Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lejen (von der Leyen) osudila je odluku predsjednika Rusije Vladimira Putina da prizna nezavisnost pokrajina Lugansk i Donjeck.
Predsjednica Evropske komsije, predsjednik Evropskog savjeta i šef diplomatije EU osudili su priznanje nezavosnosti oblasti Donjecka i Luganska od strane Rusije.
U istovjetnim porukama Ursula fon der Lajen, Šarl Mišel i Žosep Borel najavili su “snažan odgovor EU i njenih partnera”.
“Priznanje dviju separatsističkih teritorija u Ukrajini je očigledno kršenje međunarodnog prava, teritorjalnog integriteta i Dogovora iz Minska. EU i njeni partneri će reagovati jednistveno, snažno i odlučno u solidarnosti s Ukrajinom”, poručili su najviši zvaničnici EU.
Šed diplomatije EU, Žosep Borel, je neposredno pred objavu Vladimira Putina o priznanju nezavisnosti Donjecka i Luganska, pozvao predsjednika Rusije da to ne čini i da poštuje međunarodno pravo i Dogovor iz Minska.
“Spremni smo da reagujemo jako i zajedno ukoliko on to učini. Očekujemo da neće biti potrebno, ali ako učini regagovaćemo”, naglasio je Borelj.
Šef diplomatije EU Žozep Borel izjavio je večeras da je Rusija u Ukrajini stvorila njaveću prijetnju miru u Evropi od Drugog svjetskog rata i da je sve više kršenja prekida vatre i provokacija od, kako je naveo, ruskih separatista u istočnoj Ukrajini.
”Na kritičnom smo raskršću. Sve ono u šta smo vjerovali, međunarodno pravo, napredak poslije Hladnog rata, sve je to stavljeno pod znak pitanja”, kaže Borel.
Šef diplomatije EU je poslije sastanka Savjeta EU, na kojem je fokus bio na ukrajinskoj krizi, osudio “manipulacije i dezinformacije” u cilju stvaranja preduslova za vojnu eskalaciju protiv Ukrajine, ocjenivši da je u pitanju “klasično” provociranje sukoba.
Istovremeno, Borel je pohvalio “suzdržanost” Ukrajine u kriznoj situaciji.
On je predsjednika Rusije Vladimira Putina pozvao da “poštuje međunarodno pravo i Dogovor iz Minska i ne prizna nezavisnost oblasti Donjecka i Luganska”.
“Spremni smo da reagujemo jako i zajedno ukoliko on to učini. Očekujemo da neće biti potrebno, ali ako učini regaovaćemo”, nagalsio je Borel.
Savjet EU je još jednom potvrdio solidarnost EU sa Ukrajinom kako kroz finasijsku pomoć od 1,2 miljarde evra, tako i kroz profesionalnu obuku ukrajinske vojske i podršku u borbi protiv demonstracija i sajber napada.
Žozep Borel je najavio mogući zajednički sastanak Savjeta ministra spoljnih poslova u Kijevu i potvrdio da EU i 26 zemlja članica neće zatvarati svoje amabasade u Kijevu.
“Uskoro je osam godina od invazije i nelegalne aneksije Krima. Svaka dalja agresija izazvaće snažan odgovor EU. To se takođe odnosi na eventualni napad sa teritorije Bjelorusije”, kaže Borelj.
On ocjenjuje da je Bjelorusija “uvučena u ovu krizu” i da gubi suverenitet kroz netrasparentno raspoređivanje ruskih snaga na njenoj teritoriji.
Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik smatra da šef njemačke diplomatije Analena Berbok iznosi laži na javnu scenu i bez skrupula pokušava da nametne mržnju samo prema Srbima, Republici Srpskoj i nekim pojedincima.
Dodik je istakao da njena politika neće biti podržana na današnjem sastanku u Briselu.
– Mogu da spekulišu, tačno znam broj zemalja koji se nije uključio u priču o tome, ali sačekaćemo da oni kažu – rekao je Dodik.
