Oznaka: EU

  • Sijarto: Mađarska neće glasati za naftni embargo Rusiji

    Sijarto: Mađarska neće glasati za naftni embargo Rusiji

    Evropska komisija je predlogom o naftnim sankcijama Rusiji razbila evropsko jedinstvo, rekao je Peter Sijarto, mađarski ministar spoljnih poslova i spoljne trgovine obraćajući se poslanicima u mađarskom parlamentu u Budimpešti.

    “Ovaj predlog predstavlja atomsku bombu bačenu na privredu Mađarske. Ako bi ovaj predlog sankcija stupio na snagu, bilo bi nemoguće nabaviti naftu za funkcionisanje privrede. Sirova nafta u Mađarsku stiže naftovodima i 65 procenata naše godišnje potrošnje potiče iz Rusije”, naglasio je Sijarto.

    Dodao je da bi usvajanjem briselskog paketa sankcija stajalo državu stotine milijardi forinti, a benzin i dizel bi drastično poskupeli /700 forinti bi koštao litar benzina – oko 1,8 evra a dizel 800 forinti – oko 2,1 evra.

    “Za rekonstrukciju naših rafinerija trebalo bi najmanje pet godina, a nabavljena nafta bila bi mnogo skuplja od one koju sada kupujemo. Alternativni pravac snabdevanja iz Hrvatske ima problem sa kapacitetima, a to zahteva takođe ogromna ulaganja i vreme”, poručio je mađarski ministar spoljnih poslova i spoljne trgovine.

    Prema njegovim rečima taj predlog sankcija Mađarskoj stvara probleme i ne donosi rešenja.

    “Dok je tako Mađarska neće glasati za šesti paket sankcija jer mađarski narod ne treba da plaća cenu rata”, naglasio je Sijarto.

  • Ursula fon der Lajen je Ukrajini dala datum

    Ursula fon der Lajen je Ukrajini dala datum

    Evropska komisija će odgovoriti na pitanje kandidature Ukrajine za članstvo u EU sledećeg meseca, izjavila Ursula fon der Lajen.

    To je ključni korak pre nego što zemlje članice Unije preuzmu to pitanje na razmatranje, rekla je u ponedeljak Ursula fon der Lajen.

    Fon der Lajen je danas kazala da Evropska komisija čeka od Ukrajine drugi deo upitnika o prijemu u EU i da će odluka o statusu kandidata biti doneta sredinom juna tokom telefonskog razgovora sa ukrajinskim predsednikom Volodimirom Zelenskim.

  • Novi plan EU i Josepa Borrella: Može li se ruski novac iskoristiti za obnovu Ukrajine?

    Novi plan EU i Josepa Borrella: Može li se ruski novac iskoristiti za obnovu Ukrajine?

    Visoki predstavnik Evropske unije za vanjsku politiku Josep Borrell izjavio je kako bi članice EU trebale razmotriti opciju finansiranja obnove Ukrajine “zamrznutim” rsukim deviznim rezervama.

    U intervjuu za Financial Times, Borrell je rekao kako je opcija iskorištavanja ruskog novca u obnovi Ukrajine itekako realna te je ovaj potez uporedio s praksom koju su Sjedinjene Američke Države primjenjivale u Afganistanu.

    “Amerika je preuzela kontrolom nad milijarde dolara vrijednom imovinom Afganistanske centralne banke i to dijelom kako bi se obeštetile žrtve terora te za humanitarnu pomoć zemlji. Bio bih za ovaj potez i u slučaju Ukrajine jer je logičan. Imamo novac u džepu i neko bi morao objasniti zašto je to dobar potez kada je riječ o afganistanskom novcu, a nije dobar kada je riječ o ruskom”, poručio je Borrell.

    Početkom ruske invazije na Ukrajinu, Evropska unija i saveznici zamrznuli su stotine milijardi dolara vrijedne devizne rezerve Centralne banke Rusije.

    Zbog toga, unutar evropskih diplomatskih krugova već su se pokrenule rasprave o tome kako bi se novac mogao iskoristiti za obnovu Ukrajine, a upravo je Borrell jedan od najvećih zagovornika ovakve ideje.

