VRBAS Media

Oznaka: EU

  • EU uvodi nove sankcije Rusiji, udaraju na kripto, pomorstvo i bjeloruske banke izbacuju iz SWIFT-a

    EU uvodi nove sankcije Rusiji, udaraju na kripto, pomorstvo i bjeloruske banke izbacuju iz SWIFT-a

    Članice Evropske unije (EU) dogovorile su nove sankcije protiv ruskih čelnika i oligarha zbog agresije na Ukrajinu.

    Vijest je prenio Reuters, koji navodi kako je francusko predsjedništvo EU saopćilo da su članice odobrile sankcije na sastanku, a da će ih službeno usvojiti na samitu EU u četvrtak i petak u Versaju.

    Rekli su da se nove mjere odnose na kriptovalute, da isključuju tri bjeloruske banke iz SWIFT-a i ciljaju na pomorski sektor.

    Ekonomskom izolacijom i slabljenjem Rusije zapadni lideri pokušavaju zaustaviti stradanja civila i razaranja u Ukrajini.

    Evropska unija je već uvela tri paketa sankcija, Rusiju su sankcionisale i Sjedinjene Države, Velika Britanija i druge zapadne zemlje.

  • Varhelji u Evropskom parlamentu poručio da je BiH mjesto u EU

    Varhelji u Evropskom parlamentu poručio da je BiH mjesto u EU

    BiH je ključna za zapadni Balkan i umjesto unutrašnjih sukoba treba da se fokusira na EU agendu, tu je Bosni i Hercegovini mjesto, rekao je evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji na današnjem zajsedanju Evropskog parlamenta.

    On je poručio da se rat vratio na evropsko tlo i da je potreba za mirom i stabilnosti nikad nije bilo važnije.

    – Sreo sam se političkim liderima BiH prvi put 2020. Nakon 12 godina blokade, izbori u Mostaru su dali svježi podsticaj za promjene. Nažalost, 2021. je bila izgubljena godina. Nismo vidjeli pravi napredak na 14 prioriteta EU – kazao je on.

    Naglasio je da dolazi do “dodatnih političkih podjela, nepriznavanja visokog predstavnika i bojkota državnih institucija”.

  • “Komšićevo pismo privatna prepiska sa evropskim zvaničnicima”

    Željko Komšić nije mogao zvanično da zatraži kandidatski status za BiH u EU jer to nije stav Predsjedništva BiH koje to pitanje nije ni razmatralo, te se može smatrati kao jedno u nizu privatnih pisama iz njegove bogate prepiske sa raznim zvaničnicima, saopšteno je iz Kabineta srpskog člana Predsjedništva BiH.

    Povodom Komšićevog pisma najvišim zvaničnicima Evropske komisije u kojem traži da se razmotri mogućnost dodjeljivanja kandidatskog statusa BiH, iz Kabineta srpskog člana Predsjedništva BiH podsjećaju da je BiH još u februaru 2016. godine zatražila status kandidata u EU, pa predstava Komšića ne služi ničemu do zaboravnim glasačima među Bošnjacima u Federaciji BiH.

    “Iz pisma je očigledno da je Komšićev prioritet napad na Rusku Federaciju ne bi li se dodvorio zapadnim centrima moćima, a onda i činjenica da je apel za kandidatski status BiH prije njega uputio i hrvatski predsjednik Zoran Milanović”, navodi se u saopštenjz.

    U saopštenju napominju da je srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik još u svojstvu predsjednika Republike Srpske pozivao EU da BiH dodijeli status kandidata, ali to nikada nije činio da bi se bilo kome dodvorio ili sa nekim obračunao.

    “Šteta što i evropska budućnost BiH služi kao političko oružje političarima koji pripadaju prošlosti”, navodi se u saopštenju.

  • Komšić, Džaferović i Dodik odlaze u Brisel na debatu Evropskog parlamenta o situaciji u BiH

    Članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine bi naredne nedjelje trebalo da idu u Brisel gdje bi prisustvovali debati o situaciji u BiH.

    Kako Radio Slobodna Evropa saznaje od izvora u središtu Evropskog parlamenta debata će biti održana u Spoljnopolitičkom komitetu Evropskog parlamenta, a prisustvovaće sva tri člana Predsjedništva BiH.