On je naveo da je ostrašćena ministarska inostranih poslova Njemačke potpuno izvan realnog stanja stvari, da je u orbiti imaginacija koje pokušava da proda čitavoj Evropi, te da je u pitanju ozbiljna greška takve vrste politike.
Tako neartikulisani tipovi veoma su opasni za globalnu politiku. Nadam se da ću imati priliku kada narednih dana dođe u Sarajevo da popričam sa njom na taj način – rekao je Dodik na konferenciji za novinare u Banjaluci.
Visoki predstavnik EU za vanjsku politiku Žozep Borelj obratio se medijima nakon sjednice Savjeta ministara spoljnih poslova Evropske Unije te između ostalog govorio o situaciji u BiH.
Kada se radi o BiH razgovarali smo o tome kako očuvati jedinstvo zemlje, pozivamo političke lidere da osiguraju puno funkcioniranje Ustava BiH. U Evropi nema mjesta za podijeljenu BiH. Ministri izražavaju punu podršku visokom predstavniku i ALTEA i specijalnom predstavniku EU u naporima da olakšaju to posredovanja kao i posebni predstavnik SAD koji pokušavaju da provedu izbornu reformu i amandmane na Ustav koji bi mogli popraviti funkcionisanje država. Spremni smo na sve mjere i instrumente koje situacija zatraži to uključuje finansijsku pomoć i restriktivne mjere, no te su mjere posljednje. Nadamo se u dogovor između strana kako bi se mogli održati izbori – kazao je između ostalog Borrell.
Podsjetimo, očekivalo se da bi se na današnjoj sjednici moglo raspravljati i o evropskim sankcijama Miloradu Dodiku ali kako javlja reporter N1 Nikola Radišić preovladalo je mišljenje da za to nije vrijeme.
Najviše se, govorilo o izmjeni izbornog zakona. Ministri su upoznati sa situacijom i čini se da će se na reformi insistirati kako bi izbori u oktobru bili održani.
Evropska unija uvela je sankcije protiv pet članova ruske Dume koji su učestovali u parlamentarnim izborima na Krimu u septembru 2021. godine.
Sankcionisani su članovi Dume koji u Donjem domu ruskog parlamenta predstavljaju Krim i Sevastopolj.
Prema podacima evropskog bloka, sankcije EU povezane sa teritorijalnim integritetom Ukrajine, sada su primjenjene protiv 193 osobe i 48 firmi.
Sankcionisanima su sredstva zamrznuta i ne mogu da putuju ili prolaze kroz evropski blok.
Visoki komesar EU za proširenje i dobrosusjedske odnose Oliver Varhelji napisao je u poruci objavljenoj na “Tviteru” da je tokom razgovora na sastanku šefova evropskih diplomatija navedeno da je protekla godina izgubljena za BiH i da je ostvaren veoma mali napredak oko 14 prioriteta na putu ka članstvu u Uniji.
Varhelji je istakao da je tokom sastanka ukazano i na sve veće političke podjele u BiH.
On je ukazao da je u toku rad na reformama Ustava i Izbornog zakona BiH kako bi se obezbijedila ravnopravna zastupljenost svih građana, ali da rješenje još nije pronađeno.
Prema njegovim riječima, BiH su neophodne potpuno funkcionalne državne institucije kako bi imala koristi od pozitivne agende EU kada je riječ o reformama i sprovođenju ekonomskog i investicionog plana Unije za zapadni Balkan.
Ministri spoljnjih poslova zemalja Evropske unije razmatraće na današnjem sastanku u Briselu, između ostalog, situaciju u BiH, za koju ocjenjuju da se suočava s jednom od najtežih političkih kriza od završetka rata 1995. godine.
Uoči tog sastanka ministar za evropske i međunarodne poslove Austrije Aleksander Šalenberg potvrdio je da bi se u okviru te tačke dnevnog reda moglo razmatrati pitanje nametanja sankcija Republici Srpskoj i lideru SNSD-a Miloradu Dodiku čemu se protive neke od članica EU, kao i izmjenama Izbornog zakona.
“BiH je veoma bliska našem srcu i u suštini i praktično naš je susjed. Veoma sam bio uključen u rasprave i tokom Sigurnosne konferencije u Minhenu jer ovo što se trenutno dešava izuzetno nas brine”, dodao je Šalenberg.
