VRBAS Media

Oznaka: Estonija

  • Finska i Estonija optužuju Kinu da je brodom namjerno oštetila plinovod

    Finska i Estonija optužuju Kinu da je brodom namjerno oštetila plinovod

    Kineska vlada je pozvala Finsku i Estoniju da izvrše objektivnu istragu o oštećenju podmorskih kablova u Baltičkom moru. Oštećenje su vlasti Finske i Estonije okarakterisale kao namjernu saobotažu.

    Brod NewNew Polar Bear, koji je registrovan u Hong Kongu, nalazio se u blizini dva različita plinovoda za Baltičko more kada su oštećeni ranije u oktobru, zbog čega je u fokusu policijske istrage.

    Finska policija je otkrila da je brod registrovan u Hong Kongu plovio u blizini plinovoda Finska-Estonija kada je teško oštećen u oktobru.

    Istražitelji kažu da će biti potrebni mjeseci da se poprave te da je oštećenje uzrokovano vanjskom mehaničkom silom, a ne eksplozijom.

    Kina je pozvala na objektivnu, poštenu i profesionalnu istragu oštećenja naftovoda Baltic Connector.

    “Na plovilu nisu pronađene nikakve abnormalnosti zbog loših uslova na moru u to vrijeme”, rekli su iz Ministarstva vanjskih poslova Kine.

    U međuvremenu, Švedska je također izvijestila da je podmorski telekomunikacijski kabal koji vodi ispod Baltičkog mora do Estonije djelimično oštećen, a vlasti vjeruju da se to dogodilo istovremeno s oštećenjem plinovoda Baltic Connector.

    Brod NewNew Polar Bear je također bio u istom području kada se pretpostavlja da se šteta dogodila na švedskom plinovodu.

  • “Koliko je NATO miroljubiv, najbolje da pitate Jugoslaviju…”

    “Koliko je NATO miroljubiv, najbolje da pitate Jugoslaviju…”

    Portparolka ruskog MSP reagovala je na izjavu estonske premijerke Kaje Kalas.

    Premijerka je rekla da teritorijalna bliskost sa Rusijom “ne ostavlja Estoniji i nekim drugim zemljama drugog izbora nego da se obrate Alijansi za garanciju bezbednosti”.Naime, Kaja Kalas ranije je izjavila da je Rusija kriva za širenje NATO-a i da teritorijalna bliskost sa Rusijom “ne ostavlja Estoniji i nekim drugim zemljama drugog izbora nego da se obrate NATO-u za garanciju bezbednosti”. Premijerka je kazala da oni koji optužuju Alijansu za širenje i eskalaciju “usvajaju imperijalistički jezik i ideologiju Rusije”.

    “Da li treba da vas podsećam da se u poslednjih 30 godina stanovništvo Estonije smanjilo za 15 odsto? Danas se 330 hiljada od 1,3 miliona stanovnika Estonije nalazi ispod granice siromaštva, u pozadini činjenice da je više od polovine bogatstva i imovine koja pripada estonskim domaćinstvima koncentrisano u rukama evro orijentisanih elita, koji čine manje od pet odsto stanovništva. Tu pripadaju političari i profesionalni rusofobi kao što je sama Kaja”, napisala je Zaharova na Telegramu.

    Ako estonska premijerka Maja Kalas govori o malim baltičkim zemljama, onda za njih nije opasan mitski agresor, već samo njihovi NATO-centrični režimi, jer zahvaljujući njihovim aktivnostima, ove države su izgubile svoju nezavisnost, industriju, nauku i svaku slobodu, poručila je portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova, reagujući na izjavu premijerke Estonije.

    Ona je naglasila da je život pored agresora samo istorija Rusije, koja je stalno napadana sa Zapada, uključujući i teritorije koje se danas zovu Nemačka, Švedska, Francuska.