    To će biti prvi put da Milorad Dodik razgovara sa evropskim liderima u Briselu otkako su zvaničnici iz Republike Srpske usvojili zaključak o bojkotu rada u državnim institucijama.

    U međuvremenu, danas se u Evropskom parlamentu vodi rasprava o situaciji u BiH koja je uzrokovana separatističkim ponašanjem Milorada Dodika, stoga će i rasprava biti u smjeru uvođenja sankcija. Do sada EU nije uspjela da postigne konsenzus o tome, no SAD su mu uvele proširene sankcije.

  • Komšić zbog bh. stava o Rusiji traži od EU kandidatski status

    Komšić zbog bh. stava o Rusiji traži od EU kandidatski status

    Željko Komšić, hrvatski član Predsjedništva BiH, poslao je pismo najvišim zvaničnicima EU u kojem je zatražio da BiH zbog podrške rezoluciji Generalne skupštine UN-a o ratu u Ukrajini dobije status kandidata.

    Komšić je u pismu Šarlu Mišelu, predsjedniku Savjeta EU, Ursuli fon der Lejen, predsjednici Evropske komisije, Žozefu Borelu, visokom predstavniku EU za spoljne poslove i Oliveru Varhejiju, komesaru za proširenje, napisao da se BiH kroz usklađivanje svoje spoljne politike s spoljnom politikom EU pridružila svim mjerama EU koje su usmjerene protiv onih koji su, kako je rekao, izvršili napad na suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine.

    “Posebno želim istaći da je to kontinuitet stava Predsjedništva BiH od 2014. godine kojim se osuđuje aneksija Krima od strane Rusije, čime je narušen teritorijalni integritet Ukrajine i izvršen direktan udar na njen suverenitet”, napisao je Komšić.

    Naglasio je da u ime građana BiH opasnu političku i vojnu aktivnost Rusije ocjenjuje neprihvatljivom, te da se radi o potezima koji su izvan normi međunarodnog prava.

    Što se tiče statusa kandidata, Komšić je naglasio da bi se dodjeljivanjem statusa kandidata stvorio novi ambijent u BiH i dala potvrda suverenitetu i nepodjeljivosti BiH.

    “Treba učiniti niz reformi kako bi BiH bila osposobljena za pregovarački proces. Među njima su svakako reforma ustava, odnosno političkog sistema u cilju postizanja demokratizacije društva i standarda ljudskih prava. Ključno je otkloniti sve etničke podjele koje uzrokuju različite političke blokade, kako bi državne institucije mogle dovoljno brzo i efikasno obavljati svoj reformski posao”, zaključio je Komšić.

  • Dogodine iz BiH u EU samo s online potvrdom

    Dogodine iz BiH u EU samo s online potvrdom

    Građani BiH će od januara naredne godine u EU moći putovati samo ako prije polaska popune elektronski obrazac i plate jednokratnu naknadu od sedam evra, dok su ove naknade oslobođeni stariji od 70 ili mlađi od 18 godina.

    Naime, tada na snagu stupa ETIAS, Evropski sistem za putovanja i autorizaciju, koji je već nekoliko godina u pripremi i više puta je odgađana njegova primjena, ali u EU tvrde da su konačno završeni svi postupci i da sistem može početi da funkcioniše bez smetnje.

    Osim što će biti plaćanja taksa od sedam evra, važno je znati da će popunjeni obrazac biti validan tri godine ili do isteka važećeg putnog dokumenta, pa će ga građani morati popunjavati samo jednom u tom periodu.

    S obzirom na to da od tada sistem počinje da važi, građani će vjerovatno nekoliko mjeseci ranije moći početi da se prijavljuju jer u nekim slučajevima postupak dobijanja odobrenja za ulazak može da potraje i do mjesec dana.

    U Evropskoj komisiji kažu za “Nezavisne novine” da je cilj ovog sistema olakšati putovanje svakome ko nije državljanin EU ili neke od zemalja Evropskog ekonomskog prostora, a za putovanje u EU im ne treba viza. Oni tvrde da će novi sistem ubrzati i prelazak granica jer će granični službenici u sistemu imati sve ključne informacije kada se putnik pojavi na granici.

    “Informacije koje prikupljamo će omogućiti da uz pomoć ETIAS-a unaprijed verifikujemo potencijalne bezbjednosne rizike, ilegalne migrante i moguće zaraze, a da pritom u potpunosti poštujemo principe ličnih prava i zaštite informacija”, kažu oni. Ističu da će građanin koji bude htio da putuje u EU morati da popuni online obrazac, a sistem će automatski uporediti podatke s evropskim bazama.

