Evropski komesar za proširenje, Oliver Varheji, najavio je da će EU danas usvojiti odluku o priznavanju digitalnih kovid sertifikata izdatih u Srbiji.
“To znači da će putovanja biti lakša za njihove građane”, kaže Varheji.
Digitalni kovid sertifikati Srbije o vakcinaciji, testiranju ili preležanom kovidu postaće tako ekvivalent EU zelenim kovid setrifikatima kojima se omogućava slobodno putovanje u i unutar EU.
Ministri vanjskih poslova Evropske unije danas će održati sastanak na kojem će se između ostalog razgovarati i o eventualnom uvođenju sankcija političarima u RS-u.
Najave Milorada Dodika, ali i političara koji čine vlast u RS-u, o povlačenju RS-a iz državnih institucija nisu prošle neopaženo kako u Sjedinjenim Američkim Državama tako ni u Velikoj Britaniji i Evropskoj uniji, a sve se češće mogu čuti zahtjevi za uvođenje određenog vida sankcija.
Kako je ranije i pisao Klix.ba, u Evropskoj uniji države koje najviše potenciraju uvođenje sankcija jesu Holandija i Njemačka. Ministar vanjskih poslova Njemačke Heiko Maas ranije je u intervjuu za Klix.ba naglasio kako Njemačka ne može tolerisati bilo kakve separatističke aktivnosti u BiH.
“Njemačka pruža najveću bilateralnu podršku Bosni i Hercegovini. No, sasvim je jasno: mi niti možemo niti hoćemo usmjeravati novac njemačkih poreskih obveznika u entitet koji aktivno radi na uništavanju Bosne i Hercegovine kao države. A razmislićemo i o pojedinačnim mjerama protiv onih koji dovode u pitanje teritorijalni integritet ove zemlje”, rekao je Maas.
Međutim, za razliku od Njemačke i Holandije, unutar Evropske unije postoje države koje i dalje smatraju kako bi uvođenje sankcija Dodiku i ostatku političara na vlasti u RS-u bilo kontraproduktivno. Opozicioni blok u Evropskoj uniji predvode Mađarska i Poljska, ali i nekoliko drugih manjih zemalja unutar bloka.
Razmišljanja desničarskih zemalja mogu se svakako povezati i s nedavnim posjetama Viktora Orbana Banjoj Luci, kao i Dodikovim odlaskom u Ljubljanu, gdje se sastao sa slovenskim premijerom Janezom Janšom.
Nakon sastanaka, Dodik je naveo kako je s Viktorom Orbanom i Janezom Janšom razgovarao o aktuelnoj situaciji u Bosni i Hercegovini te je naveo kako je državnicima objasnio trenutni položaj i razmišljanja političara unutar entiteta RS.
O uvođenju sankcija političarima iz RS-a u Sarajevu su za vikend govorili i europarlamentarci Tineke Strik i Dietmar Köster, koji su naglasili kako je unutar EU neophodno osigurati većinu za sankcije Dodiku i ostalima.
“Nadam se da ćemo osigurati većinu za sankcije za gospodina Dodika i ostale. Imamo instrumente i mislimo da je krajnje vrijeme da reagujemo. EU može i mora osigurati snažniju podršku”, rekla je Strik.
S druge strane, Köster je naglasio da ukoliko EU nije sposobna osigurati većinu za sankcije unutar bloka, onda države članice pojedinačno moraju uvesti sankcije za političare u RS-u.
“Mi predstavljamo Zelene i Socijaldemokrate, ali moramo uvjeriti i druge grupacije u EU. Sankcije pojedinim liderima mogu uključivati zabranu posjete EU, zamrzavanje određene imovine. Imamo instrument restriktivnih mjera, a za primjenu, potrebno nam je 15 glasova zemalja članica. Ako nismo sposobni kao EU da idemo sa sankcijama, moramo razgovarati o sankcijama pojedinih zemalja članica”, poručio je europarlamentarac Dietmar Köster.
Visoki predstavnik Evropske unije za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell osvrnuo se na današnji sastanak šefova diplomatija zemalja Evropske unije te je poručio kako će se na sastanku razgovarati i o političkoj situaciji u BiH.
Šef evropske diplomatije je naglasio kako će se tokom sastanka prije svega razgovarati o stanju u Bjelorusiji i humanitarnoj krizi na granicama Poljske, Litvanije i Bjelorusije.
