VRBAS Media

Oznaka: EU

  • Zeleni i SPD oštro kritikovali odnos EU prema Dodiku: Popuštanje znači ostvarivanje secesionizma

    Zeleni i SPD oštro kritikovali odnos EU prema Dodiku: Popuštanje znači ostvarivanje secesionizma

    Europarlamentarci Dietmar Koster i Tineke Strik su u autorskom tekstu za portal Euractiv oštro kritikovali odnos Evropske unije prema Bosni i Hercegovini. Još jednom su pozvali na sankcionisanje bh. političara.

    Smatraju da izostanak dogovora ministara vanjskih poslova država Unije o sankcijama “srpskom nacionalisti” Miloradu Dodiku, zbog ugrožavanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, jedinstva, teritorijalnog integriteta i suvereniteta Bosne i Hercegovine, predstavlja nedostatak osjećaja za hitnu reakciju na krizu, za koju su naveli da je pojedini ministri još mogu prevenirati.

    Istakli su da su tokom nedavne posjete Bosni i Hercegovini postali još svjesniji koliko je duboka politička kriza. Napomenuli su da dio građana strahuje od novog rata, jer primjećuju da se ponavljaju pojedini događaji iz 90-ih godina.

    Koster i Strik su ocijenili da pojedini međunarodni zvaničnici doprinose produbljivanju krize.

    “Međunarodna zajednica potcjenjuje ozbiljnost krize te zapravo doprinosi njenom produbljivanju posvećujući se pregovorima sa samoproglašenim liderima etničkih zajednica. Pri tome zaobilaze demokratske institucije i procese, grubo zanemaruju izabrane zvaničnike, a da ne spominjemo opozicione političare i civilno društvo”, istakli su.

    Podsjetili su da član Predsjedništva Bosne i Hercegovine i predsjednik SNSD-a Dodik poduzima, kako su naveli, ozbiljne i direktne korake ka secesiji Republike Srpske, a nakon što je bivši visoki predstavnik Valentin Inzko u julu ove godine nametnuo zakonsku zabranu negiranja genocida u Srebrenici i drugih ratnih zločina. Naglasili su da je pozvao druge političare u Republici Srpskoj da pristanu na nezakonit prijenos nadležnosti s državne na entitetsku vlast. Već je odlučeno da se formira entitetska agencija za lijekove i medicinska sredstva.

    “Najavio je formiranje vlastite vojske te je u blizini Sarajeva održao provokativnu paravojnu vježbu”, dodaju europarlamentarci.

    “Dodik će produbljivati krizu dok ne osjeti prijetnju od sankcija”

    Očekuju da će Dodik i njegove pristaše produbljivati krizu sve dok ne osjete stvarnu prijetnju ciljanih sankcija i drugih oblika reakcije međunarodnih aktera. Upozorili su da bi takvo njihovo djelovanje moglo okončati otcjepljenjem Republike Srpske.

    “Time povećavaju rizik od sukoba i ugrožavaju stabilnost cijelog Zapadnog Balkana”, dodaju.

    Za njih je Dodikova reakcija nakon nedavnog sastanka ministara vanjskih poslova zemalja EU, kada je naglasio da će nastaviti prijenos nadležnosti, jasan pokazatelj da se osjeća osnaženim “neradom Vijeća za vanjske poslove Evropske unije”.

    Kako su naveli, dojam je da Vijeće i Evropska komisija očekuju da će autokratski etnonacionalist kao što je Dodik poslušati glas razuma i da će pregovarati o izlazu iz krize. Za Kostera i Strik je greška pregovarati s Dodikom.

    “Pregovaranjem s Dodikom šalje se pogrešna poruka i time bi se dodatno pogoršale tenzije. Osim toga, otežao bi se svaki razvoj i napredak države u evropskim integracijama. To bi značilo da je EU spremna na ustupke na štetu vlastitih vrijednosti i principa, kao i na štetu sporazuma kojim je postignut mir u Bosni i Hercegovini”, poručili su.

    “Popuštanje Dodiku bi bio presedan”

    Pretpostavljaju da popuštanje Dodiku ne bi značilo samo približavanje ostvarivanju secesionističke politike, već bi se i napravio presedan za budućnost.

    “Kad god Dodik ili neki drugi autokrata u regiji poželi slijediti određeni cilj, oni će tačno znati koja je strategija najučinkovitija: namjerno eskalirati krizu i čekati da dođu pregovarači EU te da pitaju za njihove zahtjeve”, ukazali su.

    Prethodna konstatacija Kostera i Strik je ono što su pojedini i ranije spočitavali nekim zvaničnicima EU. Nameće se pitanje da li se zaključak ovih europarlamentaraca odnosi i na izaslanicu Unije Angelinu Eichhorst koja posreduje u pregovorima za izmjenu Izbornog zakona. Eichhorst je također iz Nizozemske, kao i Strik.

