VRBAS Media

Oznaka: EU

  • Borelj: Integrisanje zapadnog Balkana u EU strateški prioritet

    Borelj: Integrisanje zapadnog Balkana u EU strateški prioritet

    Integrisanje zapadnog Balkana u EU je strateški prioritet, izjavio je visoki predstavnik za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borelj.

    On je juče nakon razgovora sa premijerom Sjeverne Makedonije Dimitrom Kovačevskim u Skoplju rekao da je Brisel privržen tome da učini evropsku perspektivu regiona realnom.

    “Ovo je trenutak da osvježimo proces proširenja i čvrsto usidrimo zapadni Balkan u EU”, istakao je Borelj.

    Borelj je juče stigao u Skoplje u prvom dijelu posjete zapadnom Balkanu, tokom koje će posjetiti BiH i Albaniju.

    On je pozvao Sjevernu Makedoniju i Bugarsku, koja je članica EU, da pronađu rješenje za spor koji ometa Skoplje na putu ka pristupanju Uniji.

    AP podsjeća sa su BiH, Srbija, samoproglašeno Kosovo, Crna Gora, Sjeverna Makedonija u različitim fazama na putu ka pridruživanju EU.

    Agencija napominje da su Srbija i Crna Gora ostvarile najveći napredak na putu ka EU, dok je Albanija, kao i Sjeverna Makedonija, usporena zbog spora sa Bugarskom.

  • Borelj tvrdi da će EU predložiti jačanje bezbjednosti Zapadnog Balkana

    Borelj tvrdi da će EU predložiti jačanje bezbjednosti Zapadnog Balkana

    Evropska unija će predložiti jačanje bezbjednosti i odbrane zemalja Zapadnog Balkana kako bi se region snažno priključio bloku, izjavio je danas šef diplomatije EU Žozep Borelj.

    Borelj je na konferenciji za novinare u Skoplju rekao da je ovo trenutak da se “oživi proces proširenja” EU i da bi formalni pregovori za pristupanje Sjeverne Makedonije i Albanije u blok trebalo da počnu što prije, prenosi agencija Rojters.

  • Sad i zvanično zatraženo: Kaznite Srbiju

    Sad i zvanično zatraženo: Kaznite Srbiju

    Poslanici Evropskog parlamenta uputili pismo vrhu EU u kom traže da se Srbija kazni zbog politike prema Rusiji, pišu mediji.

    Naime, kako navode Novosti, devet poslanika Evropskog parlamenta iz liberalne grupe “Obnovimo Evropu” uputilo je pismo predsednici EK Ursuli fon der Lajen i evropskom šefu diplomatije Đozepu Borelju, kojim traže da se privremeno zamrznu pristupni pregovori sa Srbijom, kao i da se našoj zemlji obustavi finansijska pomoć dok ne uskladi svoju politiku prema Rusiji.

    “U svetlu nedavnih događaja u vezi sa agresijom Rusije na Ukrajinu, duboko smo zabrinuti zbog situacije koja se razvija na Zapadnom Balkanu, a posebno zbog očiglednog nepoštovanja obaveza Srbije koje je preuzela kao zemlja kandidat za članstvo u EU. Srbija je ušla u desetu godinu pregovora o pristupanju Uniji sa različitim stepenom napretka i otvaranjem novih klastera pre samo nekoliko meseci. Tokom ovih godina, više puta smo naglašavali njenu obavezu da progresivno usklađuje spoljnu i bezbednosnu politiku sa smernicama EU i da konkretnim akcijama pokaže da deli naše osnovne vrednosti”, stoji, između ostalog, u ovom pismu čije delove prenose Novosti.

    Potpisali su ga potpredsednica EP i članica nemačke Stranke slobodnih demokrata Nikola Ver, kao i Slovenac Klemen Krošelj, Bugarin Ilhan Kjučuk, Litvanac Petras Auštrevičijus, Estonac Urmas Paet, Holanđani Bart Grotijus i Malik Azmani, Španac Hose Ramon Bausa Dijas i Rumunka Ramona Strugariju.

    “Čvrsto smo uvereni da Srbija pokazuje opasan pomak ka autoritarizmu, koji je u oštroj suprotnosti sa njenom paralelnom težnjom za pristupanjem EU, a ova dvosmislenost je dostigla kulminaciju odbijanjem da uvede sankcije Rusiji”, napisali su potpisnici pisma.

    Navode, takođe, i da je “Srbija, nažalost, značajno nazadovala u oblastima kao što su vladavina prava, ljudska prava, sloboda medija i sloboda izražavanja”.

