VRBAS Media

Oznaka: EU

  • EU i SAD ponovo u akciji zbog Izbornog zakona

    EU i SAD ponovo u akciji zbog Izbornog zakona

    EU i SAD će naredne sedmice izvršiti pritisak da se postigne napredak u reformi izbornog zakonodavstva.

    Naime, kako su “Nezavisne novine” pisale, do kraja januara je neformalni rok koji su SAD i EU postavile da se u načelu dogovore izmjene, koje bi onda najkasnije do aprila mogle biti usvojene u parlamentarnoj proceduri. Naime, na jednom od neformalnih brifinga s EU i američkim zvaničnicima objašnjeno nam je da je kraj aprila neophodan rok s obzirom na praksu koliko traje procedura u institucijama, a izbori se moraju raspisati šest mjeseci prije održavanja, što znači da je nakon toga i teoretski nemoguće bilo šta promijeniti.

    Dok hrvatski predstavnici insistiraju da se konačno riješi pitanje legitimnog predstavljanja hrvatskog naroda, međunarodna zajednica insistira na implementaciji odluke “Sejdić i Finci”, a opozicione stranke i u RS i u FBiH, kao i dio međunarodne zajednice, žele tehničko unapređenje izbornog procesa. Izborna reforma zapala je u ćorsokak nakon što su se sarajevske partije povukle iz pregovora o Izbornom zakonu jer su insistirale da se prije toga vrate u institucije predstavnici RS, koji protestuju jer je Valentin Incko, bivši visoki predstavnik, donio amandman na Krivični zakon o negiranju genocida.

    Situaciju dodatno komplikuju sankcije koje su SAD izrekle, s obzirom na to da se u međunarodnim krugovima smatra da bi širenje sankcija protiv srpskih predstavnika dodatno demotivisalo Srbe da se vrate u institucije, a onda bi i Izborni zakon ostao neriješen.

    Dragan Čović, potpredsjednik Doma naroda BiH i lider HDZ BiH, za Fenu je rekao da će naredne sedmice u BiH ponovo doputovati Metju Palmer, specijalni predstavnik SAD za izbornu reformu, i Angelina Ajnhorst, koja predstavlja Evropsku komisiju. “Nezavisne novine” su nedavno pisale da se iza scene dogovara model izborne reforme, iako su se američki i evropski zvaničnici zvanično povukli iz razgovora i otkazali sastanak na ovu temu koji je već bio zakazan.

    Čović je pohvalio napore Andreja Plenkovića, hrvatskog premijera, koji je o ovom pitanju u Dubrovniku razgovarao s Bakirom Izetbegovićem, predsjednikom SDA.

    “Smatram to ključnim preduvjetom za relaksiranje odnosa i politike Bošnjaka i Hrvata u FBiH, a da onda zajedno s partnerima iz RS pokušamo naći neki izlaz koji će omogućiti da institucije BiH koliko-toliko normalno funkcioniraju”, dodao je Čović. Time je Čović indirektno potvrdio da je pitanje povratka predstavnika RS i Izborni zakon međusobno povezani.

    Izetbegović je danas u Mostaru rekao da se dogovor možda neće postići u narednih mjesec dana, ali da u suštini jeste optimista.

    “Zna se šta je prijedlog SDA, ono što Ustav države i FBiH kaže da jeste pravo konstitutivnih naroda – biti predstavljen, na čemu insistira HDZ, i štititi vitalni nacionalni interes, na čemu insistiramo mi. Mi smatramo da domovi naroda isključivo treba da štite vitalni nacionalni interes. I ako postoje blokade, treba da budu kreirani mehanizmi da ih otklone”, kaže Izetbegović.

    Ističe da u prvi mah odgovori s obje strane jesu tvrdi, ali da je to tako kada se svako mora odreći nečega što drži u svojim rukama.

    “Teško je izaći pred birače i reći da si nešto dao, ali da bi se nešto dobilo, mora se i dati. Tako treba biti i s naše strane i sa strane HDZ-a. Učinit ću sve da se neprirodno stanje popravi, jer smo pokvarili odnose, a to je štetno za BiH”, kazao je lider SDA.