“Pregledat ćemo cijeli set problema, prije svega u Bjelorusiji. Razgovarao sam s kolegama iz Bjelorusije, Litvanije, Poljske, ali i generalnim sekretarom UN-a. Podijelili smo razmišljanja o tome kako se situacija odvija na terenu. Bjelorusiji sam rekao da je situacija neprihvatljiva i da moramo razmišljati o tome kako da riješimo problem, prije svega da zaustavimo letove. To je skoro pa završeno”, rekao je Borrell.
Poručio je kako će se na sastanku razgovarati i o sankcijama prema Bjelorusiji.
“Sankcije su uvijek dobre. Danas ćemo predložiti novi paket sankcije prema Bjelorusiji, prema aviokompanijama kao i prema svima koji su na bilo koji način uključeni u prebacivanje migranata na naše istočne granice”, poručio je Borrell.
Nakon toga, osvrnuo se i na situaciju na Zapadnom Balkanu te je poručio kako je situacija naročito zabrinjavajuća u BiH.
“Tokom sjednice razgovarat ćemo i o situaciji na Zapadnom Balkanu, prije svega u Bosni i Hercegovini. Postoje tendencije koje podrivaju jedinstvo ove države te narušavaju njen razvoj i put ka Evropskoj uniji. Također, razgovarat će se o dijalogu Prištine i Beograda, ali i općenito o ovoj regiji. Situacija na Zapadnom Balkanu nije dobra”, poručio je Borrell.
Ministri spoljnih poslova zemalja EU sutra će proširiti sankcije Bjelorusiji i obuhvatiti avio-prevoznike i turističke agencije koji učestvuju u prebacivanju migranata na granicu evropskog bloka, izjavio je šef spoljne politike Unije Žozep Borelj.
EU je optužila Bjelorusiju za ohrabrivanje migranata da dođu na njenu teritoriju i pređu u Poljsku i ostale susjedne zemlje Unije.
Sastanak ministara spoljnih poslova zakazan je za sutra.
“Daćemo zeleno svjetlo za proširenje pravnog okvira naših sankcija protiv Bjelorusije, da bi one mogle da se primijene na sve koji učestvuju u krijumčarenju migranata u ovu zemlju”, rekao je Borelj francuskom listu “Žurnal di dimanš”.
On je dodao da bi direktori avio-prevoznika i turističkih agencija mogli dobiti mjere zabrane putovanja i zamrzavanja imovine u EU.
Borel je rekao da bi se na listi sankcionisanih moglo naći oko 30 bjeloruskih zvaničnika za koje se sumnja da su umiješani u ovu krizu.
Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko, koji je već pod međunarodnim sankcijama zbog razbijanja demonstracija, zaprijetio je da će uzvratiti na eventualne nove mjere prekidom tranzita ruskog gasa u Evropu preko bjeloruske teritorije.
Evropski parlamentarci, oni bliži političkom Sarajevu, nadaju se sankcijama Miloradu Dodiku. Ovaj put na sankcije pozivaju baš iz Sarajeva.
Nade bi mogle da im padnu u vodu, jer dio članica, tvrde diplomatski izvori, sigurno neće podržati sankcije. S druge strane, Rusija za probleme u BiH krivi dio Evrope i SAD, a ne srpskog člana Predjedništva BiH. Najviše zato što podršku daju nelegitimnom visokom predstavniku.
“Obratili smo pažnju francuskim kolegama da je to veoma rizičan put koje su Zapadne zemlje izabrale, budući da on predstavlja prijetnju za koegzistenciju Srba, Hrvata i Bošnjaka u okvirima jedne države”, rekao je Sergej Lavrov, ministar spoljnih poslova Rusije.
O sankcijama je govorio i izaslanik američkog predsjednika za Zapadni Balkan, Gabrijel Eskobar. To ipak nije rekao u oči Miloradu Dodiku. Da je reakcija Zapada ipak mlaka, i tiša od one koju je očekivalo političko Sarajevo, smatraju analitičari.
“U zadnje vrijeme se dešava da i SAD mijenja svoje stavove i paradigmu, jer uočava šta se dešava u BiH. Da to nije samo da je sve super i da oni žele građansku BiH i da će sve biti super i bajno i da ne postoje i druga dva naroda u BiH i da se sve dešava u političkom Sarajevu, te da nigdje nema ništa izvan Sarajeva. Postoje neki ljudi u diplomatiji koji su to uočili”, rekao je Marko Lucović, kolumnista Bild.ba.
“U nekim političkim krugovima, čak i na Zapadu se uzima sa pažnjom uzima ta mogućnost da Republika Srpska u jednom trenutku postane nezavisna ili da se pripoji Srbiji. Ne treba zaboraviti šta je bila politička volja, politički cilj a kasnije i ratni cilj Srba u BiH, prije svega ostanak u zajedničkoj državi sa Srbijom odnosno sa Jugoslavijom pa tek kasnije neki redukovani cilj da to bude neka samostalnost ako to nije moguće”, ističe Rajko Petrović, Institut za evropske studije u Beogradu.
