VRBAS Media

Oznaka: EU

  • Borel: EU nije u ratu sa Rusijom

    Borel: EU nije u ratu sa Rusijom

    Evropska unija nije u ratu sa Rusijom, ali podržava Ukrajinu u trenutnoj situaciji, rekao je visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borel za špansku radio stanicu “Kadena SER”.

    “Sankcije su neophodne, ali sankcije same po sebi nisu politika, one su reakcija na okolnosti, potrebna su nam rješenja problema koji se pojavio, a ta rješenja treba da budu povezana sa diplomatijom”, rekao je Borel.

    On je dodao da EU nije u ratu sa Rusijom, ali je “na strani napadnutih”, dodajući da je krajnje neodgovorno govoriti o nuklearnom ratu.

    Borel je rekao da pitanje formiranja evropske vojske trenutno nije na dnevnom redu bloka. On je dodao da zemlje članice EU treba da poboljšaju koordinaciju između nacionalnih oružanih snaga i pojačaju zajedničku potrošnju na odbranu.

    “Sankcije se uvode da bi se oštetila ekonomija zemlje pod sankcijama, ali štete i vama zauzvrat, tako da moramo biti spremni da platimo cijenu”, objasnio je šef evropske diplomatije, prenio je TASS.

  • Bivši visoki predstavnici žele brzi prijem BiH u EU

    Bivši visoki predstavnici žele brzi prijem BiH u EU

    Kristijan Švarc-Šiling i Valentin Incko, bivši visoki predstavnici u BiH, traže od Evropske komisije da se BiH “brzo i nebirokratski” primi u EU, dok od NATO-a zahtijevaju garancije da će zaštititi stanovništvo BiH.

    Smatraju i da se Srbiji treba oduzeti status kandidata za učlanjenje.

    “24. februar 2022. predstavlja crni dan u istoriji Evrope jer postoji opasnost da bi ovakva agresija na jednu suverenu državu mogla potaknuti druge diktatore na slične korake”, ovim riječima su se dva bivša visoka predstavnika obratili predsjednici Evropske komisije, reagujući na dramatičan razvoj situacije u Ukrajini i napade ruske vojske na civilne ciljeve. S obzirom da su se za hitan prihvat Ukrajine u EU založile članice EU: Bugarska, Češka, Estonija, Latvija, Litva, Poljska, Slovačka i Slovenija – sada je, smatraju bivši visoki predstavnici, trenutak da se sa zemljama zapadnog Balkana, koje teže članstvu u EU, započnu pregovori o učlanjenju bez odlaganja. To se mora odnositi i na Bosnu i Hercegovinu i to bi morala biti pouka iz dešavanja tokom posljednjih dana, kaže se u zajedničkom apelu Incka i Švarc Šilinga upućenom predsjednici Evropske komisije.

    “EU bi trebala što brže i nebirokratski primiti Bosnu i Hercegovinu u EU”, smatra Švarc-Šiling i kaže kako Evropljani imaju i moralnu obavezu prema BiH.

    “NATO ima obavezu da djeluje u BiH”
    Dvojica bivših visokih predstavnika ukazuju kako NATO i EU sa svojim EUFOR-trupama imaju kako mandat, tako i obavezu prema BiH. “Ona proizilazi iz Dejtonskog mirovnog sporazuma i sporazuma Berlin plus (sporazum o zajedničkom vojnom djelovanju između NATO i EU) i nalaže očuvanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH, i pored toga što ova zemlja nije članica NATO-a ili EU”, navod se.

    I pored te obaveze, oni pozivaju NATO i generalnog sekretara Jensa Stoltenberga da pruži snažne garancije stanovništvu Bosne i Hercegovine da neće biti ostavljeni na cjedilu, kao prije 30 godina. Od njega traže i da poduzme neophodne korake u cilju spriječavanja prijetnji postojanju Bosne i Hercegovine.

    “Niko ne zna koji su sve Putinovi ciljevi. Zato Vas molimo da učinite sve što je u Vašoj moći da zaštitite BiH. Njeni građani moraju dobiti garancije NATO-a u slučaju da se rat proširi na Zapadni Balkan”, kaže Incko, a prenosi DW.

    Incko ne vjeruje da se Putin i Lavrov ujutro bude sa mislima o Banjaluci, ali to ne mora da znači da se ona jednoga dana ne bi mogla naći na dnevnom redu. Stoga, visoki predstavnici traže slanje NATO-trupa na Brčko-koridor i bh. granicu sa Srbijom, pozivajući se na Stoltenbergovu nedavnu izjavu:

    “Kremlj pokušava da NATO i EU dovede u situaciju da pruže manje podrške svojim partnerima i zato naš kolektivni odgovor mora biti davanje još veće podrške zemljama kao što su BiH ,Moldavija i Gruzija kako bi im pomogli da uspiju u svojim demokratskim reformama i putu koji su sami odabrali”.