    Plenković je, inače, rekao da je tema sastanka s Izetbegovićem reforma izbornog zakonodavstva, ali i hrvatska podrška teritorijalnoj cjelovitosti BiH.

  • EU upozorila na moguće sankcije zbog političke krize u BiH

    EU upozorila na moguće sankcije zbog političke krize u BiH

    • EU oštro je osudila večeras, kako je navedeno, “negativu i zapaljivu retoriku podjela” koju su koristili lideri Republike Srpske tokom proslave 9. januara, ocijenivši da takve aktivnosti ugrožavaju stabilnost i evropski put BiH.

    Brisel je pozvao političke lidere BiH, uključujući i rukovodstvo Republike Srpske, da okončaju “neprihvatljive korake podjela i u potpunosti se vrate radu državnih institucija.

    U suprotom, EU upozorava na moguće sankcije.

    “Neprihvatljiva retorika i akcije dodatno su pojačale tenzije među zajednicama širom zemlje i dodatno eskaliraju tekuću političku krizu. To ugrožava stabilnost i prosperitet zemlje i u potpunoj je suprotnosti s njenom perspektivom EU koja se može zasnivati samo na jedinstvenoj i suverenoj Bosni i Hercegovini”, navodi se u saopštenjuu portparola Evropske službe za spoljen poslove Petera Stana.

    U saopštenju se dodaje da proslave u Republici Srpskoj “nisu u skladu s Ustavom BiH, kako je presudio Ustavni sud Bosne i Hercegovine, i podsjeća da je EU više puta pozivala rukovodstvo RS da se “odvoji od spornih akcija i retorike i da sporove rješava dijalogom i pravnim sredstvima u državnim institucijama”.

    “Rukovodstvo RS treba da doprinese okončanju zabrinjavajućeg trenda mržnje i netolerancije. Ovo mora uključivati i stavljanje tačke na veličanje ratnih zločinaca i negiranje ili veličanje njihovih zločina”, dodaje se u saopštenju iz EEAS.

    U saopštenju se navodi i da EU žali zbog “podrške koju su drugi partneri dali manifestacijama koje ugrožavaju regionalnu stabilnost i utiču na dobrosusjedske odnose”.

    Iz Brisela poručuju da nastavak blokade institucija BiH, nedostatak konstruktivnog dijaloga i upotreba zapaljive retorike u javnosti dovode do nestabilnosti i kašnjenja u postizanju reformi važnih za BiH i bolji život njenog naroda.

    U zaključku, EU upozorava da, ukoliko se situacija u BiH dodatno pogorša, EU raspolaže širokim paketom alata, uključujući postojeći okvir sankcija EU i reviziju ukupne pomoći EU.

  • EU o sankcijama Dodiku: Vode se razgovori, potrebna jednoglasna odluka zemalja članica

    EU o sankcijama Dodiku: Vode se razgovori, potrebna jednoglasna odluka zemalja članica

    EU osuđuje svaku akciju ili izjavu protiv jedinstva, suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH, a o mogućim sankcijama protiv osoba ili entiteta odlučivaće zemlje članice, poručeno je danas iz Brisela, povodom sankcija SAD uvedenih srpskom članu Predsjedništva BiH Miloradu Dodiku.
    Na pitanje novinara da li će EU da slijedi odluku SAD da sankcioniše Dodika, portparol EU Peter Stano odgovorio je da se o tome odlučuje među zemljma članicama, ali i da se detalji razgovora prije odluke ne iznose u javnost.

    “EU već ima tzv okvir za sankcije za sve one koji podrivaju teritorijalni integritet i suverenitet BiH i na zemljama članicama je da jednoglasno odluče da li će to iskoristiti i nametnuti sankcije određenim osobama ili entitetima. Ovi razgovori se vode među zemljama članicama i ne iznose se u javnost”, poručio je Stano.

