji bi ukazali na korupciju na nivou političkih predstavnika i privrednika, ali da o tome u EU još nije direktno razgovarano.

  • Dvanaest država traži da EU finansira podizanje ograda na spoljnim granicama

    Dvanaest država traži da EU finansira podizanje ograda na spoljnim granicama

    Hrvatska je protiv prijedloga 12 država članica da se evropskim sredstvima finansira postavljanje ograda i žica na spoljnim granicama EU, izjavio je u petak hrvatski ministar unutranjih poslova Davor Božinović.

    Na inicijativu Litvanije, 12 država članica EU potpisalo je pismo u kojem traže da se evropskim sredstvima omogući finansiranje ograda i prepreka na spoljnim granicama EU, kako bi se lakše borilo protiv ilegalnih migracija.

    Osim Litvanije, to su pismo potpisale Austrija, Bugarska, Kipar, Češka, Danska, Estonija, Grčka, Mađarska, Letonija, Poljska i Slovačka.

    “Mislim da Evropa nije blizu takvoj odluci jer to mora biti zajednička odluka svih država članica. Što se Hrvatske tiče, mi smo, zbog specifičnosti našeg susjedstva, gdje žive i Hrvati i zbog dobrosusjedskih odnosa koje nastojimo ostvariti, od početka govorili da se ne zalažemo za podizanje žica i ograda”, rekao je Božinović.

    U pismu u koje je uvid imala agencija France presse, a koje potpisuju ministri unutrašnjih poslova 12 zemalja, kaže se da je “podizanje fizičkih barijera učinkovita mjera zaštite granica koja služi interesima čitave EU, ne samo zemalja na prvoj crti”.

    Oni naglašavaju da “nadzor granica ne sprečava pokušaje ilegalnih prolaza”, u pismu koje su poslali potpredsjedniku EK Margaritisu Šinasu i komesarki za unutrašnje poslove Ilvi Johanson.

    “Ta legitimna mjera trebalo bi bude dodatno i adekvatno finansirana iz evropskog budžeta”, naglašavaju ministri u pismu.

    Hiljade migranata prelaze granicu

    Više hiljada migranata prešlo je posljednjih mjeseci granicu između Bjelorusije i EU, u Litvaniji, Letoniji i Poljskoj. EU optužuje režim bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukašenka da orkestrira te prolaze, u znak odmazde za evropske sankcije.

    Poljska i Litvanija počele su podizati ogradu s bodljikavom žicom na dijelu granice s Bjelorusijom. Mađarska je takvu ogradu na granici sa Srbijom podigla u vrijeme migrantske krize 2015.

    Ministri unutrašnjih poslova u petak su raspravljali i o prijedlogu da se uredba o dubinskim provjerama i zadržavanju migranata na granici izdvoji iz paketa prijedloga o migracijama i azilu, kako bi se donekle pomaknula stvar s tim prijedlogom u vezi s kojim države članice nikako da postignu saglasnost.

    Tom se prijedlogu protive mediteranske zemlje i zemlje Višegradske grupe, koje insistiraju na tome da se dogovor postigne o cijelom paketu.

    Zemlje koje se tome protive traže da se prije svega nađe odgovor na pitanje jesu li migranti, kada dođu u EU, stigli na teritoriju pojedine države članice ili na teritorij EU kao cjeline.

    Ako je odgovor na to pitanje da su ušli na teritoriju EU, onda mora postojati solidarnost svih članica, a ne da teret njihovog prihvatanja padne na zemlje koje se nalaze na spoljnim granicama, smatraju one.

    Ministar Božinović kaže da je upravo to razlog zašto se ne može prihvatiti prijedlog o izdvajanju te uredbe iz cijelog paketa.

  • Na redu “Polegzit”?

    Na redu “Polegzit”?

    Sudbina Poljske u EU je pod znakom pitanja nakon što su sudije Ustavnog suda te zemlje donijele odluku da određeni zakoni Unije nisu u skladu sa poljskim Ustavom, piše britanski “Telegraf”.

    Lider vladajuće partije Zakona i pravde Jaroslav Kačinjski rekao je da bi drugačija odluka Vrhovnog suda značila da Poljska nije suverena država.