Eskobar je tiho prijetio sankcijama, ali je zato glasno govorio o mogućim sukobima u BiH. Možda baš zato što je duže boravio u Sarajevu, nego u Banjaluci. Jer zveckanje oružjem, redovna je praksa bošnjačkog političkog rukovodstva.
“I zato me malo i brine ovo lansiranje priče o ratu od strane međunarodnih predstavnika. Mi jesmo to malo propagandno manipulisali ali sad je ovo postalo, sa izjavom Eskobara ozbiljna priča. I to me onako više strah nego strah odnosa konstituvnih naroda u BiH”, smatra Miloš Šolaja, profesor Međunarodnih odnosa na FPN Banjaluka.
Od zveckanja oružjem u drugom entitetu, pa do namjere Republike Srpske da vrati prenesene nadlženosti, BiH sve više liči na nemoguću zemlju. To je, čini se sada shvatio i Valentin Incko koji je umjesto pomirenja, u BiH samo dolio ulje na vatru. Bivši visoki predstavnik nakon svega smatra da bi se BiH mogla raspasti.
Bosna i Hercegovina će se u ponedeljak ponovo naći u fokusu Brisela, ali ne zbog napretka na njenom putu ka Evropskoj uniji već zbog političke krize koja je paralizovala institucije BiH.
Kako su ovih dana objavili brojni regionalni i svjetski mediji, ministri spoljnih poslova zemalja članica Evropske unije će, osim o BiH, na sastanku u Briselu razgovarati i o samoproglašenom Kosovu, kao i o Crnoj Gori.
Radni dokument pripremljen za ministre EU, u koji su neki mediji imali uvid, konstatuje da se politička situacija u BiH “naglo pogoršala”, a da su državne institucije sada “efektivno blokirane”.
– Neprihvatljiva, huškačka retorika koja dovodi u pitanje teritorijalni integritet, jedinstvo i suverenitet zemlje doprinijela je povećanju tenzija na terenu – navodi se u tekstu radnog dokumenta Savjeta EU.
Izvori iz Brisela navode da Njemačka insistira na sankcijama protiv političara u Republici Srpskoj, koji „svojim izjavama i akcijama ugrožavaju Dejtonski sporazum“.
Politička analitičarka Tanja Topić ističe da, ipak, ne treba očekivati nikakve sankcije u ponedjeljak, iako je posve sigurno da će BiH biti u fokusu ministara na tom sastanku.
Topićeva ističe da nije nikakva tajna da neke zemlje razmišljaju o sankcijama prema pojedinim političarima u Srpskoj, a to su potvrdili i pojedini međunarodni zvaničnici, koji su najavili da „EU ima odgovarajuće instrumente“.
– Poznato je od ranije i to da ne postoji saglasnost svih 27 članica EU za uvođenje sankcija. Međutim, i bez opšte saglasnosti moguće je uvesti određene sankcije, ali ne vjerujem da će one biti aktivirane već u ponedjeljak – kaže Topićeva.
Ona ističe da se može očekivati da će se sutra u Briselu pokrenuti priča o sankcijama prema određenim političarima, ali kada će one biti aktivirane zavisiće od daljih poteza i akcija aktera u BiH.
– Već samo pominjanje i pokretanje tih mjera dovoljan je razlog za brigu, posebno u Republici Srpskoj – kaže Topićeva.
Vijeće za vanjske poslove Evropske unije zakazalo je za 15. novembar sastanak na kojem će se između ostalog raspravljati i o stanju u BiH kao i o mogućnosti uvođenja sankcija Miloradu Dodiku i drugim političarima u RS-u.
Kako saznaje Klix.ba, države koje trenutno najviše potenciraju ekonomske i druge sankcije za političare u RS-u jesu Njemačka i Nizozemska čiji su se čelnici, naročito njemački šef diplomatije Heiko Maas, nekoliko puta oglašavali povodom situacije u BiH te su naglašavali nephodnost uvođenja sankcija.
“Njemačka pruža najveću bilateralnu podršku Bosni i Hercegovini. No, sasvim je jasno: mi niti možemo niti hoćemo usmjeravati novac njemačkih poreskih obveznika u entitet koji aktivno radi na uništavanju Bosne i Hercegovine kao države. A razmislit ćemo i o pojedinačnim mjerama protiv onih koji dovode u pitanje teritorijalni integritet ove zemlje”, rekao je Maas u izjavi koju je u četvrtak dao za Klix.ba.