    Prethodno, iz Evropske komisije naglasili su da EU ne želi da spekuliše o mogućim sankcijama, već da “podstiče” pronazak izlaza iz političke krize u BiH i privođenje kraju svim “neprihvatljivim inicijativama” koje dovode u pitanje jedinstvo ovo zemlje, njen suverenitet i teritorijalni integritet.

    Iz Brisela su upozorili i da BiH rizikuje da izgubi značajnu količinu evropske pomoći ukoliko ne bude došlo po popravljanja situacije, za koju neimenovani zvaničnici EU ocenjuju da je najveća politička kriza u zemlji još od potpisivanja Dejtonskog sporazuma.

  • Pariz dao eksplicitnu podršku proširenju EU na zapadni Balkan

    Pariz dao eksplicitnu podršku proširenju EU na zapadni Balkan

    Proširenje EU na zapadni Balkan uvršteno je u dokument o programu rada francuskog šestomjesečnog predsjedavanja EU, koji je objavljen 1. januara 2022. godine na stranici Vlade Francuske.

    Direktno uvrštavanje u dokument posvećenosti proširenju EU na zapadni Balkan važno je prevashodno zbog toga što su pojedine zemlje članice, ali i ugledni analitičari, ukazivali na nedovoljnu zainteresovanost te zemlje za zapadni Balkan, pa čak i nevoljnost da se EU dalje širi.

    U poglavlju o proširenju naglašeno je da će predsjedništvo obezbijediti nastavak pregovora sa zemljama kandidatima u skladu s novom metodologijom koju je usvojio Evropski savjet 15. marta 2020. godine.

    “Predsjedništvo će promovisati akciju EU na zapadnom Balkanu radi sprovođenja dalekosežnih transformativnih reformi u ključnim područjima, poput vladavine prava, demokratskih institucija, medijskih sloboda, ekonomskih reformi, a pomagaće i u usvajanju pravne stečevine EU”, naglašeno je u ovom dokumentu.

    Ipak, zanimljivo je da je zapadnom Balkanu dato manje pažnje u samom dokumentu od govora koji je Emanuel Makron, predsjednik Francuske, održao prije desetak dana, predstavljajući preuzimanje predsjedavanja EU od strane Francuske.

    Makron je u svom govoru rekao da su Afrika, zapadni Balkan i južno susjedstvo prioriteti francuskog predsjedavanja EU, ali nije spominjao proširenje. U dokumentu je spomenuto proširenje, ali Balkan je nisko na listi prioriteta u dokumentu u kojem su navedeni svi prioriteti.

    Naime, na vrhu liste prioriteta je Afrika, a zatim redom slijede Indopacifik, SAD te poglavlje o odnosima s Rusijom, Kinom i Turskom. Nakon ovog prioriteta navedeni su južno susjedstvo, što se odnosi na zemlje u pojasu Sredozemlja, zatim Bliski istok, pa tek onda zapadni Balkan. Iza zapadnog Balkana navedeni su još međunarodna humanitarna pomoć, ekonomska razmjena i odbrana.

    Osman Topčagić, bivši ambasador BiH u Briselu, kaže da Francuska, uz još nekoliko bitnih zemalja EU, prioritet daje unutrašnjem funkcionisanju EU, a da je proširenje u drugom planu.

    “Moj je čvrst utisak da je razlika između zemalja zapadnog Balkana i EU danas veća nego što je bila 2000. godine, kada je započeo proces pridruživanja EU i zapadnog Balkana”, kaže Topčagić za “Nezavisne novine”.

    Prema njegovom mišljenju, jedan od razloga za tu situaciju je činjenica da teme koje dominiraju u EU nisu prisutne u zemljama zapadnog Balkana u toj mjeri, i obrnuto.

    “EU danas kakva jeste nije sposobna da donosi jedinstveni stav i čvrstu politiku po raznim pitanjima, ne samo kada se radi o zapadnom Balkanu. To je realnost s kojom mi svi treba da se suočimo”, naglasio je on.

    Inače, Makron je najavio da će Francuska tokom predsjedavanja EU organizovati sastanak EU sa zapadnim Balkanom, što je potvrđeno i u ovom dokumentu.

