VRBAS Media

Oznaka: EU

  • Mađarska produbljuje raskol sa EU, ruski gas plaća rubljama

    Mađarska produbljuje raskol sa EU, ruski gas plaća rubljama

    Mađarska može platiti ruski prirodni gas bez kršenja EU sankcija nametnutih Rusiji, rekao je ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto kao odgovor na ranije upozorenje po ovom pitanju predsjednice Evropske komisije Ursule von der Leyen.

    Ranije ove sedmice premijer Viktor Orban rekao je da je Mađarska spremna platiti ruski gas u rubljama ako to bude potrebno, ali je Von der Leyen rekla da bi to bilo u suprotnosti sa sankcijama uvedenim Moskvi zbog njene invazije na Ukrajinu.

    Ugovori između podružnice državne elektroprivrede MVM grupe CEEnergy i podružnice ruskog energetskog giganta Gazprom PJSC Gazpromexport omogućavaju plaćanje isporučenog gasa prema zahtjevu dobavljača, napisao je Szijjarto na svom Facebook profilu.

    Mađarska vlada je u srijedu saopćila da je spremna platiti u rubljama za ruski gas, razbijajući redove sa EU koja je tražila jedinstven front u suprotstavljanju zahtjevu Moskve za plaćanjem u ruskoj valuti.
    “Mađarska će platiti pošiljke u rubljama ako Rusija to zatraži”, rekao je premijer Viktor Orban na konferenciji za novinare u srijedu odgovarajući na pitanje Reutersa.

    Ruski predsjednik Vladimir Putin upozorio je Evropu da razlikuje smanjenje isporuka gasa ako ne plati u rubljama.

    S obzirom da su prošle sedmice od dospijeća računa, iz Evropske komisije ranije su komentirali da bi se oni koji imaju ugovore koji zahtijevaju plaćanje u eurima ili dolarima trebali toga i držati.

  • Ursula fon der Lajen: Za Ukrajinu sakupljeno 10 milijardi evra

    Ursula fon der Lajen: Za Ukrajinu sakupljeno 10 milijardi evra

    Predsjednik Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je danas da je svijet sakupio 10,1 milijardu evra na skupu za Ukrajinu i ljude koji su napustili ovu zemlju nakon vojne intervencije Rusije.
    Na skupu u Varšavi Fon der Lajenovoj se pridružio poljski predsjednik Andžej Duda, a putem video veze i kanadski premijer DŽastin Trudo, te ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski.

    Događaj je trajao 90 minuta, a po njegovom okončanju Fon der Lajenova je rekla da će donacije pomoći izbjeglicama u Ukrajini i izvan te zemlje, prenio je AP.

    “Nastavićemo da pružamo podršku. A kada bombe prestanu da padaju, pomoći ćemo narodu Ukrajine da obnovi svoju zemlju”, rekla je ona.

    Skup je održan u Varšavi jer je više od 2,5 miliona od 4,4 miliona izbjeglih iz Ukrajine ušlo u Poljsku od 24. fbruara, kada je Rusija pokrenula akciju.

  • Zelenski: Vjerujem da ćemo popuniti upitnik za nedjelju dana

    Zelenski: Vjerujem da ćemo popuniti upitnik za nedjelju dana

    Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izrazio je uvjerenje da će ukrajinska vlada u roku od nedjelju dana pripremiti odgovore na upitnik predviđen procedurom za pristupanje Evropskoj uniji.

    “Uvjeren sam u naš uspjeh na ovom putu. Uvjeren sam da smo se konačno približili ostvarenju našeg dugogodišnjeg cilja. Ukrajina će biti jedna među jednakima u našem zajedničkom evropskom domu. Ukrajina će biti član Evropske unije. Mirna, suverena, obnovljena država. Mi ćemo to obezbijediti, nema sumnje”, rekao je Zelenski u video-obraćanju na Telegramu.

    Predsjednica Evropske komisije Ursula Fon der Lejen juče je u Kijevu predala Zelenskom upitnik o kandidaturi za EU.

  • “Brisel ne može da očekuje da Srbija uvede sankcije Rusiji”

    “Brisel ne može da očekuje da Srbija uvede sankcije Rusiji”

    Brisel ne može da očekuje da Srbija prihvati da joj EU ili bilo ko drugi bira prijatelje i neprijatelje, kaže Aleksandar Vulin, predsjednik Pokreta socijalista i ministar policije Srbije.

    Brisel od Srbije može da očekuje da će Srbija čuvati svoju vojnu neutralnost. Brisel može da očekuje od Srbije da će Srbija voditi računa o svojim interesima i da će svoje odluke donositi samostalno. Brisel može da očekuje od Srbije da će poštovati međunarodno pravo i nepovredivost granica, što je mnogo više nego što Srbija može da očekuje od Brisela – kaže Vulin.

