VRBAS Media

Oznaka: EU

  • Pendarovski i Mišel o idejama za stvaranje Evropske geopolitičke zajednice

    Pendarovski i Mišel o idejama za stvaranje Evropske geopolitičke zajednice

    Predsjednik Sjeverne Makedonije Stevo Pendarovski i predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel razgovarali su u Ohridu u najnovijim idejama za stvaranje “Evropske geopolitičke zajednice”.
    Kako je saopštio kabinet predsjednika Sjeverne Makedonije, Pendarovski je istakao da je dobrodošla svaka ideja koja će obezbijediti dublju operativnu saradnju u rješavanju zajedničkih izazova i interesa, kao što su stabilnost i bezbjednost evropskog kontinenta i koja neće zamijeniti politiku proširenja Unije zemljama Zapadnog Balkana.

    Predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel je popodne doputovao u Ohrid u posjetu Sjevernoj Makedoniji u okviru regionalne turneje po Zapadnom Balkanu.

    Dva predsjednika su, kako se navodi, „uoči junskog Samita EU, kojem prethodi sastanak rukovodstva Evropske unije i Zapadnog Balkana, razgovarali o evropskom dosijeu Sjeverne Makedonije, izazovima i mogućim modalitetima za njihovo prevazilaženje“.

    Pendarovski i Mišel su se, dodaje se, osvrnuli i na vojnu agresiju Rusije u Ukrajini, moguće prijetnje bezbjednosti u regionu i šire, kao i na rješavanje ekonomskih izazova, suočeni sa efektima zdravstvene i energetske krize.

    U okviru posjete predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel biće gost na drugom Prespanskom forumu za dijalog, koji počinje sutra, na kojem će zajedno sa predsjednikom Sjeverne Makedonije Stevom Pendarovskim otvoriti prvu sesiju.

    Najavljeno je da će Pendarovski i Šarl Mišel sutra imati i “tet-a-tet” sastanak u predsjedničkoj vili “Biljana” u Ohridu, nakon kojeg će održati zajedničku konferenciju za nivinare.

  • Rusi planiraju napad na druge države?

    Rusi planiraju napad na druge države?

    Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski pozvao je danas Evropsku uniju da pooštri sankcije Rusiji.

    On je upozorio da bi ruske snage mogle da napadnu druge države nakon invazije na njegovu zemlju, prenosi Rojters.

    “Kao i u prošlosti, ruska invazija na Ukrajinu je prvi korak koji ruskom rukovodstvu treba da otvori put ka drugim zemljama i osvajanju drugih naroda”, poručio je Zelenski.U obraćanju pred oba doma češkog parlamenta putem video-veze, on je ponovio pozive Evropskoj uniji da dozvoli Ukrajini da krene na putu ka članstvu u Uniji dajući joj status zemlje kandidata, navodi britanska agencija.

  • Formira se novi centar moći u EU

    Formira se novi centar moći u EU

    Njemačka i Francuska su se do sada smatrale “motorom” Evropske unije. Da li dvojac u kojem su italijanski premijer Mario Dragija i francuski predsjednik Emanuel Makron sada predstavlja nekakvu protivtežu tom “motoru”?

    Posljednjih nekoliko nedjelja i mjeseci francuski predsjednik Emanuel Makron i italijanski premijer Mario Dragi pokazali su veliko jedinstvo po pitanjima evropske politike. Oni pokušavaju da udahnu život tzv. “Kvirinalskom sporazumu”, koji je svečano sklopljen između Francuske i Italije u novembru 2021. u Rimu. Taj temeljni ugovor o kojem se pregovara od 2017. često se poredi sa “Jelisejskim sporazumom” i “Ahenskim ugovorom” koji su francusko-njemačke odnose učinili posebno bliskim. Njemačka i Francuska oduvijek su se smatrale “motorom” ili “tandemom” u Evropskoj uniji, bez kojih ne može da se sprovede nijedan veliki projekat, piše DW.

    Premijer Dragi, koji od 2021. vodi relativno stabilnu tehnokratsku vladu u koaliciji velikog broja stranaka, želi da vrati Italiju u centar evropske pozornice. Odnose sa francuskim mediteranskim komšijama, koji su posljednjih godina bili znatno narušeni, posebno pod populističkim pokretom “Pet zvijezda”, ponovo bi trebalo poboljšati i ojačati. Neki mediji u Italiji i Francuskoj već pišu o dvojcu Dragi i Maron kao “Drakron”. To podsjeća na neologizme kao što je “Merkozi”, kojim se svojevremeno opisivao francusko-njemački par Angela Merkel i Nikola Sarkozi.

