VRBAS Media

Oznaka: EU

  • Dodik iz Antalije poručio: Nema ništa od ubrzanog članstva BiH u EU

    Dodik iz Antalije poručio: Nema ništa od ubrzanog članstva BiH u EU

    Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da nema ništa od ubrzanog članstva u EU, kako za Ukrajinu, tako i za BiH.

    Dodik je naveo da je tokom današnjeg susreta u Antaliji komesar za proširenje EU Oliver Varhelyi insistirao na funkcionalnosti u BiH kako bi EU mogla da nastavi sa svojim razvojnim projektima.

    “Jasno je rečeno ako budu primorani da to neće biti samo kažnjavanje RS-a, nego obustava pomoći za BiH što je razlog da sjednemo i raščistimo u BiH neke stvari”, rekao je Dodik nakon sastanka sa Varhelyijem na marinama Diplomatskog foruma u Antaliji.

    Dodik je istakao da je nemoguće očekivati da Republika Srpska, nakon stavova koje je zauzela Narodna skupština, zaboravi ono što se desilo prije šest mjeseci i da se njeni predstavnici pognute glave vrati u institucije BiH i odlučuju onako kako bi želio bošnjački član Predsjedništva Šefik Džaferović.

    “To se neće desiti, bez obzira što su uspjeli da smuvaju dio opozicije u Republici Srpskoj za neke svoje projekte! Neka oni to sa njima završavaju, neka to izguraju sa njima. Mi ćemo se sa tim zakonima vratiti u Narodnoj skupštini RS-a kao što je zaključeno i pitati parlament RS-a kako će glasati delegacija u Domu naroda BiH. To je način kako ćemo djelovati, svidjelo se to nekome ili ne!”, poručio je Dodik.

    Član Predsjedništva BiH iz RS-a je poručio da su apeli Varhelyija korektni i da ukoliko nema funkcionalnosti u BiH, Evropska komisija ima problem da realizuje planove i projekte što je i suština današnjih razgovora.

    Na pitanje da li je iko pominjao ubrzano članstvo BiH u EU, Dodik poručuje da od toga nema ništa.

    “Rekao je Varhelyi da nema za Ukrajinu, pa ni za BiH. To je ono što ne vidi opozicija u Republici Srpskoj koja ne vodi interese RS-a. Ne vide ih Šarović i Borenović i glasaju za zakone oko Visokog sudskog i tužilačkog vijeća i ostalo, glasaju ili su dio tih odluka na nivou BiH kako bi napravili neku štetu Republici Srpskoj, a ne korist. Dakle, od toga nema ništa”, naglasio je Dodik.

    On ističe da u razgovorima na Antalijskom diplomatskom Forumu u Turskoj niko nije spominjao sankcije.

    “Normalno i pristojno sam se ispozdravljao sa generalnim sekretarom NATO-a. Kada slušate Ivanića i ostale to ispadne Bog zna šta. Ne bi ni bilo sankcija da to ne traže Šarović i Borenović, to su nam rekli”, navodi Dodik.

    Dodik se na marginama Foruma u Antaliji ranije sastao i sa izaslanikom EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslavom Lajčakom, a očekuju se susreti i sa visokim predstavnikom EU za spoljnu politiku i sigurnost Josepom Borrellom, te predsjednikom Slovenije Borutom Pahorom.

    Razgovarao je i sa šefom NATO-a Jesnom Stoltenbergom prilikom čega je Dodik, kako kaže, naglasio da se ukrajinska kriza ne može porediti, niti dovoditi u bilo kakvu vezu sa BiH ističući da ovdje vlada mir.

    Dodik i Džaferović, prema programu samita, obratit će se sutra u okviru panela lidera “Budućnost BiH”, najavljeno je iz Predsjedništva BiH.

  • Višković očekuje realizaciju svih pet projekata EU

    Višković očekuje realizaciju svih pet projekata EU

    Premijer Republike Srpske Radovan Višković istakao je da će realizacija svih pet projekata koje je BiH predložila EU ići jedinstveno i naglasio da Federacija BiH ne može biti protežirana.

    Ništa nije suspendovano. Ništa ne može biti suspendovano na jednom dijelu teritorije BiH, a da teče na drugom – izjavio je Višković novinarima, govoreći o projektima koje je odobrila EU za BiH u okviru iz ekonomsko-investitcionog plana za zapadni Balkan.

    On je naveo da bi se bilo kakva eventualna izolacija jednog entiteta, odrazila na štetu drugog.