    Ponovili su da su sankcije najbolja reakcija te su obrazložili zašto tako misle.

    “Oštre i ciljane sankcije su adekvatna reakcija na opasne aktivnosti kojima se ugrožava integritet i mir susjedne države EU i potencijalnoj kandidatkinji za članstvo u Uniji, a koja je pretrpjela stravične posljedice neodlučnosti međunarodne zajednice u prošlosti”, istakli su.

    “Boji se jedinstvenog i snažnog odgovora EU”

    Za njih je Dodikovo lobiranje kod njegovih “autokratskih prijatelja, slovenskog premijera Janeza Janše i mađarskog premijera Viktora Orbana” uoči Vijeća za vanjske poslove EU pokazatelj da se boji jedinstvenog i snažnog odgovora unije.

    Ovo dvoje europarlamentaraca zagovaraju finansijske sanckije, jer smatraju da bi se njima znatno naštetilo Dodiku i njegovim pristašama. Kao razlog zašto pozivaju na ovu vrstu sankcije istakli su to što imaju imovinu u EU i zato što su pri stavu da bi ih primorali da promijene politiku.

    Potcrtali su da se stanje u Bosni i Hercegovini ne može mijenjati samo sankcijama. Shodno tome, pozvali su i na snažniji interes EU i politiku kojom će se uspostaviti, kako su naveli, socijalna kohezija. Prethodno su to izdvojili kao ključno.

    “Angažman EU treba biti distanciran od etnonacionalističkih čelnika koji onemogućavaju održivu budućnost države te se okrenuti aktivnom civilnom društvu koje nastoji izgraditi bolju budućnost”, naglasili su.

    U tekstu za Euractiv potrebnim su istakli osnaživanje nevladinih organizacija – da imaju kapacitete za učešče u demokratskom životu, dijalogu i proširenju EU. Zaključili su da građani Bosne i Hercegovine zaslužuju ono što je dogovoreno 26 godina – mir, demokratiju, stabilnosti i glas u evropskoj budućnosti.

    Koster je parlamentarac Socijaldemorkatske partije Njemačke (SPD), dok je Strik parlamentarka Zelene ljevice iz Nizozemske.

  • Razdor u EU: Neki bi da kazne Dodika, neki ne. Pominjana i Srbija

    Razdor u EU: Neki bi da kazne Dodika, neki ne. Pominjana i Srbija

    Poslanici Evropskog parlamenta su, tokom sednice u utorak, razgovarali o trenutnoj političkoj situaciji u BiH.

    Tokom rasprave jedni su pozvali na uvođenje sankcija srpskom članu Predsedništva BiH Miloradu Dodiku, a drugi na dijalog.

    Neki su pominjali i Srbiju i Rusiju. Hrvatski poslanici su jednoglasno podržali izborne reforme, prenosi “Kliks”.

    Šef slovenačke diplomatije Anže Logar, čija zemlja predsedava Savetom EU, pozvao je lidere u BiH da se suzdrže od teške retorike i usmere na reforme kako bi BiH napredovala na evropskom putu. On je rekao da BiH mora da sprovede izbornu i druge reforme, kao i niz presuda Ustavnog suda, uključujući i presude Evropskog suda za ljudska prava.

    Predstavnik Francuske u Evropskom parlamentu Tjeri Marijani smatra da je potrebno razgovarati sa Srbijom i time sprečiti da se pogorša situacija u BIH. Ispred Evropske Komisije obratio se Valdis Dombrovskis, koji je rekao da Komisija pomno prati situaciju u BiH i poručio da će EUFOR nastaviti da podržava bezbedno okruženje u BiH i i napredak u reformama. On je pozvalo lidere u BIH da rade na deeskalaciji i traže dijalog i da ne pojačavaju napetosti.

    Predstavnik Evropske narodne partiije (EPP) u Evropskom parlamentu Andrej Kovatčev ocenio je da je potrebno sprovesti izbornu reformu u BiH.

    “Kako bi se osigurao mir i stabilnost tri zajednice moraju biti predstavljene na pravdan način i zato je zaista potrebno reformisati Izborni zakon kako bi Hrvati bili ravnopravni u odnosu na druga dva naroda. Međutim sva tri naroda moraju da rade na tome da se nađu izborna rešenja”, poručio je on.

    Ocenio je da Dodikovi potezi nisu dobri i da, kako tvrdi, mogu da dovedu do sukoba i etničkog nasilja. Nemac Mihael Galer iz redova EPP rekao je da je Dodik najveći krivac za trenutnu situaciju i da ugrožava stabilnost celog regiona i pozvao na uvođenje sankcija Dodiku i njegovim saveznicima. Galer tvrdi da Dodik ima podršku Beograda i Moskve. Predstavnik socijalista u Evropskom parlamentu, Portugalac Pedro Markez upozorio je da je BiH “ponovo na rubu kolapsa”.