    “Agresori se nalaze u istom ideološkom gnezdu gde su se rodili nacizam i fašizam, a pre toga gde su vekovima cvetali trgovina robljem i kolonijalizam. NATO nije miroljubiva organizacija, već vojno-politički blok čiji zločini uključuju, posebno, uništenje libijske države, brutalno bombardovanje Jugoslavije i dvadesetogodišnji haos u Avganistanu”, zaključila je Zaharova.

  • Rusija odgovorila Estoniji

    Rusija odgovorila Estoniji

    Ambasador Estonije Margus Laidre moraće da napusti Rusiju 7. februara 2023. godine, navodi se u saopštenju ruskog Ministarstva spoljnih poslova u ponedeljak.

    “Ambasador Estonije Margus Laidre pozvan je 23. januara u Ministarstvo spoljnih poslova Rusije, gde mu je uručen oštar protest zbog postupaka estonskih vlasti. Ambasador Republike Estonije treba da napusti Rusku Federaciju 7. februara 2023. godine”, saopštili su u MIP-u.

    Ruska strana je odlučila da diplomatskog predstavnika u Rusiji i Estoniji snizi na nivo otpravnika poslova.

    Ovo je odgovor na radikalno smanjenje sastava ruske ambasade u Talinu, objasnilo je Ministarstvo spoljnih poslova, ističući da je celokupna odgovornost za razvoj situacije u potpunosti na estonskoj strani.

  • Premijerka Estonije: Ukinuti vize Rusima, posjeta Evropi je privilegija

    Premijerka Estonije: Ukinuti vize Rusima, posjeta Evropi je privilegija

    Predsjednica Vlade Estonije Kaja Kallas je zatražila da evropske zemlje ukinu turističke vize za državljane Rusije, uz obrazloženje da je “posjeta Evropi privilegija, a ne ljudsko pravo”.

    U ponedjeljak je finska premijerka Sanna Marin rekla da “nije ispravno da, dok Moskva vodi agresivni i brutalni rat protiv Ukrajine, Rusi mogu voditi normalan život, putovati u Evropu, biti turisti”.

    Evropska unija je zabranila aviosaobraćaj iz Rusije, ali Rusi mogu kopnenim putem stići do susjednih zemalja Estonije i Finske, odakle avionom putuju na druge destinacije.

    Povodom izjava Sanne Marin i Kaje Kallas, portparol Kremlja Dmitrij Peskov je rekao da će, “protokom vremena, prevladati razum”, javlja AP.

    Potpredsjednik Vijeća sigurnosti Rusije Dmitrij Medvedev je Kaji Kallas poručio: “Činjenica da ste slobodni nije vaša zasluga, već naš propust“.

  • U Estoniji žele dio Rusije: Pozivaju se na sporazum od prije sto godina

    U Estoniji žele dio Rusije: Pozivaju se na sporazum od prije sto godina

    Opoziciona Konzervativna narodna stranka Estonije predložila je parlamentu da razmotri pitanje povlačenja potpisa ispod sporazuma o kopnenoj i pomorskoj granici sa Rusijom iz 2014. godine.

    Parlament Estonije danas će razmatrati taj prijedlog.

    Kako navodi portal “Delfi”, estonski poslanici optužuju Moskvu za “ideološke i političke napade” na Talin i za “okupaciju” više od pet odsto estonske teritorije.

    “Nakon završetka okupacije i obnavljanja nezavisnosti, teritorija Estonije i kopnena granica se de jure, na osnovu sukcesije, ponovo uspostavljaju u skladu sa Tartuskim mirovnim sporazumom”, navodi se u obrazloženju prijedloga.

    Prema Tartuskom mirovnom sporazumu iz 1920. godine, Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika predala je Estoniji dio današnjih teritorija Rusije – Lenjingradske i Pskovske oblasti.

    Estonija je 1940. godine ušla u sastav Sovjetskog Saveza, a Moskva smatra da ovaj dokument nema pravnu snagu.