Namjere Njemačke, ali i drugih zapadnih zemalja koordinirane su i s namjerama Sjedinjenih Američkih Država čiji su zvaničnici naglašavali kako su sankcije “na stolu”.
“Ove sankcije se odnose na pojedince i lideri moraju biti lično odgovorni. Jesmo razgovarali o sankcijama i sankcije su na stolu. I ne samo sankcije, postoje druga ekonomska sredstva koja se mogu provesti ne samo protiv lidera koji provode antidejtonske aktivnosti, već i protiv onih koji im daju podršku, protiv kompanija koje im pomažu”, naveo je specijalni izaslanik Gabriel Escobar prilikom posjete BiH.
Kako se navodi uoči sastanka Vijeća ministara vanjskih poslova EU, gdje će prisustvovati svi ministri vanjskih poslova država članica EU, institucije Bosne i Hercegovine nalaze se u potpunoj blokadi čemu je doprinijela i retorika koja potencira podjele unutar BiH.
“Politička situacija u BiH narušena je od ljeta. Dok je neki napredak ostvaren 2020. godine, prije svega održavanjem izbora u Mostaru, državne institucije se sada blokiraju. Neprihvatljiva, i retorika koja propituje teritorijalni integritet, suverenitet i jedinstvo zemlje, doprinijeli su povećanju tenzija u BiH. Za Bosnu i Hercegovinu neophodno je da ostvari napredak na realizaciji 14 prioriteta Evropske komisije prije svega na ustavnim i izbornim reformama uočio izbora 2022. godine”, navodi se.
Desničari nisu za sankcije
Ono što bi mogao predstavljati problem za uvođenje sankcija jeste nepostojanje konsenzusa na nivou Evropske unije o ovom pitanju. Unutar Evropske unije postoje države koje nisu saglasne s uvođenjem sankcija.
To se prije svega odnosi na Poljsku i Mađarsku, kao i na još neke manje države unutar EU koje su mišljenja kako Milorad Dodik ne želi secesiju, čime pokušavaju lideru SNSD-a i drugim zvaničnicima osigurati dodatno vrijeme za “uspostavljanje dijaloga” uprkos činjenici da su institucije Bosne i Hercegovine i dalje blokirane.
Samim tim, razgovori i o eventualnim ustavnim i izbornim reformama gotovo su pa nemogući s obzirom da je na snazi gotovo pa potpuna blokada ključnih državnih institucija.
Države koje bi eventualno mogle blokirati donošenje sankcija već ranije su nekoliko puta stvarale probleme Briselu povodom brojnih odluka što se svakako može vidjeti i kroz niz pitanja u kojima su Poljska, Mađarska i druge evropske države s desničarskim vladama stvorile opozicioni blok naspram Brisela i drugih zemalja zapadnog dijela Evrope.
Razmišljanja desničarskih zemalja mogu se svakako povezati i s nedavnim posjetama Viktora Orbana Banjoj Luci kao i Dodikovom odlasku u Ljubljanu gdje se sastao sa slovenskim premijerom Janezom Janšom.
Nakon sastanaka, Dodik je naveo kako je s Viktorom Orbanom i Janezom Janšom razgovarao o aktuelnoj situaciji u Bosni i Hercegovini te je naveo kako je državnicima objasnio trenutni položaj i razmišljanja političara unutar entiteta RS.
Sastanak Vijeća ministara vanjskih poslova EU jedan je od razloga što Narodna skupština RS-a još uvijek nije odredila datum 24. Posebne sjednice Skupštine na kojoj bi se trebalo razgovarati o prijenosu nadležnosti s državnog nivoa na entitetski nivo čime se nastoji “kupiti vrijeme” i prepustiti desničarskim vladama unutar EU da osiguraju znatno bolju pregovaračku poziciju vlastima u RS-u.
Evropski skup na kojem će se razgovarati o sankcijama može se protumačiti i kao jedan od razloga zašto su, nakon nekoliko mjeseci aktivnog bojkota, SNSD ministri unutar Vijeća ministara BiH na čelu sa Zoranom Tegeltijom počeli dolaziti na sjednice čime se nastoji poslati slika kako je upravo ovaj dio Vijeća ministara BiH “za dijalog”, uprkos činjenici što se na dosadašnje dvije sjednice glasalo protiv svake odluke koja se našla na dnevnom redu.
Savjet ministara spoljnih poslova EU na sastanku 15. novembra u Briselu raspravljaće o situaciji na zapadnom Balkanu, a među prioritetima će biti situacija u BiH, saznaje Tanjug u Briselu.