    “Borrell je rekao da je pitanje kako platiti obnovu Ukrajine jedno od ključnih političkih pitanja s obzirom na nevjerovatnu količinu novca koja bi bila uključena”, piše FT.

    Iako bi iskorištavanje ruskog novca za obnovu Ukrajine značio i dodatno pogoršanje odnosa između Moskve i Zapada, Borrell ističe kako ovakav potez ne bi bio neuobičajen.

    “Amerika je u Afganistanu izdvojila 3,5 milijardi dolara zamrznutih rezervi za pomoć žrtvama. Trenutno imamo jedno od najvažnijih političkih pitanja na stolu – ko će platiti obnovu Ukrajine?”, izjavio je Borrell.

  • Šalenberg pozvao da se BiH dodijeli status kandidata za članstvo u EU

    Šalenberg pozvao da se BiH dodijeli status kandidata za članstvo u EU

    Austrijski ministar spoljnih poslova Aleksandar Šalenberg pozvao je da se BiH dodijeli status kandidata za članstvo u EU.

    On je na Tviteru ponovio poziv na početak pregovora o pristupanju EU sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom, kao i na vizne olakšice za samoproglašeno Kosovo.

    U istoj objavi navedeno je da EU mora da čvrsto usidri Ukrajinu u evropski model života, nudeći brze i konkretne benefite.

    Šalenberg je u odvojenoj objavi na Tviteru naglasio da Evropa ostaje ujedinjena, da će Evropljani braniti evropski način života, koji je moguć uz “izvoženje stabilnosti, prije nego uvoženje nestabilnosti”.

  • Evropa će morati da se suoči sa pravom cijenom zaduživanja kod Kineza

    Evropa će morati da se suoči sa pravom cijenom zaduživanja kod Kineza

    Milijarde dolara kineskog novca daje podsticaj privredi nekih evropskih zemalja, ali pojedini potpisani sporazumi imaju kvaku.

    Kritičari tvrde da su oni “dužničke klopke”, u kojima Kina ima pravo da bira šta će se desiti ako se ne isplate zajmovi.

    Kina insistira da je pouzdan partner za ulaganja, ali se istovremeno suočava sa optužbama za iskorišćavanje radnika i ugrožavanje životne sredine.

    Širom Evrope, dok su vlade zabrinute zbog ruske invazije na Ukrajinu posle pandemije, Peking ne posustaje šireći svoj portfolio.

    On vodi evropske luke i rudnike, gradi puteve i mostove, ulažući gdje drugi ne žele.

    Ali zemlje moraju da izvagaju šta dobijaju, a šta su rizici kad potpisuju sporazume sa Kinom.

    Mnoge vlade postale su izuzetno oprezne kad su u pitanju takozvane “dužničke klopke”, u kojima zajmodavci, kao što je kineska država, mogu da izvuku ekonomske ili političke koncesije ako zemlje u koje ulažu ne mogu da otplate dug.

    Tu su i tvrdnje da kineske firme iskorišćavaju radnike kada je ijreč o platama, uslovima rada i broju zaposlenih.

    Postavili smo pitanja Kosku u vezi sa smrću Dimitrisa Dagklisa, brojem zaposlenih u Pireju i brigom za životnu sredinu povodom proširivanja luke.

    Kompanija je saopštila da ne želi da nam da intervju i da ne može više da nam pomogne.

    Bekris ne krivi konkretno Peking za doprinos “eroziji radničkih prava”, kako kaže.

    On tvrdi da bi kapitalistički sistem poslije velike globalne finansijske krize dozvolio bilo kojoj stranoj kompaniji da dođe i izvuče maksimalni profit na štetu radnika.

    Nema nikakve sumnje da su ulaganja Pekinga dovela do renesanse u luci otkako je grčka vlada bila primorana da je proda – baš kao i druga javna dobra – poslije privrednih turbulencija koje su je teško pogodile 2008. godine.