  • U Briselu naredna dva dana široka rasprava o BiH, pozvani ključni akteri

    U Briselu naredna dva dana široka rasprava o BiH, pozvani ključni akteri

    U Briselu će u ponedjeljak i utorak biti održana sjednica Odbora za spoljne poslove Evropskog parlamenta na kojoj će se raspravljati o Bosni I Hercegovini.
    “Odbor za spoljne poslove raspravljaće o trajnim izazovima u Bosni i Hercegovini s predsjedavajućim i članovima tročlanog Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom, Šefikom Džaferovićem i Željkom Komšićem, kao i predsjedavajućim Doma naroda BiH Draganom Čovićem”, navodi se na stranici Evropskog parlamenta.

    Prema dnevnom redu koji je objavljen na stranici, diskusija sa spomenutim bh. političarima biće obavljena u utorak, drugog dana zasjedanja.

    Prije toga će, već sutra, biti održan prvi dio rasprave o Bosni i Hercegovini.

    Između ostalog, za sutra je najavljena razmjena mišljenja o stanju u BiH sa Johanom Sattlerom, šefom Delegacije EU u BiH, a potom i sa Kristijanom Šmitom, visokim predstavnikom međunarodne zajednice u BiH.

    U utorak će biti održan drugi dio rasprave o BiH, koji će započeti razmjenom mišljenja sa Oliverom Varhelyijem, evropskim komesarom za susjedstvo i proširenje. Nakon toga će se razgovarati sa spomenutom četvoricom bh. političara, prenosi Klix.

    Osim toga, tokom zasjedanja Odbora za spoljne poslove dosta pažnje biće posvećeno sukobu u Ukrajini i odgovoru Evropske unije.

    Podsjetimo da je Evropski parlament ranije pozvao Evropsko vijeće da uvede sankcije Miloradu Dodiku zbog njegovih antiustavnih djelovanja koja potkopavaju stabilnost i sigurnost BiH.

    Zapad je još više uznemiren bliskim vezama Dodika i ruskog predsjednika Vladimira Putina nakon ruske invazije na Ukrajinu.

  • Borelj istakao da će EU nastaviti da podržava Ukrajinu i da je uloga Turske u pregovorima jako bitna

    Borelj istakao da će EU nastaviti da podržava Ukrajinu i da je uloga Turske u pregovorima jako bitna

    Visoki predstavnik Evropske unije za vanjsku politiku Žozep Borelj boravi u Antaliji gdje prisustvuje Diplomatskom forumu. Borelj je dao intervju za CNN Turska, gdje je rekao da će sankcije Evropske unije znatno oštetiti Rusiju.

    Putin krši ljudska prava. Čak bombarduje bolnice. Ruska vojska nije mogla slomiti otpor. Ukrajinci i dalje pružaju otpor – rekao je Borelj.

    – Želimo da budemo sa Ukrajincima u EU, ali su potrebne neke procedure. Ovaj proces može potrajati dugo – dodao je on.

    Borelj je dodao da Evropska unija želi izbjeći pokretanje većeg rata.

    – Nećemo se vojno miješati. Ne želimo da se rat širi, ali moramo da podržavamo Kijev. Moramo da nanesemo štetu ruskoj ekonomiji, da oni ne bi mogli da nastave rat.

    Niko ne treba da se pravda pred Putinom, jer on može da proširi svoje vojne akcije. To može biti protiv neke od zemalja NATO. Postoje ozbiljni strahovi. Putin će nastaviti da napada i mi moramo da ograničimo te napade – rekao je Borelj.

    Visoki predstavnik EU za vanjsku politiku je rekao da Turska ima važnu ulogu u postizanju mira.

    – Očekujem da će Turska nastaviti da igra ovu ulogu. Prvi korak je bio da se ministri okupe ovdje. Znam da nije bilo rezultata. Ionako nismo očekivali da će se završiti na prvom sastanku. Ovo je bio prvi korak.

    Turska je regionalna sila i više od toga. Ima uticaj i u Rusiji i u Ukrajini. To je zemlja kandidat za članstvo u EU. Ima veoma jake veze sa EU. Sada se mora postići prekid vatre. Ljudi umiru od gladi, hladnoće, bombi. Ovaj prekid vatre mora biti postignut što je prije moguće – poručio je Borelj za CNN Turska.

  • “Rusija ima jače živce od EU”

    “Rusija ima jače živce od EU”

    Rusija ima jače živce od EU za energetski zastoj, poručuju iz ruskog Ministarstva spoljnih poslova. Moskva je spremna na snažan zastoj u energetskom sektoru ako EU nastavi sa svojim planovima da napusti ruski gas, naftu i ugalj, rekao je visoki zvaničnik Ministarstva spoljnih poslova.

    “Rusija ostaje pouzdan snabdevač energetskim resursima; garant energetske bezbednosti svetske klase”, rekao je Interfaksu u subotu Nikolaj Kobrinec, koji vodi Odeljenje za evropsku saradnju.

    “Mi cenimo ovu reputaciju, ali spremni smo na oštar sukob u energetskom sektoru, ako bude potrebno”, rekao je on.