Radni dokument pripremljen za ministre EU, u koji je Tanjug imao uvid, konstatuje da se politička situacija u BiH “naglo pogoršala”, a da su državne institucije sada “efektivno blokirane”.
“Neprihvatljiva, huškačka retorika koja dovodi u pitanje teritorijalni integritet, jedinstvo i suverenitet zemlje doprinijela je povećanju tenzija na terenu”, navodi se u tekstu radnog dokumenta Savjeta EU.
Očekuje se da će minsitri EU i ovoga puta pozvati bh. lidere da se umjesto međusobnih prepirki konstruktivno angažuju na napretku u vezi sa 14 ključnih prioriteta koje je Evropska komisija dala kao mišeljenje povodom zahtjeva za kandidatski status BiH.
Izvori Tanjuga u Briselu navode da su pojedni zemlje, na čelu s Holandijom, izrazile posebnu zabrinutost zbog posljednjih dešvanja u BiH.
Iako je Njemačka zaprijetila mogućim finansijskim sankcijam protiv “entiteta i pojedinaca koji dovode u pitanje integritet BiH”, na očekuje se da se o tome postigne konsenzus na nivou EU 27.
U Briselu pred ministarsku raspravu o BiH konstatuju da EU ima značajno prisustvo u BiH i da bi trebalo da “iskoristi sve alate koji su joj na raspolaganju za očuvanje stabilnosti u BiH”.
Prije svega hitno je potrebno stvoriti odgovarajući prostor za rješenje zasnovano na dijalogu kako bi BiH napredovala na svom evropskom putu.
“Angažman institucija EU na visokom nivou i podrška država članica su od ključnog značaja u ovom pogledu”, navodi se u dokumetu o kojem će ministri EU raspravljati u ponedjeljak u Briselu.
Poziva se i na nastavak bliske koordinacije i saradnja s međunarodnim partnerima, posebno SAD, kroz “zajedničke posjete na visokom nivou, izjave i demarše”.
Posebno se naglašava uloga NATO i produžetak operacije EUFOR Altea kao važnog faktora za očuvanju sigurnosti i stabilnosti u BiH.
Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko zaprijetio je danas da će prekinuti tranzit gasa ka Evropi, preko transnacionalnog gasovoda Jamal – Evropa, ako Evropska unija proširi sankcije Minsku, prenosi Belta.
“Mi snabdijevamo Evropu grijanjem, a oni prijete da će zatvoriti granicu. A šta ako mi zavrnemo ovdje prirodni gas? Zato bih preporučio čelnicima Poljske, Litvanije i drugim praznoglavim pojedincima da razmisle prije nego što progovore”, rekao je Lukašenko na sjednici Vlade, navodi TAS S.
EU i NATO optužuju Lukašenka da koristi migrante kao oružje za pritisak na Zapad tako što šalje ljude koji bježe sa Bliskog istoka u Minsk, a zatim na granice Poljske i baltičkih država. Brisel je zbog situacije s migrantima na poljsko-bjeloruskoj granici najavio sankcije Bjelorusiji.
Evropska unija će sljedeće nedjelje proširiti sankcije Bjelorusiji, saopštila je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen poslije sastanka sa američkim predsjednikom Džozefom Bajdenom.
Ona je napomenula da će se sankcije odnositi i na pojedince i na firme, prenosi Rojters.
Diplomate Evropske unije su saopštile da Unija planira da sankcije pogode oko 30 pojedinaca i firmi, uključujući ministra spoljnih poslova i bjelorusku avio-kompaniju “Belavia”.
EU i NATO optužuju bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukašenka da koristi migrante kao oružje za pritisak na Zapad tako što šalje ljude koji bježe sa Bliskog istoka u Minsk, a zatim na granice Poljske i baltičkih država, navodi Rojters.
Sa druge strane, predsjednik Lukašenko i njegov, kako navodi agencija, saveznik ruski predsjednik Vladimir Putin, okrivili su EU za migrantsku krizu.
Američki predsjednik Džozef Bajden ugostio je u srijedu u Bijeloj kući predsjednicu Evropske komisije kako bi, između ostalog, razgovarali o trgovini i, kako je naveo Rojters, “previranjima” na zapadnom Balkanu.
Sastanak u Vašingtonu dolazi ubrzo nakon što su se Bajden i Fon der Lajen sastali na samitu G20 u Rimu i na klimatskoj konferenciji Ujedinjenih nacija u Glazgovu.
Bajden je, kako navodi Rojters, pokušao da ojača veze sa Evropom nakon što je njegov prethodnik Donald Tramp odbacio evropske saveznike i institucije tokom svog mandata.
VIJESTI IZ ISTE RUBRIKE