    Rim i Pariz demonstriraju sklad
    Upada u oči način na kojim Maron i Dragi, a obojica su po zanimanju bankari, sinhronizuju svoje ideje o Evropi i nakon početka ruske vojne operacije u Ukrajini. Makron je u maju predložio “Evropsku političku zajednicu” koja bi okupljala zemlje-kandidatkinje za članstvo u EU, uključujući i Ukrajinu, Gruziju i Moldaviju. Italija je odmah prihvatila to drugorazredno članstvo.

    Italijanski ministar za evropska pitanja Vinćenco Amendola ocijenio je u Evropskom parlamentu da će francuski prijedlozi dovesti do odlučnih koraka naprijed u saradnji na području energetike, kao i vanjske i odbrambene politike. Italija izričito podržava Makrona.

    “Samo kohezijom Evropske unije u ovom istorijskom trenutku možemo se zaštititi od opasnosti rata”, rekao je Amendola.

    Italija i Francuska se takođe slažu i oko toga da se ugovori EU moraju izmijeniti kako bi se omogućilo većinsko odlučivanje o spoljnoj politici i drugim važnim pitanjima. Premijer Dragi pritom koristi izraz “pragmatični federalizam”. Na kraju će morati da dođe do promjena ugovora. Kako je saopšteno, želja je da se “hrabro i samopouzdano” ide prema naprijed. Rimu i Parizu je očigledno dosta da zemlje poput Mađarske stalno blokiraju važne odluke.

    Berlin posmatra – za sada
    Iz Berlina, koji je sa Parizom do sada činio “EU-tandem”, za sada se ne može čuti mnogo po pitanju tih prijedloga. Što se tiče francusko-italijanske inicijative, kaže se samo da su promjene ugovora izuzetno teške. Kancelar Olaf Šolc (SPD) ocijenio je da su Makronovi prijedlozi za “Evropsku političku zajednicu” – “zanimljivi”, ali nije bilo oduševljenog odobravanja kao u Rimu. Na zajedničkoj konferenciji za novinare u Berlinu početkom maja, Šolc je podsjetio Makrona da su preuzete čvrste obaveze prema šest zemalja-kandidatkinja na Zapadnom Balkanu.

    Na tu obavezu Šolc stalno podsjeća, to je uradio i prilikom nedavnog putovanja po Balkanu.

    No, kao i Mario Dragi, i Makron je prilično skeptičan prema punopravnom članstvu tih zemalja. Komentarišući Šolcov govor na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, italijanski list “Korijere dela sera” kritikovao je kancelara zbog “nedostatka evropske vizije”, kao i zbog toga što nije komentarisao ništa u vezi sa Makronovim i Dragijevim prijedlozima.

    Jedinstvena politika prema Ukrajini
    Francuski predsjednik, italijanski premijer i njemački kancelar uglavnom se slažu oko politike prema Rusiji i Ukrajini, i prema nekim navodima čak bi zajedno trebalo da do kraja juna otputuju u Kijev. Njihov cilj je da se postigne sporazumni završetak operacije u Ukrajini. Dragi je čak predstavio mirovni plan koji je nastao u konsultacijama sa Ujedinjenim nacijama i koji predviđa neku vrstu kompromisa između Rusije i Ukrajine.

    Makron je sa svoje strane izazvao pomutnju svojom izjavom da se ruski predsjednik Vladimir Putin ne smije ponižavati, a Šolc je i dalje oprezan u odabiru riječi i još uvijek izbjegava da kaže da Rusiju treba pobijediti. Njih dvojica su se zbog toga našli na meti oštre kritike poljskog nacionalno-konzervativnog predsjednika Andžeja Dude, koji je u intervjuu za njemački list “Bild” oštro osudio telefonske razgovore političara EU sa Putinom.

    “Da li je neko tako razgovarao sa Adolfom Hitlerom tokom Drugog svjetskog rata? Da li je neko rekao da Adolf Hitler mora da sačuva obraz?”