    Estonija i Rusija trenutno nemaju pravno regulisane granice. Nakon pregovora koji su trajali više od 10 godina, u Moskvi je 2005. godine potpisan sporazum o granici. Međutim, prilikom ratifikacije Talin je samoinicijativno ubacio u postojeći zakon preambulu u kojoj se poziva na Tartuski sporazum. Moskva je to shvatila kao mogućnost da Estonija u budućnosti ispolji teritorijalne pretenzije i povukla potpis sa sporazuma.

    Ministri spoljnih poslova dvije zemlje su 2014. godine potpisali novi sporazum, ali on još uvijek nije ratifikovan.

  • Rusija narušila vazdušne granice – hitno reagovali

    Rusija narušila vazdušne granice – hitno reagovali

    Ruski lovac Su-27 preleteo je granicu.

    Ministarstvo spoljnih poslova Estonije uručilo je protesnu notu ambasadoru Rusije zbog ruskog lovca Su-27 koji je narušio granicu te zemlje. To su danas izjavili u pres službi Glavnog štaba Ministarstva odbrane Estonije.

    “Incident se dogodio u rejonu ostrva Vajndlo. Avion se nalazio u vazdušnom prostranstvu Estonije manje od jednog minuta. On je leteo sa isključenim transponderom (uređaj za telekomunikaciju) i u vreme narušavanja estonske državne granice nije bio u kontaktu sa estonskom kontrolnom vazdušnog saobraćaja”, navodi se u saopštenju.

    U Ministarstvu su rekli da je ruski ambasador pozvan u Ministarstvo spoljnih poslova Estonije gde mu je uručena protesna nota.

    “Estonija smatra da je ovo veoma ozbiljan incident, s obzirom da su se povrede granice desile i ranije”, navelo je Ministarstvo.

    Prema podacima Glavnog štaba, ovo je prvo kršenje granice ove godine.

  • Njemačka blokirala estonsku isporuku oružja Ukrajini jer bi to “ugrozilo pregovore”

    Njemačka blokirala estonsku isporuku oružja Ukrajini jer bi to “ugrozilo pregovore”

    Njemačka je odbila dozvoliti Estoniji da isporuči svoje oružje njemačke proizvodnje u Ukrajinu jer smatraju da bi to podiglo tenzije. Estonija, Latvija i Litvanija obećale su podršku Kijevu protiv moguće ruske agresije.

    Navodi se da Njemačka blokira Estoniju u pružanju vojne podrške, objavio je u petak američki list The Wall Street Journal (WSJ).

    Izvještaj dolazi nakon što je američki State Department dao Estoniji zeleno svjetlo za slanje američkog oružja u Ukrajinu. Prema izvještaju, Berlin je odbio izdati dozvole kako bi oružje moglo biti izvezeno u Kijev.

    Sve dolazi u trenutku kada Evropa i SAD strahuju da se Moskva sprema za invaziju na Ukrajinu, nakon što je okupila 100.000 vojnika na granici. Rusija je negirala da planira napad, ali kaže da bi mo se ne ispuni lista njenih zahogla poduzeti neodređenu vojnu akciju aktjeva.

    Iako su se i drugi saveznici u NATO-u, uključujući Britaniju i Poljsku, također složili da izvoze oružje direktno u Ukrajinu, njemačka vlada je do sada to odbijala.

    “Njemačka nije podržavala izvoz smrtonosnog oružja posljednjih godina”, rekao je njemački kancelar Olaf Scholz na konferenciji za novinare u petak.

    Pozivajući se na estonske i njemačke zvaničnike, WSJ je izvijestio da Berlin primjenjuje isti princip na estonski arsenal jer potiče iz Njemačke.