    “Odobrenje će u najvećem broju slučajeva biti izdato unutar nekoliko minuta, a u rijetkim slučajevima, kada su potrebne dodatne provjere, izdavanje dozvole može potrajati do 30 dana”, kažu oni.

    Inače, ETIAS je samo nastavak, odnosno jačanje sistema prikupljanja informacija o svim osobama koje ulaze u EU, koji je započet uvođenjem biometrijskih pasoša. Podsjećanja radi, kada su građanima BiH ukinute vize 2010. godine, uslov je bio da građani nabave biometrijske pasoše, bez kojih bi i dalje morali podnositi zahtjeve za vize u ambasadama zemalja EU u Sarajevu. S ETIAS-om sistem će u potpunosti biti zaokružen jer će nadležni organi EU povezati podatke biometrijskih pasoša sa novim sistemom.

    EU ima bezvizni režim sa 61 državom na svijetu i sve one će, bez izuzetka, morati da popune obrazac. Što se tiče zemalja zapadnog Balkana, one imaju još jedan mehanizam koji im je uvela EU nakon masovnih prijava za azil iz naših zemalja usljed ukidanja viza. Brojni građani iz ovih zemalja su bezvizni režim iskoristili da pređu u EU i onda u nekoj od zemalja podnesu zahtjev za azil za koji su znali da je bezuspješan, ali su period do odluke koristili za dobijanje finansijskih beneficija. Zbog toga je Evropska komisija predložila, a EU usvojila, mehanizam za suspenziju bezviznog režima ako se utvrdi da zemlja korisnica ne čini dovoljno da spriječi svoje državljane da zloupotrebljavaju slobodu putovanja za lažne zahtjeve za azil. Posljednji izvještaj objavljen je u avgustu prošle godine, u kojem je konstatovano da BiH izvršava svoje obaveze, ali da još ima manjkavosti.

    BIH EU POTVRDA

  • “Ne igrajte na kartu svrgavanja Putina i poradite na Kini”

    Treći svjetski rat ili drugi hladni rat? Na koga bi Zapad mogao da zaigra, odnosno ima li nekoga ko bi mogao da naslijedi Vladimira Putina? Da li će se pregovori Rusije i Ukrajine nastaviti na višem nivou kao pregovori Rusije i NATO? U šta treba ubjeđivati Kinu? U šta ulagati ako su ruski resursi – gas i nafta preskupi ili nedostupni?

    Na kraju da li je ruski oružani napad restart svega što do sada znamo i na šta smo navikli u međunarodnim odnosima ili je moguć povratak na odnose prije sukoba?

    Prema saznanjima Blica na nivou Evropske unije, njenih članica i SAD rade se i kruže izvještaji mogućeg ishoda ruskog napada na Ukrajinu, ali i daju preporuke tamošnjim vladama šta bi trebalo izbjegavati.

    Blic je imao uvid u jedan takav dokument, a sudeći po onome što je i BBC objavio prije nekoliko dana, izvještaji se baziraju na analizi nekoliko scenarija rata u Ukrajini i davanju procjene koliko je svaki od mogućih ishoda realan.

    Generalno, za sada, analize zapadnih država sa najvećom vjerovatnoćom pristupaju scenariju da iz sukoba u Ukrajini, svijet ulazi u “drugi hladni rat”. Sugestija je da se igra na sigurno – a to znači da se ne uzima u obzir kao varijanta niti da se oslanjanja na unutrašnje sukobe u Rusiji, mogućnost pobune ili svrgavanje Vladimira Putina.

    Osim u izvještajima i prema nezvaničnim saznanjima Blica iz nekoliko zapadnih ambasada u Beogradu, odbacuje se mogućnost da bilo koja opozicija ili demonstranti u Moskvi imaju moć da izvedu puč. Analizira se i narodni otpor Ukrajinaca – da li ova tragedija i žrtve mogu na terenu na bilo koji način promijeniti tok dešavanja…

    I u izvještaju trenutno se kao najizvjesnija opcija obrađuje “drugi hladni rat”. Prestrojavanje svijeta i tu ostaje kao otvorena dilema, ko će sve na kraju biti u bloku sa Rusijom. Iako niko sa sigurnošću sada ne može da utvrdi da će tako biti i do kraja, ali Kina i Indija i nadalje se vide kao partneri Moskve. Otuda se zapadnim vladama savjetuje da ‘porade’ na Kini jer je i ova država, prema procjenama, sve zavisnija od svjetske ekonomije, pa joj savez sa Rusijom prosto može biti preskup.