    – Ovdje ne može biti nikakva sankcija za Republiku Srpsku, a da bude protežirana FBiH, jer je takav pravni sistem BiH i tako će funkcionisati i ubuduće – naglasio je Višković.

    Višković je novinarima rekao da je na sastanku u Sarajevu sa predsjedavajućim Savjeta ministara Zoranom Tegeltijom i premijerom Federacije BiH Fadilom Novalićem usaglašeno, kao što je i ranije dogovoreno, da EU zajedno bude predloženo pet projekata u ime BiH, da su svi prošli, te da njihova realizacija može ići samo u jedinstvenom stavu.

    On kaže da se nijedan projekat, bilo da je riječ o kreditu ili grant sredstvima, ne može odobriti BiH, bez obzira ko bio finansijer, ukoliko nema saglasnosti obje entitetske vlade i Savjeta ministara.

  • Fon der Lejen: EU da prestane da koristi ruska fosilna goriva

    Fon der Lejen: EU da prestane da koristi ruska fosilna goriva

    EU bi trebalo da prestane da koristi ruska fosilna goriva do 2027, rekla je danas predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lejen, dodajući da će predložiti plan o tome sredinom maja.

    Ona je najavila ovaj plan na Twitteru u trenutku kada su se lideri EU okupili u Versaju da bi razmotrili napad Rusije na Ukrajinu i sankcije Rusiji.

  • Šolc: Neće biti ubrzanog primanja Ukrajine u EU

    Šolc: Neće biti ubrzanog primanja Ukrajine u EU

    Njemački kancelar Olaf Šolc izjavio je da neće biti ubrzane procedure za članstvo Ukrajine u Evropskoj uniji.

    “Vrlo je važno da nastavimo slijediti stvari koje smo odlučili u prošlosti”, rekao je Šolc novinarima uoči samita EU u Versaju u Francuskoj.

    Šolc se osvrnuo na sporazum o pridruživanju koji su EU i Ukrajina sklopile 2017. godine, a koji ima za cilj produbljivanje političkih i ekonomskih veza.

    “Ovo je smjer koji moramo slijediti”, rekao je Šolc.

  • Izvještaj EP: Rusija pokušava da destabilizuje zapadni Balkan

    Izvještaj EP: Rusija pokušava da destabilizuje zapadni Balkan

    Evropski parlament usvojio je Izveštaj o “Stranom miješanju u demokratske procese u EU” u kome se, između ostalog, osuđuje Rusija za pokušaje destabilizacije Zapadnog Balkana i izražava zabrinutost zbog podrške pravoslavne crkve, Srbije i Mađarske Moskvi u njenim geoplitičkim ciljevima.

    U tekstu izvještaja koji je sinoć usvojen osuđuju se pokušaji Rusije da iskoristi etničke tenzije na Zapadnom Balkanu u cilju rasplamsavanja sukoba i podjele što bi, kako se ocjenjuje, “moglo dovesti do destabilizacije cijelog regiona”.

    “Evropski parlament je zabrinut zbog pokušaja pravoslavne crkve u zemljama kao što su Srbija, Crna Gora i Bosna i Hercegovina, posebno u Republici Srpskoj, da promoviše Rusiju kao zaštitnicu tradicionalnih porodičnih vrijednosti i ojača odnose između države i crkve”, navodi se u tekstu izveštaja.

    Dodaje se da je Evropski parlament “uznemiren”, jer smatra da “Mađarska i Srbija pomažu Kini i Rusiji u njihovim geopolitičkim ciljevima” zbog čega poziva na dijalog sa civilnim društvom Zapadnog Balkana i privatnim sektorom radi “koordinacije napora protiv dezinformacija u regionu”.

    Parlament poziva Evropsku komisiju da “izgradi infrastrukturu potrebnu za pružanje odgovora zasnovanih na dokazima na kratkoročne i dugoročne prijetnje dezinformacijama na Zapadnom Balkanu, a Evropsku spoljnpolitičku službu da bude proaktivnija u izgradnji kredibiliteta EU u regionu”.

    Izvještaj Evropskog parlamenta navodi da “zlonamjerne i autoritarne zemlje, poput Rusije i Kine, manipulišu informacijama kako bi poremetile demokratiju EU” uz ocjenu da evropski građani i vlade uglavnom “nisu svjesni prijetnji”.

    EP poziva na sankcije za strano miješanje i kampanje dezinformisanja uključujući i oduzimanje licenci organizacijama koje distribuišu stranu državnu propagandu.