    Opušteno kad je novac u pitanju
    Francuski predsjednik i italijanski premijer potpuno su složni kada je novac u pitanju. Čak i prije rata u Ukrajini, u decembru 2021. u članku za “Fajnenšel tajms” predložili su finansiranje nacionalnih budžeta kroz veća dugovanja, i to ne samo na nacionalnoj, već i na nivou Evropske unije. Na taj način bi trebalo da se finansiraju ulaganja u zaštitu klime.

    Nedavno su Francuska i Italija, a obje zemlje su već sada u velikom minusu, naznačile da žele da uvedu gornje granice cijena energije u EU. Posljedice inflacije trebalo bi ublažiti povećanjem duga i trajno promijenjenim paktom o stabilnosti evra. Vlada u Berlinu do sada je odbacivala takav kurs “Drakrona”. Dalje zaduživanje EU, za koje bi Njemačka morala da snosi znatan dio tereta, kao i opuštena dužnička politika u evrozoni, za njemačkog ministra finansija Kristijana Lindnera (FDP) je “crvena krpa”.

    Njemačka – od fundamentalnog značaja za Francusku
    Da li će, dakle, unutar Evropske unije, italijansko-francuski tandem postati važniji od francusko-njemačkog? Da li se u EU pojavljuju dva centra moći? Francuski istoričar i stručnjak za Italiju Mark Lazar, ne misli tako. On je u intervjuu za francuski list “Le Ehos” ocijenio da će odnos Francuske sa Njemačkom uvijek biti temeljniji i važniji od svih drugih.

    No, francusko-njemački “brak” pomalo je u krizi i zato ne čudi što Makron traži i druge partnere.

    “Francuske diplomate uvijek prvo gledaju u smjeru Njemačke. Italija sanja o trouglu Pariz-Berlin-Rim, jer zbog niza istorijskih razloga pati od svojevrsnog kompleksa inferiornosti prema francusko-nemačkoj vezi “, kaže Lazar, koji predaje na elitnom Pariskom institutu političkih nauka (Science Po).

    Na predstojećem samitu EU krajem juna, Makron i Dragi žele da promovišu svoje reformske pristupe Uniji. To je dogovoreno na neformalnoj večeri u Jelisejskoj palati u Parizu. Tradicionalno, međutim, takvi sporazumi postoje i između francuskih predsjednika i njemačkih kancelara. A ni Šolc ne sjedi mirno i upućuje oprezne signale prema Rimu. Početkom aprila dogovorio se sa Dragijem o prisnijoj saradnji u oblasti naoružanja i odbrambene politike, kao i o podršci inovacijama.

    Mariju Dragiju, međutim, ne preostaje baš mnogo vremena za njegove velike evropske planove. On nakon izbora, koji bi trebalo da se održe najkasnije sljedećeg proljeća, vjerovatno više neće biti premijer. Slično kao i Makronu, i njemu su desni populisti za petama. Oni bi opet mogli da postanu najjača politička snaga u Italiji, a karte bi se tada ponovo izmiješale.

  • Zemlje EU traže izmjene ugovora o nabavkama vakcina

    Zemlje EU traže izmjene ugovora o nabavkama vakcina

    Vlade zemalja Evropske unije pojačavaju pritisak na kompaniju Fajzer i druge proizvođače vakcina protiv kovida-19 da ponovo preispitaju kupoprodajne ugovore, upozoravajući da bi milioni doza vakcina koje više nisu potrebne mogle da propadnu, navodi se u dokument u koji je Rojters imao uvid.

    Otome su juče u Luksemburgu razgovarali ministri zdravlja zemalja članica EU, iako je Evropska komisija izrazila rezerve u pogledu onoga što bi se moglo postići.

    Kako je za Rojters rekao neimenovani poljski diplomata, ta zemlja predvodi napore da se izvrši revizija ugovora sa farmaceutskim kompanijama, jer ima više od 30 miliona doza na zalihama, a važeći ugovor je obavezuje da mora da kupi još 70 miliona vakcina.

    Poljska apeluje da se izvrši revizija ugovora kako bi se izbjeglo rasipanje novca.

    Tokom najakutnije faze pandemije, a zbog bojazni od mogućih nestašica, Evropska komisija i vlade EU pristale su da kupe ogromne količine vakcina, uglavnom od kompanije Fajzer i partnera njemačkog Bajonteka.

