VRBAS Media

Oznaka: emmanuel macron

  • Biden i Macron razgovarali o potrebi jačanja evropskih odbrambenih snaga

    Biden i Macron razgovarali o potrebi jačanja evropskih odbrambenih snaga

    Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Joe Biden i predsjednik Francuske Emmanuel Macron razgovarali su o jačanju evropske odbrane u telefonskom razgovoru u petak, saopćila je Bijela kuća dok Washington nastoji da popravi odnose nakon spora oko ugovora o podmornicama.

    Dvojica lidera “razgovarali su o naporima da se omogući jača i sposobnija evropska odbrana uz istovremeno osiguravanje komplementarnosti sa NATO-om”, navodi se u saopćenju.

    Biden će se sastati s Macronom u Rimu kasnije ovog mjeseca, a u saopćenju se kaže da se raduje prilici da “sagleda stanje u mnogim područjima američko-francuske saradnje i ojača naše zajedničke interese”.

    Oni su posljednji put razgovarali 22. septembra u svom prvom razgovoru nakon žestoke prepirke oko prodaje podmornica Australiji, što je ozbiljno zateglo odnose. Konkretno, Australija je pristala kupiti američku nuklearnu podmornicu i na taj način odustati od velikog, već postojećeg ugovora s Francuskom o kupovini konvencionalnih podmornica. Novi sporazum je razbjesnio Francuze.

    Macron je podsjetio da je francuski ambasador u Washingtonu i ministar vanjskih poslova Jean-Yves Le Drian uporedio Bidenove jednostrane metode sa metodama bivšeg predsjednika Donalda Trumpa, ali “bez tvitova”. Iako se Biden nije izvinio zbog tajnih pregovora o prodaji nuklearnih podmornica Australiji, on je priznao da bi to pitanje “imalo koristi od otvorenih konsultacija među saveznicima”, navodi se u kasnijem saopćenju.

    Američki dužnosnici od tada su pokušali popraviti odnose, a američki državni sekretar Antony Blinken posjetio je Pariz ranije ovog mjeseca i održao sastanak s Macronom.

  • Makron za globalno ukidanje smrtne kazne

    Makron za globalno ukidanje smrtne kazne

    Francuska će pokrenuti kampanju za ukidanje smrtne kazne širom svijeta u vrijeme kada bude predsjedavala EU, izjavio je danas predsjednik Emanuel Makron.

    On je rekao da će u Parizu biti održana konferencija građanskih grupa iz zemalja u kojima se smrta kazna primjenjuje ili je suspendovana.

    “Francuska, koja će biti predsjedavajuća EU u prvoj polovini 2022. godine, sarađivaće sa ostalim članicama bloka na izradi nacrta rezolucije UN koja će obavezati države da svake godine podnose izvještaj o broju izrečenih i izvršenih smrtnih kazni”, istakao je Makron u govoru povodom 40 godina od ukidanja ove kazne u Francuskoj.

    Francuska je bila 35. zemlja u svijetu koja je ukinula smrtnu kaznu.

    U međuvremenu su uslijedile abolicije i moratorijumi, pa u praksi većina zemalja više ne primjenjuje ovu kaznu, ali to i dalje čini nekoliko velikih država, uključujući Kinu, Iran i SAD.

    Francusko društvo i dalje je oštro podijeljeno kada je riječ o ovom pitanju, pokazuju rezultati anketa.

  • Macron: Talibanima postaviti uslove za međunarodno priznanje

    Macron: Talibanima postaviti uslove za međunarodno priznanje

    Predstojeći samit Grupe 20 (G20) mora poslati jasnu poruku afganistanskim talibanima o uslovima za međunarodno priznanje, izjavio je predsjednik Francuske Emmanuel Macron.

    On je u intervjuu za radiostanicu “France Inter” rekao da ti uslovi moraju uključivati jednakost žena, pristup stranim humanitarnim operacijama i nesaradnju sa islamističkim terorističkim grupama.

    “Vjerujem da bi međunarodno priznanje trebalo imati cijenu, a dostojanstvo žena, ravnopravnost muškaraca i žena, trebalo bi da bude jedna od tačaka na kojima insistiramo i trebalo bi da nam bude uslov”, istakao je Macron.

    Govoreći o samitu G20, koji bi trebalo da se održi u Rimu kasnije ovog mjeseca, Macron je najavio da će se govoriti o Afganistanu.