    Odgovarajući na izjavu Petera Stana da Brisel očekuje od Srbije da se uskladi sa sankcijama EU Rusiji ili uvede slične nacionalne mjere zbog ruske agresije na Ukrajinu, kao i da će EU donositi važne odluke za Srbiju na osnovu privrženosti Beograda vrijednostima i principima Unije, Vulin poručuje da Brisel ne može da očekuje da će Srbija uvesti sankcije Ruskoj Federaciji i da će zaboraviti da je Rusija uvijek bila uz Srbiju u svakom teškom trenutku.

    – Brisel ne može da očekuje od Srbije da prihvati da joj EU ili bilo ko drugi bira prijatelje i neprijatelje – rekao je Vulin.

  • Fon der Lajen i Borelj stigli u Kijev

    Fon der Lajen i Borelj stigli u Kijev

    Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i šef diplomatije EU Žosep Borelj stigli su rano jutros u glavni grad Ukrajine Kijev.

    Fon der Lajen i Borelj u Kijev krenuli su noćas vozom iz Pšemisla, u Poljskoj, oko 13 kilometara od granice sa Ukrajinom.

    Planirano je da se Fon der Lajen u Kijevu sastane sa predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim.

  • EU bez dogovora o novim sankcijama Rusiji

    EU bez dogovora o novim sankcijama Rusiji

    Diplomate EU nisu uspjele da odobre nove sankcije protiv Rusije koje je predložila Evropska komisija jer treba riješiti tehnička pitanja, uključujući da li zabrana uvoza uglja utiče na postojeće ugovore, rekli su danas izvori.

    Evropska komisija juče je predložila zabranu uvoza svih vrsta uglja iz Rusije, u sklopu šireg paketa mjera kojim se dodatno zabranjuje trgovina sa Moskvom.

    Izvori upoznati o razgovorima rekli su agenciji Rojters da sankcije treba da odobre članice EU, ali da su zabrinutosti iznesene tokom sastanka predstavnika evropskog bloka.

    Prema navodima izvora, jedno od ključnih pitanja postavila je Njemačka koja je u EU najveći uvoznik ruskog uglja.

    “Berlin traži pojašnjenje da li će zabrana za uvoz uglja uticati na postojeće ugovore ili samo na buduće dogovore”, ističu izvori.

    Analitičari navode da, ukoliko bi se zabrana odnosila na nove ugovore, Rusija bi mogla da još dug period izvozi ugalj u EU.

    Njemačka je prethodno blokirala pokušaje EU da zabrani uvoz ruskog uglja.

    Evropska komisija je predložila smanjenje perioda od 90 dana za postojeće ugovore za ugalj.

    Nije poznato kako će ovo pitanje biti riješeno, mada su diplomate izrazile optimizam zbog mogućnosti da će na sutrašnjem sastanku predstavnika članica EU biti ostvaren kompromis.

    Članice EU su kritikovale način na koji su mjere iznesene jer je predsjednik Ursula fon der Lajen obavijestila medije prije nego razgovora sa članicama bloka.

  • Od početka rata EU je Rusiji za gorivo dala 35 puta više novca nego Ukrajini za odbranu

    Od početka rata EU je Rusiji za gorivo dala 35 puta više novca nego Ukrajini za odbranu

    Količina novca koju je Evropska unija dala Rusiji za gorivo od početka invazije je 35 puta veća od onoga što je dala Ukrajini za odbranu, rekao je Josep Borrell visoki predstavnik EU za vanjsku politiku i bezbjednost.

    Borrell je u srijedu u Evropskom parlamentu rekao da je blok od invazije Rusiji platio 35 milijardi eura za gorivo, a Ukrajini poslao milijardu eura da ojača odbrambene kapacitete, prenosi BBC.

    “Moramo pomoći Ukrajincima da se brane. Dali smo Ukrajini milijardu eura. Možda se čini mnogo, ali 1 milijarda eura je ono što plaćamo Putinu svaki dan za energiju koju nam daje”, rekao je.

    EU je uvela teške sankcije Rusiji zbog njene invazije na Ukrajinu.

    Međutim, Evropa se u velikoj meri oslanja na rusko gorivo za energiju, što znači da su njene akcije protiv Rusije ograničene osim ako zemlje ne izlože riziku sopstvene zalihe energije i ekonomije.

    Evropska komisija objavila je u utorak da će EU do sljedeće godine smanjiti svoje oslanjanje na ruski gas za dvije trećine.

    EU također predlaže zabranu ruskog uglja kao dio svoje pete runde sankcija Rusiji, kao i razmatranje ograničenja uvoza nafte.

    Međutim, EU nije spomenula prirodni plin kao dio ovoga.

  • Evropska komisija pokrenula nikad korišteni postupak protiv Mađarske

    Evropska komisija pokrenula nikad korišteni postupak protiv Mađarske

    Evropska komisija pokrenula je u utorak nikad korišteni postupak protiv Mađarske koji bi mogao dovesti do toga da se mađarskoj vladi oduzme sredstva EU zbog nedovoljne borbe protiv korupcije i kršenja demokratskih standarda.