    Međutim, uporedo sa smirivanjem pandemije u Evropi i značajnim usporavanjem vakcinacije, mnoge zemlje sada bi htjele da izmjene ugovore kako bi smanjile zalihe i shodno tome troškove za nabavke vakcina, prenosi Tanjug.

  • Prva izjava nakon izveštaja o Srbiji

    Prva izjava nakon izveštaja o Srbiji

    Izvestilac Evropskog parlamenta za Srbiju kaže da ovogodišnji izveštaj o Srbiji jasno stavlja do znanja da je “perspektiva članstva vrlo jasna”.

    Međutim, kako dodaje Vladimir Bilčik, Srbija mora da načini ”odlučujući napredak” na tom putu.

    “Odlučujući napredak može biti postignut ukoliko i kada Srbija učini korake ka usklađivanju sa spoljnom politikom EU”, poručio je Bilčik u prvoj izjavi posle glasanja o Izveštaju u Spoljnopolitičkom odboru EP.

    Bilčik je rekao da se veliki deo izveštaja o Srbiji odnosi na agresiju Rusije na Ukrajinu, pri čemu se Srbija poziva da donese ”odlučne izbore”.

    ”Evropski put je zasnovan na vladavini prava, evropskim vrednostima, ali i usklađivanju sa spoljnom politikom.

    Izveštaj naglašava da je stepen usklađenosti Srbije najniži u regionu Zapadnog Balkna. Mi ne želimo da postavljamo ultimatum, ali trebalo bi da bude jasno svima u Srbiji šta se očekuje od ovog partnerstva koje je esencija evropskog puta. Očekujemo da Srbija donese neke izbore i da bude na pravoj strani istorije kada je u pitanju ova agresija”, poručio je Bilčik.

    On ocenjuje da je ”sedenje na više stolica” i nastavak EU puta postalo ”gotovo neizvodljivo” posle početka rata u Ukrajini i ističe da bi bilo korisno da se Srbija uskladi ”što pre” sa potezima EU.

    Kada je reč o delu teksta Izveštaja koji pominje ”međusobno priznaje” kao osnovu finalnog sporazuma u dijalogu Beograda i Prištine, Vladimir Bilčik poručuje da je bilo ”teških pregovora o tekstu”, da je ”pohvaljena uloga Beograda u dijalogu”, a da je njegova ocena da Priština ”nije bila konstruktivni partner” poslednjih meseci.

    ”Nisam srećan zbog pominjanja međusobnog priznaja u Izveštaju, ali većina u Evropskom parlamentu priznaje nezavisnost Kosova, i politička odluka većine je bila da se to nađe u tekstu. Želeo bih da javnosti u Srbiji objasnim da EP ne odlučuje o priznaju Kosova. U ovom trenutku ne vidimo nikakve korake u pravcu priznanja Kosova od strane pet država članica koje ga ne priznaju”, kazao je Bilčik.

    Izvestilac za Srbiju napominje da je u 2021. godini postignut napredak kada je reč o otvaranju klastera od četiri poglavlja u pristupnim pregovorima Srbije sa EU, kao i da je došlo do pozitivnih promena u oblasti vladavine prava, što se ogleda u ustavnim izmenama usvojenim posle referenduma.

    Bilčik je pozvao na brzo formira je organa vlasti nakon izbora održnih 3. aprila i poručio da je Međupartijski dijalog koji je vođen pod posredovanjem Evropskog parlamenta doveo do toga da ”vlast i opozicija sednu za isti sto” i da se ”okonča bojkot srpske politike”.

  • Pred Zelenskim veliki izazovi

    Pred Zelenskim veliki izazovi

    Ovakve vijesti postale su svakodnevne: na evropskim berzama cijene dionica pale i u ponedjeljak ujutro, peti dan zaredom, jer se ulagači plaše da će najviša inflacija u SAD u 40 godina navesti američku centralnu banku (Fed) na agresivnije povećanje kamata ranije nego što se očekivalo.

    Ina azijskim berzama cijene dionica su oštro pale, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih deonica, bez japanskih, oko 9.30 sati bio u minusu oko 2,5 odsto. Pritom je na Tokijskoj berzi indeks skliznuo akcija odsto, dok su cijene dionica u Šangaju, Hong Kongu i Južnoj Koreji pale između 0,9 i 3,5 odsto.

    Globalna se ekonomija još nije oporavila od šoka izazvanog pandemijom pa se i dalje nosi s poremećajima koji su doveli do usporavanja rasta najvećih svjetskih ekonomija. Na tu su kritičnu masu došli i geopolitički udari koji su dali dodatni zamah geoekonomskim neizvjesnostima.