    “Francusko predsjedništvo će organizovati konferenciju o zapadnom Balkanu u junu 2022. godine. Cilj je promocija i produbljenje konkretne saradnje sa zapadnim Balkanom, posebno kada su u pitanju regionalna saradnja i stabilnost”, naglašeno je u dokumentu.

    Takođe, važno je napomenuti da su Francuska i Njemačka početkom 2020. godine pokrenule veliku akciju u saradnji sa zemljama zapadnog Balkana za rješavanje problema viška naoružanja i prekidanja lanaca ilegalne trgovine oružjem.

    Na stranici Ministarstva spoljnih poslova Francuske je 2017. najavljeno da su ta zemlja i Njemačka inicirale ovaj program povodom terorističkih napada u Parizu 2015. godine. Naglasili su da se na zapadnom Balkanu, prema procjenama stručnjaka, u opticaju nalazi između 3,2 i 6,2 miliona komada ilegalnog oružja.

    Drugi razlog, na kojem više insistira Njemačka, je problem organizovanih kriminalnih grupa koje u zemljama zapadnog Balkana sve više svrastavaju s vladama i time čine ozbiljnu bezbjednosnu prijetnju za EU, što Njemačka želi da zaustavi. Kako smo već pisali, a kako su nam napominjale njemačke diplomate u nekoliko navrata, za EU je bitno da se pitanje vladavine prava posebno fokusira na neutralisanje organizovanih kriminalnih lanaca sa zapadnog Balkana, koji u EU švercaju drogu, ljude, oružje i ostale zabranjene supstance.

  • Tinta za tetoviranje u boji biće zabranjena u EU od 4. januara

    Tinta za tetoviranje u boji biće zabranjena u EU od 4. januara

    Od 4. januara nadalje tattoo majstori u Evropskoj uniji više neće smjeti koristiti tintu u boji, piše Uniland.
    Uredbom o registrovanju, ocjenjivanju, odobravanju i ograničavanju hemikalija (REACH) zabranjeno je oko 4000 hemikalija koje se obično nalaze u tinti za tetoviranje u boji.

    Naime, zabranjene hemikalije navodno mogu uzrokovati rak ili genetske mutacije. Neke od hemikalija otprije su zabranjene za nanošenje na kažu.

    Metro piše da su sporne hemikalije zabranjene u januaru prošle godine, ali da je proizvođačima tinte bilo produženo razdoblje u kojem bi trebali napraviti sigurniju formulaciju obojenih tinti. To razdoblje ističe 4. januara.

    Tattoo majstori u Evropskoj uniji ističu da su zabrinuti jer će zabrana tinte u boji naštetiti njihovom poslu. Smatraju da će morati odbiti brojne klijente koji će tražiti tetovaže u boji, prenosi “Index.hr“.

  • Francuska predsjedava Evropskom unijom od 1. januara

    Francuska predsjedava Evropskom unijom od 1. januara

    Francuska će od subote, 1. januara, preuzeti rotirajuće predsjedavanje Evropskoj uniji, objavio je portal “Euronjuz”.

    Preuzimanje predsjedavanja dolazi u ključnom periodu za predsjednika Francuske Emanuela Makrona, za kojeg se očekuje da će se ponovo kandidovati za sadašnju funkciju na izborima u aprilu.

    “Ako bih morao u jednoj rečenici da sumiram cilj predsjedavanja /EU/, koje će trajati od 1. januara do 30. juna, rekao bih da moramo da se pomjerimo od Evrope koja sarađuje unutar svojih granica ka moćnoj Evropi u svijetu, koja je potpuno suverena, slobodna u izboru i koja je gospodar svoje sudbine”, izjavio je Makron.

  • Janša: Ako se EU ne bude širila na Balkan, širiće se neko drugi

    Janša: Ako se EU ne bude širila na Balkan, širiće se neko drugi

    Slovenija se tokom svog predsjedavanja Vijećem EU izborila da se u dokumente ponovo uvede pojam “perspektiva članstva” u toj integraciji, umjesto puke “evropske perspektive” za države na Balkanu i evropskom istoku, tvrdi slovenski premijer Janez Janša.