    Prema njegovim riječima, kada je u pitanju primjena pravde, EU nema pravo da se miješa.

    Odluka Ustavnog suda izazvala je i negodovanja političara iz Brisela.

    Evropska komisija saopštila je da neće oklijevati da iskoristi sva svoja ovlaštenja da bi zaštitila primat zakona EU.

    Brisel optužuje poljskog premijera Mateuša Moravijeckog da je zemlju usmjerio na putanju “Polegzita”, čime je pojačana mogućnost da će Poljska krenuti putem Britanije.

    “Objavom da sporazumi EU nisu u skladu sa poljskim zakonom, ilegalni Ustavni tribunal Poljske je tu zemlju usmjerio ka žPolegzituž. Dosta je bilo. Ovo je napad na EU u cijelini”, rekao je poslanik Evropskog parlamenta iz Evropske narodne partije Jeroen Lenaers.

    Poslanici Evropskog parlamenta smatraju da Ustavni sud Poljske “nelegitiman” jer je pun izabranika Moravijeckog i Kačinjskog.

    Evropski komesar za pravosuđe Didije Rejnders najavio je da će Brisel preduzeti postupak kako bi osigurao nadmoć prava EU i Evropskog suda pravde.

  • Njemačka štampa: Proširenje Evropske unije mora generalno da se zaustavi

    Njemačka štampa: Proširenje Evropske unije mora generalno da se zaustavi

    Proširenje Evropske unije mora generalno da se zaustavi! Evropskim lažima zapadnom Balkanu mora doći kraj, piše, između ostalog, njemačka štampa nakon samita EU – zapadni Balkan održanom u Sloveniji.

    List Velt piše da je “i na ovom samitu država EU i šest država zapadnog Balkana bilo isto kao i uvijek – sporilo se u vezi s tim da li bi te zemlje trebalo da računaju sa ‘evropskom perspektivom’ ili ‘obećanjem daljeg proširenja’. Za razliku od ranijih godina, ovoga puta su zemlje zapadnog Balkana dobile neodređeno obećanje i mnogo toplih riječi: ‘Držite kurs, ne odustajte, nastavite tako. Cilj je pred očima’, rekla je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen. I još: ‘Mi smo evropska porodica'”, piše DW.

    Autor teksta se, međutim, postavlja pitanje: “Po kom osnovu Gruzija i Ukrajina nisu dio te porodice” i “ko određuje šta spada u ‘evropsku porodicu’: geografija, istorija ili političke kalkulacije?”

    “Evropljani su temeljito zeznuli proširenje”
    U tekstu se takođe podsjeća na 2003. i samit u Solunu kada je EU dala “euforična obećanja” o proširenju, kako se otada vode mukotrpni pregovori sa Srbijom i Crnom Gorom, a kako Albanija i Sjeverna Makedonija “čeznu da otpočnu” pregovore. “A Kosovo, koje priznaju samo 22 od 27 zemalja EU, i Bosna i Hercegovina, zemlja koju sve više podriva država u državi – Republika Srpska sa dominantnim ruskim uticajem – već dugo sanjaju o kandidatskom statusu.”

    “Ono što je sigurno jeste da su Evropljani temeljito zeznuli proširenje EU na zapadni Balkan”, ocjenjuje Velt, ali i dodaje da za to nije kriv samo Brisel, već i zemlje kandidati.

    U tekstu se postavlja i pitanje šta je EU pogrešno napravila u pogledu zapadnog Balkana. “Pored obećanja o pristupanju, tu je i tehnokratsko uspostavljanje tzv. Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, koji je trebalo da čvršće veže region za EU. Tu je ponuđen kompletan program briselske birokratije: godišnji samit, Savjet pridruživanja, Odbor za pridruživanje, Parlamentarni odbor forumi građanskog društva. Tako bi trebalo da izgledaju savršeni članovi po tzv. kopenhaškim kriterijumima, koji se drže demokratskih principa, institucionalno su utvrđeni i ekonomski u potpunosti razvijeni”, piše Velt i naglašava da je istovremeno veoma malo novca investirano u taj region.

