VRBAS Media

Oznaka: EU

  • Brnabićeva ističe da Srbija nikada nije išla ovakvom brzinom ka EU

    Brnabićeva ističe da Srbija nikada nije išla ovakvom brzinom ka EU

    Premijerka Ana Brnabić izjavila je danas u Briselu da je uspjehom referenduma o ustavnim promjenama u oblasti pravosuđa učinjen veliki korak u daljim evropskim integracijama Srbije, poručujući da će Srbija nastaviti sa reformama u četiri najvažnije oblasti – vladavini prava, oblasti javne uprave, ekonomiji i u zelenoj agendi.

    Nakon Međuvladine konferencije od 14. decembra prošle godine, kada smo otvorili klaster 4, koji se odnosi na zelenu agendu i održivi razvoj, danas dolazimo u Brisel sa izuzetno dobrim vijestima, koje se tiču našeg daljeg evropskog puta – rekla je Brnabić na zajedničkoj pres konferenciji sa Žozepom Boreljom i Oliverom Varheijem poslije Savjeta za stabilizaciju i pridruživanje između EU i Srbije.

    Brnabić je istakla da se većina građana na referendumu o ustavnim promjenama u oblasti pravosuđa, 16. januara, izjasnila pozitivno, odnosno rekla da su građani glasali da imamo veću vladavinu prava, nezavisno sudstvo i samostalno tužilaštvo.

    – To je ogroman uspjeh za Srbiju, velika stvar koju smo uspjeli da uradimo i ponosna sam na taj uspjeh. To je jedna od velikih stvari na našem EU putu, jer je to osnovna reforma kada se govori o reformama u oblasti vladavine prava – rekla je Brnabić.

    Dodala je da će se bez pauze nastaviti rad na reformama u oblasti vladavine prave, sa svim partnerima, kako bi se bez odglaganja formirala Radna grupa, bez čekanja na izbore 3. aprila, kako bi se već započeo rad na setu zakona u oblasti pravosuđa, budući da je kratak period usklađivanja sa Ustavom, od kako parlament potvrdi izmjene najvišeg pravnog akta.

    – Nastavljamo u istom duhu i sa istim entuzijazmom, pokazali smo da možemo mnogo i treba bez pauze da radimo na tome – rekla je Brnabić.

    Poručila je da će se nastaviti i reforme u oblasti javne uprave, koje će ojačati tržišnu ekonomiju, ekonomiju generalno, kao i reforme koje se tiču zelene agende, unapređenje zaštite životne sredine i tranzicije ka zelenoj, održivoj i cirkularnoj ekonomniji.

    – Te četiri oblasti ostaju naši ključni prioriteti u evropskim integracijama – poručila je Brnabić.

    Premijerka je rekla da je Srbija ostvarila odlične ekonomske uspjehe, uprkos kovidu 19, te da je važno da naša zemlja bude spremna za članstvo u EU.

    Navela je da je rast BDP-a Srbije u 2021. bio 7,5 odsto, jedan od najboljih u cijeloj Evropi, da će prosječna plata u decembru prošle godine biti veća od 600 evra, uz podatak da su strane direktne investicije u 2021. iznosile 3,9 milijardi evra, što pokazuje da je Srbija stabilna destinacija za investicije, dodajući da je preko 60 odsto tih investicija iz država članica EU.

    – Čini mi se da nikada ranije nismo na ovako pozitivan način, ovom brzinom išli ka Evropskoj uniji – poručila je Brnabić.

    Premijerka Srbije je poručila i da je važna regionalna saradnja, jer sve što je postignuto od 2014. do sada, može da se poremeti ako nema mira i stabilnosti u regionu.

    – Regionalna saradnja, bolje povezivanje i razumijevanje u regionu su ključni za dalji proces evropskih integracija. Veliki dio razgovora bio je o regionalnom pozvezivanju, saradnji i odnosima u regionu, te šta je ono što Srbija radi i može da uradi da region bude još stabilniji i bezbjedniji i da još brže napreduje ka EU – rekla je Brnabić.