    “Dodik preti da povuče RS iz BiH institucija. To bi moglo imati dramatične posledice. Nije dovoljno da evropski lideri kao (slovenački premijer Janez) Janša i (mađarski premijer Viktor) Orban odlaze ili podržavaju Dodika, oni se zapravo igraju s vatrom, to je neprihvatljivo. EU to ne može prećutati i mora da koristi pritisak i sankcije kako bi se očuvao teritorijalni integritet i mir u BiH”, rekao je Markez.

    Slovenački liberal Klemen Grošelj smatra da je potrebno da se Dodiku, kako je rekao, pošalje jasna poruka jer situacija u BiH utiče na ceo region.

    “To dovodi u pitanje mir i dovodi u pitanje interes EU u BIH. Ne smijemo dozvoliti da ludilo nacionalizma opet prevagne. Treba razmotriti mogučnost sankcija”, rekao je Grošelj. Tvrdi i da je, kako se izrazio, ljudi poput Dodika uklone s vlasti.

    Predstavnica Zelenih Tineke Strik, koja je nedavno posetila BiH, rekla je da Dodik “igra opasnu igru” i dovodi u pitanje teritorijalni integritet i suverenost BiH.

    “Tražim da ministri EU nametnu sankcije protiv Dodika. Tražim da međunarodna zajednica ne pravi kompromise u vezi sa reformama”, rekla je Strik.

    Evropski poslanik iz Bugarske Angel Džamazki rekao je da EU mora da se bori protiv “napada na BiH” koji su, kako tvrdi, isplanirani u Beogradu i Moskvi.

    “Ono sto Dodik kaže nije ono što je on pokrenuo već ono što dolazi iz drugih zemalja. Morate prestati biti politički korektni”, rekao je on.

    Tvrdio je i da Rusija i Srbija nisu prijatelji Evropske unije.

    Nezavisni poslanik iz Italije Fabio Masimo Kastaldo rekao je da se u BiH vodi “skriveni svetski rat” jer su, kako tvrdi, direktno ili indirektno uključene sve sile sveta.

    On je ocenio da “nije problem samo Dodik”, već i mnogi spoljni akteri, uključujući neke iz EU, koji se sve više udaljavaju od vrednosti na kojima se temelji EU, a pozvao je i na uvođenje sankcija Dodiku. Poslanik Zelenih Romeo Franc rekao je da je situacija u BiH dramatična i ocenio da se tu ne radi o etničkom konfliktu već o pretnji bezbednosti.

    On tvrdi da Dodik, uz podršku predsednika Srbije i RUsije, Aleksandra Vučića i Vladimira Putina, destabilizuje region i slabi EU. “Prolvanje krvi u BiH koje će se preliti u susedne zemlje je sada moguće. To ne smemo dozvoliti, EU i međunarodna zajednica moraju da odlučno deluju, moraju da nametnu sankcije Dodiku i pojačaju misiju EUFOR-a. Ne smemo da pregovaramo sa etnonacionalistima oni nisu unapredili zemlju u 26 godina. Niko ne sme ugroziti Dejtonski sporazum i integritet BiH”, rekao je Franc.

  • Evropa najavljuje ulazak u novu vojnu eru: Može li “Strateški kompas” ugroziti NATO savez?

    Evropa najavljuje ulazak u novu vojnu eru: Može li “Strateški kompas” ugroziti NATO savez?

    Tokom prethodnih dana ministri vanjskih poslova EU, kao i ministri odbrane zemalja članica u Briselu su raspravljali o brojnim pitanjima koja se tiču budućnosti bloka, a jedno od njih bilo je i pitanje vezano za vojnu sigurnost i eventualno uspostavljanje evropskih vojnih snaga.

    Iako je cijela ideja u povoju, čini se kako je visoki predstavnik za vanjske poslove EU istrajan u namjeri da Evropska unija postane vojno nezavisna organizacija, koja bi, prema njegovim riječima, na taj način ojačala i sam NATO savez. Borrell nije naveo na koji način bi se takvo jačanje tačno i realizovalo.

    Tokom zajedničke sjednice ministara vanjskih poslova i ministara odbrane zemalja članica, Borrell je predstavio tzv. Strateški kompas Evropske unije, odnosno plan koji bi u narednim godinama trebao dovesti do uspostavljanja evropskih trupa sposobnih za brzo reagovanje.

    “To nije obični dokument, nego vodič za akciju s konkretnim mjerama. Želimo pričati o odbrani, izazovima i prijetnjama. Svjedočimo nestabilnosti, sukobima, međunarodnim prijetnjama koje ugrožavaju i našu sigurnost. Naročito se to odnosi na hibridne taktike kao što je ona koja se trenutno koristi na granici Bjelorusije i Poljske”, rekao je Borrell okupljenim novinarima.