    Ruska agresija na Ukrajinu presudni je geopolitički faktor u ovom trenutku, a kako se približava ljeto, a rat ne jenjava, sve je veća zabrinutost za nastavak negativnih efekata, primarno za Evropu koja osjeća najteže posljedice. Otkako se Moskva vratila vojnom modelu koji favorizuje njenu prednost, moćni topovski i raketni udari uz podršku oklopa u Donbasu, ostvarila je i određene uspjehe. Iako u Kijevu i dalje vlada optimizam, realni pogled na odnos snaga, osim kad je riječ o moralu – a u ovakvom modelu ratovanja, za razliku od otvorenog napada na Kijev, neprestane eksplozije granata ne lome, ali slabe moral branitelja jer se ne vidi protivnik – iznosi na vidjelo rusku prednost, malu, ali prednost.

    Vrijeme je, dakle, stvaranja preduslova primirja i to je prioritet Evropi.

    U subotu je u Kijevu, nenajavljeno, osvanula Ursula fon der Lajen, predsjednica Evropske komisije. U nedjelju je njemački Bild am Sontag objavio da će kancelar Olaf Šolc konačno u Kijev. Kao lider jakog tima, uz njega dolaze i francuski predsjednik Emanuel Makron i italijanski premijer Mario Dragi. Ni jedan od njih od početka ruske agresije nije bio u Kijevu, a Dragi i Makron su razgovarali s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Kancelar Šolc nije išao u Ukrajinu zbog besramnog napada ukrajinskog ambasadora na njemačkog predsjednika Franka Valtera Štajnmajera. Da bi promišljeno i hladno, ali realno, rekao da ne želi da se slika i vrati kući bez rezultata.

    Evropski povjerenici su u ponedjeljak na sastanku utvrđivali hoće li Ukrajini dati status kandidata. Dijelom je zbog toga predsjednica Lajen bila u Kijevu. Odluka nije laka, Zapadni Balkan osjeća se odbačenim, a u redu stoje Moldavija i Gruzija. Za ovu posljednju, koliko bila važna geopolitički, ipak treba razmisliti može li ispuniti kriterijum- evropska.

    Prema informacijama koje je objavio Fajnenšal tajms mogući ishod je da Ukrajina ove nedjelje dobije status kandidata, ali uz čvrsto utvrđeni spisak obaveza unutrašnjih reformi, a na prvom su mjestu borba protiv korupcije i vladavina prava. Riječ je o političkom ustupku koji bi trebalo da oslabi otpor ukrajinskog vođstva bilo kakvoj ideji pregovora s Moskvom. Nakon toga – datum još nije određen, Volstrit džornal govori o četvrtku – u Kijev bi došla trojka najmoćnijih, koji će biti presudni u obnovi porušene zemlje i njenom približavanju EU.

    To bi svakako bio dosad najteži sastanak ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog jer je Njemačka krenula u proces oslobađanja od ruskih energenata, ali želi da taj proces budu postupan i ne izazove nagle, dubinske udare industriji s negativnim posljedicama. Francuska se dobro oporavlja, postaje važno središte finansijske industrije nakon Bregzita i želi da se taj trend nastavi. Italija je zadužena, a zbog najavljenog rasta referentnih kamata Evropske centralne banke poskupljuje joj zaduživanje i to je brine u svjetlu parlamentarnih izbora iduće godine nakon kojih će Dragi napustiti premijerski položaj.

    Stabilnost tripoda koji predstavlja ovaj trijumvirat od vitalne je važnosti za stabilnost prvo evropodručja, a posljedično i čitave EU. Ukrajina, iako razmišlja u vanrednim, ratnim okolnostima, mora biti svjesna uticaja ovog procesa na vlastitu otpornost. Istočne članice EU prazne skladišta oružja i municije sovjetskog normativa, a za moderno oružje po standardu NATO potrebna je obuka za koju nema vremena. Ni logistike za popravak.

    Nije ni Rusija u idealnim okolnostima, uvodi u borbu zastarele tipove naoružanja, tenkove, ali količinski je i dalje u prednosti, prenosi Blic.