    “Nadajmo se da ćemo dobiti odobrenje od Njemačke”, rekao je Kristo Enn Vaga, savjetnik estonskog ministra odbrane. “Estonija je pokazala da želimo pomoći Ukrajini u praktičnom smislu na bilo koji način”

    Zvaničnici njemačke vlade izjavili su da se protive slanju oružja Ukrajini jer strahuju da bi takve isporuke mogle povećati tenzije i otežati pregovore. Njemačka je jedan od vodećih svjetskih proizvođača i izvoznika oružja, s porastom prodaje od 21 posto od 2016. do 2020. godine, prema podacima Stokholmskog međunarodnog instituta za istraživanje mira.

    Sve tri baltičke države, Estonija, Letonija i Litvanija, navele su u saopćenju da će poslati svoje rakete Javelin i Stinger američke proizvodnje.

    “U svjetlu povećanja vojnog pritiska Rusije u Ukrajini i oko nje, baltičke države su odlučile odgovoriti ukrajinskim potrebama i pružiti dodatnu pomoć u vezi s odbrambenim snagama”, navodi se u saopćenju.

    “Ova pomoć će dodatno poboljšati sposobnost Ukrajine da brani svoju teritoriju i stanovništvo u slučaju moguće ruske agresije”, dodaje se.

  • Vojska vježba podizanje bodljikave žice na granici s Rusijom

    Vojska vježba podizanje bodljikave žice na granici s Rusijom

    Estonska vojska je u srijedu započela s nenajavljenom vježbom podizanja prepreka od bodljikave žice na svojoj istočnoj granici s Rusijom, objavljeno je u srijedu.

    Gotovo 1.700 pripadnika rezervnog vojnog sastava bilo je pozvano na sudjelovanje u ovoj vježbi koja će trajati sve do 25. novembra, a glavni joj je cilj provjeriti operativnu pripravnost vojnika i članova komandnog lanca. Estonska vlada želi testirati i saradnju između policije i graničara.

    “Ono što se događa u Poljskoj, Litvi i Latviji zahtjeva jačanje granične infrastrukture i u Estoniji”, izjavio je načelnik policije i graničara Elmar Vaher, piše Reuters.

    Prepreke će biti postavljene na deset lokacija duž granice, na kojima postoji pojačan rizik od ilegalnog ulaska u Estoniju.

    Od prošlog tjedna u Istočnoj Europi je dramatično povećan broj migranata koji žele ući na teritorij Europske unije, a većini je cilj dokopati se Njemačke.

    Čelnici EU-a optužuju bjeloruskog predsjednika Aleksandera Lukašenka da potiče migranate na ilegalan prelazak granice kako bi se osvetio za sankcije nametnute Bjelorusiji.

    “Sigurnosna situacija je doista opasna i napeta”, izjavila je estonska premijerka Kaja Kallas u parlamentu, referirajući se na sukobe između migranata i pripadnika osiguranja na poljsko-bjeloruskoj granici, iako se Estonija ne nalazi pod izravnom prijetnjom, s obzirom na to da, za razliku od Poljske i druge dvije pribaltičke države Latvije i Litve, ne graniči s Bjelorusijom.

  • Evropa je dobila “Bregzit izbeglice”, a jedna zemlja postala je pravi raj za njih

    Evropa je dobila “Bregzit izbeglice”, a jedna zemlja postala je pravi raj za njih

    Bivša sovjetska država pozdravlja britanske kompanije koje žele da pobegnu od hrpe propisa i finansijskih prepreka za poslovanje u Evropi.

    U početku se Viki Brok mučila da pronađe Estoniju na mapu, a kada je prošlog decembra odletela u baltičku zemlju, uzela je samo ručni prtljag, pretpostavljajući da će to biti kratko putovanje.

    Jedanaest meseci kasnije, gospođa Brok, preduzetnica iz Britanije, još je tamo, živi i radi u bivšoj sovjetskoj satelitskoj državi kao, kako ona kaže – “Bregzit izbeglica”, piše Njujork tajms.