    Opcija “drugog hladnog rata” u sebi uključuje vojnu pobjedu Rusije na teritoriji Ukrajine. Ipak, pod malo vjerovatno ili gotovo nemoguće se podvodi da bi bilo koja vlada koju bi postavila Moskva u Kijevu, bila održiva. Takva vlada kako se procjenjuje ne bi imala podršku Ukrajinaca i u toj državi bi se u tom slučaju mogli očekivati stalni nemiri i pobune.

    Koliko je malo vjerovatno, po zapadnim analizama, da ostane vlast pod patronatom Moskve, identična ‘nikakva šansa’ se daje varijanti da Rusija odustane od Krima. Nategnuta bi bila i bilo koja varijanta da se Putinu predloži da na određeni period Donjeck i Lugansk budu pod patronatom neke međunarodne organizacije pa i neutralne poput Ujedinjenih nacija.

    U dokumentu u koji je Blic imao uvid, za sada ohrabrujuće zvuči da se više šansi daje “drugom hladnom ratu”, a time i zaustavljanju sukoba samo na relaciji Rusije sa Ukrajinom. Opcija “drugog hladnog rata” ne uključuje prelivanje oružanih sukoba na druge države, što je prateći element varijante treći svjetski rat.

    U ovom izvještaju se visokim zvaničnicima Evropske unije daju preporuke da “dobro izvagaju” izjave i prijetnje koje se upućuju Putinu i Rusiji. Kaže se i da bilo kakvo stavljanje Putina u “odbrambeni položaj”, pokušaj “satjerivanja u ćošak gdje nema prostora ni za jedna manevar” može biti okidač za prekogranični odgovor Rusije. Analiza kaže da, kako se ne zna pouzdano šta je i zaista ruska crvena linija, ne treba na slijepo opipavati prag tolerancije Vladimira Putina.


    Prema procjenama, u Ukrajinu nisu poslate najbolje trupe koje Rusija ima. Upravo u ovom podatku krije se bojazan da Putin možda računa na druge frontove i zato čuva elitne jedinice. Otuda i opomena bezbjednjaka evropskim političarima – suzdržite se od provokacija ukoliko niste spremni na treći svjetski rat. Ipak, ovakvom ratu se daje baš mala vjerovatnoća, tako da bi njegovo događanje moglo da se podvede pod slučajnost.

    Preporuka zapadnim državama je da strategiju oko Rusije ne grade na očekivanjima ili pretpostavkama. Među njima je i ona da bi mogli da zbace Putina. U izvještaju u koji je Blic imao uvid navodi se – niti ima naznaka da postoje zavjerenici, kao što ne bi mogli ni u bližoj budućnosti da se nađu, niti Zapad ima ‘izlaznu figuru’ za tu situaciju, odnosno Putinovu zamjenu.

    Kako će izgledati svijet poslije intervencije
    Osim mogućih scenarija ishoda rata koji su dio povjerljivih izvještaja, pojedine organizacije koje se bave strateškim procjenama objavile su svoje analize u kratkim crtama i za javnost. Blic prenosi nekoliko tačaka procjene jedne od najozbiljnijih svjetskih mreža “European principal group” koja okuplja globalne kompanije koje se bave geostrateškim analizama i procjenama.

    Pokazalo se za sada sankcije ne pomažu. Potrebni su novi izvori energije koji bi što više Rusiju isključili kao bitnu. Zapadni državnici moraju da uđu u proces promjena u Evropi. Prenosimo nekoliko tačaka analize:


    Putin je uključio sankcije u svoje dugoročno planiranje. Biće potrebni inovativni i novi pristupi da bi imali uticaj. Tako ni isključivanje Rusije iz svjetskog platnog prometa (SVIFT) nije srebrni metak, već upravo to može dovesti do stvaranja rivalske alternative. Preduzeća će morati da smanje ili se potpuno oslobode od ruske zavisnosti.