    Severodonjeck je moguća prekretnica jer je sve više znakova da Ukrajina ne može da ga zadrži. Njegovim padom Rusija bi mogla da opravdati uspjeh “specijalne vojne operacije”, a Kijev javnosti da objavi da je potrebno zaustaviti masakr vojnika – predsjednik Zelenski rekao je da dnevno gine 60 do 100 ljudi, što je dugoročno pogubno za zemlju. Jedan od scenarija bilo bi primirje po modelu Korejskog poluostrva. Koji god se model stavio na sto, krucijalni je termin “primirje” koje sada odgovara svima. Predsjednik Zelenski ne jednom je rekao da su pregovori mogući kad se ruske snage vrate na stanje od 23. februara, dan prije napada. Koliko god hladno i bezosjećajno glasila ova rečenica, ali Zelenski mora biti svjestan da se Rusija neće povući s okupiranog, a da se razgovarati mora. Možda bi morao da razmišlja po modelu Nagorno Karabaha za koji je Azerbajdžan čekao godinama, pa ga vratio. Vremenska varijabla bi mogla biti presudna.

    Ukrajina bi, zauzvrat, dobila otvorena vrata prema EU, vremena da se vojno oporavi, Rusija bi mogla da proglasi pobjedu i s njom bi se, kad je riječ o konvencionalnom obliku ratovanja oslabljenom, moglo ozbiljno pregovarati o novoj sigurnosnoj arhitekturi u Evropi kako ne bi, kako je poručio Henri Kisingdžer, postala “kineska predstraža u Evropi”. Zaustavile bi se podjele koje, očekivano, rastu i unutar NATO i EU jer je primarni interes ostvaren, Rusija je zaustavljena i sada članice počinju da gledaju kroz optiku vlastitih interesa.

    Cijena energenata bi pala, ukrajinsko bi žito krenulo put Afrike i Azije, cena bi mu pala. Inflacija bi se smirila. Kijev i Moskva bi morali da uspostave trajne modele komunikacije. Uklonila bi se prijetnja mogućeg sukoba Rusije i NATO koja bi mogla da vodi prema nuklearnom armagedonu.

    Zelenski i njegov tim moraju dobro da poslušaju evropski trijumvirat, a i SAD će tomu biti sklon.

  • Drastično manja podrška građana Srpske ulasku BiH u EU

    Drastično manja podrška građana Srpske ulasku BiH u EU

    Prema istraživanjima, koje je u aprilu sproveo Fakultet političkih nauka u Banjaluci, građani Republike Srpske više nisu za bezuslovni ulazak BiH u Evoropsku uniju.

    Ta se podrška drastično smanjila u odnosu na oktobar 2019. godine, kada je skoro 70 odsto anketiranih podržavalo članstvo BiH u EU.

    Stručnjaci ističu da su na ove rezultate uticalni brojni faktori, među kojima je i ukrajinsko-ruski sukob.

  • Cvijanovićeva poručuje da je vrijeme da BiH malo pomogne EU da bi ona mogla da pomogne nama

    Cvijanovićeva poručuje da je vrijeme da BiH malo pomogne EU da bi ona mogla da pomogne nama

    Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović izjavila je danas da je došlo vrijeme da i BiH malo pomogne Evropskoj uniji da bi ona mogla da pomogne nama.

    Osvrćući se na jučerašnji sastanak lidera parlamentarnih stranaka iz BiH sa predsjednikom Evropskog savjeta Šarlom Mišelom u Briselu, Cvijanovićeva je rekla da i EU želi da zabilježi određeni napredak.

    – Ono što sam čula od predsjednika (SNSD Milorada) Dodika i učesnika sastanka jeste da nose pozitivne utiske, da su se organizatori trudili da izađu u susret onome što jesu realnosti u okviru BiH i da dokument koji se tamo pojavio, a koji je ispoliran u skladu sa zahtjevima iz Republike Srpske, predstavlja određene orjentire kako se ponašati u narednom periodu – rekla je Cvijanovićeva novinarima u Čelincu.

    Cvijanovićeva je navela da s obzirom na opredijeljenje da BiH kreće ka EU i na činjenicu da je došlo do ozbiljnog zastoja i da se nije mnogo toga dešavalo na tom planu u prethodnom periodu, ovaj sastanak trebalo da bude neka podsticajna priča.

    – Trebalo je da konačno počnemo raditi određene stvari, a da one budu u skladu sa našim ustavnim obavezama, ali i našim spoljno-političkim opredjeljenjem – rekla je Cvijanovićeva.