    Šta je Strateški kompas i šta tačno želi Evropa?

    Strateški kompas još uvijek nije usvojen, ali Borrell je naglasio kako su ministri zemalja članica reagovali “dobro” na nacrt dokumenta te da bi se tokom decembra i početkom naredne godine trebalo razgovarati o detaljima, što bi trebalo biti uvod u njegovo konačno usvajanje u martu 2022. godine, od kada bi Evropska unija trebala ući u novu vojnu eru.

    “Analizirali smo četiri dimenzije Strateškog kompasa, koje se odnose na djelovanje, sigurnost, investicije i partnerstva. Evropska unija mora biti spremna djelovati mnogo brže, agresivnije i odlučnije prema krizama. Odluke moramo donositi brže i fleksibilnije”, poručio je Borrell.


    Šef evropske diplomatije je naglasio da bi prema planu vojska Evropske unije trebala imati do 5.000 vojnika, što je Borrell ocijenio kao optimalan broj koji bi trebao odgovoriti na brojne izazove današnjice.

    Uprkos Borrellovim izjavama, gdje se naglašava kako 5.000 vojnika predstavlja zadovoljavajući broj, mnogi ističu kako su ovakvi planovi znatno manje ambiciozni nego što je to bio slučaj tokom devedesetih godina, kada su evropski zvaničnici razgovarali o formiranju vojske koja bi imala 60.000 vojnika.

    Visoki predstavnik za vanjske poslove je tokom razgovora s medijima naglasio kako Evropa nema potrebe za gomilanjem vojnih snaga, ali brojni evropski analitičari ističu kako razlog “smanjenih evropskih ambicija” leži u tome što bi eventualno veći broj snaga zahtijevao i jednoglasnu podršku za njihovo angažovanje na određenom prostoru.

    U trenutnom odnosu snaga, kada su članice Evropske unije podijeljene u vezi s mnogim manje rizičnim pitanjima, jednoglasnu podršku za ovakva djelovanja bilo bi gotovo pa nemoguće osigurati.

    Sigurnosne prijetnje – Rusija, Kina

    Iako su evropski zvaničnici optimistični povodom budućnosti Strateškog kompasa, detalji dokumenta koji ima 28 stranica još uvijek su obavijeni velom tajne. Ipak, evropske novinske agencije uspjele su doći do određenih detalja koji opisuju sigurnosne prijetnje s kojima se suočava Evropska unija.

    Između ostalog, gotovo po automatizmu, Brisel je naveo kako sigurnosne prijetnje za Evropsku uniju predstavljaju Rusija i Kina, ali je također naglašeno kako će u budućnosti nova bojišta predstavljati i svemir, ali i područje Indo-Pacifika, što je nastojanje da se ostvari dominacija na području gdje svoje interese vide SAD i Velika Britanija.

    “Cyber prostor i svemir bit će nova ratišta i moramo biti spremni za to. Dokument ima civilnu i vojnu dimenziju i obje se moraju podjednako razvijati”, ističe Borrell.


    Uprkos Borrellovim najavama da će se Evropa snažno oduprijeti prijetnjama i izvan Zemlje, interesantno je kako Strateški dokument još uvijek ne nudi konkretna rješenja za probleme na Zemlji.

    Na pitanje o tome kako Strateški kompas može pomoći Ukrajini i zemljama Kavkaza u borbi protiv Rusije, Borrell nije ponudio konkretne odgovore, što šalje poruku kako Strateški kompas Evropske unije još uvijek nema snagu dokumenta koji bi trebao ponuditi konkretna rješenja za krize koje u ovom trenutku opterećavaju i Evropsku uniju.

    “Mi nemamo vojnu saradnju s Ukrajinom kao ni sa zemljama koje su dio Istočnog partnerstva. Međutim, spremni smo braniti njihov teritorijalni integritet”, objasnio je Borrell.

    Je li Strateški kompas prijetnja NATO savezu?

    Strateški kompas Evropske unije, osim što bi u budućnosti trebao ojačati vojne i odbrambene kapacitete Bloka, neminovno će svoju saradnju morati bazirati u skladu sa saradnjom s NATO savezom.

    Ipak, u javnom prostoru izražena je bojazan kako bi Strateški kompas mogao zapravo predstavljati dokument koji će dodatno opteretiti odnose NATO saveznika, gdje na jednoj strani stoje evropske države, a na drugoj Velika Britanija i Sjedinjene Američke Države.