    Ne postoji kratkoročno rješenje i nema povratka na predratni status: Čak i ako Rusija pobijedi vojno ili primora ukrajinsku vladu da postigne sporazum, upotreba sile je promjenila evropski bezbjednosni pejzaž sve dok Rusija ostaje zaglavljena u agresivnom antizapadnom načinu razmišljanja.

    Zapadnoj Evropi će biti potrebna politička promjena kako bi se suočila sa novom realnošću.

    Energetska sigurnost: Cijena suočavanja sa Rusijom dolazi po cijeni većih troškova energije i smanjenja oslanjanja na ruske prirodne resurse. Ovo takođe zahtjeva inovativna i nova rješenja, od nove nuklearne energije, do hidro i biomase na Balkanu. Zelenom dogovoru je potrebno i ubrzanje i kompromis da bi se zadovoljila potražnja. Biće potrebni američki uljni škriljci i nafta Sjevernog mora.

    – Strateške komunikacije: Ako Rusija treba da bude izolovana, onda je veća potreba da se suprotstavi njenoj propagandnoj mašineriji. Izgrađivane godinama i dobro opremljene, laži traže ponovljeno pobijanje. Poruke treba da dođu do ruskih ljudi koristeći influencere kao što su sportske zvijezde.

    Rusi protiv Kremlja
    – Ruski narod protiv Kremlja: Jedan tračak nade je da neki obični ruski ljudi pokazuju odbojnost prema Putinovom ratu protiv njihovih ukrajinskih rođaka. Ako se Putin ogriješio, onda bi se vremenom narod mogao pokazati većom prijetnjom od NATO.

  • Srbija ostaje prva u redu za ulazak u EU

    Srbija ostaje prva u redu za ulazak u EU

    Predsjednik Francuske Emanuel Makron nedvosmisleno je potvrdio predsjedniku Srbiju Aleksandru Vučiću da Srbija, bez obzira na geopolitičke promjene u Evropi i svijetu, ostaje ključni prioritet i prva zemlja za ulazak u EU, saopštila je pres-služba predsjednika Srbije.

    “U dugom, otvorenom i nadasve iskrenom razgovoru predsednik Makron je potvrdio suštinsko prijateljstvo Srbije i Francuske i najotvorenije pružio podršku Srbiji i evropskim integracijama naše zemlje”, navodi se u saopštenju.

    Kako prenosi Pres-služba predsjednika Srbije, Makron je u telefonskom razgovoru sa Vučićem pozdravio način na koji je Srbija glasala u UN, a pružio mu je i “ličnu podršku zbog načina na koji vodi Srbiju u budućnost”.

    Osim situacije u Ukrajini, tokom razgovora je bilo riječi i o bilateralnim vezama Srbije i Francuske, sa naglaskom na ekonomsku saradnju, a Vučić i Makron su izrazili očekivanje da će se ona u budućnosti još snažnije razvijati.

  • EU nije u ratu sa Rusijom, Brisel podržava Kijev

    EU nije u ratu sa Rusijom, Brisel podržava Kijev

    Predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel izjavio je da vojna pomoć EU Ukrajini neće uključivati borbene avione, za koje Kijev insistra da su prijeko potrebni za odbijanje trenutne ruske operacije u toj zemlji.

    On je u intervjuu za nekoliko evropskih listova naglasio da EU definitivno nije u ratu sa Rusijom, ali da je Ukrajina vrlo prijateljska i bliska zemlja Evropskoj uniji, te da zbog toga Brisel podržava Kijev na svim nivoima.

    Mišel je, izmeđun ostalog rekao za Zeit Online, da je EU obećala vojnu pomoć Kijevu od 500 miliona evra, od kojih će 450 miliona biti izdvojeno za kupovinu oružja.

    “Međutim, ova evropska sredstva neće biti korišćena za finansiranje isporuke bombardera Ukrajini”, napomenuo je Mišel.

  • Šolc prvi put nakon početka rata u Ukrajini iznio svoju viziju proširenja EU

    Šolc prvi put nakon početka rata u Ukrajini iznio svoju viziju proširenja EU

    Zemlje zapadnog Balkana koje su pokazale da su angažovane za evropsku perspektivu treba da dobiju jasno obećanje o svojoj budućnosti u EU, rekao je Olaf Šolc, njemački kancelar, u intervjuu za njemačku javnu televiziju ZDF u četvrtak naveče.