    Ona je izrazila žaljenje što je došlo do nesaglasnosti i što su pojedinci ovo iskoristili kao poligon za određena politička prepucavanja.

    – Ne sviđa mi se način (lidera PDP Branislava) Borenovića, koji je u ovoj priči pokazao da nije dorastao da sjedi tamo za stolom i rješava određene stvari. Jednako mi je neozbiljan i nastup lidera SDS koji je prije nekoliko dana govorio kako bi, ukoliko bi on pobijedio na izborima, BiH za osam godina bila u BiH – podsjetila je Cvijanovićeva.

    Prema njenim riječima, potrebno je da BiH pokaže dobru volju i da se kreće naprijed ka EU zato što se otvaraju vrata, i to na prilično neobičan način u odnosu na sve ono kako se do sada dešavalo u proširenju EU.

    – Zbog dešavanja u Ukrajini i određenim susjednim zemljama, nastoji se otvoriti prostor da što prije dođe do kandidatskog statusa. Pa onda, kada je to tako, kada su u pitanju neke druge države koje ranije nisu bile u redu čekanja, onda je zaista red da države zapadnog Balkana mogu da se kreću na tom putu, a ne da budu stvaljene u neki zapećak – navela je Cvijanovićeva.

    Cvijanovićeva je istakla da je zadovoljna onim što je čula od učesnika sastanka koji su pokušavali i uspjeli da mijenjajući određene stvari od onog kako su bile prvobitno zacrtane.

    – To nije dokument koji je potpisan, to nije zakon, ali jeste ozbiljan dokument koji bi trebalo da pokaže šta su to naši orijentiri kojim treba da se krećemo. Sigurna sam da će biti mnogo problema u realizaciji određenih stvari. Izgubili smo nepotrebno vrijeme zato što se i dalje insistira na 14 prioriteta, a sada nam govore da je potrebno da se zabilježi uspjeh u nekoliko tih ključnih prioriteta da bismo mogli da dođemo do kandidatskog statusa – rekla je Cvijanovićeva.

    Cvijanovićeva tvrdi da je Republika Srpska na sve to ukazivala prije tri i više godina, kada se pojavio dokument od 14 prioriteta.

    – Tada smo rekli `dajte da uradimo ono što je realno u tom periodu, dajte nam kandidatksi status, a nakon toga, svaki novi set iz tih 14 prioriteta, važite za neku novu fazu`. To znači da u fazi kada se čeka datum za početak pregovora rješavamo neka od tih pitanja, a nekad druga kada se počne sa pristupnim pregovorima – pojasnila je Cvijanovićeva.

    Međutim, podsjeća Cvijanovićeva, EU je išla prilično rigidno i tražila da se zabilježi značajan napredak u svih 14 prioriteta, što prosto nije moguće zato što u BiH još postoje određeni nesređeni odnosi i računi.

    – Žalim što političke partije iz Republike Srpske nisu pokazale onaj nivo saglasnosti i jedinstva i prepoznali ovo kao neku visokorangiranu temu kojom u ovom zlo vrijeme u Evropi treba da pokažemo i da smo raspoloženi da pričamo sa ljudima iz Evrope, ali i da vidimo da su ljudi iz Evrope raspoloženi da zajedno sa nama traže određena rješenja – rekla je Cvijanovićeva.

    Ona je dodala da je trebalo pružiti ruku, a ne koristiti ovo za neku političku arenu.

  • Austrija neće prihvatiti Ukrajinu u EU bez Zapadnog Balkana

    Austrija neće prihvatiti Ukrajinu u EU bez Zapadnog Balkana

    Austrija nikada neće odobriti status kandidata za članstvo u EU za Ukrajinu na teret država Zapadnog Balkana, poručio je predsjednik austrijskog parlamenta Volfgang Sobotka.

    „To Austrija nikada neće podržati”, naglasio je Sobotka u intervjuu agenciji APA.

    On je istakao da je Austriji bitno da sve zemlje Zapadnog Balkana nemaju samo evropsku perspektivu, već da im se pokaže put kojim mogu ući u EU.

    Podsjetio je da je austrijski kancelar Karl Nehamer jasno stavio do znanja da neće biti brzog pristupnog procesa za Ukrajinu.

    Sobotka je, u vezi austrijskog prijedloga za pristupni proces, rekao da je on dobar za zemlje Zapadnog Balkana.