    “Apsolutno moramo, to jeste mi, Evropljani, Amerikanci, Kina, Rusija, velike sile Afrike, Azije, Pacifik i Latinska Amerika zajedno, imati vrlo jasnu poruku da ćemo postaviti uslove za priznanje talibana”, poručio je Macron.

  • Macron tražio oprost od alžirskih boraca koji su se borili na francuskoj strani

    Macron tražio oprost od alžirskih boraca koji su se borili na francuskoj strani

    Predsjednik Emmanuel Macron zatražio je oproštaj od Alžiraca koji su se borili za Francusku tokom alžirskog rata za nezavisnost.

    Priznao je da Francuska nije izvršila svoju dužnost prema grupi boraca poznatim kao Harkisi, javlja BBC.

    Mnogi su živjeli u lošim uslovima iza bodljikavih žica nakon što je vlada odbila priznati njihova prava na boravak u Francuskoj, navodi novinska agencija AFP.

    Oni koji su ostali u Alžiru suočili su se sa divljačkim odmazdama kao saradnici.

    Govoreći pred publikom Harkisa i njihovih potomaka u Parizu, Macron je obećao zakone o reparacijama, kao i spomenik.

    “U ime Francuske, glasnim i svečanim glasom priznajem Harkisima i njihovoj djeci da im je Republika ostala dužna. Borcima želim izraziti zahvalnost”, kazao je Macron.

  • Tenzije rastu, Bajden traži razgovor s Makronom

    Tenzije rastu, Bajden traži razgovor s Makronom

    Predsednik SAD Džo Bajden zatražio je telefonski razgovor sa predsednikom Francuske Emanuelom Makronom.

    Do toga je došlo usled pokušaja Amerike i Velike Britanije da smanje tenzije sa Parizom zbog novog bezbednosnog sporazuma sa Australijom.

    SAD, Velika Britanija i Australija potpisale su prošle nedelje bezbednosni sporazum AUKUS o gradnji podmornica na nuklearni pogon i Kanbera se povukla iz ugovora za Francuskom, prenosi Blic pisanje Srne.

    Britanski premijer Boris Džonson pokušao je da umanji zabrinutosti Pariza i istakao je da sporazum “nije planiran kao isključiv, već je to nešto što ne treba da izaziva zabrinutost, posebno kod francuskih prijatelja”.

    Portparol francuske administracije Gabrijel Atal potvrdio je da je Bajden zatražio telefonski razgovor sa Makronom i da bi to trebalo da se desi u narednim danima.

    “Želimo objašnjenja i SAD moraju da daju odgovor na ono što izgleda kao veliko kršenje poverenja”, istakao je Atal.

    Francuski ministar spoljnih poslova Žan-Iv le Drijan opisao je potez Kanbere kao “nož u leđa i neprihvatljivo ponašanje između saveznika i partnera”.

    Predsednik Francuske potom je naredio opoziv ambasadora iz Vašingtona i Kanbere.

  • Makron u obraćanju naciji: Islamisti će iskoristiti nerede

    Makron u obraćanju naciji: Islamisti će iskoristiti nerede

    Islamski militanti pokušaće da izvuku korist iz nereda u Avganistanu, rekao je danas francuski predsjednik Emanuel Makron, dodajući da će Francuska učiniti sve da osigura da Rusija, SAD i Evropa zajedno odgovore na ovu situaciju.

    “Avganistan ne smije ponovo da postane utočište za teroriste kao što je nekada bio”, rekao je Makron u obraćanju naciji.

    On je dodao da je ovo izazov za mir i međunarodnu stabilnost protiv zajedničkog neprijatelja.

    “Učinićemo sve što možemo kako bi Rusija, SAD i Evropa efikasno sarađivale, jer su naši interesi isti”, rekao je Makron.

    Talibani su ušli u Kabul, a predsjednik Ašraf Gani je pobjegao. Islamisti su zauzeli zemlju nakon 20 godina.

  • Macron naredio svim medicinskim radnicima da se moraju vakcinisati

    Macron naredio svim medicinskim radnicima da se moraju vakcinisati

    Francuski predsjednik Emmanuel Macron naredio je danas da se svi radnici zdravstvenih službi vakcinišu do 15. septembra i zatražio je od sunarodnika da što prije prime dozu zaštite kako bi se izborili sa ponovnim rastom broja zaraženih.