    Jedan od strateških uspjeha je da smo širenje vratili na sto kao jedan od ključnih strateških projekata EU. No za to je bilo potrebno mnogo rasprava, kazao je Janša u razgovoru za Slovensku televiziju, govoreći o uspjesima svoje vlade, u tradicionalnom razgovoru pred novu godinu.

    “U tim sam raspravama mnogo puta rekao da nakon svega što doživljavamo na istoku i što smo posljednjih desetljeća gledali na Balkanu, treba biti jasno da se EU mora širiti čime se širi prostor slobode i blagostanja. Treba se osloboditi iluzije da će se stvari rješavati same po sebi, a ako se ne širi EU, onda će se širiti neko drugi”, kazao je Janša.

    Janša je kazao da je time na sastancima u Briselu postigao da se u dokumente Evropske unije umjesto “evropske perspektive” evropskih država izvan EU opet unese “perspektiva članstva”, čemu su se prema njegovim tvrdnjama opirale i neke od starih članica, osnivača EU.
    Ukrajina ili pak Srbija imaju evropsku perspektivu jer su u Evropi i tu će uvijek ostati, ali one žele perspektivu članstva, no to je bilo teško napisati u dokumente i za to se trebalo izboriti, kazao je slovenski premijer.

    “Posebno je tu mnogo oportunizma kad se radi o Zapadnom Balkanu. Jedan od evropskih lidera, neću mu reći ime, čak je u raspravi rekao: ‘Zašto bismo ih uveli u Evropsku uniju kad su nam ovako jeftiniji kao radna snaga'”, kazao je Janša, dodavši kako i u nekim starim članicama prevladavaju uskogrudnost ili “nacionalistički interesi” koji prevladavaju nad vizijom slobodne, mirne i ujedinjene Evrope.

    Evropski projekt još nije dovršen, a mnoge zemlje koje bi željele postati članice Evropske unije još nisu slobodne. Taj projekt treba nastaviti, a proširenje je njegov bitan element, kazao je Janša u razgovoru za Slovensku televiziju.

  • Borrell: Ruski sigurnosni uslovi su neprihvatljivi, o osnovnim principima se ne pregovara

    Borrell: Ruski sigurnosni uslovi su neprihvatljivi, o osnovnim principima se ne pregovara

    Visoki predstavnik Evropske unije za vanjske poslove Josep Borrell izjavio je kako Evropska unija nema mnogo razumijevanja za Putinove zahtjeve te je poručio kako Evropa ne smije ostati po strani u razgovorima između Moskve i Washingtona.

    U intervjuu za Die Welt, Borrell je govorio o poziciji Evropske unije unutar rusko-ukrajinskog sukoba te je naglasio kako je upravo ukrajinska kriza pravi test za EU.

    “Riječ je o tome kako se može EU uključiti u razgovore između Washingtona i Moskve o smirivanju situacije. Ne želimo i ne smijemo biti neuključeni posmatrači čije odluke donosi neko drugi. Ako Moskva želi da razgovara o sigurnosnoj arhitekturi u Evropi i sigurnosnim garancijama, onda to nije stvar samo SAD-a i Rusije. EU mora biti prisutna u ovim pregovorima”, rekao je Borrell.

    Šef evropske diplomatije je također mišljenja kako je izuzetno važno da EU bude dio cijelog procesa.

    “SAD i Rusija ne mogu pregovarati o sigurnosnim garancijama tek tako. Nismo u poslijeratnom periodu. Postoje neke evropske zemlje koje nisu u NATO savezu. Jalta 2 ne može postojati. Ako se ide u tom pravcu, onda to mora biti Helsinki 2. To je ono što Moskva želi. Dva aktera koji međusobno dijele svoje sfere utjecaja. Rusija želi da pregovara o evropskoj sigurnosnoj arhitekturi bez uključivanja Evropske unije. To je apsurdno i nećemo to prihvatiti. Ništa se ne odlučuje o nama, a da mi nismo tu”, ističe Josep Borrell.