  • Borelj: Priština pokazuje više nespremnosti za nastavak dijaloga sa Beogradom

    Borelj: Priština pokazuje više nespremnosti za nastavak dijaloga sa Beogradom

    Visoki predstavnik EU za spoljnu i bezbjednosnu politiku Žozep Borelj rekao je u Briselu da će sa specijalnim izaslanikom EU za dijalog Miroslavom Lajčakom nastaviti da radi na obnavljaju dijaloga Beograda i Prištine, ali da Kosovo pokazuje “više nespremnosti da učestvuje u tome”.

    Pozdravljam spremnost Srbije da učestvuje u dijalogu i želim da jasno stavim do znanja Kosovu da dijalog ne postoji samo radi Kosova, nego zato što je krucijalan za napredovanje na EU putu – rekao je Borelj na zajedničkoj pres-konferenciji sa premijerom Srbije Anom Brnabić, nakon sjednice Savjeta za stabilizaciju i pridruživanje između EU i Srbije.

    Na pitanje postoji li neki instrument EU da se Priština vrati za pregovarački sto, on je rekao da će sa Lajčakom nastaviti sa pripremama za obnavljanje dijaloga u Briselu, ali samo ako su obje strane spremne da se, ne samo dogovore o pozitivnim rezultatima, nego i da pokažu rezultate.

    On je dodao da će Lajčak sa predstavnikom SAD sljedeće sedmice ići na Kosovo kako bi se zalagao za obnavljanje dijaloga.

  • Od 1. februara nova pravila za putovanja unutar Evropske unije

    Od 1. februara nova pravila za putovanja unutar Evropske unije

    Ministri zemalja Evropske unije su dogovorili da mjere protiv širenja zaraze trebaju biti primjenjivane uzimajući u obzir zdravstveni status pojedinca, a ne epidemiološku situaciju u regiji iz koje dolazi.

    Nova pravila vrijedit će od 1. februara, a istog dana na snagu će stupiti i akt kojim se trajanje potvrda o vakcinaciji za potrebe putovanja unutar EU određuje na devet mjeseci (270 dana).

    Izuzetak su “tamno crvene” oblasti, u kojima je visok nivo cirkulacije virusa.

    To znači da će ključna odrednica za putovanje biti digitalni covid-certifikat putnika, odnosno potvrda da je vakcinisan, da ima negativan test ili da je preležao bolest.

    Putnici koji imaju digitalni covid-certifikat ne bi trebali biti izlagani dodatnim ograničenjima slobodnog kretanja, prenosi Al Jazeera.

    “To će znatno pojednostaviti pravila koja se primjenjuju i putnicima pružiti dodatnu jasnoću i predvidivost”, navodi se u saopćenju Vijeća EU.

    Važeća EU covid-potvrda uključuje:

    Potvrdu o vakcinaciji za vakcinu odobrenu na evropskoj razini ako je prošlo najmanje 14 dana i ne više od 270 dana od posljednje doze primarne serije vakcinacije ili ako je osoba primila booster dozu. Države članice EU također mogu prihvatiti potvrde o vakcinaciji za vakcine koja su odobrila nacionalna tijela ili WHO.
    Negativan rezultat PCR testa dobiven najviše 72 sata prije putovanja ili negativan brzi antigenski test dobiven ne više od 24 sata prije putovanja.

    Potvrdu o oporavku od korone koja pokazuje da nije prošlo više od 180 dana od datuma prvog pozitivnog rezultata testa

    Od osoba koje ne posjeduju EU covid-potvrdu moglo bi se zahtijevati da se podvrgnu testiranju prije ili najkasnije 24 sata nakon dolaska. Putnici s osnovnom funkcijom ili potrebama, prekogranični putnici i djeca mlađa od 12 godina trebali bi biti izuzeti od ovog zahtjeva.

    Evropska komesarka za zdravstvo Stella Kyriakides i komesar za pravdu Didier Reynders pozvali su članice da primjene zajednička pravila, istakavši da su jasnoća i predvidivost za građane EU-a ključni za sigurno putovanje.