    Dok jezdimo u malom motornom čamcu duž obale, brzo nailazimo na red brodova sa kontejnerima koji se stvara na horizontu čekajući na sidrišta – ogromni vodeni vozni park, pun stotina hiljada tona robe uglavnom pravljene u Kini koja će uskoro biti isporučena u sve kutke Evrope.

    Bum u Pireju, između ostalog i poslovna prilika za mještane, odražava širu transformaciju grčke finansijske situacije.

    To je sada jedna od zemalja EU sa najbržim privrednim rastom.

    Ali, kao i svi njeni evropske sjusedi, ona se takođe muči sa posljedicama, privrednim i drugim, rata u Ukrajini.

    Zemlje preispituju šta znači poslovati sa Pekingom, koji je u februaru najavio nastanak novog svjetskog poretka, u tandemu sa saveznikom Moskvom.

    Na dan otvaranja Zimskih olimpijskih igara, Kina je, naime, najavila “bezgranično” partnerstvo sa Rusijom i obećala veću saradnju u borbi protiv Zapada.

    Od tada, Kina je odbila da nedvosmisleno osudi napad Rusije na Ukrajinu.

    U Pireju, navodna šteta po životnu sredinu koju izaziva proširenje luke navela je mještane da podnesu tužbu protiv kineskog vlasnika Koska.

    Vlada posebna zabrinutost zbog nekontrolisanog bagerovanja morskog dna i toksičnog zagađenja, kao i povećanja saobraćaja i na moru i na kopnu.

    Advokatica Anti Đianulu, koja se igrala na ovoj stjenovitoj obali kao dijete, strahuje za dugoročnu budućnost njene zajednice.

    “Pirej od toga neće imati koristi. Od toga će imati koristi drugi ljudi koji ne žive ovde. Pirej je vrlo mali grad i ljudi, koji još žive ovde, tu su već generacijama. I zato ne može da nas otera nekakva investicija, a da nas ništa ne pitaju za nju.”

    U mermernom predvorju zgrade vlade u centru Atine dočekuje nas grčki ministar spoljnih poslova Nikos Dendias.

    On objašnjava da je ulaganje u Pirej od obostrane koristi i podsjeć da je Kina bila jedini investitor koji se javio u vrijeme kad je grčka vlada bila primorana da proda luku.

    “Što se tiče naših ekonomskih odnosa, mislim da obe strane imaju korist od njih. Kina ima ulaznu tačku za svoje proizvode u Evropskoj uniji, na Balkanu i u centralnoj i istočnoj Evropi. A mi imamo veliku savremenu komercijalnu luku.”

    Poslije kraha iz 2008. godine, tzv. “Evropska trojka” – Evropska komisija, Evropska centralna banka i Međunarodni monetarni fond – čvrsto je stajala iz toga da luka mora da se proda da bi se namirili sve veći dugovi Grčke.

    “Istina je da je Kina preuzela Pirej, a sada je Pirej jedna od najvećih luka u Evropi i, ako je istina ono što tvrde, a nemam razloga da im ne vjerujem, vjerovatno će postati broj jedan, ili broj dva, u čitavoj Evropi. To je, dakle, ogroman napredak i značajno ulaganje.”

    Ali šta je sa potencijalnim “dužničkim klopkama” koje bi mogle da dođu sa bilo kakvim budućim kineskim ulaganjem u Grčkoj?

    Da li je luka Pirej vrhunac odnosa između Atine i Pekinga?

    Ministar priznaje da njegova vlada nije potpisala nikakve druge krupne sporazume, ali sugeriše da će buduće prilike procjenjivati od slučaja do slučaja.

    “Nema drugih značajnih kineskih ulaganja u Grčkoj, ali mi investicije procenjujemo na komercijalnim osnovama. Mislim, ako Kinezi žele da ulažu, mi smo slobodna zemlja i slobodna ekonomija.”

    Grčka nije jedini dio Evrope u koji Peking ulaže milijarde.

    Dok stojite na brdu koje se nadvija nad srpskim gradom Borom, biće vam oprošteno ako pomislite da su vas prebacili u neku kinesku pokrajinu.