  • Borel: Nikada ujedinjenija EU, Putinov rat nije uspio

    Borel: Nikada ujedinjenija EU, Putinov rat nije uspio

    • Šef diplomatije EU Žosep Borel rekao je danas da EU nikada nije bila ujedinjenija nego u suočavanju s “agresivnim ruskim ratom u Ukrajini” i ocijenio da “Putinov rat nije uspio” da podijeli Uniju.

    “Nikada nisam vidio zemlje članice ovako ujedinjene. To se odnosi i na naše transatlantske partnere. Putin je vjerovao da će da osvoji Ukrajinu i nije uspio. Vjerovao je da će da nas podijeli i nije uspio. Vjerovao je da će da oslabi transatlnske veze i nije uspio. Sada mora da zaustavi rat”, poručio je Borel.

    On kaže da će lideri EU na dvodnevnom samitu u Parizu razgovarati o tome kako da stave dodatni pritisak na Rusiju da zaustavi rat i ubijanje civila, ali i kako da rade na sopstvenoj odgovornosti kroz energetsku nezavisnost, vojnu osposobljenost i jaču ekonomiju.

  • Šef Delegacije Evropske unije u Srbiji tvrdi da se moraju uskladiti sa EU

    Šef Delegacije Evropske unije u Srbiji tvrdi da se moraju uskladiti sa EU

    Šef Delegacije Evropske unije u Srbiji Emanuel Žiofre izjavio je danas da je jasna specifična pozicija Srbije o ratu u Ukrajini, kao i da EU cijeni podršku ukrajinskom teritorijalnom integritetu.

    On je za RTS rekao da Unija cijeni i činjenicu da je Srbija podržala rezoluciju u Generalnoj skupštini UN, u kojoj se Rusija oštro osuđuje zbog rata koji vodi u Ukrajini.

    – Cijenimo činjenicu da je Srbija podržala 141 članicu UN u svojoj podršci žrtvama i osuđivanju Rusije za ovaj napad. To je važan stav. Takođe, cijenimo i to što se Srbija priključila humanitarnoj pomoći Ukrajini i što poštuje veliki broj deklaracija koje je EU donela na temu sukoba – rekao je Žiofre.

    On naglašava strateški cilj Srbije da postane članica EU, te navodi da se, kao od svake zemlje kandidata, i od nje očekuje da uskladi svoju spoljnu politiku sa politikom EU.

    – Nama je jasno da Srbija ima specifičnu istoriju i da je u specifičnim okolnostima i stalno razgovaramo sa Vladom na temu očekivanja postepenog usklađivanja sa politikom EU – naveo je Žiofre.

    Dodao je da je cilj pojačavanja snaga EUFOR u BiH još prvog dana rata – da se obezbjedi bezbjednost i sigurnost, kao mjera predostrožnosti.

    – Mislimo da je veoma važno da se sačuva mir i stabilnost u ovom dijelu svijeta i ne vidimo zašto građani Balkana treba da plaćaju cijenu ruske agresije i zato je važno da svi budu bezbjedni i uvjereni da će se sačuvati mir i stabilnost – ističe Žiofre.

    Kada je riječ o novim zahtevima za kandidaturu, koji su stigli usljed zaoštravanja situacije u Ukrajini, kao i o perspektivi Srbije, Žiofre je rekao da se stav Unije o Zapadnom Balkanu nije promijenio.

    – Vjerujemo da je Zapadni Balkan dio evropske porodice, uključujući i Srbiju, i želimo da zemlje Zapadnog Balkana postanu članice EU, i moramo da pojačamo napore kako bismo radili na reformama koje će Srbiju dovesti unutar evropske porodice, gdje treba da bude – naglasio je Žiofre.

    On je rekao da se, usljed napada Rusije na Ukrajinu, suočavamo sa humanitarnom krizom i da je “odgovor EU na tu krizu jasan”.

    Istakao je da je od Drugog svjetskog rata ovo najveća izbeglička kriza u Evropi, te da je više od dva miliona izbjeglica u susednim zemljama i da će ih biti sve više jer se borbe nastavljaju.

    Šef Delegacije EU u Srbiji ukazao je da je EU odreagovala odlučno i ujedinjeno, da je usvojen set sankcija, za koji kaže da je najveći paket sankcija u istoriji EU.

    – Sankcije su usmjerene na pojedince koji su odgovorni za ovu agresiju, na rusku privredu kako bi se spriječilo da se agresija nastavi – naveo je Žiofre i dodao da su meta ruskog napada u Ukrajini i “infrastruktura, škole, bolnice, zdravstvene ustanove”.