    “Evropski kompas učinit će jačim NATO savez. Isto tako, s Kompasom jača i Evropska unija. Ne vidim kako jedna stvar može ugroziti ili postati prijetnja drugoj. Evropska unija ima svoje ambicije i spremna je koristiti svoje kapacitete gdje god je to moguće”, pojasnio je Borrell.

    Evidentno, Strateški kompas Evropske unije trebao bi predstavljati prvi korak prema postavljanju temelja nečega što se zove “strateška autonomija Evrope”.

    Ovu ideju unutar Evropske unije u posljednje dvije godine najviše potenciraju Francuska i predsjednik Emmanuel Macron, koji bi odlaskom Angele Merkel s pozicije njemačkog kancelara krajem godine trebao postati i de facto prvi čovjek Evropske unije.

    “Moramo biti mnogo više posvećeni našem susjedstvu. Bliski istok i Afrika su naše susjedstvo, a ne Sjedinjene Američke Države”, rekao je Macron početkom 2021. godine.

    Težnje ka strateškoj autonomnosti Evropske unije dodatno su se počele naglašavati i nakon posljednjeg spora između Francuske s jedne te Velike Britanije i Sjedinjenih Američkih Država s druge strane o nuklearnom programu AUKUS, u kojem je Francuska u posljednjem momentu izgubila milijarde eura vrijedan ugovor s Australijom.


    Također, evropske zemlje nisu krile nezadovoljstvo i načinom povlačenja zapadnih zemalja iz Afganistana. Misija koju su predvodile Sjedinjene Američke Države i Velika Britanija okončana je na neslavan način u augustu ove godine, a Macron je bio jedan od lidera koji je javno iskazivao nezadovoljstvo načinom vođenja cjelokupnog procesa povlačenja u ovoj azijskoj državi.

    Nagomilani problemi koji evidentno opterećavaju odnose saveznika u NATO savezu evidentno se sve više primjećuju i na konkretnim koracima koje Evropska unija pravi prema strateškoj vojnoj autonomiji.

    Jedan od takvih koraka svakako je i Strateški kompas – dokument kojim Evropa najavljuje novu eru u odbrambenoj strategiji, ali i šalje jasnu poruku kako želi vojnu autonomiju iako još uvijek u potpunosti nije jasno kako bi ona u praksi trebala i funkcionisati.

  • Hojs: EU da zatvori granice, migranti više nisu dobrodošli

    Hojs: EU da zatvori granice, migranti više nisu dobrodošli

    Evropska unija mora da zatvori spoljne granice kako bi odvratila migrante koji više nisu dobrodošli u bogati 27-člani blok, izjavio je danas slovenački ministar unutrašnjih poslova Aleš Hojs, čija zemlja trenutno predsjedava EU.

    “Vjerujem da spoljne granice moraju da budu obezbijeđene, čak i sa ogradama ako je potrebno”, izjavio je Hojs, koji podržava inicijativu po kojoj EU treba da finansira izgradnju ograda na svojim spoljnim granicama, prenosi agencija Rojters.

    Hojs je, na međunarodnoj konferenciji o migracijama u Sarajevu, rekao da su evropski ministri unutrašnjih poslova u proteklom periodu bili zaokupljeni pandemijom virusa korona, migrantskom krizom na bjelorusko-poljskoj granici i padom vlade u Avganistanu.

    “Sva tri pitanja su dodatno doprinijela povećanju broja ilegalnih migranata koji se kreću ka Evropi i Balkanu, destabilizujući Evropsku uniju”, poručio je Hojs novinarima.

    On je uporedio sadašnju situaciju s prilivom izbjeglica i migranata 2015. godine, kada je EU prihvatila oko milion ljudi koji bježe od rata u Siriji, ali je rekao da sada postoji velika razlika, a to je da više nema rečenice “Izbjeglice su dobrodošle”.

    Prema njegovim riječima, bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko vodi “hibridni rat”, a EU neće dozvoliti nikome da koristi migrante u političke svrhe.

    Hojs je rekao da razgovori s Lukašenkom još nisu dali vidljive rezultate, ali vjeruje da će kriza biti gotova na proljeće kada Poljska završi proces zatvaranja svojih granica.

    Evropske zemlje optužuju Bjelorusiju da je dovezla hiljade migranata sa Bliskog istoka i podržala ih u pokušaju da ilegalno pređu granicu.

    Bjelorusija poriče da je podstakla krizu, ali tvrdi da može da pomogne u njenom rješavanju ako EU ukine sankcije Minsku.

  • Lukašenko nudi ultimatum: Okončanje krize u zamjenu za priznanje mandata?

    Lukašenko nudi ultimatum: Okončanje krize u zamjenu za priznanje mandata?

    Ministarka inostranih poslova Estonije Eva-Marija Limets tvrdi da je bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko obećao Evropskoj uniji da će okončati migracionu krizu u zamjenu za priznavanje njegovog mandata i ukidanje sankcija.