    Srbiji oduzeti status kandidata?
    Njih dvojica idu i korak dalje. Smatraju da bi Srbiju, koja odbija uvesti sankcije Rusiji, trebalo isključiti iz kandidature za članstvo u EU. Pozivaju se na prvog visokog predstavnika u BiH Karla Bildta, koji je prije nekoliko dana na twitteru napisao da se Srbija svojim stavom prema Rusiji diskvalifikuje iz procesa učlanjenja, kao i da za zemlje, koje ne dijele evropske vrijednosti, zapravo nema mjesta u EU.

    “Slažem se sa Karlom Bildtom”, kaže Incko za DW, te dodaje da je to mogao reći i ranije“.

  • Mandl: Prije Ukrajine, primiti Zapadni Balkan u EU

    Mandl: Prije Ukrajine, primiti Zapadni Balkan u EU

    Poslanik Narodne partije Austrije (OVP) u Evropskom parlamentu Lukas Mandl ocijenio je da su razumljiva razmišljanja o članstvu Ukrajine u EU, ali ističe da prije nego što dođe do toga, u članstvo treba da budu primljene sve države Zapadnog Balkana.

    “Razumljivo je da predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen u trenutnoj situaciji razmišlja i govori o članstvu Ukrajine u EU.

    Međutim, pre nego što do toga dođe svih šešt država Zapadnog Balkana trebalo bi da bude konačno primljeno. Radi se o mnogo manjem regionu koji je daleko napredniji u EU-zrelosti”, istakao je Mandl u saopštenju.

    U vezi s ukrajinskom krizom, on je rekao da onaj ko započne rat ne smije u tome da bude uspješan, i da je zadatak aktuelne političke generacije da se tome suprostavi kako bi bio moguć život budućih generacija bez ratova.

    Mandl je zamjenik predsjednika Odbora za odbrambenu politiku u Evropskom parlamentu i poznat je kao lobista za samoproglašeno Kosovo. “Evropa zaslužuje jedinstvo. Ukrajina zaslužuje solidarnost i rusko rukovodstvo sankcije sa punim dejstvom.

    Sve institucije EU moraju pod hitno zatražiti od Srbije da ostane u širokim okvirima evropskih mogućnosti i jasno se distancira od svakog oblika ratnog huškanja. U suprotnom bi pristuppni pregovori bili bezizgledni poduhvat”, tvrdi Mandl, koji je predsjednik austrijskog udruženja “Prijatelji Kosova”.

    Austrijski lobista kosovskih Albanaca u Evropskom parlamentu ukazao je da je došlo vreme da i onih pet članica EU, koje to do sada nisu učinile, priznaju tzv. Kosovo.

  • Borel: Rađa se geopolitička Evropa

    Borel: Rađa se geopolitička Evropa

    Šef dipolomatije EU, Žosep Borel kaže da je trenutak invazije Rusije na Ukrajinu i preuzimanje odgovornosti EU za postojeće izazove, trenutak “rađanja geopolitičke Evrope”.

    Borel je pozvao cijeli svijet da osudi “agresiju za koju nema opravdanja”, a EU da više izdvaja iz budžeta za odbranu i odvraćanje.

    “EU mora da preuzme odgovornost u situaciji kada, po prvi put od Drugog svjetskog rata, jedna zemlja, nuklearna sila vrši invaziju na drugu zemlju”, kaže Borelj.

    U obraćanju evropskim poslanicma šef diplomatije EU se osvrnuo na na početak Drugog svjetskog rata uz ocjenu da “tragedija, zlo i rat nikada ne nestaju sa horizonta”.

    “Najvažnija lekcija koju Evropa mora da izvučce iz invazije Rusije na Ukrajinu jeste da mora strateški da razmišlja o sebi, okruženju i svijetu”, poručio je Borel.

    On ocjenjuje da “živimo u opasonom svijetu gdje EU mora biti jaka” i poziva zemlje članice da iskoriste svoje budžete kako bi se bolje pripremili i suprotstavili u sljedećoj krizi i “sjedećoj ruskoj agresiji”.

    “Moramo da pojačamo kapacitete odvraćanja kako bi spriječili rat. Naše dosadašnje odvraćanje nije bilo dovoljno jako da zaustavi agesiju Putina”, rekao je Borel.