    Šolc je gostovao u popularnoj političkoj emisiji koja je bila posvećena ukrajinskoj krizi, a voditeljka ga je pitala da li se slaže s Ursulom fon der Lajen, predsjednicom Evropske komisije, da Ukrajini treba dati evropsku perspektivu. Odgovarajući na ovo pitanje, Šolc je rekao da će Ukrajina dobiti priliku da se raspravlja o njenoj evropskoj perspektivi nakon što se zaustavi rat i nakon što bude razjašnjeno pitanje pristupanja zapadnog Balkana u EU.

    “Vi znate koliko dugo to traje za neke zemlje koje su odavno započele taj proces, a još nisu dobile odluku. I zato želim jasno reći na ovom mjestu da su mnoge odluke koje su donesene u vezi sa zemljama zapadnog Balkana, znači uglavnom zemljama bivše Jugoslavije, potpuno neprihvatljive. Ja sam zato da se onim zemljama koje se tamo toliko angažuju za svoju evropsku perspektivu konačno daju jasni stavovi”, rekao je Šolc.

    On je istakao da je EU zajednica demokratskih država, gdje su pravna država, demokratija i tržišna ekonomija zajednički principi koje svi sprovode i u kojoj se poštuju socijalna prava, a svi poštuju čitav niz čvrsto utvrđenih pravila.

    “Na dnevnom redu sada imamo odluku o zapadnobalkanskim državama, o njihovoj evropskoj perspektivi. Sada veoma pažljivo i dugo pričamo o tome. Postoji još zemalja koje su zainteresovane, ali se njima jasno mora reći da tu postoje određeni preduslovi”, rekao je Šolc, misleći na zemlje poput Ukrajine.

    Podsjećanja radi, Šolc je tokom izborne kampanje u ljeto prošle godine na pitanje Volodimira Zelenskog, predsjednika Ukrajine, da li treba da bude primljena u članstvo, dao sličan odgovor, s tim da sada prvi put rekao da evropsku perspektivu imaju one zemlje zapadnog Balkana koje se angažuju. Ovo veoma podsjeća na neke stavove njemačkih i evropskih političara da zemlje zapadnog Balkana treba da slijede spoljnu politiku EU ako žele u članstvo, što je posebno izazovno za srpsku populaciju na Balkanu, koja želi evropsku perspektivu i poštuje ukrajinski teritorijalni integritet, ali ne želi da se odrekne svojih odnosa s Rusijom.

    Takođe smo ekskluzivno najavili da će Njemačka imenovati posebnog predstavnika za zapadni Balkan da bi preduprijedila eventualno prelijevanje ukrajinske krize u region, a iz istog razloga je EU donijela odluku da pojača trupe EUFOR-a za 500 novih pripadnika.

    Kapetan Simus Šanon, portparol EUFOR-a, “Nezavisnim” je rekao da u ovom trenutku ne može komentarisati kretanje EUFOR-ovog osoblja, ali da će uskoro biti izdato saopštenje na stranici njihovih društvenih mreža o detaljima pojačanja trupa.

    Kako kažu u EUFOR-u, radi se o 500 pripadnika EUFOR-ove rezerve, čime se ukupan broj pripadnika ove evropske vojne misije popeo na 1.100.

    “Pogoršanje sigurnosne situacije na međunarodnom planu ima potencijal da proširi nestabilnost na BiH. Raspoređivanje ovih snaga je mjera predostrožnosti za jačanje stabilnosti u BiH postavljanjem sposobnih snaga u zemlji da podrže napore vlasti BiH da održi sigurno okruženje. Njihova misija će biti da pokažu odlučnost EU da održi stabilnost u BiH”, saopštili su oni. Kako ističu, ovim se pokazuje nedvosmislena posvećenost EU i EUFOR-a teritorijalnom integritetu i suverenitetu BiH.

    Podsjećanja radi, EUFOR je raspoređen u BiH od 2004. godine, a sastoji se od ukupno 3.500 pripadnika, od kojih je 600 trenutno raspoređeno u zemlji, ne računajući novopristigle snage.

    “Procjena EUFOR-a je da trenutno ne postoji prijetnja sigurnom okruženju za koje bi bila potrebna podrška EUFOR-a. Situacija se kontinuirano prati i po potrebi se mogu dovesti dodatna pojačanja”, naglasili su oni.