    Radnici izvikuju uputstva na mandarinskom, vijore se crvene zastave, a upravne zgrade liče na hramove.

    Kina ulaže novac u rudnik bakra koji je definisao ovu oblast decenijama.

    Izvlačenje ovog metala obojilo je vodu nekih obližnjih jezera i rezervoara nijansom rđe.

    To je i metafora kako crvena boja Komunističke partija Kine ostavlja trag širom kontinenta.

    U Evropi, ali van EU, Srbija nema onaj nivo radničkih prava kakva biste očekivali u Dablinu, Madridu ili Beču.

    Ovo je postalo bolno očigledno kad smo sreli tridesetpetogodišnjeg Vijetnamca u senci napuštene zgrade u Zrenjaninu, sjeverno od Beograda.

    “„Kineska kompanija se užasno ophodi prema nama. Ona nas ne poštuje”, rekao nam je otac troje djece tihim glasom.

    Dang, što mu nije pravo ime, rekao je da je dobio 1.400 evra da dođe u Srbiju za građevinarski posao u fabrici guma Ling Long.

    Ali ubrzo je zažalio zbog te odluke.

    “Primoravali su nas da radimo više, ali nam nisu obezbjeđivali dovoljno osnovnih namirnica. Kad sam prvi put stigao, dobijao sam dvostruko više hrane.”

    Dang je objasnio da se oko 400 regrutovanih vijetnamskih radnika plaća manje od kineskih radnika na istoj lokaciji.

    “U svakom kontejneru živi 20 do 30 radnika. Ponašaju se prema nama kao prema robovima.”

    On je pokušao da napusti posao poslije pet mjeseci, ali tvrdi da mu je poslodavac rekao da nema šanse da dobije avionsku kartu za povratak u Vijetnam.

    Ostao je zatočen hiljadama kilometara od kuće.

    U međuvremenu smo čuli da je Dang uspeo da se vrati porodici, ali tek pošto se zadužio za skoro 1.800 evra da bi to učinio.

    Loši uslovi rada i života nisu jedino što zabrinjava neke dobrotvorne organizacije – to čine i ugovori koje su potpisali radnici.

    Dokumenti o zaposlenju koje smo vidjeli u Srbiji, zemlji sa ambicijama da se pridruži EU, čini se da su prekopirani direktno od onih korišćenih za strane radnike u bliskoistočnim zemljama koje na snazi imaju smrtnu kaznu.

    Srpske nevladine organizacije, koje su prve ispričale za uslove rada u jednoj fabrici guma, kažu da su bile šokirane kad su shvatile šta se tu dešava.

    “To je najvidljiviji slučaj trgovine ljudima i iskorišćavanje radne snage koji smo imali u zemlji do sada”, kaže Danilo Ćurčić iz nevladine organizacije Inicijativa A11.

    On tvrdi da ono što se dešava u ovoj fabrici može da posluži kao upozorenje ostatku Evrope – dok se kineske kompanije šire kontinentom.

    “Ako imate kineske kompanije koje dolaze u druge zemlje, a nemate institucije koje su dovoljno jake da spreče kršenja ljudskih prava ili kršenje radničkih standarda, verovatno ćete imati trku do dna sa drugim kompanijama.”

    Fabrika Ling Long nije odgovorila na optužbe koje su izrekli Dang i drugi, ali lokalni mediji u Srbiji izvijestili su da je kompanija saopštila kako je posvećena visokim standardima dobrobiti radnika.

    Srpska vlada tvrdi da su investicije iz Kine umnogome pospiješile njen ekonomski rast, a predsjednik Aleksandar Vučić izjavio je da dodatne kineske investicije ne bi smio da ugrozi mali broj vijetnamskih radnika.

    Ova navodna kineska kršenja ljudskih prava u Evropi podsjećaju na ophođenje prema ujgurskoj muslimanskoj manjini u pokrajini Sinđang.

    Ali tu su i drugi razlozi za oprez.