    U televizijskom obraćanju Macron je naveo da su obavezne i posebne Covid-19 propusnice za svakog ko želi u restoran, tržni centar ili druga javna mjesta.

    Kako bi dobili propusnicu, ljudi moraju biti u potpunosti vakcinisani, da imaju negativan test na koronavirus ili dokaz da su se oporavili od oboljenja.

    Soj delta virusa korona uzrok je novog rasta broja zaraženih u Francuskoj, neposredno nakon početka sezone ljetnjih odmora. Oko 40 posto stanovništva Francuske u potpunosti je vakcinisano, ali ima i određene skepse prema imunizaciji.

    Macron je istakao da se Francuska ponovo suočava sa nastavkom epidemije na cijeloj teritoriji.

    Prema njegovim riječima, administracija će ponovo od sutra proglasiti medicinsku vanrednu situaciju, što će omogućiti više slobode za uvođenje restriktivnih mjera.

  • Macron pitao Kurtija šta je Kosovo spremno da ponudi Srbiji u zamjenu za priznanje

    Macron pitao Kurtija šta je Kosovo spremno da ponudi Srbiji u zamjenu za priznanje

    Premijer Kosova Albin Kurti izjavio je da ga je francuski predsednik Emmanuel Macron pitao šta Kosovo može da ponudi u zamjenu za priznanje Srbije, te da je od Macrona zatražio da poveže priznanje sa članstvom u Ujedinjenim nacijama.

    U intervjuu uglednom Le Mondeu Kurti je rekao da je s Macronom razgovarao o bilateralnim pitanjima iz oblasti sigurnosti, kulture i frankofonije.

    Naveo je da je francuska vlast skeptična prema viznoj liberalizaciji za građane Kosova.

    “Pariz ostaje skeptičan. Nadam se da će ova posjeta pomoći da se prevaziđe skepticizam francuske države”, rekao je Kurti i dodao da je na diplomatskom nivou, zamolio predsjednika Macrona da poveže buduće priznanje Srbije sa članstvom Kosova u Ujedinjenim nacijama.

    Ova dva pitanja, po mom mišljenju, ne bi trebalo razdvajati, smatra Kurti.

    “Gospodin Macron me pitao šta je Kosovo spremno da pruži Srbiji u zamjenu za priznanje, ali pravo pitanje je kada bi Srbija bila spremna da prizna Kosovo. Vjerujem da bi trebalo da prestanemo sa taktikom da Srbiji uvijek pružimo više, a da nikada ne budemo zadovoljni razmjenom”, rekao je Kurti.

  • Loši rezultati Macronove stranke na regionalnim izborima u Francuskoj

    Loši rezultati Macronove stranke na regionalnim izborima u Francuskoj

    Prvi rezultati regionalnih izbora u Francuskoj pokazuju da stranke predsjednika Emmanuela Macrona i njegove protivnice Marine Le Pen nisu ostvarili rezultate kojima su se nadali na regionalnim izborima.

    Prema projekcijama, Macronova centristička partija dobiće nešto više od 10 posto glasova, što je jedva dovoljno da uđe u drugi krug sljedećeg vikenda.

    Krajnje desno orijentisani Nacionalni pokret Le Penove biće drugoplasirani, iako se očekivalo da će voditi nakon prvog kruga i direktno pobijediti u najmanje jednom regionu, prenio je BBC.

    Jedan od članica iz Macronove stranke Aurore Bergé izjavila je da je slab rezultat njene stranke “demokratski šamar svima nama”.

    Le Pen nije kandidat na ovim izborima, ali je vodila kampanju. Ona je ocijenila da rekordno nizak odziv glasača, sa 66 posto onih koji nisu izašli na birališta, predstavlja “građansku katastrofu”.

    Le Pen je za ovakvu situaciju optužila nesposobnost vlasti da pobudi vjeru građana u političke institucije i dodala da postoji nepovjerenje u izborni sistem, jer ostavlja birače u uvjerenju da ne mogu ništa da promijene.

    “Ipsosova” izlazna anketa pokazuje da će Republikanci dobiti 37 posto glasova, a Nacionalni pokret 19. Zeleni, Socijalistička partija i Macronova Republika u pokretu su na po 11 posto.

    Glasači biraju nove predstavnike u 11 regiona u Francuskoj i jednom prekomorskom regionu, kao i u 96 departmana. Na listama je 15.700 kandidata koji se takmiče za 4.100 poslaničkih mandata.