    Šef evropske diplomatije se osvrnuo i na zahtjeve Moskve te je konstatovao da je ovo po prvi put da je Rusijastavilasvoje prijedloge na stol u pisanoj formi i u obliku pravog sporazuma.

    “To se nikada ranije nije dogodilo. Samo pobjednici to rade. Zahtjevi za sigurnosnim garancijama i prekid proširenja EU i NATO-a na istok je čisto ruska agenda s potpuno neprihvatljivim uslovima, posebno u pogledu Ukrajine. Jedno je jasno, ovi razgovori od januara neće se odnositi samo na Ukrajinu i širenje NATO-a na istok. Govorit ćemo i o ljudskim pravima, kritičarima režima kao što je Aleksej Navalni i drugim temama”, rekao je šef diplomatije EU.

    On je poručio kako ne vidi prostor za ustupke Moskvi.

    “Ne možemo praviti kompromise oko osnovnih principa. Teritorijalni integritet zemlje i pravo suverene države da sama odlučuje o svojoj saradnji s drugim državama – o tome se ne može pregovarati”, pojašnjava u intervjuu Borrell.

    Na kraju, Borrell je govorio i o mogućnostima ruske invazije na Ukrajinu.

    “Evropske i američke obavještajne službe rade na svim mogućim scenarijima. Vojna invazija se ne može u potpunosti isključiti, ali postoje i mnogi drugi scenariji i oni su također zabrinjavajući, čak i ako su manje ekstremni. Destabilizacija vlade u Kijevu hibridnim sredstvima, dalja eskalacija između ukrajinskih vojnika i separatista u Donbasu ili pritisak koji se stvara puštanjem manjih količina gasa u Evropu. Mnogo toga se može zamisliti”, zaključio je Borrell.

  • “EU da izađe iz ćorsokaka u koji je sama sebe dovela”

    “EU da izađe iz ćorsokaka u koji je sama sebe dovela”

    Evropska unija treba da učini prvi korak kako bi se prekinula blokada u odnosima između Rusije i EU, rekao je stalni ruski predstavnik pri EU Vladimir Čižov.

    Čižov smatra da postoje dobri izgledi za prevazilaženje krize u odnosima Rusije i EU.

    “Verujem da je EU već shvatila da je trenutna situacija nenormalna. Sve što je potrebno da EU uradi jeste da izađe iz ćorsokaka u koji je sama sebe dovela”, rekao je Čižov, prenosi ruska agencija TASS.

    Takođe je ukazao da “kada EU bude imala dovoljno političke volje da to učini, ona će uvek znati gde da nas nađe”.

  • Borelj sumirao 2021. godinu; samo jedna rečenica o Zapadnom Balkanu

    Borelj sumirao 2021. godinu; samo jedna rečenica o Zapadnom Balkanu

    Šef diplomatije EU Žozep Borelj sumirao je u svom blogu dešavanja u Evropi, Latinskoj Americi, Aziji i Africi tokom 2021. godine.

    Zapadni Balkan je pomenuo tek u jednoj rečenici, bez osvrta na dijalog Beograda i Prištine.

    Borelj je naveo da “moramo da nastavimo da gradimo globalnu ulogu EU i da odgovorimo svom odlučnošću koju možemo da prikupimo na tekuće krize”.

    Šef diplomatije EU dotakao se pandemije, situacije u Ukrajini, Latinskoj Americi, Africi…novog predsednika SAD Džoa Bajdena, a kada je u pitanju Zapadni Balkan, Borelj je sumirao kroz osvrt na dešavanja u BiH.

    “Samit istočnog partnerstva je reafirmisao strateški, ambiciozan i napredan pristup EU sa našim istočnoevropskim partnerima. Porast retorike koja izaziva podele i akcija širom Zapadnog Balkana, posebno u Bosni i Hercegovini, takođe su ometali napore da se ovih šest zemalja približi njihovoj evropskoj budućnosti”, rekao je Borelj.