Sukob Etiopije sa jedne i Egipta i Sudana sa druge strane oko brane “Preporod” na Nilu mogao bi da preraste u prvi svjetski rat za vodu. Komplikovana situacija koja traje od kako je počela izgradnja brane 2012. godine zaoštrila se sa početkom punjenja jezera, a obje strane zveckaju oružjem.
Brana “Preporod” trebalo bi da bude završena 2023. godine i najveći je ekonomski projekat u Etiopiji, investicija vrijedna 4,7 milijardi dolara.
Planirano je da, kada bude gotova, proizvodi 15.000 gigavata struje. U Etiopiji se nadaju da će tako postati najveći izvoznik električne energije u Africi. Međutim, Egipat, ali i Sudan, zemlje koje su nizvodno na Nilu od brane, i čiji je opstanak vijekovima vezan uz ovu rijeku, strahuju da će ostati bez vode u periodu akumulacije jezera.
Napetost traje već dugo, a sada je posebno zaoštrena.
Prvo je etiopski general Buta Bačata Debele, zadužen za izgradnju brane u ministarstvu odbrane, rekao u televizijskom intervjuu za RT da njegova zemlja “ne želi da rešava pitanje brane sa Egiptom i Sudanom vojnim putem, ali da je spremna i za taj scenario“. Dodao je da bi o pitanju brane trebalo diskutovati preko Afričke unije, ali i da “egipatska strana ne želi da rješava problem kroz dijalog“ i da “odbacuje sve prijedloge“.
– Mislim da su pregovori najbolje rješenje i oni neće uspjeti da riješe problem vojnim putem. Oni neće pokušati da napadnu branu, ali čak i da to urade, neće moći da riješe problem ili da unište branu, jer nju ne mogu uništiti avioni i oni znaju koliko je čvrsta – rekao je etiopski general, prenosi RTRS.
Pojasnio je i da je počela druga faza punjenja brane, te da bi poslije toga, ukoliko bi neko srušio branu, “Egipat i Sudan bili zbrisani“.
Na riječi etiopskog generala odgovorio je egipatski ministar spoljnih poslova Sameh Šukri.
On je za egipatsku televiziju MBC rekao da su etiopski navodi o vojnom rješavanju, kao i vojnim sposobnostima Egipta, “provokacija“.
– Mi znamo šta je interes Egipta, a to je pravo na vodu, a znamo i kao da branimo prava egipatskog naroda – rekao je Šukri.
Egipatski ministar je istakao da njegova zemlja “uvijek pokušava da koristi mirne metode i mehanizme međunarodnih institucija, što ne mijenja činjenicu da smo sposobni i odlučni da odbranimo interes egipatskog naroda“.
On je optužio Etiopiju da krši međunarodne ugovore kada je u pitanju korišćenje vode iz Nila, kao što su ugovori iz 1929. i 1959. godine, ali i onaj iz 2015, koji predviđa da punjenje jezera počne tek kada se postigne dogovor zainteresovanih strana.
Egipat je, baš kao i Sudan, podneo zahtjev za održavanje sjednice Savjeta bezbjednosti UN po ovom pitanju.
Zvaničnici i Egipta i Etiopije više puta su izjavljivali da je pitanje vode iz Nila “pitanje života i smrti“.