    “Bliska koordinacija na nivou EU je bila od suštinske važnosti, ne samo za funkcioniranje jedinstvenog tržišta, nego posebno da bi se osigurala jasnoća i sigurnost za ljude koji putuju unutar EU”, navodi se u zajedničkom saopćenju komesara.

  • Poslanici EP: Dodiku sankcije ako radikalno ne promijeni kurs

    Poslanici EP: Dodiku sankcije ako radikalno ne promijeni kurs

    • Poslanici četiri najveće grupe u Evropskom parlamentu osudili su, kako su naveli, “opasne aktivnosti na podjelama” srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika, i pozvali EU da slijedi primjer SAD i uvede sankcije Dodiku ukoliko “radikalno ne promijeni kurs”.

    “Mi, poslanici u Evropskom parlamentu, oštro osuđujemo opasne aktivnosti na podjelama srpskog člana Predsjedništva BiH, Milorda Dodika, koje predstavljaju namjerni pokušaj podrivanja i suvereniteta i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine, ustavnog poretka i drugih odredbi Dejtonskog mirovnog sporazuma”, navodi se u zajedničkom saopštenju.

    Poslanci Evropske narodne partije, Socijalisti i Demokrate, Liberali i Zeleni pozvali su na temeljno preispitivanje i moguće zamrzavanje svih projekata i pomoći koje finansira EU “za i unutar Republike Srpske”, uključujući makrofinansijsku pomoć i finansiranje iz IPA III.

    Evropski poslanici pozivaju na slobodne i poštene izbore u BiH koji bi trebalo da se održe u oktobru 2022. godine i pružaju punu podršku mandatu Viskog predstavnika u BiH, koga, kako kažu, odlučno brane od javnih napada od strane Milorada Dodika, Srbije, Ruske Federacije i drugih aktera.

    “Krajnje je vrijeme za čvršći, jasniji i kredibilniji pristup, zasnovan na demokratiji, vladavini prava, kao i 14 ključnih prioriteta koje zemlja treba da ispuni kako bi bila preporučena za otvaranje pregovora o pristupanju EU”, zaključuje se u zajedničkom saopštenju poslaničkih grupa EP.

  • EU priprema nova pravila za putovanja – neće biti bitno odakle dolazite

    EU priprema nova pravila za putovanja – neće biti bitno odakle dolazite

    Evropska unija priprema novi model upravljanja pandemijom koronavirusa za putovanja koji podrazumeva odustajanje od pristupa “geografskog područja porekla putnika” i prevazilaženje sistema mapa zaraze koji bi ostao “samo na informativnom nivou”, objavila je agencija ANSA, pozivajući se na izvore u italijanskoj vladi.Ograničenja više neće biti vezana za područje sa koga dolaze putnici, već za njihov epidemiološki status – potvrdu o vakcinaciji, oporavku od kovida 19 ili negativne testove.

    Za važnost PCR testova uslov ostaje najduže 72 sata, a za brze antigenske testove 24 do 48 sati, prenosi FoNet.

    Novi model upravljanja pandemijom uvažavao bi devetomesečnu važnost zelene kovid propusnice, ali bi se po isteku važnosti za potpuno vakcinisane i one koji su primili treću dozu odluke donosile “na osnovu procena”.

    Trajanje propusnice će od 1. februara biti skraćeno sa devet na šest meseci, a taj rok bi mogao dovesti u problem one kojima je proteklo šest meseci od buster doze, s obzirom da još nema zvaničnih opcija o četvrtoj dozi, navodi ANSA.

    Korak po korak do EU sertifikata s kojim možete da putujete FOTO

    Prema ažuriranim pravilima, putnici koji poseduju važeći sertifikat o vakcinaciji protiv kovida neće biti podvrgnuti dodatnom testiranju ili uslovima samoizolacije.

    Međutim, na osnovu podataka Evropskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC), zemlje bi ipak mogle da uvedu dodatne mere za putnike sa teritorija uključenih u tamnocrvenu kategoriju, koju čine zemlje koje su duboko pogođene korona virusom.