    “U vrzinom kolu”
    O problemu šest balkanskih zemalja list citira i direktorku istraživačkog odjeljenja berlinske Fondacije za nauku i politiku Barbaru Lipert: “One su uhvaćene u vrzino kolo lošeg upravljanja i ekonomske i socijalne bijede”.

    U tekstu se ističe da loša ekonomska situacija dovodi do emigracije i samim tim odgovarajućeg gubitka kvaliteta. “To stvara rastrzana društva s korumpiranim strukturama, kriminalom raširenim do najviših nivoa vlasti i poluautokratskim liderima poput Aleksandra Vučića (Srbija), Edija Rame (Albanija) i Mila Đukanovića (Crna Gora).”

    “Sramota je”, naglašava se u tekstu, “da se EU udvara akterima poput srpskog predsjednika Vučića koji hvali Kinu, s Rusijom održava vojne manevre, ima ministra spoljnih poslova koji gaji velikosrpske fantazije, oštro postupa prema opoziciji u zemlji i zaključuje privredni sporazum sa Evroazijskom unijom kojom dominira Rusija”.

    Takođe se napominje da je jaz između pojedinih balkanskih zemalja i dalje dubok, da je nepovjerenje veliko, a spremnost na saradnju osrednja. “Važno bi bilo da tih šest zemalja konačno uspostave regionalno tržište, umjesto da se u svim problemima oslanjaju na EU.”

    “Proširenje mora generalno da se zaustavi”
    List Velt zato zaključuje: “Proširenje EU mora generalno da se zaustavi! Evropskim lažima zapadnom Balkanu mora doći kraj. Umjesto da vještački održavaju iluzije o pristupanju, Evropljani bi trebalo da kažu istinu, kako te ljude ne bi i dalje razočaravali i time sukcesivno destabilizovali region. Jasna poruka mora da bude: neće biti punopravnog članstva. U slučaju zapadanog Balkana troškovi integracije bili bi previsoki, pa bi unutar Unije doveli do borbe oko raspodjele sredstava i nastavili da erodiraju ionako krhku tvorevinu EU. Zemlje zapadnog Balkana moraju da razviju snažnu volju za reformama i pomirenjem, umjesto da se bave himerom budućeg pristupanja”, zaključuje Velt, uz dodatak da je “važno da se region i dalje podržava iznosima koji se mjere milijardama”.

    “Najavljenih 30 milijardi evra za narednih sedam godina su korak u pravom smjeru. Postoji opasnost da se Kina, Rusija i Turska rašire po regionu zapadnog Balkana, ali je ona marginalna. Rusiji nedostaje novac, a iskustva koja zemlje imaju s Kinom su razočaravajuća”, zaključuje novinar lista Velt, prenosi DW.

    U čekaonici EU
    “Zemlje zapadnog Balkana nisu samo svojom krivicom zaglavljene u čekaonici Evropske unije”, piše Frankfurter algemajne cajtung (FAZ). “Na kraju krajeva, nisu samo nedostatak reformi i neriješeni konflikti u regionu doveli do zastoja u proširenju Unije. Barem jednako važnu ulogu igra iskustvo iz nedavnih rundi pristupanja EU, što je dovelo do velikog razočaranja u Briselu i drugim evropskim prijestonicama”, piše njemački list podsjećajući na primjere Poljske i Mađarske, ali i Kipra koji je u EU “uvezao teritorijalni konflikt”.

    “Zbog toga je u osnovi ispravno da zemlje poput Francuske insistiraju na tome da se prvo reformiše Evropska unija, prije nego što se prime nove članice. Ne bi bilo mudro balkanskim zemljama reći datum pristupanja, pa makar to bilo tek 2030, jer niko danas ne zna u kakvom će stanju tada biti Evropska unija ili zapadni Balkan”, naglašava se u tekstu.

  • Dodik oštro o EU “Milijardima evra bez pokrića hoće da pokupuju sve u Srpskoj”

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je danas da je EU štampala milijarde evra bez pokrića, te da putem svojih kompanija žele da pokupuju sve što ima u Republici Srpskoj.