  • BiH prije kraja godine kandidat za EU?

    BiH prije kraja godine kandidat za EU?

    Bosna i Hercegovina bi prije kraja godine mogla dobiti kandidaturu za članstvo u EU, međutim uslovi su da državne institucije profunkcionišu, da počne rješavanje 14 ključnih prioriteta i da demonstrira usklađivanje svoje spoljne politike sa spoljnom politikom EU, saznaju “Nezavisne”.

    Ova informacija i nije veliko iznenađenje imajući u vidu izjave koje su evropski zvaničnici davali u proteklo vrijeme, otkad je počeo rat u Ukrajini, jer EU želi da demonstrira da ima punu kontrolu i uticaj u našem regionu.

    Posljednja u nizu takvih izjava došla je od Analene Berbok, njemačke ministarke spoljnih poslova, prilikom njene posjete Sarajevu.

    “Došla sam s jasnom porukom: Njemačka će ovdje, u vašoj zemlji i na zapadnom Balkanu pokazati više prisutnosti. Zbog toga smo prvi put imenovali posebnog izaslanika Vlade Njemačke za zapadni Balkan”, rekla je ona.

    Podsjećanja radi, “Nezavisne” su prve ekskluzivno javile da je Manuel Saracin, političar iz partije Zelenih, imenovan na ovu poziciju, desetak dana prije njegove zvanične potvrde.

    Berbokova je na pres-konferenciji u Sarajevu izjavila da će Saracinov zadatak biti da zapadni Balkan drži visoko na njemačkoj agendi. Ona je istakla da je jedini razlog da je na zapadni Balkan došla sada činjenica da je u Ukrajini rat. Podsjećanja radi, upravo su “Nezavisne” pisale da Njemačka planira jači angažman u regionu kako bi spriječila prelijevanje krize iz Ukrajine na ovaj region.

    “Nezavisne” su prošle godine prve u BiH najavile samit između ruskog i američkog predsjednika, a upravo je Njemačka snažno insistirala da dođe do dogovora velikih sila. Međutim, nakon što su pregovori propali, a Rusija počela vojnu akciju u Ukrajini, došlo je do potpunog geopolitičkog preokreta u Njemačkoj, koji se sada odražava i na naš region.

    Što se tiče kandidature za BiH, kako saznajemo, u Njemačkoj smatraju da će sada biti lakše uvjeriti skeptičnije članice EU, poput Nizozemske i Francuske, da se taj proces ubrza, posebno imajući u vidu da će jače prisustvo Zapada i kroz diplomatsku aktivnost i kroz prisustvo EUFOR-a dodatno motivisati domaće političare da se posvete reformama, posebno onim iz 14 prioriteta Evropske komisije.

    Faris Kočan, ekspert za proširenje i zapadni Balkan iz Slovenije, za “Nezavisne” kaže da je samo prije petnaestak dana ubrzanje procesa pristupanja BiH EU bilo nezamislivo, ali da je Ukrajina sve promijenila.

    “Kandidatski status bi bio jako dobar signal i relativno neproblematičan za EU, jer zeleno svjetlo ne znači ništa drugo osim proces dugog pregovaranja. Tako da u tom smislu je to realno, ali ne mogu u ovom trenutku reći hoće li za taj kandidatski status biti važnija Rusija ili vraćanje predstavnika RS u državne institucije”, smatra on.

    S druge, pak, strane, Adnan Ćerimagić, analitičar Evropske inicijative za stabilnost, skeptičan je da će BiH do kraja godine uspjeti doći do kandidatskog statusa.

    “U ovom trenutku ne vidim naznake da bi Europska komisija mogla promijeniti svoju raniju poziciju, a zemlje članice još manje. Umjesto traženja kandidatskog statusa, BiH kao i sve zemlje zapadnog Balkana bi učinile i sebi i EU uslugu ukoliko bi baš u ovom trenutku tražile pojašnjenje od EU šta je to realni, ostvarivi i međusobno korisni cilj kojem zemlje regiona mogu da teže i koji mogu ostvariti ako provode reforme i usklađuju se sa EU, u narednih pet do sedam godina”, kaže on za “Nezavisne”.

    Ćerimagić kaže da je BiH trebalo još prije desetak godina da dobije kandidatski status i otvori pregovore o članstvu.

    “EU je već kazala vlastima u BiH da bi uz usvajanje tri zakona vezana za pravosuđe i borbu protiv korupcije, provedbu izmjena Izbornog zakona i s time povezanih ustavnih promjena, BiH mogla računati na preporuku Europske komisije o kandidatskom statusu za BiH. Onda bi se zemlje članice EU jednoglasno morale saglasiti da takvu odluku i donesu”, kaže on.