    Boje mape ECDC-a otkrivaju situaciju rizika po zdravlje od korone, uzimajući u obzir stope infekcije i testiranja u drugim zemljama, piše Schengenvisainfo.com.

    Nakon predloženih izmena, mapa bi uzela u obzir i stopu vakcinacije u drugim zemljama.

    Objavljena nova korona-karta: Crvenilo se širi Evropom FOTO

    S tim u vezi, jedan diplomata EU je naglasio da se o predloženim promenama mape još uvek razgovara.

    Novi plan sledi predlog Komisije iz novembra prošle godine da se zauzme “pristup zasnovan na ličnosti” putovanju unutar zemalja EU, što znači da osobe koje poseduju sertifikat o vakcinaciji protiv kovida “u principu ne bi trebalo da podležu dodatnim ograničenjima putovanja, odakle god da dolaze u Evropskoj uniji”

  • Borelj: Nema razloga da povučemo osoblje iz Ukrajine

    Borelj: Nema razloga da povučemo osoblje iz Ukrajine

    Šef diplomatije EU Žozep Borelj kaže da EU za sada ne planira da pozove svoje diplomatsko osoblje i njihove porodice da napuste Ukrajinu, kao što su to učinile SAD.

    “Pregovori traju i ne mislim da treba da napustimo Ukrajinu”, poručio je Borelj.

    Borelj je, dolazeći na sastanak Savjeta ministra spoljnih poslova EU, koji se danas održva u Briselu, ocijenio da je situacija na ukrajinskoj granici najvažnije pitanje na agedni ministarskih razgovora.

    “Nastavljamo da gardimo našu poziciju prema Rusiji koja podriva bezbjednosnu strukturu u Evropi i pokušva da obnovi zastarjele sfere uticaja”, kaže Borelj.

    Šef diplomatije EU je najvio da će se putem video-poziva razgovorima ministra u Briselu priključiti i američki državni sekretar Antoni Blinken, koji će evropske partnere obavijestiti o razgovorima koje je imao sa šefom diplomatije Rusije Sergejem Lavrovim.

    Na pitanje medija “da li je rat blizu” kada SAD poziva svoje diplomatsko osoblje da napusti Ukrajinu, Borelj poručuje da EU smatra da nema razloga da učini isto, ali da će od Blinkena očekivati da čuje američke razloge za takav potez.

    Šef diplomatije zaključuje da su sve zemlje članice EU, uključujući i Njemačku, jedinstvene u stavu prema Rusiji, a da se svi potezi, uključujući i moguće snakcije, dogovaraju u bliskoj koordinaciji sa SAD, Kandom i Velikom Britanijom.

    Kada je riječ o sankcijama, Borelj naglašava da “poroces postoji”, ali da danas neće ništa konkretno biti usvojeno.

    Prethodno je iz Brisela poručeno da bi “okidač” za sankcije mogao da bude svaki sljedeći agresivni potez Moskve prema Kijevu.

  • “Strateški kompas” jača odnose EU i NATO-a

    “Strateški kompas” jača odnose EU i NATO-a

    Evropska unija će za dva mjeseca donijeti jednu od najvažnijih strateških odluka u domenu odbrane, koja će imati uticaja ne samo na buduću ulogu EU u bezbjednosnim pitanjima, nego i na odnose sa NATO savezom, a samim tim i na bezbjednosna dešavanja na zapadnom Balkanu i u BiH.

    Naime, Emanuel Makron, predsjednik Francuske, povodom preuzimanja predsjedavanja Savjetom EU te zemlje je najavio da je njegova namjera, i namjera Francuske, da na samitu u martu konačno ostvari cilj koji zagovara otkad je postao predsjednik Francuske, a to je veća autonomija Evrope kada je u pitanju odbrana. Dokument u koji je francuski plan pretočen zove se “Strateški kompas” i upravo bi pod tim nazivom trebalo da bude usvojen na martovskom EU samitu.