    Ona je “podelila” svoj startap sa sedištem u Škotskoj i polovinu poslovanja prebacila u Estoniju, zemlju od 1,3 miliona ljudi koja pozdravlja kompanije željne da izbegnu klupko propisa i finansijskih prepreka koje Bregzit nameće britanskim firmama koje posluju u Evropi.

    Nekoliko hiljada čelnika drugih kompanija uradilo je isto: neki su se fizički preselili poput Viki, ali većina je ostala u Britaniji dok su svoju poslovnu registraciju prebacili u Estoniju. Čineći to, mogu da iskoriste članstvo zemlje u Evropskoj uniji i time dobiju nešto što je Britanija izgubila: slobodan pristup ogromnom jedinstvenom tržištu bloka od više od 400 miliona ljudi.

    Njihov odlazak je primer jednog od negativnih uticaja Bregzita, za koji kritičari kažu da povezuje izvoznike sa gomilom novih papira, nameće nova ograničenja u trgovini i ograničava njihovu mogućnost da regrutuju radnike iz inostranstva.

    Za Estoniju, priliv britanskih preduzeća, posebno tehnoloških firmi, doprineo je velikom skoku poreskih prihoda i ojačao reputaciju zemlje kao centra inovacija.
    To znači preokret za zemlju koja je, kao i druge baltičke države, pretrpela egzodus nekih od svojih najsjajnijih mladih radnika nakon 2004. godine, kada je ulaskom u Evropsku uniju svojim građanima omogućila pravo da žive i rade u Britaniji, koja je tada bila članica. Sada se odliv mozgova dešava u drugom pravcu.

    Tehnološka kompanija gospođe Brok, “Vistalworks”, koja se bori protiv nelegalne trgovine na mreži, osnovana je 2019. godine, tri godine nakon britanskog referenduma o Bregzitu. Znala je da bi nove trgovinske barijere koje je nametnuo Bregzit mogle da ometaju njenu sposobnost da posluje u kontinentalnoj Evropi, posebno ako se promene pravila o prenosu podataka – što je od vitalnog značaja za njenu kompaniju. Tako je ona krenula u potragu za odgovarajućom zemljom, dajući prioritet vrednostima poput vladavine prava, borbe protiv korupcije, finansijske transparentnosti i niskih poreza.

    “Nisam baš znala gde je Estonija, ali blistala je na svim tim listama”, rekla je Viki.

    Planira da zaposli do 30 radnika u narednih devet meseci. Na kraju će oko dve trećine osoblja startapa biti smešteno u Estoniji, a ti radnici će plaćati porez na dohodak i plate tamo, a ne u Britaniji. Porez na dobit biće naplaćen i u Estoniji.

    “Učimo estonski i odavde upravljamo i timom u Ujedinjenom Kraljevstvu i rastućom timom na tlu EU”, rekla je ona.

    Estonija je samo jedna u nizu zemalja koje nude takve mogućnosti za takozvane “digitalne nomade” koji ne moraju da žive u zemlji. Ali više od 4.000 britanskih firmi je videlo korist u tome, što je pomoglo da se poreski prihodi Estonije povećaju za 60 odsto u odnosu na 2020. godinu, prema komentarima premijerke zemlje Kaje Kalas. Poresku dobit procenila je na 51 milion evra.

    Estonija je, podsećanja radi, primila prijave za e-rezidenciju iz 176 zemalja, a Britanija je na četvrtom mestu na listi zemalja koje nisu članice Evropske unije, posle Rusije, Ukrajine i Kine. Davanje e-rezidentstva ne znači i davanje državljanstva, podseća strani medij. Međutim, prednosti su poreske stope od 20 procenata i za porez na dohodak i za porez na dodatu vrednost. Ovo poslednje se naplaćuje samo kada se profit raspodeljuje (a ne kada se zarađuje), omogućavajući preduzećima da rastu uz nisko poresko opterećenje.