    On navodi da je jak, jedinstven i brz odgovor EU iznenadio mnoge, uključujući i Putina, i poručuje da EU neće žrtvovati slobodu i svoje vrijednosti zbog ruskog gasa.

    Žosep Borel ocjenjuje da su posljedice EU sankcija već vidljive u Rusiji kroz infalciju i pad nacionalne valute.

  • Fon der Lejen: Sloboda neprocjenjiva, EU spremna da plati cijenu sankcija

    Rat se vratio u Evropu, rekla je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lejen na vanrednoj sjednici Evropskog parlamenta posvećenoj napadu Rusije na Ukrajinu i poručila da je u pitanju “trenutak istine za Evropu”, kao i da je Evropa spremna da plati cijenu sankcija, jer je sloboda neprocjenjiva.

    Fon der Lejen je ocijenila da trenutna kriza “mijenja EU”, a da se “Rusija nalazi na raskrsnici” i poručila da su “EU i Ukrajina bliže nego ikada”.

    Ona je rekla da se radi o “sukobu između vladavine zakona i vladavine oružja, između demokratija i autokratija, između poretka zasnovanog na pravilima i svijeta gole agresije”.

    Istakla je i da se rat vratio u Evropu skoro trideset godina nakon Balkanskih ratova, da su se više od pola vijeka nakon što su sovjetske trupe umarširale u Prag i Budimpeštu, sirene civilne odbrane ponovo oglasile u srcu evropske prijestonice.

    “Kako ćemo danas reagovati na ono što Rusija radi, odrediće budućnost međunarodnog sistema. Sudbina Ukrajine je u pitanju, ali je i naša sudbina u pitanju. Moramo pokazati moć koja leži u našim demokratijama, moć ljudi koji biraju svoje nezavisne puteve, slobodno i demokratski”, poručila je Lejen.

    Navodeći sve mjere i sankcije koje je EU, u bliskoj koordinaciji sa međunuarodnom zajednicom, posljednjih dana donijela u svjetlu ukrajinske krize, predsjednica Komisije kaže da je svjesna i “cijene koje će ove sankcije imati po evropsku privredu” koja je tek počela da se oprovalja od posljedica pandemije.

    “Vjerujem da ljudi u Evropi veoma dobro razumiju da se moramo suprotstaviti ovoj okrutnoj agresiji. Zaštita naše slobode ima svoju cijenu. Ovo je odlučujući trenutak i mi smo spemni da platimo tu cijenu jer je sloboda neprocenjiva”, poručila je Lejen.

    Fon der Lejen je poručila da su “EU i Ukrajina bliže nego ikada”.

    “Pred nama je dug put. Prvo moramo da okončamo ovaj rat, a onda da razgovaramo o sljedećim koracima. Sigurna sam da niko ne može da sumnja u to da narod koji se tako hrabro zalaže za naše evropske vrijednosti pripada našoj evropskoj porodici”, zaključila je Lejen.

  • Borrell: Rusija bi mogla pokrenuti destabilizaciju BiH

    Borrell: Rusija bi mogla pokrenuti destabilizaciju BiH

    Visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell upozorio je u ponedjeljak da bi Rusija mogla pokrenuti aktivnosti destabilizacije u Bosni i Hercegovini i na zapadnom Balkanu.

    Borrell je na konferenciji za novinare nakon sastanka ministara obrane država članica EU-a rekao da je njegova odluka donesena u petak o jačanju snaga misije Althea u BiH za 500 dodatnih vojnika “oprezan i razmjeran znak naše odlučnosti za očuvanje stabilnosti Bosne i Hercegovine, koja se može suočiti s destabilizirajućim aktivnostima Rusije na zapadnom Balkanu”.

    Takođe je upozorio da bi Moldavija i Gruzija sljedećih dana mogle biti pod povećanim ruskim pritiskom te najavio da će uskoro posjetiti Moldaviju.

    Borrell je najavio još veću pomoć Ukrajini, koja pruža snažan otpor ruskoj agresiji.

    Obavijestio je da je zatraženo od europskog satelitskog centra u Madridu da osigura obavještajne podatke o kretanju ruskih postrojbi u Ukrajini i da su države članice spremne povećati bilateralnu vojnu pomoć Ukrajini.

    Visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell upozorio je u ponedjeljak da bi Rusija mogla pokrenuti aktivnosti destabilizacije u Bosni i Hercegovini i na zapadnom Balkanu.

    “Mobilizovali smo satelitski centar u Madridu da podrži Ukrajinu obavještajnim podacima”, izjavio je Borrell nakon sastanka ministara obrane država članica.

    Borrell je takođe istaknuo spremnost država članica da povećaju svoju bilateralnu vojnu pomoć Ukrajini.