    Taj potez uslijedio je dva dana nakon što je mađarski premijer Viktor Orban ponovno pobijedio na izborima velikom većinom, tvrdeći svoju pobjedu kao pobjedu nad liberalnim vrijednostima koje brani Brisel, piše AFP.

    “Evropska komisija sada će poslati pismo službene obavijesti za pokretanje mehanizma uslovljavanja”, rekla je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen uz aplauz na plenarnoj sjednici Evropskog parlamenta u Strazburu u Francuskoj.

    Posljednji sukob s Mađarskom vezan je za njen sistem javne nabavke, sukob interesa i korupciju i mogao bi dovesti do toga da Budimpešta izgubi novac EU ako ga podrži kvalifikovana većina od 27 država članica.

    Orbanov šef kabineta Gergelj Guljaš pozvao je Evropsku komisiju da na izborima “ne kažnjava mađarske glasače jer su na izborima izrazili mišljenje koje nije po ukusu Brisela”.

    “Briesl griješi. Komisija mora prihvatiti osnovna pravila demokratije”, dodoa je on.

    Guljaš je pozvao Evropsku uniju da se “vrati zdravom razumu i dijalogu”.

    Redovno kritikovan od EU zbog podrivanja vladavine prava, Orban je u svom pobjedničkom govoru napao “briselske birokrate”, nakon što je obezbijedio četvrti mandat.

  • Ekolozi traže od EU da prestane promovisati upotrebu plina na Zapadnom Balkanu

    Ekolozi traže od EU da prestane promovisati upotrebu plina na Zapadnom Balkanu

    Organizacije za zaštitu okoliša iz regije traže od Evropske unije da prestane, kako su naveli, promovisati upotrebu plina na Zapadnom Balkanu.

    Zahtjev su istakli u pismu koji su uputili predsjednici Evropske komisije Ursuli von der Leyen. Poručili su da EU mnogo više zavisi od ovog energenta nego Zapadni Balkan.

    “Srbija i dijelovi Sjeverne Makedonije i Bosne i Hercegovine koriste ruski plin, uglavnom za grijanje. Albanija, Kosovo i Crna Gora uopšte nemaju gasne mreže”, napomenuli su.

    Prema riječima ekologa, uprkos tome što se Zapadni Balkan obavezao na postepeno ukidanje upotrebe fosilnih goriva do 2050., Komisija je posljednjih godina aktivno podsticala na potrošnju plina, i to uglavnom preko Južnog gasnog koridora iz Azerbejdžana. Naglasili su da je to bio slučaj, iako je 20 posto projekta gasnog polja Shah Deniz u vlasništvu ruske kompanije Lukoil.

    Spomenutim pismom su od EU zatražili da poveća investicije u održivu energiju za koju su istakli da je zanemarena u regiji.

    “Promovisanje povećane upotrebe zemnog gasa na Zapadnom Balkanu u ovoj fazi globalne klimatske krize je neodgovorno i kontraproduktivno. Pošto smo se obavezali na dekarbonizaciju svih sektora, što podrazumijeva i sektore grijanja i transporta, naša niska ovisnost o plinu kao energentu je prednost, a ne problem. Nova gasna infrastruktura, čiju izgradnju promovišu i naši političari, dodatno će ometati neophodni ubrzani razvoj obnovljivih izvora i zasigurno će završiti kao ‘nasukana imovina'”, rekao je Denis Žiško iz Arhus centra Tuzla.

    Potpisnici pisma su 36 organizacija za zaštitu okoliša.

  • Peskov: Moguće poboljšanje odnosa Rusije i Evrope ako se otrijezne od američkog burbona

    Peskov: Moguće poboljšanje odnosa Rusije i Evrope ako se otrijezne od američkog burbona

    Poboljšanje odnosa između Rusije i Evrope još je moguće, a desiće se samo ukoliko se “stari kontinent otrijezni od američkog burbona” i otarasi uticaja SAD, rekao je danas portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

    Peskov je istakao da se odnosi Rusije i EU, najvjerovatnije, neće poboljšati u bliskoj budućnosti, a da Moskva očekuje da će se to desiti kada Evropa shvati da je sama odgovorna za njenu sudbinu, a ne SAD.

    On je ruskim medijima rekao da uvijek postoje rješenja za svaki sukob i da iz svake teške situacije postoji izlaz.

    “Kada se Evropljani otrijezne od američkog burbona i kada konačno shvate da mi sami treba da brinemo o sudbini našeg kontinenta, Evrope, možda čak i Evroazije, tada će doći do poboljšanja odnosa. To neće biti u bliskoj budućnosti, ali će doći vrijeme za ponovnu procjenu naših odnosa”, dodao je Peskov.