    Na prvi pogled može se činiti da bi se namjeri Evrope da postane autonomnija u odnosu na NATO i SAD ova dva subjekta mogla usprotiviti, međutim upravo je suprotno… I NATO i SAD podržavaju ovaj plan i žele da on uspije jer će on, kako to vide, ojačati NATO, a SAD će omogućiti da veći fokus usmjere na indopacifički region, za koji smatraju da će biti ključan u narednih nekoliko decenija.

    Primjera radi, američki Vilson centar je nedavno u svojoj analitičkoj studiji o “Strateškom kompasu” naglasio da ovo premještanje balansa moći između EU i SAD u korist EU znači samo da će i EU i SAD još više morati da se oslanjaju jedni na druge kako bi se izborili za zapadni sistem vrijednosti u današnjem svijetu, u kojem je liberalna demokratija kreirana nakon Drugog svjetskog rata ugrožena.

    “Jača EU znači da SAD dobijaju jačeg saveznika koji će biti sposoban preuzeti dio tereta s leđa SAD a ujedno znači i da EU postaje bolji partner u djelovanju protiv uticaja Kine. Američka javnost bi trebalo pažljivo da prati EU predsjedavanje jer će Francuska vrlo vjerovatno ovu platformu iskoristiti da na dramatičan način poveća brzinu i dubinu razgovora o EU kao autonomnoj globalnoj sili”, navode oni u svojoj analizi.

    Zanimljiv je i njihov osvrt na reakciju Donalda Trampa, bivšeg američkog predsjednika, kada je tokom njegovog mandata “Strateški kompas” prvi put spomenut. Iako je Tramp bio skeptičan prema NATO-u, on se uspaničio da će EU još manje plaćati za NATO nego što je to do tada činila.

    “Bajdenova administracija na ovaj razvoj situacije uglavnom gleda pozitivno jer smatraju da će dovesti do važnih razgovora o tome kako će EU i SAD ubuduće sarađivati”, naglasili su oni.

    Međutim, i ovlaš poznavaocima evropskih prilika je jasno da još nije izvjesno kakav će konačni oblik ovaj dokument dobiti imajući u vidu različite interese različitih zemalja u EU. Primjera radi, zemlje koje graniče s Rusijom i Bjelorusijom uglavnom žele jaču evropsku vojnu komponentu i tijesnu saradnju s NATO-om, dok zemljama na krajnjem zapadu Evrope Rusija nije toliki prioritet.

    Žozef Borel, visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost, rekao je da ovaj dokument definiše višu ambiciju za bezbjednosnu i odbrambenu politiku i da na konkretan način tu viziju pretvara u praksu.

    Mirsea Geoana, zamjenik generalnog sekretara NATO-a, je nedavno, kako smo i pisali, rekao da će “Strateški kompas” ojačati a ne zamijeniti NATO i da je to dobro.

    Ukoliko bude usvojen, on će se na više načina odraziti i na zapadni Balkan i na BiH. Primjera radi, sigurno je da će redefinisati i ulogu EUFOR-a, za koji u EU ionako predstoji pregled aktivnosti i eventualne odluke o mijenjanju karaktera ove misije, o čemu će biti više riječi narednih mjeseci.

  • Evropa razmatra novu strategiju prema kovidu

    Evropa razmatra novu strategiju prema kovidu

    Kad je proglašena pandemija virusa korona, Špancima je naređeno da ostanu kod kuće više od tri mjeseca. Sedmciama nisu smjeli izaći iz domova, čak ni zbog rekreacije. Djeci je zabranjen pristup igralištima, a privreda je praktično stala.

    No službenici su drakonskim mjerama pripisali zasluge za sprečavanje potpunog kolapsa zdravstvenog sistema. Životi su spašeni, tvrdilo se tada. Danas, gotovo dvije godine kasnije, Španija se priprema usvojiti drugačiji pristup kovidu 19.

    Ideja je napuštanje kriznog načina funkcionisanja
    Uz jednu od najvećih evropskih stopa vakcinacije i ekonomiju koja je najviše pogođena pandemijom, španska vlada postavlja temelje za tretiranje sljedećeg porasta zaraze ne više kao vanrednu situaciju, već kao bolest koja će se zadržati u populaciji. Slični koraci razmatraju se u susjednom Portugalu i Velikoj Britaniji, koja od sljedeće sedmice ukida većinu restrikcija, prenosi AP.