    Pored sankcija Rusiji, usvojene su, kaže, i mere za ekonomsku i humanitarnu pomoć Ukrajini, a odgovoreno je i na zahtjev Kijeva za vojnu pomoć.

    – Odlučili smo da ćemo obezbjediti 500 miliona evra za vojnu pomoć, 50 miliona za neubojita oružja i 450 miliona za kupovinu oružja, kako bi Ukrajinci mogli da se brane. EU nikad ranije nije učinila nešto tako – rekao je Žiofre.

    Napominje da su usvojene i određene sankcije u energetskom sistemu, tj. da je zabranjen transfer određenih tehnologija u ruske rafinerije, ali je problem zavisnost Evrope od ruskog gasa.

    – U EU dolazi 40 odsto gasa iz Rusije i postoje razlike među državama, u zavisnosti od toga koliko pojedine zemlje članice zavise od gasa i drugih energenata iz Rusije. Ali, postoji jasno jedinstvo u EU kada je riječ o potrebi da se okonča ova zavisnost – naglasio je Žiofre.

  • Borel: Ako bi zaratili sa Rusijom to bi bio treći svjetski rat

    Borel: Ako bi zaratili sa Rusijom to bi bio treći svjetski rat

    Neophodno je pomagati Ukrajini, ali i izbjeći eskalaciju i stupanje u rat sa Rusijom, jer bi u tom slučaju počeo treći svjetski rat, izjavio je danas šef diplomatije Evropske unije Žosep Borel.

    “Jedna stvar je jasna: potrebno je pomagati Ukrajini koliko je to moguće, ali i izbjeći eskalaciju rata. Treba spriječiti da se rat prenese i na druge države i da zaratimo sa Rusijom. To bi bio treći svjetski rat”, rekao je Borel u intervjuu za francuski radio Frans info.

    Upitan o mogućnosti evropskog embarga na ruski gas i naftu, kako su odlučile SAD, on je ocijenio da bi Uniji bilo mnogo teže da napravi takav izbor.

    “Uvozimo dosta toga”, rekao je Borel.

    Za SAD to nije previše teško jer one gotovo da ne troše rusku naftu, kazao je on

  • Čović: Dogovoreno da oba doma Parlamenta BiH upute jasan zahtjev EU za ubrzano pristupanje Uniji

    Čović: Dogovoreno da oba doma Parlamenta BiH upute jasan zahtjev EU za ubrzano pristupanje Uniji

    Na sjednici Zajedničkog kolegija oba doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine zauzeli smo jedinstven stav da preko Zastupničkog i Doma naroda uputimo Evropskoj uniji svoje jasne želje, zahtjev za dobivanje kandidatskog statusa izjavio je predsjedavajući Doma naroda PS BiH, Dragan Čović.

    Vjeruje kako će takvi stavovi Parlamentarne skupštine BiH biti usvojeni i odaslani Evropskom parlamentu i Evropskoj komisiji.

    “Jasno je zbog čega to radimo, ali želimo da to ne bude personalno, pojedinačno, već institucionalno kroz najviše zakonodavno tijelo BiH. Ne želimo da bilo ko na toj temi kupi političke poene i da nitko nema prostora za špekuliranje kada je u pitanju naš evropski put”, dodaje Čović.

    On je potvrdio da će sudjelovati na sjednici Vanjskopolitičkog odbora Evropskog parlamenta 15. marta u Briselu, gdje će se također raspravljati o BiH.

    “Vjerujem da ćemo i tu imati sadržajne poruke oko sigurnosnih i političkih prilika u BiH, ali i Izbornog zakona, stvaranju preduvjeta za jednu dugoročniju stabilnost i funkcioniranje institucija BiH”, kazao je Čović.

    Po njegovim riječima, na današnjoj sjednici Zajedničkog kolegija zatraženo je od Vijeća ministara BiH da pokrene ubrzane procedure kako bi što prije bio usvojen Globalni fiskalni okvir i državni proračun za ovu godinu, te zakon o izvršenju proračuna. Čović očekuje da ovi dokumenti vrlo brzo budu u parlamentarnoj proceduri.

    “Na ovaj način iskazujemo snažnu opredijeljenost da odgovorimo na ekonomske i socijalne izazove koji stoje pred nama i koji će se s globalne razine sigurno transferirati i u BiH. Mi smo posebno izloženi jer kod nas mnoge institucije ne funkcioniraju”, poručuje Čović.