    Ričard Mur, šef britanske tajne službe MI6, upozorio je ne samo na kineske “dužničke klopke”, već i na “klopke podataka”.

    On je za BBC prošle godine rekao da Kina ima mogućnost da “sakuplja podatke iz svih krajeva svijeta” i da koristi novac da “upeca ljude”.

    Kina negira takve optužbe.

    Ali, u Velikoj Britaniji, kineskom telekomunikacionom gigantu Huaveju zabranjen je pristup britanskoj infrastrukturnoj mreži 5G.

    Kompanija se našla i na meti kritika zbog bezbjednosne prakse i pitanja da li ima veze sa kineskom vladom, što ona uporno negira.

    SAD su uvele sankcije ovoj kompaniji.

    Ali u Beogradu, vidjeli smo neke od 8.000 sigurnosnih kamera postavljene na ulicama.

    Grupe za zaštitu ljudskih prava zabrinute su da bi biometrijska tehnologija Huaveja mogla da se iskoristi preko njih, ali srpska vlada tvrdi da softver prepoznavanja lica neće biti uveden u skorije vrijeme. A kad su u pitanju kineske dužničke klopke, kritičari Pekinga ukazuju na još jedan ogroman projekat u Evropi.

    Baš kao i u slučaju Srbije, on se nalazi tik izvan orbite pravila i propisa EU, u Crnoj Gori.

    Vožnja jedinim auto-putem u ovoj zemlji nadrealno je iskustvo.

    Bili smo jedini na putu, ako ne računamo stado ovaca koje se spuštalo niz pašnjake kraj puta.

    Odavno zamišljena ideja o brzom putu trebalo je da podstakne trgovinu u ovoj balkanskoj zemlji, povezavši luku Bar, na Jadranskom moru na jugu, sa granicom sa Srbijom, na sjeveru.

    Ali niz evropskih studija izvodljivosti zaključio je da bi on bio suviše komplikovan i suviše skup.

    Tu na scenu stupa Kina sa milijardom dolara.

    Ne kao poklonom Crnoj Gori, već kao kreditom koji mora da se otplati.

    Međutim, šest godina otkako je otpočela gradnja, izgrađen je svega 41 kilometar puta, što ga čini jednim od najskupljih auto-puteva na svijetu.

    Pošto smo prošišali preko mostova i kroz tunele izdubljene u planinama na do sada izgrađenoj dionici, stigli smo bukvalno do kraja puta.

    Projekat je bio ometan optužbama za mito i korupciju i već kasni dvije godine.

    Neki se pitaju da li će ikada biti završen.

    Uslovi sporazuma sa kineskom državom su da ako Crna Gora ne otplati tranše kredita, bilo kakva odluka o odšteti koja se duguje biće donesena u Pekingu.

    Kina će moći da zaplijeni i druga dobra, među kojima, potencijalno, i luku Bar.

    Doskorašnji ministar crnogorske vlade koji je naslijedio ovu čašu žuči je tridesetčetvorogodišnji Milojko Spajić.

    Prema njegovim rečima, položaj Crne Gore je indikativan za mnoge manje zemlje koje traže ulaganja da bi pokrenule infrastrukturne projekte i dale podsticaj privredi.

    “Potrebne su nam investicije. Ako su Kinezi jedini zainteresovani da ulože u vas, ja vam savjetujem da prihvatite, samo budite oprezni po pitanju uslova i klauzula tih investicija, i pazite da je sve u skladu sa vašom opštom politikom.”

    Prošle nedjelje, međutim, Spajić je izgubio posao kad je oformljena nova manjinska vlada.

    Izgradnja ostatka auto-puta i otplaćivanje kineskog duga sada će biti problem za njegovog nasljednika.

    Uprkos svim kritikama upućenim na račun Kine, postoji jedan projekat koji neki ističu kao primer dobre građevinske praske i efikasne saradnje između Istoka i Zapada.

    On se nalazi nešto više uz Jadransku obalu od Crne Gore – u Hrvatskoj.