    Ideja je preći s kriznog načina funkcionisanja na kontrolni način, pristupajući virusu na isti način na koji se zemlje nose s gripom ili ospicama. To znači prihvatanje da će doći do infekcija i pružanje dodatne brige za rizične osobe i pacijente s komplikacijama.

    Španski premijer lijevog centra Pedro Sančez želi da Evropska unija razmotri slične promjene sada kada je nalet omikron varijante pokazao da bolest postaje manje smrtonosna.

    “Ono što želimo reći je da ćemo u sljedećih nekoliko mjeseci i godina morati razmišljati, bez oklijevanja i prema onome što nam naukat govori, kako upravljati pandemijom s različitim parametrima”, rekao je Sančez u ponedjeljak.

    Sančez je rekao da se promjene ne bi trebale dogoditi prije nego što talas omikrona završi, ali vlasti sada moraju početi oblikovati svijet nakon pandemije: “Izvršavamo svoju domaću zadaću, predviđamo scenarije.”

    WHO: Prerano je za razmišljanje o tome
    Svjetska zdravstvena organizacija poručuje da je prerano razmišljati o bilo kakvom trenutnom pomaku. Organizacija nema jasno definisane kriterije za označavanje kovida 19 endemskom bolešću, ali su njeni stručnjaci ranije rekli da će se to dogoditi kada virus bude predvidljiviji i ne bude trajnih epidemija.

    “To je donekle subjektivna procjena jer se ne radi samo o broju zaraženih. Riječ je o ozbiljnosti i posljedicama”, rekao je d. Mišel Rajan, šef WHO za hitne situacije.

    Fauci: Kovid se ne može smatrati endemskim sve dok remeti društvo
    Govoreći na panelu Svjetskog ekonomskog foruma u ponedjeljak, dr Antoni Fauci, glavni američki epidemiolog, rekao je da se kovid 19 ne može smatrati endemskim dok ne padne na nivo na kojoj ne remeti društvo.

    Evropski centar za kontrolu i prevenciju bolesti savjetovao je zemljama da pređu na rutinsko postupanje s kovidom 19 nakon što akutna faza pandemije završi. Agencija je u saopštenju napisala da će i više država Evropske unije uz Španiju usvojiti dugoročniji i održiviji pristup kontroli zaraze.

    “Smrti od kovida biće neizbježne, moramo se pomiriti s tim”
    Nešto više od 80 odsto stanovništva Španije primilo je dvije doze vakcine, a vlasti su usredotočene na jačanje imuniteta odraslih buster dozama. Imunitet stečen vakcinom, zajedno s raširenom infekcijom, nudi priliku da se napori za prevenciju, testiranje i praćenje bolesti koncentrišu na umjereno do visokorizične grupe, smatra doktor Salvador Tranše, vođa Španskog društva porodice i javne medicine, koji predvodi inicijativu za novim endemskim odgovorom.

    “Kovid 19 mora se liječiti kao i ostale bolesti”, rekao je Tranše za AP, dodajući da bi “normalizovana” pažnja zdravstvenih radnika pomogla u smanjenju kašnjenja u liječenju problema koji nisu povezani s virusom korona.

    “Javnost se takođe treba pomiriti s idejom da će neki smrtni slučajevi od kovida 19 biti neizbježni. Ne možemo u šestom talasu učiniti ono što smo radili u prvom, model se mora promijeniti ako želimo postići drugačije rezultate”, rekao je Tranše.

    Špansko ministarstvo zdravlja smatra da je prerano dijeliti nacrte koje su izradili njegovi stručnjaci i savjetnici, ali potvrđuje kako je jedan od prijedloga da se slijedi postojeći model “stražarskog nadzora”, koji se trenutno koristi u EU za praćenje gripe. Španski mediji su ovu strategiju nazvali “gripizacijom” kovida 19 iako službenici kažu da će se sistemi praćenja gripe morati značajno prilagoditi virusu korona.

