Oznaka: EU

  • Borelj: Razmatramo peti paket sankcija Bjelorusiji

    Borelj: Razmatramo peti paket sankcija Bjelorusiji

    Šef diplomatije EU, Žozep Borelj, najavio je da će se o proširenju sankcija protiv režima u Bjeorusiji razgovarati na narednom Savjetu ministra spoljnih poslova koji se 15. novembra sastaju u Briselu.

    “Moramo da vidimo koji je obim postojećeg režima sankcija Bjelorusiji i da ga proširimo. Proučavamo kako da ga proširimo kako bismo usvojili novi, peti paket sankcija, koji će uključivati one koji su odgovorni ili doprinose krizi na našim spoljnim granicama”, poručio je Borelj u Briselu.

    Govoreći o situaciji na spoljnim grancama EU prema Bjelorusiji, Žosep Borelj je pred Evropskim parlamentom ocijenio da se radi o migrantskoj, humanitarnoj, ali i geopolitičkoj krizi.

    “Oni (migranti) ne mogu da uđu u EU tako što će probijati granice, ali ne mogu ni ostati na granici zauvijek. Njima je potrebna humanitarna pomoć i potreban im je izlaz iz situacije u koju ih je stavio bjeloruski režim. Humanitarni koridor mora biti otvoren da bi se tim ljudima omogućio siguran povratak u zemlje porijekla”, zaključio je Borelj.

    Šef dipmlomtije EU poručuje da je situacija na granicama EU sa Bjelorusijom takođe i “teška geopolitička situacija” u kojoj režim Aleksandra Lukašenka “kao odgovor na prethodne EU sankcije stvara probleme” rizikujući živote ljudi.

  • Vrtoglava cifra: Potvrđena kazna “Gugl” od 2,4 milijarde evra

    Vrtoglava cifra: Potvrđena kazna “Gugl” od 2,4 milijarde evra

    Opšti sud, koji je dio Suda pravde EU, potvrdio je odluku Evropske komisije iz 2017. godine o kažnjavanju kompanije “Gugl” sa 2,4 milijarde evra zbog kršenja pravila o tržišnoj konkurentnosti.

    U saopštenju se navodi da je Opšti sud zaključio da je “Gugl” svojim algoritmom favorizovao sopstvene servise za kupovinu u prikazivanju rezultata pretrage na internetu i da je time odstupio od pravila o konkurentnosti.
    Evropska komisija je objavila da je tehnološki gigant zloupotrijebio svoju poziciju promovisanjem platforme “Gugl šoping” preko svog pretraživača i da je time nanio štetu konkurentima.
    “Gugl” ima mogućnost da podnese žalbu pred Evropskim sudom pravde, prenio je “Sputnjik”.
    U prethodnih nekoliko mjeseci, “Gugl” se suočio sa brojnim pravnim izazovima u mnogim zemljama. Kompanija je dobila kaznu od 500 miliona evra od francuske regulatorne agencije, kaznu od 177 miliona dolara u Južnoj Koreji i nekoliko kazni u Rusiji.

  • Njemačka u Briselu pokrenula proces razgovora o sankcijama za Dodika i druge

    Njemačka u Briselu pokrenula proces razgovora o sankcijama za Dodika i druge

    Kako saznaje Klix.ba iz diplomatskih izvora, Njemačka je u sjedištu Evropske unije u Briselu pokrenula proces razgovora o sankcijama za ključne krivce za političku i sigurnosnu krizu u Bosni i Hercegovini.

    To se shodno izvještaju visokog predstavnika Christiana Schmidta prije svega odnosi na Milorada Dodika, ali i sve one pojedince i kompanije koje finansijski ili na drugi način podržavaju destruktivnu politiku. I američki izaslanik za Zapadni Balkan Gabriel Escobar je uoči odlaska iz BiH jučer kazao da su sankcije na stolu i da se odnose na pojedince, ali i na kompanije.

    Juče je u Briselu održan sastanak na nivou EU ambasadora. U ovom trenutku nije poznato da li je Njemačka predložila konkretne sankcije ili samo pokrenula razgovore o sankcijama kao opciji.

    S obzirom na to da je teško očekivati konsenzus svih članica Evropske unije, već odavno je najizglednija opcija da države pojedinačno uvode sankcije. Jasno je da će sankcije prije svega uvesti SAD, a da će ih prva slijediti Velika Britanija, što je jasno iz dosadašnjih poruka koje dolaze iz tih zemalja.