    Iako stižemo u nedjelju, rad na mostu Pelješac u punom je jeku, kamioni prelaze preko njega, a stubovi se spuštaju i buše u zemlju.

    Ovo je najveći infrastrukturni projekat Hrvatske i spajaće poluostrvo Pelješac sa hrvatskim kopnom.

    Trenutno, da bi stigli do kopna, Hrvati sa poluostrva moraju da prelaze dionicu obale koja pripada susjednoj Bosni i Hercegovini.

    Većinu računa za novi most platila je EU, čiji je Hrvatska član, ali gradi ga Peking, sve do posljednjeg zavrtnja.

    Armija radnika koji kreče, metu i postavljaju asfalt sve do jednog su Kinezi.

    Međutim, ni ovaj projekat nije lišen kontroverzi.

    Tender kineske državne kompanije Kineska korporacija za puteve i mostove bio je 20 odsto jeftiniji od najbližeg konkurenta.

    Evropski rivali ukazivali su na ovu neregularnost, ali nisu mogli da zaustave potpisivanje sporazuma.

    Za Branimira Vidmarovića, profesora sa Univerziteta u Puli, most Pelješac ilustracija je kako evropske zemlje mogu da pronađu ravnotežu između Istoka i Zapada i usput ne otuđe SAD, najveće tržište na svijetu.

    “Ako isključimo kritične tehnologije, ukoliko sarađujemo na fizičkim stvarima kao što su željeznica i infrastrukturni projekti, mislim da neće biti problema da se zadovolje i EU, i NATO, i SAD, i Kina”, kaže on.

    Ali Bajdenova Bijela kuća, koja je naslijedila trgovinski rat sa Kinom od Trampove administracije, nije ublažila stav prema Pekingu u mnogim oblastima, i pozvala je Evropu da odustane od kineskih sredstava i usluga.

    Bilo da su unutar EU, kao Grčka i Hrvatska, ili na njenoj periferiji, kao Srbija i Crna Gora, evropske zemlje moraće pažljivo da izvagaju pozitivne i negativne strane koje prate kineske sporazume, od slučaja do slučaja.

  • Mađarska ne podržava novi EU paket sankcija Rusiji

    Mađarska ne podržava novi EU paket sankcija Rusiji

    Mađarska ne može podržati novi paket sankcija EU protiv Rusije u sadašnjem obliku, uključujući embargo na uvoz nafte, rekao je mađarski premijer Viktor Orban za državni radio.

    Orban je naveo da će važeći prijedlog Evropske komisije biti jednak udaru atomske bombe na mađarsku privredu.

    Prema njegovim riječima, Mađarska je spremna na pregovore ako se pojavi novi prijedlog koji će biti u interesu Budimpešte.

  • EU raspravlja o šestom paketu sankcija Moskvi

    EU raspravlja o šestom paketu sankcija Moskvi

    Predstavnici zemalja članica EU će sutra razgovarati o novom paketu sankcija za Moskvu, saopšteno je danas iz francuskog predsjedavanja Savjetom EU, prenosi TASS.

    Kako se precizira u saopštenju na Twitteru, na dnevnom redu za sutra je predviđena rasprava o šestom paketu sankcija i situaciji oko prehrambene bezbjednosti, navodi ruska agencija.

    EU se sprema da uvede šesti paket sankcija Rusiji zbog njene invazije na Ukrajinu, a predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lejen najavila je da će još tri banke, među njima i Sberbanka, biti isključene iz bankarskog sistema SWIFT, kao i da će sva ruska nafta postepeno biti izbačena iz upotrebe.

    Takođe se očekuje zabrana emitovanja za tri velike ruske državne televizije u Evropskoj uniji, navodi TASS.

  • Evropa nije spremna za embargo na ruski gas

    Evropa nije spremna za embargo na ruski gas

    Evropa nije spremna za zabranu isporuke ruskog gasa, rekao je šef austrijske energetske kompanije “OMV” Alfred Stern.

    On je dodao da bi zabrana ruskog goriva rezultirala krizom u evropskoj industriji i njenoj ekonomiji.