    Prema njegovim riječima, punopravno članstvo u EU ne bi, prema predloženom austrijskom modelu, bilo sklonjeno sa stola, već, kaže, naprotiv.

    „Procesom upravljaju zemlje koje žele da pristupe. Ako ispune sve uslove onda će biti članice”, objasnio je on.

    Istovremeno je kritikovao trenutni pristupni proces sa 35 poglavlja, u kojem se, ukazuje, “beskonačno dugo pregovara bez da se građanima pokaže perspektiva”.

    Pored toga, kaže, austrijski „non-pejper » povlači pouke iz ranijih pristupnih procesa.

    “Bugarska I Rumunija su nakon veoma kratkog perioda pristupile, I željelo se naknadno riješiti više pitanja kao što je vladavina prava. Takvu situaciju ne želimo po drugi put”, objasnio je on.

    Sobotka je naglasio da je na Zapadnom Balkanu, na primjer, Srbija u oblasti faktičke ekonomske integracije sa državama EU već značajno daleko stigla nego što je po pitanju vladavine prava.

    Prema austrijskom prijedlogu, dodaje, treba da se omogući, još prije ispunjavanja preduslova, na primjer u oblasti vladavine prava, sprovesti zvanično i pravno ekonomsku integraciju.

    „Non pejper“ je, tvrdi, zbog toga i za članice EU ohrabrenje da ne blokiraju kandidate na putu u Uniju.

    Ocijenio je da je nepodnošljiv veto Bugarske protiv Sjeverne Makedonije, i da škodi ugledu EU u regionu.

    « Non pejper“ Austrije je dobar za sprečavanje takvih blokada.

    U vezi poređenja Kosova sa proruskim Donbasom Sobotka je poručio da se mora odbiti narativ Vladimira Putina.

    „Kosovo je već za vrijeme Jugoslavije imao autonomiju, prije nego što mu je ”Srbija 1989.ukrala nezavisnost”. Na drugoj strani Rusija je 1994.dala garancije teritorijalnom integritetu Ukrajine. Smatramo da ne može da se pregovara o nezavisnosti Kosova“, poručio je Sobotka.

    Ukazao je da je Kosovo proteklih godina po teškim pitanjima uvijek zauzimalo jasan proevropski stav, kao i sada podržavajući zapadne sankcije protiv Rusije.

  • Lajen: Mišljenje o kandidaturi UKR do kraja sledeće nedelje

    Lajen: Mišljenje o kandidaturi UKR do kraja sledeće nedelje

    Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je danas u Kijevu da će to telo do kraja sledeće nedelje dati mišljenje o tome da li Ukrajini treba dati status kandidata za pridruživanje EU.

    “Današnji razgovori pomoći će nam da završimo procenu do kraja sledeće nedelje” rekla je fon der Lajen na konferenciji za novinare posle razgovora sa predsednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim.

    Ona je ocenila da su ukrajinske vlasti “uradile mnogo u pravcu kandidature”, ali da postoji potreba da se primene reforem, na primer u borbi protiv korupcije”, prenosi Gardijan.

    Ona je istakla da je u toj oblasti neophodno ojačati ukrajinsko zakonodavstvo u borbi protiv korupcije.

    “Uradili ste mnogo da obezbedite vladavinu prava, ali morate dodatno da ojačate antikorupcijsko zakonodavstvo i obezbedite bolje funkcionisanje administracije da biste stvorili neophodne uslove za borbu protiv korupcije i da obezbedite nesmetano funkcionisanje biznisa”, rekla je Fon der Lajen.

    Ukazala je na potrebu da se platforma za rekonstrukciju Ukrajine iskoristi za stvaranje zajedničkog pravca, za jasnu mapu puta prema kojoj bi se sinhronizovao zajednički rad na rekonstrukciji Ukrajine da bi se zemlja “podigla iz ruševina”, prenosi Interfaks Ukrajina.

    „Ovo mora biti proces koji Ukrajina mora u potpunosti da uradi. Evropska komisija ima veliko iskustvo u upravljanju takvim situacijama i ulaganjima u reforme“, dodala je ona.

    Naglasila je da EU želi da usmeri investicije i obezbedi sprovođenje reformi kako bi se poboljšao život Ukrajinaca, da bi uspela da obnovi Ukrajinu, učini je privlačn