    Ipak, sve je izglednije da bi i druge države Evropske unije mogle krenuti tim putem. A upravo će se ovih dana o tome razgovarati u Briselu. Njemačka je ta koja je danas pokrenula proces, a kakvi zaključci će uslijediti, trebalo bi biti jasnije polovinom mjeseca, kada će ministri vanjskih poslova EU razmatrati situaciju na Zapadnom Balkanu pa time i u BiH. Ono što je jasno jeste da će se svaki korak detaljno ispregovarati sa SAD-om.

    Naredni koraci o sankcijama zavisit će od postavljenih okvira nakon Escobarove posjete Sarajevu, ali i posjeta koje će uslijediti u narednom periodu s obzirom na to da u BiH dolazi i Derek Chollet, specijalac za posebne političke zadatke američkog državnog sekretara Antonyja Blinkena.

    Ipak, s obzirom na retoriku i političke poteze Milorada Dodika, koji uprkos američkom i evropskom upozorenju nastavlja jednostrano povlačenje iz institucija BiH, sankcije su sve izglednije.

    U Briselu je u prethodnom periodu boravio i američki diplomata James O'Brien, zadužen za proces sankcija, te je očigledno to jedna od tema koja okupira američko-evropske odnose.

  • EU zabrinuta situacijom u BiH: Retorike podjela i jednostrane akcije moraju biti zaustavljene

    EU zabrinuta situacijom u BiH: Retorike podjela i jednostrane akcije moraju biti zaustavljene

    Evropska unija je veoma zabrinuta zbog situacije u BiH i ona je u fokusu naših diplomatskih aktivnosti, saopćio je glasnogovornik visokog predstavnika EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Peter Stano.

    On je naveo da retorika podjela i jednostrane akcije protiv teritorijalnog integriteta, suvereniteta i jedinstva države Bosne i Hercegovine – moraju biti zaustavljene.

    “Jedini konstruktivan put naprijed je dijalog političkih lidera. Evropska unija radi sa Sjedinjenim Američkim Državama na političkom nivou, kako bi pomogla u pronalaženju rješenja za krizu u zemlji”, tvrdi Stano.

    Stano nije želio direktno komentirati dešavanja u Vijeću sigurnosti UN-a, koje bi danas trebalo raspravljati o situaciji u BiH. Samo je naglasio da je operacija Althea (EUFOR) odigrala važnu ulogu u stabilnosti i sigurnosti zemlje te izrazio nadu da će njen mandat biti produžen.

    Potparol Josepa Borrella je kazao da EU nastavlja aktivnosti kako bi asistirala političkim liderima u BiH s ciljem pronalaska rješenja za aktuelnu krizu.

  • Objavljena nova korona-karta EU

    Objavljena nova korona-karta EU

    Evropski centar za kontrolu i prevenciju bolesti objavio je novu korona-kartu Evrope. Kakva je situacija ove nedelje?

    Boje za pojedina područja se određuju kombinacijom potvrđenih slučajeva zaraze u proteklih 14 dana na 100.000 stanovnika i procenta testirane populacije.

    Na najnovijoj karti se može primetiti pogoršanje situacije, budući da je sve više zemalja je ponovo u narandžastoj i tamnocrvenoj zoni.

    Smanjuje se broj zemalja koji su u zelenoj zoni.

    Hrvatska i Slovenija je u potpunosti tamnocrvene, u Grčkoj su neki delovi prešli iz crvene u narandžastu boju.

  • Sud EU kaznio Poljsku, država će plaćati milion evra dnevno

    Sud EU kaznio Poljsku, država će plaćati milion evra dnevno

    Najviši sud Evropske unije je naložio danas Poljskoj da plaća kaznu od milion evra dnevno zbog toga što nije suspendovala disciplinsku komoru Vrhovnog suda.

    Odluka Evropskog suda pravde je uslijedila nakon što je Evropska komisija zatražila “finansijske kazne” kako bi se obezbijedilo poštovanje presude iz jula, prenosi agencija AP.

    Sud je saopštio da je kazna “neophodna kako bi se izbjegla ozbiljna i nepopravljiva šteta po pravni poredak Evropske unije i vrijednosti na kojima je ta Unija zasnovana”, a posebno šteta po vladavinu prava.