    Najavio je još jače sankcije protiv bjeloruskog režima Aleksandra Lukašenka i svih onih koji surađuju s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u agresiji na Ukrajinu.

    Borrell je naglasio da Europska unija treba što prije smanjiti svoju ovisnost o ruskoj nafti i plinu.

    Pozdravio je odluku Švajcarske da se pridruži financijskim sankcijama protiv Rusije.

    “To je doista dobra vijest”, jer ruski oligarsi neće više moći prebacivati novac u Švicarsku.

  • Berbok skeptična prema brzom pristupanju Ukrajine u Evropsku uniju

    Berbok skeptična prema brzom pristupanju Ukrajine u Evropsku uniju

    Njemačka ministrica vanjskih poslova Analena Berbok (Annalena Baerbock) izrazila je danas u Berlinu skepsu na ideju brzog primanja Ukrajine u Evropsku uniju, nakon susreta sa slovenskim ministrom vanjskih poslova Anžetom Logarom.

    • Svima nam je jasno da ulazak u Evropsku uniju nije nešto što se može provesti u nekoliko mjeseci – rekla je Berbok.

    Ona je pojasnila da članstvo u Evropskoj uniji iziskuje intenzivni i duboki proces.

    Šefica njemačke diplomatije u isto vrijeme je naglasila kako je Ukrajina “dio evropskog doma”.

    • Evropska unija je uvijek bila dom čija su vrata otvorena – poručila je Berbok.
  • Hladan tuš kao odgovor Zelenskom

    Hladan tuš kao odgovor Zelenskom

    Članstvo u EU, koje je Ukrajina zatražila, zahtijeva saglasnost 27 zemalja članica, a među njima trenutno postoje “različita mišljenja”.

    To je izjavio predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel.

    “Ukrajina će podneti zvaničan zahtjev, Evropska komisija će morati da saopšti mišljenje i Savjet će odlučiti”, rekao je Mišel.

    On je podsjetio i da je članstvo u EU dugogodišnja težnja Ukrajine.

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je ranije danas EU da Ukrajini odmah odobri članstvo.

    “Naš cilj je da budemo zajedno sa svim Evropljanima i, što je najvažnije, da budemo ravnopravni. Siguran sam da je fer. Siguran sam da je moguće”, rekao je Zelenski.

    Više o dešavanjima u Ukrajini možete pročitati OVDJE.

  • Borel: Ovo je rat, bez detalja o isporuci naoružanja Ukrajini

    Borel: Ovo je rat, bez detalja o isporuci naoružanja Ukrajini

    Šef diplomatije EU Žozep Borel izjavio je danas da će se pola milijarde evra iz Evropskog instrumenata za mir biti potrošeno kako bi se pomoglo ukrajinskoj vojsci da se odbrani od agresije Rusije, ali da se detalji o toj pomoći i njenom transportu neće iznositi u javnost.

    “Ovo je rat i neću davati nikakve informacije koje bi mogle da posluže drugoj strani. Neću davati detalje o tarsnportu pomoći Ukrajini, jer vjerujem da bi Rusi vrlo voljeli da to znaju”, kaže Borel.

    On ponavlja da je Rusija već poručila da je EU pomoć Ukrajini ”neprijateljska” i da će “napasti svaku osobu ili entitet koji dostavlja bilo kakvu vrstu pomoći Ukrajini”.

    Pethodno je u EU rečeno da će Poljska biti mjesto “skaldištenja” naoružanja koje EU finansira za potrebe ukrajinske vojske.

    Borelj je nakon sastanka Savjeta ministara odobrane EU naveo da će se iz Evropskog instrumenta za mir, po prvi put u istorji EU, finansirati ubojito naoružanje za drugu zemlju.

    Borelj napominje da je riječ o bojevoj municiji i protivtenkovskim i protivvazdušnim odbrambenim sistemima.

    On dodaje da zemlje članice mogu “bilateralno da mobilišu bilo kavu vrstu pomoći” kako bi pomogle Ukrajini da se odbrani, uključujući i borbene avione kojima će upravljati ukrajinski piloti.

    Podrška Ukrajini i sankcije Rusiji imaće svoju cijenu
    Šef diplomatije EU, Žosep Borel, upozorio je Evropu na činjenicu da će njena podrška Ukrajini i odbrani bezbjednosti i stabilnosti Evrope “imati svoju cijenu” i pozvao građane EU da se suoče sa “odlučnošću i realnošću”.

    “Sankcije imaju svoju cijenu. Bolje da se to odmah objasni javnosti. Moramo da budemo spremni da platimo ovu cijenu sada ili ćemo morati da platimo mnogo više u budućosti”, poručio je Borlel.