    “Mislim da danas nismo spremni za embargo, osim ako nismo spremni da prihvatimo posljedice. Jednu stvar treba svi da razumiju a to je da se naše snabdijevanje gasom ne obezbjeđuje sopstvenom proizvodnjom u Evropi, već snabdijevanjem iz Rusije”, rekao je Stern za list “Kurijer”.

    Predsjednik Evropske komisije Ursula fon der Lajen najavila je juče novu rundu sankcija Moskvi, uključujući embargo na uvoz ruske nafte u Evropu. Međutim, evropski predstavnici nisu postigli dogovor o mogućim ograničenjima.

    Tokom proteklih mjeseci, evropske zemlje su uvele nekoliko rundi sankcija Rusiji zbog specijalne operacije u Ukrajini. Kao odgovor, u aprilu je predsjednik Vladimir Putin potpisao dekret kojim se nalaže da svi ugovori za isporuku gasa kompanijama iz “neprijateljskih zemalja” moraju biti plaćeni u ruskoj nacionalnoj valuti.

    Ruski energetski gigant “Gasprom” obustavio je 27. aprila isporuke gasa po ugovorima sa bugarskom kompanijom “Bulgargaz” i poljskom “PGNiG” zbog odbijanja novog postupka plaćanja, podsjeća “Sputnjik”.

  • Bugari će tražiti izuzeće iz embarga; Slovaci – tri godine; i Češka se pridružila

    Bugari će tražiti izuzeće iz embarga; Slovaci – tri godine; i Češka se pridružila

    Bugarska će tražiti izuzeće ukoliko se Evropska unija dogovori o izuzimanju nekih zemalja članica od bilo kakvog embarga na rusku naftu.

    To je danas izjavio zamenik bugarskog premijera Asen Vasilev.

    “Bugarska, tehnološki, može bez ruske nafte, ali to bi znatno povećalo cene goriva. Dakle, ako Evropska komisija razmatra izuzeća, mi bismo želeli da iskoristimo takvu mogućnost”, rekao je Vasilev u intervjuu za jedan finansijski list, javlja Rojters.

    Sijarto: Mađarska ne može da podrži predloženi embargo EU

    “Mađarska ne može da podži predloženi embargo Evropske unije na uvoz sirove nafte iz Rusije jer bi to razorilo njenu energetsku bezbednost”, poručio je danas ministar spoljnih poslova te zemlje Peter Sijarto.

    “Briselski paket sankcija predviđa zabranu isporuka nafte iz Rusije u Evropu u prilično kratkom roku, u slučaju Mađarske do kraja sledeće godine”, rekao je Sijarto u video-poruci objavljenoj na Fejsbuku, prenosi Rojters.

    On je naglasio da Budimpešta ne može da podrži predložene mere EU u sadašnjem obliku.

    “Mađarska bi na ove mere mogla da pristane samo ukoliko bi uvoz sirove nafte iz Rusije preko naftovoda bio izuzet iz sankcija”, rekao je Sijarto.

    Slovačka traži trogodišnji tranzicioni period

    Slovačka želi trogodišnji prelazni period kako bi postepeno sprovela predloženi naftni embargo Evropske unije na kupovinu ruske nafte, izjavio je danas ministar ekonomije Ričard Sulik.

    Slovačka, koja se u velikoj meri oslanja na ruske isporuke sirove nafte, podržava sankcije EU, rekao je Sulik, ali i dalje traži izuzeće koje bi joj dalo vremena da obezbedi snabdevanje naftom od alternativnih dobavljača, prenosi Rojters.

    Predloženi embargo Evropske komisije uključuje postepeno okončanje snabdevanja ruskom sirovom naftom u roku od šest meseci i naftnim derivatima do kraja 2022.