    “On želi da se sankcije ukinu i da mu se prizna mandat na čelu države”, prenio je izjavu ministarke portal ERR, navodi TAS S.

    Istog dana portparol njemačke vlade Štefen Zajbert poručio je da Njemačka nije priznala Lukašenka kao legitimnog bjeloruskog predsjednika, ali da smatra da su razgovori sa njim neophodni kako bi se obezbjedila humanitarna pomoć izbjeglicama.

    Lukašenko je poslije telefonskog razgovora 15. novembra sa njemačkom kancelarkom Angelom Merkel iznio prijedlog za rješavanje situacije na bjelorusko-poljskoj granici.

    Migrantska kriza na bjeloruskim granicama sa članicama Evropske unije eskalirala je 8. novembra kada je nekoliko hiljada ljudi prišlo poljskoj granici sa bjeloruske strane i pokušalo da pređe u Poljsku.

    Zemlje EU okrivile su Minsk za hibridni rat i pozvale na dodatne sankcije Bjelorusiji, a Lukašenko je poručio da je odgovornost za novonastalu situaciju sa migrantima na zapadnim zemljama, čija je politika, kako je rekao, natjerala ljude da bježe od rata.

  • Njemačka od Brisela zatražila prijedlog sankcija za zvaničnike RS-a, Mađarska se usprotivila

    Njemačka od Brisela zatražila prijedlog sankcija za zvaničnike RS-a, Mađarska se usprotivila

    Njemačka je danas u Evropskoj uniji pokrenula pitanje sankcija protiv zvaničnika Republike Srpske, zbog ugrožavanja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Oni su od Evropske službe za vanjske poslove (EEAS) zatražili da izrade dokument s prijedlozima sankcija.

    Kako saznaje Radio Slobodna Evropa (RSE), o ovome se raspravljalo na današnjem sastanku političkog i sigurnosnog komiteta EU, na kojem je isti dokument zvanično zatražila i Češka.
    Međutim, inicijativa ove dvije zemlje je naišla na oštri otpor Mađarske, čiji premijer se nedavno i sastao sa Miloradom Dodikom u Laktašima.

    EEAS može sačiniti prijedloge sankcije i bez podrške Mađarske, odnosno saglasnosti država članica EU s obzirom na to da je riječ o redovnoj proceduri prilikom pokretanja pitanja sankcija protiv neke zemlje ili entiteta. Međutim, preferira se da postoji podrška svih članica prije nego što se izađe sa prijedlozima sankcija zbog toga što se smatra da ukoliko ne postoji saglasnost u početnoj fazi, to je dobar indikator u kojem će pravcu ići i cijela rasprava na višim nivoima EU.

    Inače, EU je još 21. marta 2011. godine usvojila okvir koji bi omogućio uvođenje restriktivnih mjera protiv fizičkih i pravnih lica koji narušavaju suverenitet, teritorijalni integritet, ustavni poredak i međunarodni subjektivitet BiH. Načelno, riječ je o praznoj listi na koju je, u slučaju potrebe, potrebno dodavati imena.

    Ponašanje međunarodne zajednice i nedavne posjete Bosni i Hercegovini zvaničnika EU i SAD-a upućuju na to da bi Milorad Dodik mogao biti prva osoba koja će se naći na ovoj listi.

    U prethodnih mjesec dana je nekoliko evropskih i američkih izaslanika razgovaralo sa zvaničnicima BiH o situaciji u državi, nakon čega su pozivali na deeskalaciju i funkcionalizaciju situacije.

    Prvi su dolazili Matthew Palmer i Angelina Eichhorst, međutim njihove poruke nisu bile toliko oštre. Kako je vrijeme odmicalo, Sarajevo su posjetili još i američki izaslanik Gabriel Escobar koji je imao svojevrsni “okršaj” sa Dodikom zbog prijetnji sankcijama. Nakon toga su došli dvoje europarlamentaraca koji su jasno poručili da su potrebne sankcije za Dodika. Na kraju, danas je iz dvodnevne posjete BiH otišao savjetnik Anthonyja Blinkena Derek Chollet.
    On je donio pismo Blinkena članovima Predsjedništva BiH u kojem se sankcije također navode kao realna opcija ukoliko za to bude potrebe.

    Razlog zbog kojeg EU i SAD žele sankcionisati Milorada Dodika je njegovo radikalno i secesionističko ponašanje, a sankcije koje budu usmjerene na ostale zvaničnike RS-a uzrokovane su blokadom odlučivanja u institucijama BiH.

  • EU pala na “Putinovu ucjenu”, Nemačka uzvraća udarac: Igra se prljavo

    EU pala na “Putinovu ucjenu”, Nemačka uzvraća udarac: Igra se prljavo

    Migrantska kriza na istoku Evrope sve je napetija, a odnosi EU s Belorusijom i Rusijom sve su dramatičniji.