    To je ono što nas čeka ako ne budemo vodili računa o sebi, to je druga opasnost koja će nas slistiti i kao naciju i kao državu – rekao je Dodik na skupu u Beogradu pod nazivom “Sloboda i samostalnost Republike Srpske”.

    Prema njegovim riječima, EU je štampala bez pokrića 2.750 milijardi evra i rasporedila po državama, koje putem svojih kompanija sada vrše ekspanziju na Balkan.

    On je kao primjer naveo da danas u Banjlauci postoje najmanje tri kompanije sa Zapada koje traže da kupe sve javne garaže koje u tom gradu postoje.

    – Od javnih garaža, pa dalje, pa će onda kroz zajedničku energetsku politiku EU doći i nama reći – ne možete vi da upravljate električnom energijom – istakao je Dodik.

    On je napomenuo da Republika Srpska ima 35 odsto viška električne energije, koju izvozi, te da se sada pojavljuje enorman skok cijena, pa kilovat čas umjesto 39 evra sada košta 312 evra.

    I sada će oni početi da regulišu tržište…nezavisni regulator koji njima odgovara… Ja često postavljam sebi pitanje – jesmo li mi svjesni, šta smo mi? – rekao je Dodik.

    On je ocijenio da se vjerovalo da će EU donijeti zemljama regiona milione, ali da se realano pokazalo da oni u EU imaju više koristi.

    – Kupovali su naša preduzeća, odlučuju o ovom i onom. Ne treba misliti da sam ja protiv tog procesa, ali ja u taj proces više ne vjerujem – rekao je Dodik.

    On je naveo da je na jednom sastanku sa četiri premijera i jednim predsjednikom iz zemalja članica EU slušao kako se oni žale da odlazi njemački kancelar Angela Merkel, da ostavlja nesređenu Evropu, da se ne zna ko je nasljednik, te da se dolazi u poziciju da njemačka privreda crpi sve repromaterijale…

    – Kad sam ja došao na red, rekao sam – izgleda da ja živim na zaista srećnom mjestu, kada čujem kakve vi probleme imate u EU – ispričao je Dodik.

    On je istakao da Republika Srpska treba da se bavi sobom, da očuva ono što ima.

    – Ono što se nudi kroz migracije, pogotovo nama, nudi se da veoma brzo i efikasno izgubimo i indentitet i subjektivitet i etnicitet i sve u vezi sa našim srpskim narodom – upozorio je Dodik.

    Povodom priča da EU finansira BiH i da iz BiH odlaze mladi, Dodik je napomenuo da su u EU napravili taj ambijent da povuku mlade iz BiH, te zapitao ko plaća BiH školovanje tih mladih ljudi, profesore, struju korištenu za svjetlo i grijanje, dok mladi kao gotov proizvod odlaze u inostranstvo.

    – Ja vjerujem da bogatstvo i vrijednost koje su dobijali upravljajući nama, ne dajući nam razvoj, da su daleko više imali koristi i vrijednosno i ekonomski, nego mi od njihovih nekih projekata koji se realizuju tako što iza njih idu njihove multinacionalne komapnije koje najčešće povuku 30 do 40 odsto donacija ili kredita – rekao je Dodik.

    On je dodao da nijedna domaća komapnija ne može da pribavi garanciju banke da bi učestvovala na tenderima EU za projekte u BiH, nego samo firme iz EU, koje uzimaju lokalne podizvođače, koji su 20 odsto jefitniji.

    Govoreći o proteklom sastanku EU – zapadni Balkan koji je održan u Sloveniji, Dodik je zapitao šta znači “evorpska perspektiva”, te dodao da je to najnačelnija stvar koja može da se kaže za neki proces.

    – To je kao u košarci kada trener kaže da je neki mlad momak perspektivan. A onda mu popucaju ligamenti i od toga ništa. Bio je perspektivan. Mi nemamo sagovornika u EU. Sve je opšta laž i blef u pitanju kada govore o tome. Svi znaju da francuski predsjednik Emanuel Makron i Holandija neće proširenje EU, ne daju – kaže Dodik.