    Pročitajte još:

    Šta donosi novi paket sankcija: Prestanak uvoza ruske nafte; jedna mera uključuje i SWIFT

    Peskov: “Zapad će platiti veliku cenu”

    “Nećete da kupujete našu naftu? Pa nemojte. Ali kupovaćete je preko trećih zemalja”

    I Češka traži izuzeće: “Pokušavamo da dobijemo odlaganje za dve, tri godine”

    I Češka će privremeno tražiti izuzeće od evropskog embarga na uvoz ruske nafte kako bi dobila na vremenu za povećanje kapaciteta naftovoda, izjavio je u sredu premijer Petr Fiala. “Spremni smo da podržimo ovu odluku (o sankcijama u vezi sa naftom), ali da Češka dobije odlaganje potrebno da poveća kapacitet kojim nafta može da se isporučuje Češkoj”, rekao je Fiala.

    “Pokušavamo da dobijemo odlaganje za dve, tri godine”, dodao je on.

    Češka pokušava da poveća kapacitet naftovoda TAL, koji ide od Italije preko Austrije do Nemačke i čeka dozvolu bavarskih vlasti.

  • EU: Bilo koja država bi mogla da bude sljedeća

    EU: Bilo koja država bi mogla da bude sljedeća

    Evropska komesarka za energetiku Kadri Simson izjavila je danas da je odluka Gasproma da obustavi isporuke gasa Bugarskoj i Poljskoj “prekretnica u trenutnoj krizi”.

    Ona je na vanrednom sastanku ministara energetike EU u Briselu ocijenila da je to neopravdano kršenje postojećih ugovora i upozorenje da bi bilo koja država članica mogla da bude sljedeća.

    Poručila je da, iako ne postoji neposredna prijetnja evropskim snabdijevanjima gasom, neizvjesnost situacije znači da bi zemlje članice EU trebalo da unaprijede nacionalne planove za vanredne situacije, izgrade dovoljno zaliha gasa prije zime i nastavi rad na diverzifikaciji snabdijevanja preko energetske platforme EU, prenosi Bi-Bi-Si.

    Podsjetila da je prvi sastanak Platforme održan 7. aprila, a da su prvi regionalni sastanci održani 12. i 13. aprila, kao i da su prošle nedjelje Komisija i Bugarska dogovorile da uspostave prvu regionalnu radnu grupu koja će se baviti pitanjima bezbjednosti snabdijevanja nakon što je Gasprom prekršio ugovor o snabdijevanju.

    “Prvi sastanak na visokom nivou radne grupe biće održan već ovog četvrtka u Sofiji, gdje smo pozvali i naše partnere sa zapadnog Balkana”, poručila je ona.

    Naglasila je da će energetska platforma EU biti otvorena za istočne pridružene partnere EU i zapadni Balkan, objavljeno je na sajtu Evropske komisije.

    Rekla je da je Komisija dala smjernice državama članicama EU po pitanju plaćanja u rubljama.

    “Jasno smo stavili do znanja da je riječ o jednostranoj promjeni ugovora, neopravdanoj komercijalnim razlozima, i da je prema privrednom zakonu potpuno legitimno da je odbijemo. Objasnili smo da plaćanja u rubljama dovode do jasnog kršenja sankcija, jer obezbjeđuju sredstva za rad Centralne banke”, poručila je Simson.

    Dodala je da mnoge evropske energetske kompanije treba da izvrše sljedeću isplatu Gaspromu sredinom maja, kao i da pokušavaju da bolje razumiju šta treba da urade.

    “Države članice i kompanije ne bi trebalo da imaju iluzije da se po ovom pitanju mogu osloniti na dobru vjeru Gasproma i ruskog režima”, rekla je evropska komesarka za energetiku.

    Istakla je da je na današnjem sastanku ukazano na važnost jedinstva i koherentnosti odgovora zemalja EU.

    Takođe je poručila da je obećala ministrima da će službe, zajedno s pravnim službama i Komisije i Savjeta, pripremiti detaljnije uputstvo šta kompanije mogu, a šta ne mogu da rade u okviru sankcija.

    “U ovoj fazi ne postoji neposredan rizik za sigurnost snabdijevanja Evrope. Za sada se nastavljaju isporuke za Poljsku i Bugarsku alternativnim rutama iz Grčke i Njemačke”, poručila je ona.