  • Obnovljivi izvori energije ispred fosilnih goriva

    Obnovljivi izvori energije ispred fosilnih goriva

    Novi izvještaj EU pokazuje da su obnovljivi izvori energije prvi put pretekli fosilna goriva kao glavni izvor energije u EU.

    Izvještaj za 2021. pokazuje da obnovljivi izvori energije generirišu 38 odsto struje u EU, a fosilna goriva 37 odsto.

    Rezultati su objavljeni dok se članice EU suočavaju sa velikim porastom cijene energenata.

    Prilikom predstavljanja izvještaja Evropska komisija je poručila da je postignut napredak u brojnim područjima, ali će biti “potrebni veći napori” kako bi se postiglo smanjenje emisije ugljen dioksida za najmanje 55 odsto do 2030. godine, te kako bi se postigla klimatska neutralnost do 2050.

    Ministri energetike članica EU pozdravili su danas na vanrednom sastanku u Luksemburgu prijedlog kratkoročnih mjera za ublažavanje udara velikog rasta cijene energenata na najsiromašnije, ali nisu uspjeli postići dogovor o srednjoročnim i dugoročnim mjerama za stabilizaciju energetskog tržišta.

    Devet zemalja članica, Austrija, Danska, Estonija, finska, Irska, Letonija, Luksemburg, Holandija, i Njemačka odbile su prijedlog druge skupine zemalja, koju predvode Francuska i Španija, da se reformiše način na koji se određuju veleprodajne cijene električne energije.

    Zajedničkoj izjavi devet zemalja naknadno su se pridružile Švedska i Belgija.

  • EU razmatra veliku promenu, Nemci u strahu

    EU razmatra veliku promenu, Nemci u strahu

    Većina Nemaca protiv je uvođenja digitalnog evra, što je mogućnost koju razmatra Evropska centralna banka.

    Samo četiri od deset građana Nemačke može zamisliti korišćenje digitalnog evra.

    Čak 56 odsto kaže da ne bi podržalo uvođenje digitalnog evra.

    Međutim nemačka Bundesbanka, u mesečnom izveštaju, ukazuje da je pojam digitalnog evra malo poznat široj javnosti.

    Evropska centralna banka analizira trenutno mogućnosti uvođenja digitalne varijante evra.

    Gotovo dve trećine Nemaca, koji su protiv digitalnog evra, strahuju da bi to značilo ukidanje novčanica i kovanica.

    Bundesbanka, ali i Evropska centralna banka su ukazivale na to da digitalni evro ne bi bila zamena za kovanice i novčanice.

  • EU pozvala 80 građana u Strazbur; Oni se razočarani vratili kućama

    EU pozvala 80 građana u Strazbur; Oni se razočarani vratili kućama

    U Strazburu je juče doputovalo 80 evropskih građana misleći kako će svojim idejama učiniti EU boljim mjestom za život, ali su iz Evropskog parlamenta izašli uvjereni kako ih političari uopšte nisu slušali.

    Građani su u parlament stigli kako bi političarima iz nacionalnih parlamenata i evropskih institucija predstavili rezime rasprava o temama poput migracija, zdravstva, privrede i zaštite okoline.

    O tim temama je 80 nasumično odabranih građana vodilo međusobno raspravu na tom istom mjestu tokom septembra i oktobra.

    • Imali smo premalo vremena i prostora da političarima iznesemo svoje mišljenje – kaže Dajana Milinković iz Hrvatske, koja je predstavljala 200 evropskih građana s temama migracija i EU u svijetu.
    • Ali sve se izgubilo u floskulama političara koji su imali puno više vremena za govore – dodala je.

    Građani, od kojih neki impresionirani velikom staklenom zgradom Evropskog parlamenta, stigli su u petak gdje im je objašnjeno kako će njihovih 20 predstavnika imati po dva minuta da iznesu zaključak.

    • Niko od političara nije međutim ništa komentarisao nakon tog našeg izlaganja niti se osvrnuo na zaključak. Nije bilo nikakve rasprave. Bezveze smo se mučili – napominje Dragan Volarević, još jedan hrvatski građanin koji je učestvovao na sjednici u parlamentu.