    Prema podacima Fronteksa, u prvih 10 meseci 2020. na teritoriju EU probilo se oko 135.000 migranata.

    Pošto ni posle dva duga razgovora odlazeća nemačka kancelarka Angela Merkel nije uspela da “slomi” Vladimira Putina da utiče na beloruski režim oko prebacivanja migranata na spoljašnje granice EU, morala je ipak, vrlo nevoljno, da kontaktira predsednika Belorusije Aleksandra Lukašenka, navode mediji.

    Razgovarali su gotovo sat vremena o migrantskoj krizi.

    Putin i Lukašenko dostigli su cilj – EU, koja ne priznaje legitimitet beloruskog predsjednika, ipak su prinudili na direktnu komunikaciju s njim, što oni tumače prvim korakom ka priznavanju Lukašenka legitimnim predsednikom Belorusije, ističu poznavaoci prilika.

    Bundestag je doneo rezoluciju o nepriznavanju izbornih predsedničkih rezultata u Belorusiji zbog navodne krađe glasova u korist Lukašenka. Međutim, Lukašenko je dobio na važnosti, a EU je opet pokazala određenu slabost, jer je pristala na rutinsku moskovsko-minsku ucenu, iako priprema rigorozne sankcije, navode svetski mediji.

    Međutim, Berlin je brzo uzvratio i zadao velik udarac Moskvi – izdavanje upotrebne dozvole za gasovod Severni tok 2 privremeno je prekinuto, što je u Moskvi izazvalo prilično nezadovoljstvo. Moskovska berza odmah reagirala i dionice Gazproma su pale za nešto manje od dva odsto, ali su cene gasa na svetskom tržištu porasle 10 posto. Nemci su obrazložili odluku da izgradnja mora da se reorganizuje u skladu sa nemačkim zakonima.

    Kako navode poznavaoci prilika, očigledno je da svi sada igraju prljavo i bez rukavica, svim raspoloživim sredstvima.

    Podsećanja radi Poljska, kao i zemlje EU tvrde da Lukašenko namerno propušta migrante da uđu u tu zemlju članicu Unije. Sa druge strane, zvanični Minsk to demantuje i ističe da nema resurse da iskontroliše toliki priliv migranata. Lukašenko je predložio da može da preveze migrante do Nemačke kako bi se izbegla dalja eskalacije krize, što je Berlin odbio.

    Poljska i Litvanija, koje su najviše na udaru, objavile su da neće primati izbjeglice koji imaju uredne beloruske turističke vize.

    “Oni su turisti, a ne migranti koji stižu iz zemlje u krizu, stoga ne možemo da im pružimo azil”, kažu u Varšavi i Viljnusu.

  • Mediji: EU zavisi od ruskog gasa

    Mediji: EU zavisi od ruskog gasa

    Novi vrtoglavi rast cijena gasa pokazuje da EU apsolutno zavisi od ruskog energenta, kao i (u manjem obimu) od tečnog gasa iz Katara, Alžira i SAD.

    Cijena gasa u EU ponovno je “porasla” na jedan od rekordnih nivoa od 1.000 dolara za hiljadu kubika – što je granica koja je dostignuta na početku energetske krize, navodi “Geopoltika”.

    Rast cijena za sedam odsto – na 964 dolara početkom sedmice – rezultat je odluke ruskog “Gasproma” da ne rezervirše dodatni tranzit kroz Ukrajinu i Poljsku.

    “Gasprom” nije učestvovao na aukciji za rezervisanja količina za decembar za tranzit kroz Poljsku gasovodom “Jamal-Evropa” kao ni za gasni transportni sistem Ukrajine.

    To proizlazi iz rezultata aukcije kojeg je objavio evropski operater “GSA platform”.

    Prema posljednjim podacima evropskih operatera, zalihe gasa u evropskim skladištima od 1. novembra kontinuirano se smanjuju svaki dan i ostaju na rekordno niskom nivou od 50 do 70 odsto skladišnih kapaciteta posljednjih godina.

    Evropske firme povećale su korištenje gasa iz rezervi i onemogućile da “Gasprom” napuni skladišta na sigurniji nivo.

    Najmanje zalihe gasa su u Austriji – oko 52 odsto, a skladišta su 100 odsto popunjena samo u Velikoj Britaniji.

    Mjesec dana ranije, “Gasprom” je rezervisao tranzitni volumen od 31,4 miliona kubnih metara gasa dnevno nakon aukcije za novembar, a uz to je povećao tranzit kroz Ukrajinu za 1,5 puta.

    “Gasprom” je 8. novembra povećao isporuke u EU – cijena je pala za četiri odsto na 911 dolara, a 9. novembra najavio je početak “ubrizgavanja” gasa u pet evropskih podzemnih skladišta.