    Ko to sebi može priuštiti? Samo bogatije zemlje
    Zasad je rasprava o prelasku na endemski pristup ograničena na bogate nacije koje sebi mogu priuštiti da govore o najgorem dijelu pandemije u prošlom vremenu. Njihovom pristupu vakcinama i robusnim sistemima javnog zdravlja zavidi svijet u razvoju. Takođe nije jasno kako će endemska strategija koegzistirati s pristupom “nultog kovida” koji su usvojile Kina i druge azijske zemlje i kako bi to uticalo na međunarodna putovanja.

    Mnoge zemlje koje su preplavljene rekordnim brojem slučajeva omikrona već odustaju od masovnog testiranja i skraćuju vrijeme karantina, posebno za radnike koji ne pokazuju ništa više od simptoma prehlade. Od početka godine nastava u španskim školama prestaje samo ako dođe do većih epidemija, a ne s prvim prijavljenim slučajem kao nekada.

    Predsjednik Portugala: Prešli smo u endemsku fazu
    U Portugalu, koji ima jednu od najvećih svjetskih stopa vakcinisanih, predsjednik Marčelo Rebelo de Sousa izjavio je u novogodišnjem govoru da je zemlja prešla u endemsku fazu. No rasprava o specifičnim mjerama je zamrla jer se širenje uskoro ubrzalo na rekordne razine. U utorak je Portugal izvijestio o gotovo 44.000 novih slučajeva u 24 sata. Međutim, prijem u bolnice i smrtni slučajevi u vakcinisanom svijetu proporcionalno su mnogo niži nego u prethodnim talasima.

    U Velikoj Britaniji nošenje maski na javnim mjestima i kovid potvrde biće ukinuti 26. januara, objavio je juče premijer Boris Džonson, rekavši da je posljednji talas dostigao vrhunac na nacionalnom nivou.

    Zahtjev da se zaražene osobe izoluju punih pet dana ostaje na snazi, ali Džonson je rekao da će nastojati ukinuti i to u sljedećim sedmicama ako se podaci o virusu nastave poboljšavati. Službena statistika smatra da 95 odsto britanske populacije ima antitijela protiv kovida 19, bilo zbog dosadašnje infekcije bilo zbog vakcinisanja.

    “Kako kovid postaje endemski, moraćemo zamijeniti zakonske zahtjeve savjetima i smjernicama, pozivajući ljude s virusom da budu oprezni i obzirni prema drugima”, rekao je Džonson.

    Slabije vakcinisane zemlje odbacuju ideju
    Za neke druge evropske vlade ideja o normalizaciji kovida 19 u suprotnosti je s njihovim nastojanjima da podstanku vakcinaciju među nevoljnim grupama. U Njemačkoj, gdje je manje od 73 odsto stanovništva primilo dvije doze vakcine, a stopa zaraze gotovo svakodnevno bilježi nove rekorde, poređenja sa Španijom ili bilo kojom drugom zemljom se odbacuju.

    “Još uvijek imamo previše nevakcinisanih, posebno među našim starijim građanima”, rekao je u ponedjeljak portparol njemačkog Ministarstva zdravlja Andreas Defner.

    Italija proširuje obavezu vakcinacije na sve građane starije od 50 godina i izriče kazne do 1.500 evra za nevakcinisane osobe koje se pojave na poslu. Talijani takođe moraju biti potpuno vakcinisani za pristup javnom prevozu, avionima, teretanama, hotelima i sajmovima, zaključuje AP.

  • Njemačka i Francuska podržavaju pridruživanje Srbije EU

    Njemačka i Francuska podržavaju pridruživanje Srbije EU

    Njemačka i Francuska snažno podržavaju proces pridruživanja Srbije Evropskoj uniji, kroz političke dijaloge na visokom nivou, kroz fondove EU (200-300 miliona evra bespovratnih grantova) i bilateralnu podršku tekućim reformama, navodi se u saopštenju ambasada dvije zemlje.