    Italijanski građani pristigli u Strazbur žalili su se organizatoru, a nezadovoljstvo su javno izrazili i Holanđani, te Irci.

    • Građani su se veoma razočarali, te kritikovali čitavu sjednicu – kaže holandski novinar Simon Tromel.

    U petak, tokom zatvorenih radnih sastanaka koji su održani kao priprema za glavnu sjednicu, političari su prekoračivali vrijeme koje su imali za javljanje.

    • Građanima naprosto nije dato dovoljno vremena. Osjećaju da nisu shvaćeni ozbiljno – ističe Tromel.

    U subotu su se pak političari kratko obraćali u parlamentu, ne ulazeći u raspravu ni o čemu.

    U glavnoj prostoriji predviđenoj za raspravu istaknut je natpis “Budućnost je u tvojim rukama“, ali prisutni građani sumnjaju u istinitost te parole.

    • Ovo nije bilo ono što su građani očekivali – komentarisala je italijanska novinarka Sara Numiko.

    Neki političari napustili su plenarnu sjednicu prije kraja, neki odmah nakon što su odradili svoj minut ili dva, što građani smatraju nepoštovanjem.

    Oko 70 odsto građana Evropske unije u avgustu je reklo da nije zadovoljno načinom na koji EU trenutno funkcioniše, pokazuje anketa kuće Ipsos.

    Građani širom EU osjećaju da nemaju uticaja na donošenje odluka, zbog čega raste evroskepticizam, pa su tri institucije – Evropska komisija, Savet EU i Evropski parlament – pokrenuli seriju rasprava pod nazivom “Konferencija o budućnosti Evrope“ kako bi građani iznijeli svoje komentare i prijedloge.

    Građani su u sklopu te konferencije pozvani u Strazbur, gdje su im plaćeni smještaj i prevoz.

    • Idući put, na idućoj plenarnoj sjednici, biće puno više vremena i prostora za građane da se predstave i iznesu svoje preporuke – rekao je evropski zastupnik Gaj Verhofštad, jedan od domaćina konferencije.

    Isti građani su pozvani na novu plenarnu sjednicu u decembru, a u istom mjesecu će uobličiti svoje preporuke u dokument te ga poslati Evropskoj komisiji.

    • Tada će nam reći šta tačno imaju pripremljeno pa ćemo raspraviti o tome – dodao je Verhofštad.

    Potpredsjednica Evropske komisije zadužena za demokratiju i demografiju Dubravka Šuica poručila je kako će ti prijedlozi građana biti uvršteni u kreiranje evropskih politika nakon proljeća 2022. godine.

    • Primili smo puno kritika, ali s obzirom da je budućnost otvorena, mi institucije moramo se pripremiti za nadolazeće događaje – rekao je pak slovenački sekretar ministarstva spoljnih poslova Gašper Dovžan u ulozi organizatora konferencije ispred Savjeta EU.
    • Danas je bilo dosadno jer nije bilo nikakve rasprave, ali mi građani smo ostali do kraja jer smo zaista došli ovdje da radimo – kaže Dajana Milinković, prenose hrvatski mediji.
  • Viktor Orban Evropsku uniju uporedio sa Sovjetskim Savezom

    Viktor Orban Evropsku uniju uporedio sa Sovjetskim Savezom

    Mađarski premijer Viktor Orban je na skupu u Budimpešti u subotu, šest mjeseci prije parlamentarnih izbora koji će biti tijesni, osudio odnos Evropske unije prema svojoj zemlji i Poljskoj uspoređujući je sa Sovjetskim Savezom.

    “Evropska unija nam govori i ponaša se prema nama i Poljacima kao prema neprijateljima”, rekao je okupljenim simpatizerima na skupu u povodu nacionalnog praznika i obilježavanja protusovjetskog ustanka 1956.

    “Briselu bi bilo dobro da razumije da nas ni komunisti nisu uspjeli nadjačati. Mi smo David, a Golijatu bi bilo bolje da ga izbjegava”, istaknuo je i podržao Varšavu u sukobu s Briselom u vezi s neovisnošću sudova i prvenstvu europskog prava, prenosi Hina.

    Više desetina hiljada ljudi je izašlo na ulice Budimpešte. Učesnici mimohoda, od kojih su neki došli iz Poljske, mahali su poljskim zastavama i transparentima s natpisima “Brisel = diktatura”.