“Za njih je ono što je jasna crvena linija da se o integritetu BiH ne može raspravljati i potrebno je obezbijediti da BiH, ali i cijelo područje zapadnog Balkana ne postane mjesto na kojem će se sukobljavati akteri izvan Evropske unije”, naveo je on.
Kako je istakao “sada je potreban jedinstven i jasan stav Evropske unije i za to ću se danas zalagati”.
Naglasio je i da je “potrebno izvršiti izmjene Izbornog zakona jer smatra da će se nekad u budućnosti razmatrati prevazilaženje odredbi iz Dejtonskog mirovnog sporazuma prema briselskim standardima”.
Mišljenja je da je bilo “progresa u tom smislu te da je svim političkim liderima jasno da moraju sada djelovati jer se izbori bliže”.
“Sve to potrebno je uraditi, ali ugrožavanje integriteta zemlje je mnogo važnije pitanje. Povlačenje iz državnih institucija pravosuđa i vojske jednostavno nije prihvatljivo zato ćemo razmisliti kakve će se akcije povući”, dodao je.
Kaže da je “već sada u pitanju povlačenje sredstava EU obezbijeđenih za BiH i to će nastaviti činiti ako Republika Srpska nastaviti ugrožavati integritet Bosne i Herecegovine”.
Situacija u BiH tema je sastanka koji će danas održati ministri spoljnih poslova EU, najavljeno je iz EU.
Kako su naveli u saopštenju, BiH se suočava sa jednom od najdubljih političkih kriza od kraja oružanih sukoba 1995. godine.
Savjet je izrazio žaljenje zbog produžene političke krize u BiH, navedeno je na sajtu EU.
Peter Sijarto, mađarski ministar spoljnih poslova, rekao je da u okviru priprema za ovaj sastanak telefonom razgovarao sa Miloradom Dodikom, srpskim članom Predsjedništva BiH.
Sijarto je naglasio da je politika sankcija propala i da samo podstiče neprijateljstvo.
“Ponovo smo potvrdili našu posvećenost teritorijalnom integritetu zemlje i poštovanje međunarodnih sporazuma, uključujući Dejtonski sporazum”, naveo je Sijarto.
Podsjetimo, Žozep Borel, visoki predstavnik EU za bezbjednost i spoljnu politiku, pozvao je 11. februara sve lidere u BiH da nastave ozbiljan i smislen dijalog da bi se osiguralo dugoročno i održivo rješenje aktuelne političke krize u zemlji.
Inače, ministri će danas razgovarati i o ruskom vojnom nagomilavanju nedaleko od Ukrajine i o evropskog bezbjednosnoj situaciji. Sastankom ce predsjedavati Borelj.
Mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto je nakon telefonskog razgovora s članom Predsjedništva Bosne i Hercegovine Miloradom Dodikom rekao da je politika sankcija propala jer je samo pokrenula konfrontaciju na Zapadnom Balkanu.
On je razgovarao s Dodikom u sklopu priprema za sastanak ministara vanjskih poslova Evropske unije u ponedjeljak u Briselu na kojem će biti riječi o situaciji u Bosni i Hercegovini. Pretpostavlja se da do sankcija neće doći zbog toga što ih, između ostalog, Mađari ne žele podržati.
Szijjarto je tokom razgovora s Dodikom istakao da je jedino pravo rješenje za probleme na Zapadnom Balkanu “ubrzanje evropske integracije”.
Dodao je da su mir i stabilnost na Zapadnom Balkanu osnovni nacionalni interes Mađarske.
“Imamo dovoljno tenzija u našem regionu, ne treba nam više”, rekao je Szijjarto, dodajući da će Mađarska nastaviti da poziva EU da vodi dijalog sa izabranim liderima Zapadnog Balkana umjesto da im prijeti sankcijama.
Osim toga, naveo da je Dodika uvjerio u posvećenost Mađarske teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine i poštovanju međunarodnih ugovora, uključujući Dejtonski mirovni sporazum.