    Ambasade su saopštenje objavile povodom 59. godišnjice Jelisejskog sporazuma između Njemačke i Francuske koji dvije zemlje obilježavaju u petak, 22. januara, navodeći da je osnivanje Evropske unije bilo usko povezano sa proaktivnim procesom pomirenja Francuske i Njemačke.

    U saopštenju se ističe i da će u okviru predsedavanja Savjetom EU Francuska u junu organizovati veliku međunarodnu konferenciju posvećenu Zapadnom Balkanu koja će okupiti lidere i različite aktere iz EU i regiona.

    Kao zemlje članice Evropske unije i Berlinskog procesa, Francuska i Njemačka ostaju posvećene podršci regionalnoj saradnji i pomirenju i aktivno doprinose dijalogu Beograda i Prištine pod okriljem EU, navodi se u saopštenju.

    Francuska i Njemačka takođe pridaju poseban značaj regionalnoj saradnji u oblasti bezbjednosti, posebno u borbi protiv organizovanog kriminala i terorizma.

    U Srbiji, Francuska i Njemačka vlada, kako se navodi, podržavaju potencijale i pružaju ekspertizu u oblasti promocije Zelene agende, u oblasti inovacija, kao i zbližavanju mladih kroz Regionalnu kancelariju za saradnju mladih – RYCO.

    Obe zemlje, kako se navodi, pružaju svoju ekspertizu u okviru ministarstava i radnih grupa, u oblastima upravljanja tvining projektima EU, reformama u oblastima javne uprave i vladavine prava, koji su okosnica cjelokupnog procesa evropskih integracija.

    Jelisejski sporazum su 1963. godine potpisali kancelar Konrad Adenauer i predsjednik Šarl de Gol, a imao je za cilj da približi dvije strane koje su razdvajale tri nemilosrdna rata i uzajamno nepovjerenje. Taj sporazum je dopunjen još jednim sporazumom, potpisanim u Ahenu 2019. godine.

    U zajedničkom saopštenju dvije ambasade navodi se i da je proces pomirenja proizašao iz snažne političke volje i vizije bez presedana dvojice političkih lidera koji su vjerovali da evropska budućnost zavisi ne samo od mira, već i od međusobnog povjerenja i aktivne saradnje na svim nivoima.

    Danas Njemačka i Francuska sarađuju na najvišem političkom nivou, ali takođe intenzivno sarađuju i u oblastima privrede (Airbus aerospace/Erbas aerospejs kompanija simbol je tog uspjeha), odbrane, kulture (kroz ARTE, televiziju sa nacionalnom pokrivenošću koji se emituje na oba jezika i u obe zemlje), razmijene mladih (preko Francusko-njemačke kancelarije za mlade, koja je do sada povezala 9 miliona mladih), obrazovanja (kroz široku mrežu dvojezičnih odjeljenja), javne uprave…

    Kao bliski partneri, Njemačka i Francuska svoju saradnju stavljaju u službu Evropske unije i rade na zajedničkoj viziji jedne snažne, suverene, održive, na budućnost usmjerene i ujedinjene Evrope, navodi se u saopštenju.

  • Lajen poručila: EU će odgovoriti Rusiji sankcijama u slučaju napada na Ukrajinu

    Lajen poručila: EU će odgovoriti Rusiji sankcijama u slučaju napada na Ukrajinu

    Evropska unija će odgovoriti “teškim” ekonomskim i finansijskim sankcijama u slučaju daljih napada na Ukrajinu, izjavila je predsjednik Evropske komisije Ursula fon der Lajen.

    Ukoliko se situacija pogorša, ukoliko dođe do bilo kakvih daljih napada na teritorijalni integritet Ukrajine, odgovorićemo teškim ekonomskim i finansijskim sankcijama. Transatlantska zajednica je odlučna u ovome – rekla je Fon der Lajenova na otvaranju Svjetskog ekonomskog foruma.

    Ona je naglasila da EU neće prihvatiti pokušaje Rusije da podijeli Evropu na uticajne sfere.

    – Ukoliko se dogode napadi, mi smo spremni – poručila je Fon der Lajenova