    On je rekao da su jedva izvukli da stave riječ “proširenje” u tu deklaraciju da ne bi bio opšti fijasko.

    – A mi treba da kažemo bravo – rekao je Dodik.

  • EU razmatra kako da ustabili cijene gasa i struje

    EU razmatra kako da ustabili cijene gasa i struje

    Da li je cijena gasa u Evropskoj uniji “nepodnošljivo visoka” ili je jednostavno određuje tržište? Francuska i neke druge zemlje zahtijevaju da se uvedu zajedničke mjere EU. Da li je to moguće?

    Samo u septembru cijena zemnog gasa za potrošače u Evropskoj uniji skočila je za 17 odsto. Brojna domaćinstva ovih dana dobijaju pisma neprijatne sadržine u kojima ih obavještavaju o povećavanju njihovih mjesečnih računa.

    Tako veliki rast cijena gasa i struje za stručnjake nije iznenađenje. Već nekoliko mjeseci se uočava da je potražnja u čitavom svijetu velika, da je istovremeno u Holandiji smanjena proizvodnja, da su skladišta gasa u EU poluprazna, da Rusija ne želi da poveća količine koje isporučuje.

    Ljetos su službenici EU rast cijene gasa – što je osjetno povećalo i inflaciju – ocijenili kao privremenu pojavu koja može da se izdrži. Ali sada, kad povećana cijena gasa i s tim povezani rast cijene struje stiže do novčanika običnih ljudi, ali i do blagajni preduzeća, brojni ministri privrede u Evropskoj uniji zvone na uzbunu.

    Francuski strah od “žutih prsluka”

    “Ove cijene su jednostavno neizdržljive”, izjavio je francuski ministar finansija Bruno Lemar na sastanku sa koleginicama i kolegama iz EU u Luksemburgu.

    “Mogli bismo da dobijemo novi pokret ‘žutih prsluka'”, upozorio je prije nekoliko dana francuski poslanik u Evropskom parlamentu Paskal Kanfin.

    Povod za masovne proteste tzv. “žutih prsluka” u Francuskoj 2018. bilo je povećanje poreza na dizel. Francuski ministar Lemar, njegova koleginica iz Španije, kao i kolege iz Italije i Grčke, zahtijevaju da Evropska unija zajednički reaguje. Španije i Italija već su najavile subvencije za domaćinstva sa nižim primanjima.

    Francuska bi mogla da zamrzne cijene do sljedećeg proljeća. Ali na sastanku ministar u Luksemburgu ostalo je nejasno kako bi to tačno trebalo da funkcioniše i ko bi na kraju trebalo da plati te subvencije za siromašnije domaćinstva. Neke zemlje s juga Evrope pominju zajedničku nabavku gasa kako bi se smanjila cijena. Druge bi kupovinu energenata ili subvencije da finansiraju preko budžeta EU, a možda i novim zaduživanjem.

    Diplomate iz sjevernih članica EU su uzdržane prema takvim idejama. Njemačka – najveće tržište gasa u Evropi – sigurno će za sada da pričeka. Očekuje se da će tržište regulisati situaciju do proljeća, izjavila je prošlog petka jedna portparolka Ministarstva privrede u Berlinu.

    “U opticaju je mnogo ideja, a osnovno raspoloženje ostaje optimistično”, tvrdi irski ministar finansija Pašal Donohe.

    Finska ministarka finansija Anika Sariko kaže da se još se neće odlučivati o konkretnim mjerama.

    EU razrađuje moguće mjere

    Iduće nedjelje Evropska komisija će objaviti spisak mogućih mjera, najavio je komesar EU za privredu Paolo Đentiloni. On spominje moguću zajedničku nabavku i stvaranje zajedničkih zaliha.

    “Ali to neće biti jednostavna rješenja, neće biti tradicionalna rješenja. Za to će biti potrebno vrijeme”, kaže Đentiloni.

    Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen pohvalila je Norvešku koja povećava eksploataciju zemnog gasa i kritikovala Rusiju koja to ne radi. Ona se zalaže za odvajanje cijene struje od cijene plina i povećanje proizvodnje struje iz obnovljivih izvora.