    U kontekstu zaštite građana od socijalnog udara Čović kaže da treba otvoriti i pitanje PDV-a i trošarina, ali na način da se to ne zloupotrijebi, već da se doista osjeti na maloprodajnim cijenama. Zbog svega što se događa na globalnoj razini za očekivati je, kaže, rast inflacije i troškova života i zato je potrebno imati odgovarajuće mjere na svim razinama vlasti.

    Očekuje da svi politički subjekti u BiH pokažu maksimalnu odgovornost u narednom razdoblju.

    “Primarno je da mi kao političari svoj jezik i djelovanje prilagodimo aktualnom političkom trenutku u zemlji i svijetu. Moramo se suzdržati od teških tema, izjava, prozivanja. To je način da sami preuzmemo odgovornost za stabilnost u BiH. Ja mogu u svoje i u ime svih kolega iz HNS-a reći da ćemo dati maksimalan doprinos kako ne bismo imali bilo kakav sigurnosni izazov u BiH. Mislim da nam u tome načelno pomažu i prijatelji iz međunarodne zajednice. Nikome normalnom u politici nije do bilo kakvog izazivanja sukoba. Rješenje je u povratku u institucije, u donošenju odluka u ime svih naših žitelja. Zajedničkim djelovanjem možemo odagnati strahove svih onih koji u BiH danas sa strahom prate ono što se događa u Ukrajini”, poručio je predsjedavajući Doma naroda PSBiH Dragan Čović.

  • U Evropi moguće redukcije struje, par-nepar vožnje

    U Evropi moguće redukcije struje, par-nepar vožnje

    SDP-ova evroparlamentarka Biljana Borzan komentarisala je najnovije sankcije koje je donijela EU protiv Rusije te posljedice koje one ostavljaju na Evropsku uniju.

    “Europska komisija je izašla s novim paketom mjera. To je sada već četvrti korak. Krenulo se prvo s određenim financijskim sankcijama prema dijelovima Rusije, nadalje se išlo sa sankcijama prema Vladimiru Putinu i najodgovornijim osobama te dijelu gospodarstvenika koji imaju određenu ulogu. Nadalje se išlo u blokadu SWIFT-a, a sada se sankcije šire na Bjelorusiju te se širi ta crna lista ljudi koji su pod sankcijama, oko 900 ih je trenutno na popisu”, kazala je Biljana Borzan za N1.

    Rekla je i da EU preduzima korake u smjeru da se skladišta popune tako da imamo 90 odsto zaliha plina za iduću zimu.

    “Njemački kancelar je prije dva dana rekao da Njemačka odnosno EU ne može u ovom trenutku samo tako presjeći, kao sjekirom, dotok ruskog plina jer bi to izazvalo previše negativnih posljedica, ali ide se prema tome da više nikada u budućnosti netko ne može uvjetovati te da drži prst na nečemu što je toliko važno”, kazala je.

    Ističe i da je Zeleni plan ovom situacijom dobio dodatan podsticaj te da su obnovljivi izvori nešto što nas može izvući iz ove krizne situacije.

    “Potpredsjednik EK, koji je zadužen upravo za Green Deal, rekao je da će to biti krvav posao, da nas čeka jedan težak posao. U europskim medijima se može pročitati da je moguće da će vlade davati nepopularne upute, pogotovo u zapadnoj Europi. Građani ne vole da im se kaže da se odriču nečega s čim žive desetljećima. Kod nas će možda, pogotovo starijim generacijama, biti lakše shvatiti. Par-nepar vožnje, redukcije struje i slično”, rekla je Borzan. Napomenula je da je dobra vijest da nije zabilježen nijedan incident kod priliva migranata.

    “Organizacijski je to izuzetno težak posao. U ovom trenutku je teško reći, ali barata se brojkama od 10 milijuna ljudi koji bi mogli prijeći granicu iz Ukrajine. Trebat će namaknuti novce za izbjeglice, za povećanje proračuna za obranu, za zdravstvo, hranu. Bit će jako puno toga što će opterećivati proračune”, kazala je i dodala da je jedno od izglednih rješenja nametanje većih poreza velikim igračima.

    “Morat će od sebe dati oni koji imaju ogromne profite”, pojasnila je.

    Posljedično bismo, dodaje Borzan, mogli imati jedan pravedniji svijet gdje bismo imali manju razliku između enormno bogatih i siromašnih. “Izuzetno bitna stvar koju su socijalisti i demokrati predlagali je da krenemo u zajedničku nabavu plina. Time smo konkurentniji i postižemo nižu cijenu i onda ćemo se mi mali na taj vlak ušlepati da bismo dobili jeftiniju energiju”, otkrila je Borzan