    Borel je nakon uvođenja finasijskih i ekonomskih sankcija EU protiv Moskve i usvajanja paketa za finansiranje vojne pomoći Ukrajini poručio da se u Evropi ‘okreće nova stranica'” u kojoj odnosi sa Rusijom više neće biti definisani trgovinom.

    “Vjerujemo da će trgovina upravo dovesti do političke transformacije režima u Moskvi”, zaključio je Borel.

    On je dodao da EU ne želi da se bori protiv ruskog naroda već da joj je cilj da “odbrani Ukrajinu i budući način života od Putinove agresije”.

  • EU očekuje od BiH da se pridruži sankcijama protiv Rusije

    EU očekuje od BiH da se pridruži sankcijama protiv Rusije

    Šef Delegacije Europske unije u BiH Johann Sattler pozvao je u ponedjeljak bh. vlasti da slijede politiku EU u odnosu na ukrajinsku krizu odnosno da podupru sankcije koje su zbog agresije nametnute Rusiji.

    “Tražimo od BiH da se pridruži politici EU”, kazao je Sattler u intervjuu za banjalučke Nezavisne novine podsjećajući kako obaveza usklađivanja s vanjskom politikom EU proističe iz odluke BiH da traži članstvo u Uniji.

    BiH je uz Srbiju jedina država u regiji koja do sada nije uvela sankcije Rusiji po uzoru na one koje su usuglasile članice EU. Za razliku od službenog Beograda, koji je razmatrao mogućnost uvođenja sankcija, ali je to odbio pravdajući se potrebom zaštite svojih nacionalnih interesa, u Sarajevu o tome nije niti vođena rasprava jer tri člana Predsjedništva BiH imaju popuno suprotstavljena stajališta o ukrajinskoj krizi.

    Članovi Predsjedništva BiH iz reda Hrvata i Bošnjaka Željko Komšić i Šefik Džaferović rusku su invaziju na Ukrajinu odmah oštro osudili, no član Predsjedništva iz reda Srba izbjegao je bilo kakve kritike Moskve inzistirajući na tvrdnji da BiH u ovoj situaciji mora ostati neutralna.

    “Ja smatram da mi trebamo ostati bez suvišnih komentara o tome, najkorisnije je za nas da ostanemo potpuno neutralni, te da se da takav nalog kompletnom diplomatskom sustavu”, kazao je ranije Dodik pojašnjavajući kako će osobno glasati protiv uvođenja sankcija Rusiji kada i ako to pitanje dođe na dnevni red neke od sjednica Predsjedništva BiH, koje je jedino nadležno za vođenje vanjske politike u toj zemlji.

    No diplomatska mreža BiH reaguje od slučaja do slučaja pa tako diplomatske misije i veleposlanici koje je postavio Dodik dosljedno provode njegovu politiku šutnje, dok drugi bosanskohercegovački veleposlanici djeluju na tragu politike koju vodi Zapad.

    Ambasador BiH pri Ujedinjenim narodima Sven Alkalaj tako je podržao izjavu EU kojom je UN osudio agresiju Rusije na Ukrajinu, a ambasador pri Vijeću Europe Ivan Orlić glasao je za suspenziju članstva Rusije u toj organizaciji.

    Unutarnji prijepori o odnosu prema ukrajinskoj krizi traju dok istodobno raste zabrinutost zbog mogućeg prelijevanja te krize ne samo u BiH.

    Sattler je kazao kako za sada nema naznaka da se to zbiva ali je istaknuo kako se mora “pažljivo planirati” za svaki mogući razvoj događaja.

    “To je dio objašnjenja zašto smo praktično udvostručili broj vojnika EUFOR-a u BiH sa 600 na 1.100 ljudi. Mislim da je to pravi signal u pravo vrijeme. Ovu odluku donijeli smo iz predostrožnosti zato jer ne vidimo nikakvu trenutnu prijetnju, ali signal je došao u pravo vrijeme”, kazao je Sattler.

    Komentirajući unutarnje probleme u BiH šef Delegacije EU je kazao kako je već činjenica da se o tome u Uniji razgovara i dok traje ukrajinska kriza dokaz ozbiljnosti pristupa Bruxellesa.

    Dužnosnicima iz Republike Srpske poručio je kako nemaju dugog izbora osim vratiti se u državna tijela vlasti i prekinuti blokirati njihov rad, a svima uključenima u pregovore o izmjenama izbornog zakona da se taj problem mora što prije riješiti. “Sat otkucava i novi se korak mora dogoditi vrlo brzo”, kazao je Sattler.