    Kod cijene certifikata za emitovanje ugljen dioksida neće biti intervencija, najavio je komesar EU Đentiloni.

    Francuski ministar finansija Bruno Lemar zagovara nuklearne elektrane, na koje inače otpada veliki dio proizvodnje električne energije u Francuskoj. On smatra da bi i to trebalo proglasiti održivim” i “neškodljivim za klimu”, jer se u toj proizvodnji ne emituje ugljen dioksid i jer je tako proizvedena struja jeftinija od one dobijene uz pomoć gasa. Zemlje koje odustaju od korišćenja nuklearne energije za proizvodnju struje sumnjičave su prema tom prijedlogu, ali komesar Đentiloni ipak je najavio da će “i to biti preispitano”.

    Rusija bi mogla da poveća isporuke
    Ruski Gasprom je najveći ponuđač zemnog gasa u Evropskoj uniji s udjelom od 37 odsto. Prema navodima njemačkih ponuđača gasa, rusko državno preduzeće ispunjava svoje obveze, ali trenutno nije spremno da poveća isporuke. Moguće je da Rusija na taj način želi Evropskoj uniji da pokaže koliko je zavisna od njenog gasa, ali diplomate EU nisu sigurni da je to zaista tako.

    Sporni gasovod Sjeverni tok 2, koji direktno iz Rusije gas dovodi u Njemačku, još je u probnoj fazi. Puštanje u pogon moguće je tek za četiri mjeseca, kad prođe certifikaciju njemačke Savezne agencije za mreže. U aktuelnoj krizi on zato vjerovatno neće igrati nikakvu ulogu.

    Jedan portparol Saveza njemačke energetske i vodoprivrede (BDEW) izjavio je za novine “Rajniše Post” da je snabdijevanje tokom zime sigurno, iako su skladišta gasa popunjena samo 68 odsto.

    Istovremeno, i on je rekao da je moguć dalji rast cijene tog energenta.

    Portparol Kremlja Dmitrij Peskov u nedjelju je opovrgao nagađanja u EU da Rusija ne želi da izvozi više gasa: “Da li je Gasprom spreman da sklapa nove ugovore? Gasprom je za to zainteresovan, jer su naši potrošači u Evropi naši najvažniji partneri”, rekao je Peskov.

  • Evropska komisija sprema nova poreska pravila zbog Pandora papira

    Evropska komisija sprema nova poreska pravila zbog Pandora papira

    Evropska komisija će do kraja godine predstaviti nova zakonska rješenja protiv utaje poreza, rekao je danas poreski komesar EU Paolo Gentiloni.

    Gentiloni je rekao zastupnicima da će Komisija nastaviti borbu protiv utaje poreza i izbjegavanja plaćanja poreza i da će predložiti nova pravila o povećanju obima informacija koje se automatski razmjenjuju među nacionalnim poreskim službama.
    Diskusija o porezima uvrštena je u dnevni red Evropskog parlamenta poslije izvještaja ove sedmice o velikom curenju poreskih podataka, poznatom kao “Pandora papira”.


    Ova dokumentacija pokazala je na koji način bogati i uticajni pojedinci i dalje sistematski otvaraju ofšor kompanije da bi umanjili svoje poreske račune.

    Iako ovakve aktivnosti nužno ne podrazumijevaju i utaju poreza, plaćanje manjih poreza u drugim zemljama uz pomoć poreskih savjetnika sve se češće dovodi u pitanje, naročito dok se svijet izvlači iz ekonomske krize koju je izazvala pandemija Covid-19.

    Podsjetimo, posljednji dan proteklog vikenda brojne medijske kuće objavile su istraživanje koje uključuje milone dokumenata koji pokazuju skriveno bogatstvo brojnih svjetskih lidera i poznatih ličnosti, kao i sve metode koje su koristili kada je riječ o izbjegavanju plaćanja poreza.

    Više od 600 novinara iz 117 zemalja mjesecima je pretraživalo dosjee iz 14 izvora, a rezultati su objavljeni pod jedinstvenim dokumentom – Pandora papiri.