    Napredak ka Evropskoj uniji komentarisao je i Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH, nakon sastanka s Oliverom Varheljijem, evropskim komesarom za proširenje, istakavši da od ubrzanog članstva BiH u EU nema ništa.

    “Varhelji insistira na funkcionalnosti u BiH kako bi EU mogla da nastavi sa svojim razvojnim projektima. Jasno je rečeno, ako budu primorani, da to neće biti samo kažnjavanje Republike Srpske, nego obustava pomoći za BiH, što je razlog da sjednemo i raščistimo u BiH neke stvari”, rekao je Dodik.

  • Varhelji: Zapadni Balkan napreduje na putu proširenja Unije

    Varhelji: Zapadni Balkan napreduje na putu proširenja Unije

    Zapadni Balkan napreduje na putu proširenja Evropske unije, napisao je evropski komesar za proširenje i susjedsku politiku Oliver Varhelji na Twitteru.

    On je naveo da je cilj Brisela da potpuno integriše region u EU – ekonomski, socijalno i politički – i naglasio da takvu namjeru podržava Ekonomski i investicioni plan za zapadni Balkan.

    Varhelji se danas na marginama Antalijskog diplomatskog foruma sastao sa članovima Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom i Šefikom Džaferovićem i odvojeno sa potpredsjednikom Crne Gore Dritanom Abazovićem.

    Srpski član Predsjedništva BiH rekao je da nema ništa od ubrzanog članstva u EU, kako za Ukrajinu, tako i za BiH.

    Dodik je naveo da je tokom današnjeg susreta u Antaliji komesar za proširenje EU insistirao na funkcionalnosti u BiH kako bi EU mogla da nastavi sa svojim razvojnim projektima.

  • EU želi što brži prekid zavisnosti od Rusije

    EU želi što brži prekid zavisnosti od Rusije

    Lideri EU potpisali su danas u Versaju Deklaraciju kojom potvrđuju dogovor o što bržem prekidu zavisnosti od uvoza ruskog gasa, nafte i uglja.

    I to kroz smanjenje oslanjanja na fosilna goriva, diversifikaciju snabdevanja, uključujući korišćenje tečnog prirodnog gasa i razvoj biogasa i tržišta vodonika za Evropu.

    “Versajskom deklaracijom” poziva se na ubrzanje razvoja obnovljivih izvora energije, unapređenje interkonekcije evropskih gasnih i električnih mreža, jačanje planiranja snabdevanja u vanrednim situacijama, kao i poboljšanje energetske efikasnosti.

    Zemlje članice EU su se obavezale da će nastaviti da rade na obezbeđivanju dovoljnih nivoa skladištenog gasa i uspostavljanju koordinisanih operacija punjenja, na optimizaciji funkcionisanja tržišta električne energije, usmeravanju investicija u energetske sisteme i poboljšanju energetske povezanosti sa neposrednim susedima.

    Lideri EU su pozvali Evropsku komisiju da do kraja marta iznese plan za osiguranje sigurnosti snabdevanja i pristupačnih cena energije tokom sledeće zimske sezone.

  • Zelenski nezadovoljan odlukom EU: “To nije ono što smo čekali”

    Zelenski nezadovoljan odlukom EU: “To nije ono što smo čekali”

    Ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski izrazio je nezadovoljstvo zbog različitih mišljenja članica EU u vezi sa ubrzanim pristupanjem Ukrajine Uniji.

    “Kako procjenjujemo odluku donesenu juče u EU? Mora da bude snažnija. To nije ono što smo čekali”, rekao je Zelenski u video-snimku koji je danas objavljen.

    Zelenski tvrdi da je neophodno da se odluke političara poklope sa osjećanjem njihovog naroda.

    On je izrazio uvjerenje da većina građana EU podržava pristupanje Ukrajine Uniji.

    Osim toga, ukrajinski lider istakao je da “danas očekuje nove odluke međunarodnih partnera o sankcijama”, javio je TASS.

    Zelenski je krajem februara zatražio od EU da se Ukrajina brzo primi u blok.

    Šef kabineta ukrajinskog predsjednika Andrej Jermak otkrio je 1. marta da je zahtjev za ubrzanu proceduru prihvaćen, registrovan i da je u toku njegova procjena.

    Lideri EU su juče na samitu u Parizu poručili “priznaju evropske težnje i evropski izbor Ukrajine”, a Kijevu, umjesto ubrzane procedure pristupanja, nude “jačanje veza i produbljivanje partnerstva”.

    U saopštenju nakon jučerašnjih maratonskih razgovora u Versaju, lideri EU pozivaju se na Sporazum o pridruživanju potpisan sa Ukrajinom 2014. godine i navode da je zadatak Evropske komisije da izradi mišljenje o ukrajinskoj kandidaturi za članstvo u EU “u skladu sa relavantnim odredbama evropskog ustava”.