    To je dovelo do pada cijene ugovora za isporuku gasa u EU za 12 odsto, odnosno na 760 dolara za hiljadu kubnih metara.

    Međutim, očito je da se nestabilnosti evropskog energetskog tržišta ne nazire kraj i da bilo koji potez “Gasproma” utiče na evropsko tržište.

    To je najbolji pokazatelj koliko je EU daleko od svojih želja za energetskom nezavisnošću.

    EU je zavisna od Rusije i njenog prirodnog gasa iz postojećih gasovoda, a i, u manjoj mjeri, od tečnog (LN) koji joj stiže većinom iz Katara, Alžira i SAD.

    Skupa zelena energija, naročito kada joj se pridoda odustajanje od uglja i planirano odustajanje od nuklearne energije, teško će promijeniti to stanje zavisnosti u dugoročnoj perspektivi, zaključuje “Geopolitika”.

  • EU uvodi nove sankcije Bjelorusiji

    EU uvodi nove sankcije Bjelorusiji

    Ministri spoljnih poslova Evropske unije postigli su danas dogovor o petoj rundi sankcija Bjelorusiji zbog migrantske krize na granici sa EU, posebno s Poljskom, rekao je danas šef diplomatije Evropske unije Žozep Borelj.

    Mjere će se odnositi na pojedince i kompanije iz Bjelorusije i biće finalizovane narednih dana, dodao je Borelj na onlajn konferenciji.

    • Razgovarali smo na sjednici o pitanju koje je svima nama u mislima – o Bjelorusiji. Razmišljamo o svim opcijama nakon Lukašenkovih akcija koje nas ciljaju. Od sada će više ljudi moći da bude sankcionisano, a moći ćemo da ciljamo one koji iskorišćavaju ranjive osobe koje pokušavaju da uđu u Evropsku uniju – rekao je Borelj.

    On je rekao da je odgovornost “100 odsto na Bjelorusiji”, koja živote migranata izlaže opasnosti.

    • Granice EU nisu otvorene neograničeno. Put do EU ne vodi preko Bjelorusije. Ovo što radi Minsk je politički instrument, takođe je nelegalno i nehumano prema ljudima koji su zatočeni na granici (sa Poljskom), treba im pomoć. U pitanju je vještačka kriza koja za cilj ima da skrene pažnju sa unutrašnjih pitanja u Bjelorusiji gdje se krše ljudska prava – rekao je Borelj.
  • Ministri spoljnih poslova EU spominjali BiH, ali nisu sankcije

    Ministri spoljnih poslova EU spominjali BiH, ali nisu sankcije

    Ministri spoljnih poslova EU danas na sastanku nisu pričali o sankcijama, ali je Žozef Borelj, visoki predstavnik EU za spoljne poslove i bezbjednost, na pres-konferenciji potvrdio da je bilo govora o BiH.

    Iako su pojedini mediji u FBiH danas spekulisali da bi na sastanku moglo biti govora o sankcijama protiv Milorada Dodika, srpskog člana Predsjednštva BiH, ova tema nije bila na dnevnom redu.

    “Kriza u BiH je bila veoma visoko danas na našoj agendi. Situacija tamo je veoma ozbiljna, i veoma sam zabrinut zbog toga što se u ovoj godini koja nije izborna ne priča o reformama, nego umjesto toga neki lideri blokiraju procese kroz retoriku podjela i secesionizma”, naglasio je on.

    On je dodao da EU perspektiva BiH podrazumijeva da je to jedinstvena i suverena zemlja.

    “Potreban je dijalog, da se svi vrate u državne institucije u punom kapacitetu i da počnu da rade na reformama”, podvukao je Borelj.

    Nezvanično saznajemo da su pojedine zemlje EU, među kojima je i Njemačka, spremne da pitanje sankcija razmotre na bilateralnom niovu s onim zemljama koje su za to spremne, ako o tome ne bude konsenzusa među zemljama članicama EU.

    Podsjećanja radi, neke zemlje EU, poput Mađarske, smatraju da sankcije ne bi trebalo da se sprovode.

    Na pitanje o mogućem ratu u BiH, Borelj je odgovrio odrečno.

    “Situacija u BiH je stabilna. Kao što sam rekao, neki lideri tamo koriste separatističku i nacionalističku retoriku i mi moramo insistirati da BiH ostane jedinstvena zemlja. Protivimo se svakoj podjeli i stvaranju nekih novih entiteta. To bi bio izvor novih problema i to moramo izbjeći. To se mora odmah presjeći, kako bismo odmah spriječili buduće problem”, rekao je Borelj.

    Inače, ministri bi sutra trebalo da nastave diskusiju o BiH, a očekuje se da će biti govora o misiji EUFOR-a.